2 minute read

Urlike Herrmann: Kraj kapitalizma

Zašto gospodarski rast i zaštita klime ne idu zajedno i kako ćemo živjeti u budućnosti. Izdanje: VBZ biblioteka Ambrozija, Zagreb, 2023. Prijevod – Franjo Janeš.

O problemima kapitalizma i suvremenih društava dosta se piše, naravno, s različitih aspekata i sa različitim pretenzijama. Kako danas tumačiti kapitalizam i kapitalističko društvo s obzirom na to u kakvom svijetu živimo, globaliziranom i politiziranom, izloženom krizama i motivima. Kapitalizam je predstavljao napredak, ali nažalost ima temeljnu slabost: ne proizvodi samo rast, nego i mora rasti da bi bio stabilan. Bez stalnog širenja kapitalizam kolabira. No, u ograničenom svijetu ne može se neograničeno rasti. Trenutno se razvijeni (čitaj kapitalistički) ponaša kao da im je na raspolaganju nekoliko planeta. No, na našu žalost stvarnost je da postoji samo jedna ZEMLJA. Do sad su se države uzdale u to da bi nekako mogle uskladiti gospodarstvo i zaštitu klime. Tipični mitovi glase: „Zeleni New Deal“ rasta i energije. Polažu se velike nade u to da bi se cjelokupno gospodarstvo moglo prebaciti na ekološku energiju – bilo to promet, industrija ili grijanje. No, taj je „zeleni rast“ svojevrsna iluzija jer ekološke energije (struje) neće biti dovoljno, jer se energija mora pohraniti – solarni paneli ili vjetrenjače daju struju (energiju) samo kad sija sunce i pušu vjetrovi. Da bismo se unaprijed pobrinuli za razdoblje zatišja i tame, energija se mora skladištiti, a taj međukorak je toliko skup da će zelene energije biti premalo – barem kako danas stojimo. Da bi zelena energija bila dostatna preostaje zemlji samo „zeleno smanjivanje“. Nije nikakva nova misao – novi mit – da neprestani rast nema budućnosti.

Advertisement

Mnogi su klimatski aktivisti odavno uvjereni da PRIRODA (zemlja) može preživjeti samo ako kapitalizam nestane i glavni moto im je: „System change, not climate chenge“. U tom svijetlu, nedostaju vizije o tome kako bi moglo izgledati ekološko kružno gospodarstvo u kojem se troši samo onoliko koliko se može reciklirati. Ključne su riječi, između ostalog, robna razmjena, ekonomija za opće dobro ,antikonzumerizam, skraćeno radno vrijeme ili univerzalni temeljni dohodak. Ali, kako ostvariti kružno gospodarstvo još je uvijek nejasno i o tome mnogi autori pišu, pa i autorica. Rijetko se postavlja pitanje kako bi uopće trebalo odustati od stalno rastućeg kapitalizma bez izazivanja teške gospodarske krize. Naime, mnogi klimatski aktivisti slute da će napuštanje kapitalizma biti teško. I sami ne znaju odgovor i traže ga, te se zalažu za planski pristup razgradnji istog. Zaštita klime može uspjeti samo globalno, jer staklenički plinovi ne poznaju granice. Unatoč tome, ova knjiga za početak opisuje samo koncept koji vrijedi za Njemačku.

Naime, kapitalizam nije na dobrom glasu. U Njemačkoj samo dvanaest posto ljudi vjeruje da ima koristi od postojećeg gospodarskog sustava. Nejednakost diljem svijeta još je uvijek ekstremno velika, a klimatska kriza izazvana gospodarskim rastom ugrožava budućnost života na zemlji i nema dvojbe da su sve to posljedice upravo kapitalističkog društvenog sistema. Autorica se u knjizi pita kako je moguće da najpotentnije stvorenje koje hoda ZEMLJOM uništava svoj jedini DOM. Ona tako postavlja prava pitanja među kojima je najvažnije: kakva nas budućnost čeka ako se moramo odreći rasta radi opstanka? Trenutni stupanj razvoja tehnologije ne omogućava da sunce i vjetar budu jedini energen - ti koji će zadovoljiti rastuće potrebe za energijom. Nuklearna energija je vrlo riskantna i upitna s pozicija ekologije. Mogu li industrijski razvijene zemlje reći zbogom kapitalizmu i prebaciti se na kružnu ekonomiju bez tektonskih poremećaja? mr. sc. Branko Pavlović

To ne čini zbog promicanja nacionalne uskogrudnosti nego lakšeg razumijevanja. Ekonomija klimatske zaštite (cirkularna) već je dovoljno teška. U tom slučaju pomaže kad je barem okvir pregledan i poznat i zato se manjkavosti zelene energije objašnjavaju na primjeru Njemačke.

Naime, tko želi razumjeti kraj kapitalizma mora poznavati njegovu povijest. Autorica zato najprije opisuje kako je nastao današnji gospodarski sustav i kako funkcionira. Pritom postaje jasno kako je kraj neizbježan. Kapitalizam je fascinantan, ali nema budućnost. Slijedeća epoha biti će „EKONOMIJA PREŽIVLJAVANJA“ zaključuje autorica.

Uistinu pametno napisana knjiga. Autorica kaže da trebamo polako zaboravljati stalni rast i pripremiti se na postupno odricanje – RBB Info radio.

This article is from: