Ulaganje u kvalitetu proizvoda čini veću konkurentnost na izvoznom tržištu

Točnost i preciznost mjerenja te povjerenje u mjerne rezultate glavni su čimbenici u stvaranju vjerodostojnog i pouzdanog mjeriteljskog sustava koji jamči visoku razinu zaštite potrošača.

Uloga Državnog zavoda za mjeriteljstvo

Sukladno Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (Narodne novine, br. 85/20, 21/23) Državni zavod za mjeriteljstvo, kao nadležno nacionalno tijelo u području zakonskog i temeljnog mjeriteljstva, predmeta od plemenitih kovina te homologacije motornih vozila odgovoran je za održavanje i ispravno funkcioniranje nacional - nog mjeriteljskog sustava. To uključuje donošenje nacionalnih zakonskih propisa o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za pojedine vrste mjerila te postupcima njihovog ovjeravanja u području zakonskog mjeriteljstva, razvoj etalona za mjerenje i umjeravanje u području temeljnog mjeriteljstva, pripremu propisa vezanih uz nadzor i ispitivanje predmeta od plemenitih kovina te propisa koji se tiču ho - mologacije motornih vozila. Zavod je također nadležan za prenošenje direktiva Europske unije iz područja zakonskog mjeriteljstva i homologacije u nacionalno zakonodavstvo Republike Hrvatske.

Djelatnost Državnog zavoda za mjeriteljstvo podrazumijeva osiguranje mjeriteljskog jedinstva Republike Hrvatske u funkciji slobodnog kretanja roba i usluga s ciljem zaštite potrošača kao i osiguranja sigurnosti i zdravlja ljudi i životinja. Uz normizaciju i akreditaciju, mjeriteljstvo predstavlja jedan od glavnih stupova infrastrukture kvalitete i važan je čimbenik u uklanjanju tehničkih zapreka globalnoj trgovini, te u velikoj mjeri pridonosi procesu zaštite potrošača. Točnost i preciznost mjerenja te povjerenje u mjerne rezultate glavni su čimbenici u stvaranju vjerodostojnog i pouzdanog mjeriteljskog sustava koji jamči visoku razinu zaštite potrošača.

Osim toga, Zavod je odgovoran za učinkovit nadzor i kontrolu postupaka ovjeravanja mjerila u svrhu održavanja stabilnog i održivog funkcioniranja mjeriteljskog sustava, stalno poboljšanje kvalitete ispitivanja i žigosanja, kao i za nadzor predmeta od plemenitih kovina i djelotvorno upravljanje nacionalnim sustavom homologacije vozila i dijelova vozila u Republici Hrvatskoj.

Važnost infrastrukture kvalitete

Prepoznavanje važnosti infrastrukture kvalitete u Republici Hrvatskoj kontinuirani je proces koji zahtijeva suradnju svih uključenih dionika: Vlade, poduzetnika, građana i ostalih zainteresiranih strana. Infrastruktura kvalitete predstavlja ključni mehanizam za uklanjanje tehničkih zapreka globalnoj trgovini. Stoga nacionalne vlade, pa tako i Vlada RH, preuzimaju odgovornost za uspostavljanje i ispravno funkcioniranje vjerodostojna mjeriteljskog sustava, što uključuje donošenje propisa za zakonske primjene mjeriteljstva, razvoj etalona za mjerenje i umjeravanje, pripremu propisa za mjerila koja upotrebljavaju proizvođači i ispitni laboratoriji te koja se općenito upotrebljavaju u javne svrhe.

Sredstva koja su potrebna za razvoj te infrastrukture predstavljaju znatan dio investicija u razvoj i istraživanje svakoga suvremenog gospodarstva. Njegova primjena pomaže kvaliteti proizvoda, roba i procesa. Tako poduzeća koja ulažu u kvalitetu proizvoda često postižu veću konkurentnost na tržištu što može rezultirati povećanim izvozom i zadovoljstvom kupaca. Kroz prihvaćanje znanstvenog i tehnološkog napretka, oblikovanje i djelotvornu proizvodnju proizvoda koji zadovoljavaju potrebe tržišta, pridonosi se izbjegavanju nesukladnosti. Drugim riječima, ako su proizvodi usklađeni s međunarodnim normama, mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima te proizvedeni u sklopu akreditiranih proizvodnih procesa, poduzetnici imaju veće šanse za uspjeh na stranim tržištima, što može pridonijeti rastu gospodarstva.

Infrastruktura kvalitete također se odnosi na pružanje visokokvalitetnih usluga, što može poboljšati svakodnevni život građana. Građani imaju koristi od kvalitetnih proizvoda u smislu sigurnosti, pouzdanosti i dugotrajnosti. Samo kvalitetni proizvodi pridonose izgradnji povjerenja potrošača.

Pomoć gospodarstvenicima u plasmanu proizvoda na tržište EU-a i svjetsko tržište

Sva zakonita mjerila koja se stavljaju u uporabu ili su već u uporabi na području Republike Hrvatske moraju biti ovjerena u skladu sa Zakonom o mjeriteljstvu („Narodne novine“, broj 74/14, 111/18 i 114/22). Zakonita mjerila moraju udovoljavati mjeriteljskim propisima, biti ispitana, ovjerena i označena propisanim oznakama s ciljem dobivanja točnih, pouzdanih i usporedivih rezultata mjerenja.

Zakonita mjerila su mjerila koja građani susreću u svakodnevnom životu, ona koja se upotrebljavaju u trgovačkim poslovima kod kojih se cijena robe, odnosno učinjene usluge, određuje na temelju mjerenja, odnosno rezultati mjerenja služe za izračun krajnje cijene pro - izvoda ili usluga koju je potrošač dužan platiti.

Ovjeravanje zakonitih mjerila može biti prvo, redovno u propisanim vremenskim intervalima ili izvanredno. Prvo ovjeravanje mjerila je postupak ovjere tipno odobrenog mjerila koje je dužan osigurati proizvođač mjerila. Redovno ovjeravanje mjerila je postupak koji se provodi u propisanim vremenskim razdobljima za određenu vrstu mjerila i dužan ga je osigurati vlasnik mjerila. Izvanredna ovjera zakonitog mjerila provodi se kada mjerilo nije bilo u uporabi zbog kvara ili drugih tehničkih nedostataka ili zato što nije bilo ovjereno u propisnom ovjernom razdoblju.

Uloga u procesu zaštite potrošača

Vezano za gore navedenu temu i odnos osiguravanje kvalitete proizvoda u procesu zaštite potrošača moraju se razlučiti neke osnovne činjenice. Državni zavod za mjeriteljstvo, sukladno svom propisanom djelokrugu rada, niti jednim aktom ne propisuje kvalitetu proizvoda već se navedena kvaliteta ostvaruje kroz tržišno natjecanje i konkurentnost proizvoda, a u konkretnom slučaju to su zakonita mjerila koji potrošači koriste u svakodnevnom životu.

Kako je već naglašeno, zakonita mjerila koja potrošači susreću u svakodnevnom životu su ona koja se upotrebljavaju u trgovačkim poslovima kod kojih se cijena robe, odnosno učinjene usluge, određuje na temelju mjerenja, odnosno rezultati mjerenja služe za izračun krajnje cijene proizvoda ili usluga koju je potrošač dužan platiti.

Navedena mjerila, da bi se stavila na tržište Republike Hrvatske i/ili Europske unije, moraju udovoljavati propisanim tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima. Udovoljavanje navedenim zahtjevima direktno ne utječe na samu kvalite- kvaliteta i zaštita potrošača tu proizvoda, ali pridonose tome. Tako na primjer imamo dvije transponirane direktive u hrvatsko zakonodavstvo i to Pravilnik o mjeriteljskim i temeljnim zahtjevima za neautomatske vage („Narodne novine“ br.21/16) i Pravilnik o tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima koje se odnose na mjerila („Narodne novine“ br.21/16) koje reguliraju većinu zakonitih mjerila koji potrošači svakodnevno koriste.

Da bi se navedeni propisani zahtjevi provjerili pri Državnom zavodu za mjeriteljstvo, ustrojena je mjeriteljska inspekcija gdje sva zakonita mjerila podliježu nadzoru mjeriteljske inspekcije.

Mjeriteljska inspekcija, između ostalog, provjerava i osigurava da zakonita mjerila koja se stavljaju na tržište i/ili na raspolaganje na tržištu kao i u uporabu udovoljavaju propisanim tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima, da su ispitana, ovjerena i označena propisanim oznakama. Isto tako, mjeriteljska inspekcija osigurava da se sva zakonita mjerila koriste u odgovarajućim uvjetima i na način kojim se osigurava potrebna točnost mjerenja i tehnička ispravnost mjerila i točnost mjernih rezultata.

Mjeriteljska inspekcija Državnog zavoda za mjeriteljstvo provođenjem nepristrane, pravedne, brze i učinkovite kontrole primjene zakona i drugih propisa iz propisane nadležnosti kroz obavljanje kontinuiranih inspekcijskih nadzora nad poslovanjem gospodarskih subjekata na području Republike Hrvatske, uz racionalnu potrošnju proračunskih sredstava i zadovoljstvo svih dionika, aktivno i djelotvorno pridonosi procesu zaštite potrošača.

Međunarodna iskustva, znanja i informacije Državni zavod za mjeriteljstvo predstavlja Republiku Hrvatsku u europskim i međunarodnim organizacijama i punopravni je član svih europskih i svjetskih organizacija u području zakonskog i temeljnog mjeriteljstva (OIML-a, WELMEC-a, BIPM-a i EURAMET-a), plemenitih kovina (HALLMARKING CONVENTION) i homologacije motornih vozila (UNECE). Kroz ta članstva Državni zavod za mjeriteljstvo prenosi u Republiku Hrvatsku međunarodna iskustva, znanja i informacije u ovim područjima i na taj način osigurava potporu nacionalnom gospodarstvu i doprinosi uređenju unutarnjeg tržišta EU.

Osim toga, Državni zavod za mjeriteljstvo vrlo dobro surađuje s institucijama susjednih zemalja, prenoseći iskustva i znanja, u postupku pridruživanja članstvu EU.

Daljnji razvoj infrastrukture kvalitete u području zakonskog mjeriteljstva ovisit će i bit će uvjetovan utjecajem digitalne transformacije, koja podrazumijeva digitalizaciju odnosno integraciju digitalnih tehnologija u poslovanje i svakodnevni život.

Digitalna transformacija zakonskog mjeriteljstva donosi mnoge prednosti našem društvu, kao na primjer: ubrzava vrijeme izlaska na tržište za proizvode i usluge povezane s mjerenjima, smanjuje kaš - njenja u procesu odobravanja proizvoda, doprinosi inovativnosti, prilagodljivosti i održivosti proizvoda itd...

U području zakonskog mjeriteljstva teži se prema digitalnoj transformaciji različitih procesa za vrijeme životnog ciklusa proizvoda. U budućnosti možemo očekivati da će se svi postupci vezani uz životni ciklus proizvoda provoditi i pohranjivati u digitalnom obliku.

Ključan čimbenik u osiguranju kvalitete proizvoda i zaštite potrošača na tržištu Republike Hrvatske

Smatramo da je ključno sljedeće:

– edukacija i informiranje o ulozi i važnosti infrastrukture kvalitete;

– razmjena informacija i dobra praksa s drugim zemljama koje su uspješne u promicanju infrastrukture kvalitete;

– dodatno promoviranje uloge, značaja i mogućnosti koje osiguravaju i mogu pružiti institucije infrastrukture kvalitete svim zainteresiranim stranama, posebice potrošačima i gospodarstvu;

– unaprjeđenje digitalnih platformi koje omogućavaju jednostavan pristup informacijama o važnosti sastavnica infrastrukture kvalitete; pripremila: Brankica Novosel, glavna ravnateljica gospodarska diplomacija obljetnice djelovanja, razgovarali smo s MMag. Gerhardom

– integracija informacija o infrastrukturi kvalitete u obrazovne programe kako bi se osiguralo da budući stručnjaci i poduzetnici razumiju važnost infrastrukture kvalitete.

Kombinacija ovih mjera može doprinijeti povećanju svijesti o važnosti infrastrukture kvalitete te njezinom boljem pozicioniranju u kontekstu izvoza i zaštite potrošača na tržištu Republike Hrvatske.

Povodom 70.

Schlattlom, direktorom

Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu

Struktura austrijskih ulaganja u Hrvatsku raznolika i otporna na promjene

Gospodarski odnosi Hrvatske i Austrije sigurno će se još više produbiti.

Energetski sektor u Hrvatskoj dugoročno je vrlo relevantan i perspektivan.

Teme kao što su diversificirani energetski miks, održivost u tehničkom području, ESG regulativa, ulaganja u turističku infrastrukturu, održiva infrastrukturna rješenja u blizini obale i hrvatskih otoka i dalje će nas zaokupljati.

ST: Obilježavate 70. obljetnicu djelovanja Ureda u Hrvatskoj. Ured je bio vrlo često aktivan dionik uspostavljanju, njegovanju i proširenju gospodarskih odnosa i veza s hrvatskim poduzetnicima. Kako ocjenjujete proteklo razdoblje i što su glavne spojnice u suradnji?

Schlattl: Sedam desetljeća zapravo je jako dugo vrijeme. Naš ured u Zagrebu bio je jedan od prvih inozemnih ureda Austrijske gos- podarske komore. To je ujedno i dokaz našeg slogana „World Class Partners“ jer je austrijsko gospodarstvo orijentirano na dugoročnu suradnju i pouzdan partner Hrvatskoj. Glavne poveznice između Austrije i Hrvatske svakako su zemljopisna blizina, zajednička povijest, sličan Mindset i iznimno bliske gospodarske veze u gotovo svim gospodarskim granama.

Hrvatska – top destinacija za austrijske turiste

ST: Hrvatska i Austrija snažno su međusobno gospodarski povezane. Bilateralna vanjska trgovina je u porastu, ali raste i deficit Hrvatske u robnoj razmjeni. Visoki suficit Austrije u trgovini robe dijelom je kompenziran relativno visokim deficitom Austrije u bilanci usluga. Kako vidite budućnost kretanja na tim relacijama?

Schlattl: Tradicionalno veliki deficit u bilanci usluga Austrije u usporedbi s Hrvatskom sasvim je jasno posljedica činjenice da je Hrvatska jedna od top destinacija za austrijske turiste. Očekujem da će tako ostati i sljedećih godina. U robnoj trgovini relevantan je čimbenik i intralogistika između austrijskih matičnih tvrtki i njihovih proizvodnih podružnica u Hrvatskoj. Također, vidim veliki interes i za prekogranično pružanje usluge, i to ne samo iz Austrije u Hrvatsku, nego i obrnuto. Vidimo to na brojnim upitima koje naš ured s tim u vezi prima.

ST: Austrija je godinama bila najveći investitor u Hrvatskoj. Pretekla ju je u 2022. Nizozemska. Koliko znamo u te investicije, oko 5,2 milijardi eura, uključeno je oko 800 poduzeća u svim gospodarskim granama. Kakvi su izgledi da se investicijske aktivnosti ožive i prošire? Ima li konkretnih inicijativa u tom pravcu?

Schlattl: Većina austrijskih izravnih stranih ulaganja sigurno je već ostvarena. No, bilježimo sve veća ulaganja u širenje austrijskih tvrtki koje su već duže vrijeme prisutne na hrvatskom tržištu. To svakako govori u prilog Hrvatskoj kada austrijske tvrtke s hrvatskim iskustvom odluče proširiti svoje djelovanje na tržištu. Posebice Schengen i EURO integracija igraju važnu ulogu u investicijskim odlukama austrijskih malih i srednjih poduzeća. To je ciljna skupina stranih ulagača koja možda nije bila toliko u fokusu u prošlosti.

ST: U kojoj mjeri su ulaganja usmjerena u proizvodnju, odnosno, kakva je struktura austrijskih investicija?

Schlattl: U Hrvatskoj imamo oko 50-60 austrijskih proizvodnih tvrtki. Većina od približno 800 tvrtki bavi se uslugama, uključujući financijski, osiguravajući, logistički, hotelski i prodajni sektor. Struktura austrijskih ulaganja u Hrvatsku vrlo je raznolika i stoga otporna na promjene u gospodarskom okviru uzrokovane egzogenim čimbenicima.

ST: Kako ocjenjujete suradnju s hrvatskim gospodarstvom? Što bi pridonijelo boljim rezultatima? Što koči brži razvoj?

Schlattl: Jasno, Hrvatska je jedno od manjih tržišta EU-a s manje od četiri milijuna eura. U isto vrijeme, u odnosu na BDP, postoji mnogo sredstava EU-a u sektoru infrastrukture (zdravstvo, niskogradnja, željeznice).

U ovom business-to-government području austrijske tvrtke nam redovito govore kako je potrebno više stručnjaka u nadležnim hrvatskim ministarstvima i tijelima kako bi se mogli brzo implementirati svi ti EU fondovi. Nedostatak stručne radne snage u javnom sektoru svakako ima usporavajući učinak na gospodarski razvoj u Hrvatskoj.

Prave informacije i odgovarajući poslovni kontakti pripremio: Srećko Sertić

ST: Gdje vidite prostora za daljnje unaprjeđenje gospodarskih odnosa i kakva je uloga Ureda u tom pogledu?

Schlattl: Gospodarski odnosi sigurno će se još više produbiti. Energetski sektor u Hrvatskoj dugoročno je vrlo relevantan i perspektivan. Teme kao što su diversificirani energetski miks, održivost u tehničkom području, ESG regulativa, ulaganja u turističku infrastrukturu, održiva infrastrukturna rješenja u blizini obale i hrvatskih otoka i dalje će nas zaokupljati. No, gospodarski će zamah prouzročiti i tržišni ulazak mnogobrojnih hrvatskih tvrtki u Austriju. Uloga našeg ureda i dalje će biti ista kao što je bila zadnjih 70 godina: kao ured Austrijske gospodarske komore u inozemstvu kao neutralni partner i pružatelj usluga, podržavamo austrijske tvrtke u svim njihovim poslovnim aktivnostima na hrvatskom tržište. Naši alati su: prave informacije i odgovarajući poslovni kontakti.