Marita Brčić Kuljiš: Upravljanje migracijama.

Između suvereniteta države i ljudskih prava.

Knjiga pod naslovom Upravljanje migracijama. Između suvereniteta države i ljudskih prava, izv. prof. dr. sc. Marite Brčić Kuljiš s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu prva je knjiga na hrvatskom govornom području koja obrađuje koncept upravljanja migracijama.

Riječ je o nadnacionalnom apolitičkom pristupu koji zagovara ideju uređenih, organiziranih i sigurnih migracijskih procesa kako za odredišne i ishodišne zemlje, tako i za same migrante. Upravljanje migracijama, kao idejna paradigma, stoga zagovara preuzimanje društvene i političke odgovornosti za migracije koje se danas sve više shvaćaju kao globalni fenomen koji se može urediti jedino nadnacionalnom suradnjom.

Početna pozicija razumijevanja koncepta upravljanja migracijama traži usvajanje razlika između dva međusobno uvjetovana, ali bazično različita koncepta odnosno razlikovanja između koncepta migracijske politike i koncepta upravljanja migracijama. Dok je migracijska politika politički determinirana (jer je riječ o migracijskoj politici svake pojedine države), upravljanje migracijama, s druge strane, teži procesu depolitizacije, ali i demilitarizacije migracijskih procesa. Iako se dobro regulirane migracijske politike mogu razumjeti kao jedan oblik upravljanja migracijama, njihov je pristup prvenstveno determiniran idejom suvereniteta i legitimiteta pri čemu se vodi računa isključivo o potrebama i željama pojedinačne države.

S druge strane, upravljanje migracijama funkcionira kao forma nadnacionalne refleksije migracija kao globalnog fenomena koja u obzir uzima interese svih uključenih dionika migracijskih procesa bilo da je riječ o odredišnim državama, ishodišnim državama, ali i samim migrantima sa svim pripadajućim ljudskim pravima. Model upravljanje migracijama tako nastaje kao rezultat međudržavne suradnje, ali i suradnje država s međunarodnim organizacijama po pitanju migracijskih procesa. Riječ je o nadnacionalnom pravno-zakonodavnom okviru koji suverenim državama daje upute i smjernice prilikom izrade njihovih vlastitih migracijskih politika, koje će uključivati i globalne dimenzije prava i odgovornosti država kao članica nadnacionalni i međunarodnih sporazuma.

Uz dva ključna poglavlja, Između suvereniteta države i ljudskih prava te Upravljanje migracijama, autorica u posebnom poglavlju pod naslovom Europska unija i upravljanje migracijama daje poseban uvid u specifičnosti fenomena migracija na europskom tlu. Tu se, kako ćemo vidjeti, posebice usmjerava na analizu Novog pakta o migracijama i azilu iz 2020. godine, a koji je nastao kao reakcija ne veliku migracijsku i izbjegličku krizu 2015./2016. godine koja je u Europskoj uniji izazvala i političku krizu, kao i krizu upravljanja.

Razlozi za pojavu tih strukturnih kriza su višestruki, a ključni je razlog bio upravo nepostojanje zajedničke strategije odnosno zajedničkog upravljanja migracijama na području Europske unije.

U prva dva poglavlja knjige, autorica raspravlja o migracijskim politikama iz perspektive državnog suvereniteta i perspektive ljudskih prava. Riječ je o analizi filozofskopolitičkog okvira koji je neophodan za razumijevanje migracijskih procesa, ali i otpora država prilikom uspostavljanja modela upravljanja migracijama. Tu je riječ o vrlo složenim povijesnim odnosima koji su zasnovani, među ostalim elementima i na odnosu između ideje suvereniteta države i ideje ljudskih prava. Prvo poglavlje stoga i završava pitanjem tko ima veća prava – čovjek ili država, odnosno, na temelju kojih legitimnih i legalnih kriterija neka država ima pravo ograničiti imigraciju, obzirom da nema pravo ograničiti emigraciju?

Nakon filozofsko-političkog uvoda, autorica nas uvodi u temu upravljanja migracijama gdje izlaže tzv. upravljačku migracijsku arhitekturu koja sadrži tri temeljna stupa. Prvi temeljni stup traži zajedništvo ciljeva, odnosno, traži usklađenost politika i interesa država u području migracija; drugi stup traži novi međunarodni okvirni sporazum o globalnoj mobilnosti i migracijama te treći stup koji predlaže koordinirani međuinstitucionalni aranžman koji uključuje važnu ulogu međuvladinih i nevladinih organizacija u procesu donošenja migracijskih politika. Autorica Brčić Kuljiš stoga i predstavlja dokumente Ujedinjenih naroda koji se tiču migracija, a riječ je o Globalnom kompaktu o sigurnim, uređenim i reguliranim migracijama i Globalnom kompaktu o izbjeglicama. Sama dvojnost dokumenta ukazuje kako se i na globalnoj razini nastoji učiniti još stroža distinkcija po pitanju izbjeglica i migranata, ukazujući na veće ili manje obveze koje države imaju obzirom na postojeći međunarodni poredak.

Kada je riječ o izbjeglicama, obveze države su puno veće nego kada je riječ o migrantima, ali u oba slučaja država, ukoliko je legitimna članica međunarodnog sustava, ima obvezu poštivanja ljudskih prava. Riječ je o dokumentima koji su doneseni kao direktan rezultat ranije donesenih Ciljeva održivog razvoja 2030., a koji su potvrdili nužnost globalnog djelovanja u kontekstu migracija.

Ciljevi održivog razvoja polaze od načela univerzalnosti i inkluzivnosti, a njihov lajtmotiv „nikoga ne ostavljati iza sebe” (leaving no-one behind ) reflektira se na sve učestalije migracije koje nastaju kao posljedica klimatskih promjena. Autorica stoga i posvećuje posebna poglavlja održivom razvoju i klimatskim migrantima/izbjeglicama kao kontekstu unutar kojeg je nužno uspostavljanje modela upravljanja migracija obzirom da se problem klimatskih promjena može rješavati jedino na globalnoj razini. Rasprava o upravljanju migracijama na globalnoj razini neizostavno uključuje, osim klimatskih promjena, i uvid u demografske i ekonomske pokazatelje. Autorica nam stoga daje uvid u podatke Odjela za stanovništvo Ujedinjenih naroda prema kojima se stopa rasta stanovništva postepeno usporava, a rezultat usporavanja se potvrdio u 2018. godini kada je po prvi put u povijesti ukupan broj osoba starijih od 64 godine premašio broj dje - ce do 5 godina. Riječ je o tranziciji koja se mogla očekivati na globalnoj razini obzirom da se isto dogodilo u Sjedinjenim Američkim Državama 1966, u Španjolskoj 1971... Navedenu tranziciju Indija će doseći 2028. godine, a zemlje južne Afrike 2036. godine s time što će u npr. Nigeriji broj djece mlađe od 5 godina prevladavati u odnosu na starije od 64 sve do 2087. godine. Na demografske podatke usko se vežu ekonomski podatci.

Autorica Brčić Kuljiš nas tako upozorava na dobru poznatu činjenicu kako će tzv. starim nacijama, a tu je riječ o Japanu, državama Europske unije, Australiji, Sjedinjenim Američkim Državama, Rusiji, a njima će se uskoro pridružiti i Kina, uskoro biti onemogućen makroekonomski rast, a čak ni poticanje stope nataliteta ne može nadomjestiti ispražnjenost koja je usred dugogodišnjeg pada nataliteta dovela do nedostatka radne snage.

Rješenja, kako se navodi u knjizi, ne nudi ni automatizacija, ni suvremena tehnologija, jer se određeni poslovi ne mogu zamijeniti tehnologijom, a osim toga i sama tehnologija stvara nova radna mjesta. Tu se nazire i sudbina same Europske unije koja zbog pada nataliteta već godinama osjeća sve veći pritisak zbog nedostatka radnika na tržištu radne snage, ali i sve većeg pritiska na vanjske granice Europske unije zbog nereguliranih migracija.

Autorica Brčić Kuljiš upravo Europsku uniju, zbog njene specifičnosti po pitanju političkog uređenje jer je riječ o nadnacionalnoj zajednici s ograničenim suverenitetom koja se sastoji od 27 država s, više ili manje, izraženim suverenitetom, vidi kao savršeni primjer mogućnosti uspostavljanja modela upravljanja migracijama na nadnacionalnoj razini, a čije će elemente države članice primjenjivati prilikom formiranje vlastitih migracijskih politika.

Na taj je način, kako navodi Brčić Kuljiš, zamišljen i Novi pakt o migra - cijama i azilu iz 2020. godine. Autorica stoga u knjizi daje detaljni prikaz uloge i ciljeva Novog pakta, ali i uloge FRONTEX-a odnosno Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu zajedno s modelima preseljenja/premještanja/vraćanja migranata koji nemaju prava ulaska u države članice, te dubokih izazova koje već dva desetljeća pred Europsku uniju stavlja Dublinska uredba.

Tu se nazire sva slabost Schengena, ali je jasno kako bi neuspjeh Schengena označio neuspjeh Europske unije, stoga se u Novom paktu nude modeli rješenja i za taj problem. U zadnjim poglavljima knjige, autorica Brčić Kuljiš, daje pregled demografskih i ekonomskih aspekata koji ukazuju na nužnost upravljanja migracijama u Europskoj uniji. Iako se države članice znatno razlikuju obzirom na postotnost iseljavanja domicilnog stanovništva, svim državama članicama zajedničko je obilježje starenja stanovništva i pad nataliteta. Projekcija Centra za globalni razvoj Ujedinjenih naroda navodi kako će 2050. godine radno sposobnog stanovništva u EU biti za 95 milijuna manje nego 2020. godine. Govori se o demografskom živom pijesku kojeg ne može zaustaviti ni kontinuirana migracija iz afričkih zemalja, obzirom da će u tom periodu radnici imigranti popuniti do 30% potrebne radne snage.

No, osim nedostatka radne snage, još je veća opasnost od nedostatka adekvatne radne snage odnosno radnika s potrebnim vještinama i kompetencijama, ali i problema iscrpljivanja ljudskog kapitala ishodišnih zemalja čime se te zemlje onemogućava u razvoju i podizanju standarda. Model upravljanja migracijama, kako ga zamišlja i Novi pakt o migracijama i azilu, sadržava prijedloge rješenja i tih poteškoća pri čemu je početni korak uspostavljanje redovitih migracijskih kanala između ishodišnih i odredišnih država pri čemu bi se donekle spriječile i ilegalne migracije, ali, što je još važnije, obuzdalo krijumčarenje migranata koje je doseglo zastrašujuću razinu i koje nam postaje vidljivo u broju smrtno stradalih migranata na Balkanskoj ruti, Mediteranskoj ruti itd.

Autorica stoga u Novom paktu o migracijama i azilu vidi odlučniji stav Europske unije da preuzme proaktivni pristup migracijskim procesima, formirajući nadnacionalni pravo-zakonodavni okvir upravljanja migracijama koji će države članice primjenjivati prilikom izrade vlastitih migracijskih politika, te samostalno odlučivati o načinima uspostave migracijskih kanala, oblicima migracija te modelima integracije. Migracijske politike država članica Europske unije nisu i ne mogu biti jednoobrazne, jer su uvelike determinirane idejom suvereniteta i kulturnom specifičnošću država članica, pri čemu se sve više naglasak stavlja na neuspjeh multikulturalizam i traženja novih integracijskih modela.

Zaključno, knjiga Upravljanje migracijama. Između suvereniteta države i ljudskih prava, objavljena u izdanju Instituta za migracije i narodnosti, Zagreb te Filozofskog fakulteta u Splitu 2023. godine, ukazuje na nužnu potrebu preuzimanja društvene i političke globalne odgovornosti za upravljanje migracijama, jer ako se migracijama ne bude sustavno upravljalo, velika je opasnost da će migracije upravljati našim društvima, našim državama, a i nama samima.

Uprosincu 2023. godine iz tiska je izašla knjiga Memento moneta: Povijesne zgode i nezgode ispričane novcem autora Ivora Altarasa Pende, izvanrednog profesora na Sveučilištu Libertas. Knjiga je javnosti predstavljena 8. prosinca 2023. godine na promociji održanoj u prostorijama Sveučilišta Libertas, a tom je prilikom autor obilježio i 10. godišnjicu rada na spomenutoj visokoobrazovnoj instituciji.

Knjiga je tiskana u vlastitoj nakladi. Ima 296 stranica, 290 slikovnih i 8 tabličnih prikaza, tvrde korice i ušiveni straničnik. Cijela je tiskana u boji, na sjajnom papiru.

Riječ je o nesvakidašnjoj knjizi čiji se sadržaj te osobito način pristupa obrađenim temama ponajbolje mogu razumjeti tek u kontekstu biografije njezinog autora.

Ivor Altaras Penda, rodom iz Zagreba, ima široko društveno-humanističko obrazovanje – stekao je doktorat iz područja sociologije, magisterij iz politologije, a profesuru iz filozofije. Usto, iz tzv. „neakademskog“ svijeta, stekao je MBA titulu na Cotrugli Business School, položio jednogodišnji stručni studij gospodarske diplomacije na Diplomatskoj akademiji pri MVEP RH te brokerski ispit i ispit za zastupnika u osiguranju kod HANFA-e, a stekao je i certifikat za financijskog analitičara na Institutu za menadžment te je aktivni sudionik na hrvatskom i međunarodnom financijskom tržištu. U slobodno vrijeme bavi se planinarstvom i numizmatikom.

Sve to upućuje na činjenicu da odabir monetarnih tema za ovu knjigu uopće nije slučajan, već je rezultat trajnog autorovog interesa, koji je svoj odraz dobio i u aktivnostima koje Ivor Altaras Penda obavlja u sklopu svojega svakodnevnog znanstveno-nastavnog posla.

Upravo iskustvo rada sa studenticama i studentima na kolegijima i sadržajima koji imaju doticaja s novčarskim temama, sam autor odmah u uvodu ističe kao jedan od glavnih izvora inspiracije za nastanak ove knjige. Primijetio je, kaže, da studenti mnogo bolje savladavaju predviđeno gradivo ako im je prezentirano kroz zanimljive i poučne povijesno-monetarne priče.

U želji da ih učini dostupnima i široj zaineresiranoj javnosti, autor je sakupio više od pedeset priča i one su glavni predmet interesa knjige Memento moneta

Knjiga je podijeljena u dva velika dijela. Prvi dio bavi se monetarnim temama iz cijeloga svijeta, pa i Republike Hrvatske, dok se u drugom dijelu knjige autor ekstenzivno bavi isključivo temama vezanima za nacionalnu valutu Republike Hrvatske, kune i lipe, koje su političkom odlukom demonetizirane 1. siječnja 2023. godine.

Bez imalo dvojbe i sasvim izravno, autor kroz više poglavlja i s vrlo oštrom žaokom višeslojnih argumenata izriče stav da je dokidanje nacionalne valute, unatoč prednostima uvođenja eura za pojedine segmente hrvatske ekonomije (pri čemu osobito ističe izvoznike, kojima je uvođenjem eura znatno smanjen valutni rizik poslovanja, što pozdravlja), sa sobom donijelo čitav niz gubitaka, i to ponajprije u monetarno-ekonomskom, pravnom, identitetskom, pa čak i estetskom smislu.

Sasvim otvoreno i uz pripadajuću argumentaciju, na čak pet razina, autor izražava određeni politički i socijalni svjetonazor, koji se povremeno može iščitati na stranicama ove knjige, bilo da je riječ o hrvatskim, europskim ili svjetskim monetarnim temama.

Time se Ivor Altaras Penda donekle izlaže pred svojim čitateljstvom, ali ga istodobno tjera na promišljanje o ponuđenim argumentima. Možete se, a i ne morate s njime složiti, ali upravo to ovoj knjizi daje osobit, polemičarski ton i čar.

To je posebice vidljivo u poglavljima u kojima Altaras Penda progovara o mogućim monetarnim motivima ubojstva čak dvaju američkih predsjednika (Abrahama Lincolna i Johna Fitzgeralda Kennedyja), o pojavi Nikole Tesle na novcu brojnih država svijeta, prigodnoj eurokovanici od dva eura iz 2005. godine izdanoj povodom obilježavanja potpisivanja europskog ustava koji su građani na referendumu odbacili ili kovanicama kojima se iskazuje zahvala medicinskim djelatnicima za sudjelovanje u borbi protiv pandemije bolesti COVID-19, pa sve do novčanice od 500 eura za koju autor kaže da je „prezrena“, a u Kraljevini Danskoj, primjerice, njezina upotreba i zakonom je zabranjena.

Svaki novac na koji se referira Ivor Altaras Penda nastojao je prikazati fotografijom, što cijeloj knji - zi daje dodatnu vrijednost jer se obrađene teme lako vizualiziraju. Ipak, u knjizi postoje dva poglavlja (Povratak korijenima – povratak zlatu? i Budućnost novca) koja su primarno tekstualna, a u kojima autor nastoji ponuditi određenu prosudbu vjerojatnosti ponovnog uvođenja globalnog zlatnog standarda i općenito budućnosti svjetskoga novca.

Budući da je tu riječ o svojevrsnom nesigurnom terenu, jer je budućnost svijeta, pa tako i novca, još uvijek neispisana stranica povijesti, autor poseže za tzv. sociološkom imaginacijom, koja na trenutke prelazi u pravu filozofsku analizu kompleksnih aspekata ljudskog promišljanja i djelovanja, koja mogu dovesti do sasvim različitih socijalnih, ekonomskih, političkih i geopolitičkih scenarija, povoljnih ili pak upravo suprotno – krajnje nepovoljnih za čovječanstvo.

Dakako, knjiga nudi i čitav niz jednako zanimljivih poglavlja ležernijeg karaktera, u kojima se opisuju različite povijesne priče, počevši od početaka financijske povijesti svijeta pa sve do današnjih dana, koje stoje u pozadini stvaranja brojnih kovanica i novčanica. Između ostaloga, Ivor Altaras Penda vodi nas u vrijeme grčko-perzijskih ratova, kada je nenadano otkriće srebra financijski spasilo cjelokupnu europsku kulturu.

Autor progovara i o svijetu razrušenog rimskog grada Pompeja, čiji nam arheološki nalazi otkrivaju da je svoju monetarnu stranu imala čak i ljudska spolnost. Potom nam donosi priču o osebujnoj hrvatskoj kraljici koja je stolovala u gradu Samoboru (Barbari Celjskoj, u hrvatskim krajevima poznatijoj pod imenom Crna kraljica, uz koju se vežu brojne pučke legende), koja je usto bila i alkemičarka, a 2014. godine dobila je „svoju“ eurokovanicu, kao i o Bračaninu (Mariju Puratiću) koji je svojim izumima i patentima zadužio cijelu gospodarsku granu (ribarstvo), za što mu se na svojemu novcu odužila svjetska ribarska velesila (Kanada).

Svakako treba spomenuti i detaljan opis zagrebačkih gornjogradskih križara i jedinstven pokušaj stvaranja prvog hrvatskog kovanog i papirnatog novca, kojeg je, zbog povijesnih okolnosti nažalost ne sasvim uspješno, nastojao realizirati hrvatski ban Josip Jelačić Bužimski revolucionarne 1848. godine.

Vezano za vrijeme postojanja hrvatske nacionalne valute autor osobitu pozornost poklanja temi prikaza žena na hrvatskome novcu, iznadprosječne zastupljenosti motiva grada Dubrovnika na novcu, kao jedinstvene hrvatske i svjetske destinacije, te analizi pogrešaka nastalih pri izradi novca u Hrvatskoj kovnici novca (nekadašnjem Hrvatskom novčarskom zavodu). Ovdje spomenute teme, dakako, tek su odabir iz mnoštva tema obrađenih u knjizi.

Knjiga Memento moneta sadrži i jednu metodološku specifičnost. Naime, u većini poglavlja autor vizualno, kao zasebni dio, izdvaja tekst pod nazivom „Zanimljivost“, gdje u obliku nenametljivih, a opet iznimno zanimljivih digresija navodi dodatne činjenice, koje mogu pridonijeti još boljem razumijevanju vremena i okolnosti kojima se pojedino poglavlje specifično bavi. Zaključno, možemo ustvrditi da je knjiga Memento moneta: Povijesne zgode i nezgode ispričane novcem Ivora Altarasa Pende jedinstveno djelo na hrvatskome tržištu. Tko se upusti u iščitavanje njezina sadržaja može očekivati svojevrsno intrigantno putovanje kroz monetarnu povijest svijeta, u kojoj se pojavljuju brojni ljudi i događaji koji su pridonijeli stvaranju stvarnosti kakvu danas poznajemo.

U tom smislu ova je knjiga i iznimno jako i inovativno edukacijsko sredstvo koje svojim holističkim, tj. interdisciplinarnim pristupom može biti zanimljivo štivo širokom krugu čitateljstva. ST