Sigurnost potrošača na internetu

Ivona Bačelić Grgić, dipl. oec. Hrvatska gospodarska komora

Stručni članak:

UDK: 005.334, 339.37

Uvod

Digitalno doba i usmjerenost na korištenje Interneta ogleda se u činjenici da je 91% građana Europske unije u recentnom istraživanju Eurostata za 2022. godinu, u dobi od 16 do 74 godine, koristilo Internet, dok ih je u Hrvatskoj bilo 83%. Uz fizičke prodavaonice, posljednje desetljeće mijenjaju se navike kupnje i raste udio online prodavaonica, jer primjerice, statistika Eurostata otkriva kako je u zadnjih deset godina na razini Unije udio narastao na 20%. Prednosti onli- ne kupovine za potrošače uključuju: mogućnost kupovine 7/24 i široku dostupnost proizvoda/usluga, a izazovi se ogledaju u potencijalnim gubicima privatnosti i sigurnosti. Za istaknuti je i društvene mreže koje se razvijaju, a raste i broj njihovih korisnika. Indikativno je i da istraživanja provedena na razini Europske unije pokazuju da su, u 2020. godini, djeca prosječno na dan provela 167 minuta online odnosno gotovo 3 sata i da se vrijeme provedeno online kod djece između 9 i 16 godina udvostruči- lo u odnosu na 2010. godinu, kao i da sve mlađa djeca pristupaju internetu. U posljednje vrijeme javlja se i nova ovisnost i to ovisnost o Internetu. Jasno je da uporaba tehnologije donosi sve više sigurnosnih izazova koji uključuju negativna iskustva poput kibernetičkih napada i internetskog maltretiranja (cyber bullinga). Bilježi se i trend pojave lažnih online maloprodavača, pa se i u tom smjeru razvijaju različiti alati s ciljem zaštite sigurnosti potrošača poput međunarodne web stranice Scam adviser, koja ima za cilj identificirati lažne web siteove. Uz internacionalne servise razvija se i domaći servis „CERT Patika“ koji ima za cilj identificirati lažne web stranice u .hr domeni ili u hrvatskom IP adresnom prostoru. Sigurnosnim izazovima izloženi su svi korisnici Interneta, uzimajući u obzir da mjerljivo vrijeme provedeno online raste među svim dobnim skupinama. Razvijaju se različiti alati za sigurniji online svijet i tu posebno treba imati u vidu zaštitu djece i mladih, kao i podizanje razine edukacije digitalnih vještina i digitalne pismenosti svih korisnika interneta.

1. Online potrošači u Europskoj uniji i Hrvatskoj

1.1. Online potrošač na razini EU

Podaci Eurostata pokazuju da je 2022. godine čak 91% građana u dobi od 16 do 74 godine na razini EU-u koristilo Internet, od kojih je 75% online putem kupilo robu ili usluge. Udio e-potrošača na razini EU-a porastao je s 55% u 2012. na 75% u 2022., što je povećanje od 20%. Od 2010. godine e-trgovina je najviše potaknuta kupnjama pojedinaca u dobnoj skupini 2534 godine, koji iz godine u godinu predstavljaju najveći udio online potrošača.

Tako je u 2022. godini 87% osoba u dobi od 25 do 34 godine, kupilo robu ili usluge putem interneta. U 2012. godini stopa je iznosila 62%, što je povećanje od 25% tijekom deset godina. Udio pojedinaca u dobnoj skupini 35-44 godine zauzima drugo mjesto po učestalosti kupnje na internetu. Tako je u 2022. godini 83% osoba u dobi od 35 do 44 godine kupilo ili naručilo robu ili usluge online, što je porast od 24% u usporedbi s 2012. godinom. Najveći porast bilježi udio online potrošača od 16-24 godine, sa 53% u 2012. na 81% u 2022., što je porast od 28%. Udio online potrošača od 45-54 godine vrlo je blizu prosjeka EU u posljednjih 10 godina, dok je brojka dobne skupine od 55-74 bila ispod prosjeka EU-a. U 2022. godini, 51% e-potrošača kupilo je ili naručilo robu i usluge od domaćeg trgovca. Stopa online potrošača koji su kupovali ili naručivali od maloprodavača iz druge zemlje EU-a iznosila je 19%, odnosno 12% iz ostatka svijeta te 9% online kupnji ostvareno je gdje je podrijetlo bilo nepoznato. Online putem potrošači su najčešće u 2022. godini kupovali: odjeću (uključujući sportsku odjeću), obuću ili dodatke (koje je naručilo 42% korisnika interneta). Potom su najčešće naručivali dostave iz restorana, lanaca brze hrane i catering usluga (19%), kozmetiku, proizvode za uljepšavanje ili wellness (17%), namještaj, kućne potrepštine ili proizvode za vrtlarstvo (16%), te tiskane knjige, časopise ili novine i sportsku opremu (isključujući sportsku odjeću – 14%).

1.2. Online potrošači u Hrvatskoj

Prema istom izvoru Eurostata, u Hrvatskoj je 2022. godine 83% građana u dobi od 16 do 74 godini koristilo Internet, a od svih njih, online je kupovalo 56%. Analiza istraživanja Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (sudionici istraživanja građani RH od 18 do 65 godina) pokazuje da prosječni građani u 2023. godini najčešće koristite internet za sljedeće aktivnosti: čitanje elektroničke pošte (88%), društvene mreže (85%), glasovne i video pozive (83%), chat aplikacije (82%), čitanje dnevnih novosti (75%), navigaciju (74%), javne servise (71%), korištenje usluga lokacije (52%), video streaming (51%), spremanje datoteka u oblak (51%), internetske igre (48%), aplikacije za obrazovanje i usavršavanje (43%), virtualne poslovne sastanke (41%), preuzimanje i čita- nje e-knjiga, e-časopisa (32%), audio streaming (29%), igre na sreću, kladionice (18%), kupovinu audio ili video sadržaja (15%), poslovne aplikacije (11%). Rezultati istraživanja pokazuju da se većina ispitanika u Hrvatskoj na internet spaja putem WI-FI-ja (91%), dok spajanje putem žice bilježi pad. Većina ispitanika na internet se spaja pametnim telefonom (95%), potom laptopom (84%). Više od 90% ispitanika koje koriste internet svakodnevno se koristi društvenim mrežama (95%), čita elektroničnu poštu (93%), koriste chat aplikacije (92%), čitaju dnevne novosti (81%), koriste glasovne i video pozive (67%).

2. Načini brige o sigurnosti na internetu u Hrvatskoj

HAKOM-ovo istraživanje potvrđuje da su potrošači svjesni sigurnosnih rizika, a uobičajeni potrošač kao najčešće načine brige o sigurnosti na Internetu u Hrvatskoj koristi: izbjegavanje preuzimanja neobičnih aplikacija i aplikacija iz nepoznatih izvora (71%), koristi pin, lozinke, uzorke biometrijske metode za otključavanje ekrana mobilnog uređaja (62%), štiti osjetljive i osobne podatke i ne objavljuju na društvenim mrežama osjetljive i privatne podatke (62%) te ne stupa u kontakt s neznancima na mreži (62%). Načini brige o sigurnosti na internetu prikazani su u grafikonu broj 1.

2.1. Sigurnosni izazovi u digitalnom svijetu

Sve veća upotreba tehnologije donosi sve više sigurnosnih izazova koji uključuju negativna iskustva poput kibernetičkih napada i internetskog maltretiranja (cyber bullinga). Istraživanje HAKOM-a pokazuje rastući trend kibernetičkih napada, internetskog maltretiranja i nasilja na mreži. Tako je, u 2023. godini primjerice 17% ispitanika bilo žrtvom kibernetičkog napada (14% ne stupa u kontakt s neznancima na mreži (62%) Načini brige o sigurnosti na internetu prikazani su u grafikonubroj 1. praksa i očekivanja

Grafikon 1.: Načini brige o sigurnosti na internetu

Načini brige o sigurnosti na internetu

Ništa od navedenog

Za otključavanje računala korištenje složene i jedinstvene lozinke

Korištenje sigurne veze, ne spajanje preko otvorene javne mreže

Korištenje složene i jedinstvene lozinke za račune usluga kojima se pristupa putem interneta

Redovito ažuriranje postavki privatnosti i antivirusnih rješenja

Ne stupanje u kontakt s neznancima na mreži

Zaštita osjetljivih i osobnih podataka, ne objavljivanje na društvenim mrežama istih takvih podataka

Korištenje pina, lozinke, uzorka biometrijske metode za otključavanje ekrana mobilnog uređaja

Izbjegavanje preuzimanja neobičnih aplikacija i aplikacija iz nepoznatih izvora

Izvor: Korištenje i zadovoljstvo internetskim uslugama, Analiza rezultata istraživanja; Grafička obrada: autorica članka

Grafikon 1. Načini brige o sigurnosti na internetu u 2022. godini). Isto tako, 17% ispitanika bili su žrtve internetskog maltretiranja (12% u 2022.), a 22 % ispitanika je prijavilo nasilje na mreži (18% u 2022.).

3. Društvene mreže

Podaci DataReportala za 2022. godinu pokazuju da je u Hrvatskoj 2,9 milijuna ili čak 71,2 posto građana koji koriste internet aktivno na društvenim mrežama. Podaci pokazuju da je u Hrvatskoj zabilježeno i 5,25 milijuna mobilnih priključaka odnosno 1,29 po stanovniku. I HAKOM-ovo istraživanje potvrđuje da 95% građana koji u Hrvatskoj koriste Internet svakodnevno koristi društvene mreže.

Anketa koju su u svibnju 2022., u sklopu 5. dana medijske pismenosti, proveli UNICEF i Mreža mladih Hrvatske, pokazala je da svaka druga mlada osoba na društvenim mrežama provodi više od 3 sata. Isto tako, jedna od tri mlade osobe osjećala je manjak samopouzdanja, stres ili zavist zbog sadržaja na društvenim mrežama. Grafikon broj 2 pokazuje prosječan broj sati po danu provedenih na društvenim mrežama od strane djece i mladih.

Čak 94% mladih koristi društvene mreže barem nekoliko puta dnevno. Samo jedan od sto mladih ne koristi društvene mreže. Analiza, također, pokazuje da su najčešće korištene mreže/platforme među mladima u Hrvatskoj: Instagram, YouTube, Facebook.

Uz navedene često se koristi i TikTok i Snapchat. TikTok je u 2022. godini postala najpreuzimanija aplikacija na svijetu. Prestigla je i Instagram i Twitter. Društvene mreže kriju brojne izazove za sve, pogotovo za djecu i mlade, napose TikTok sa svojim izazovima, koji mogu ugrožavati živote (istrčavanje na prometnu cestu), zdravlje (jedenje ljutih tortilja koje izazivaju opekline unutarnjih organa) i različite predmete (natjecanje u uništavanju tuđih stvari).

3.1. Ovisnost modernog doba, ovisnost o internetu

Rezultati provedenog istraživanja – što mladi smatraju najvećim izazovom – ukazuju na novu ovisnost modernog doba, a to je sve češća ovisnost mladih o internetu, uz konzumiranje alkohola, droge i cigareta. Ovisnost o internetu 20% mladih smatra problemom broj je - dan. Rezultati istraživanja upućuju na evidentnu potrebu da se problemu razvoja ovisničkog ponaš anja mladih posveti puno više pažnje. Riječ je o istraživanju „Kako ostvarujemo dječja prava u Hrvatskoj: mišljenja i stavovi djece i mladih u 2009. i 2023. godini“, koje je proveo Ured pravobraniteljice za djecu uz podršku Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

3.2. Pregled najpopularnijih društvenih mreža

Društvene mreže mogu se definirati kao online sredstva komunikacije i suradnje između neovisnih mreža. Razvoj društvenih mreža događa se kroz različite faze i razdoblja od 1997. pa do danas, a započeo je kad je došlo do podržavanja kombinacije profila i javno artikuliranih prijatelja.

Najpoznatije društvene mreže su:

1. Facebook, osnovan je 2004. godine s idejom povezivanja studenata s Harvarda. Danas ima preko dvije milijarde mjesečno aktivnih korisnika. Osim virtualnog povezivanja korisnika s prijateljima i poznanicama, postao je i važan marketinški alat za promociju proizvoda, usluga i ideja.

2. Twitter, osnovan 2006. godine, s idejom mikro-blogginga, s ciljem slanja kratkih poruka i novosti koje su prema imenu mreže nazvane tweet-ovima, s maksimalnim brojem 140 znakova.

3. Instagram, osnovan je 2010. godine kao društvena mreža za razmjenu fotografija i videozapisa i to ne samo fizičkih osoba nego sve više i tvrtki. Važan dio komunikacije putem Instagrama temelji se hashtagovima koje prate riječi važne za fotografiju i videozapis.

4. Youtube, osnovan je 2005. godine kao mrežna usluga za razmjenu videozapisa na kojoj ko -

Grafikon 2.: Prosječan broj sati po danu proveden na društvenim mrežama kod djece i mladih

Prosječan broj sati po danu proveden na društvenim mrežama djece i mladih

Sat vremena ili manje

Više od 5 sati

3 do 5 sati

1 do 3 sata

4.1. Modeli zaštite djece i mladih na internetu

Izvor: Mladi i medij – rezultati ankete; Grafička obrada: autorica članka

Izvor: Mladi i medij – rezultati ankete; Grafička obrada: autorica članka

Grafikon 2. Prosječan broj sati po danu proveden na društvenim mrežama kod djece i mladih risnici mogu postavljati, pregledavati, komentirati i ocjenjivati videozapise. nute aplikacije, mreže Wi-Fija, pa čak i serijski broj kartice SIM, što predstavlja izazov kojima bi vlasnik ByteDance mogao biti izložen ako od matične države dobije zahtjev da preda podatke za druge svrhe.

5. Linkedin, osnovan je 2002. godine kao mreža oblikovana za potrebe poslovnih ljudi i stručnjaka, a sve više se koristi kao platforma za poslovno povezivanje i pronalaženje posla.

Odgovornost i nužnost zaštite djece na internetu leži na sustavu, ali i na roditeljima/skrbnicima. Isto tako, nužno je graditi i izgraditi povjerenje između djece i roditelja i odraslih i kod djece razviti osjećaj i potrebu da je bitno da ne skrivaju kad ih nešto muči ili kad na svoj uređaj dobiju poruku neprimjerenog sadržaja da se obrate odraslima, jer su tu odrasli da ih zaštite i nauče.

Čak 94% mladih koristi društvene mreže barem nekoliko puta dnevno. Samo jedan od sto mladih ne koristi društvene mreže. Analiza, također, pokazuje da su najčešće korištene mreže/platforme među mladima u Hrvatskoj: Instagram, YouTube, Facebook. Uz navedene često se koristi i TikTok i Snapchat. TikTok je u 2022. godini postala najpreuzimanija aplikacija na svijetu. Prestigla je i Instagram i Twitter. Društvene mreže kriju brojne izazove za sve, pogotovo za djecu i mlade, napose TikTok sa svojim izazovima, koji mogu ugrožavati živote (istrčavanje na prometnu cestu), zdravlje (jedenje ljutih tortilja koje izazivaju opekline unutarnjih organa) i različite predmete (natjecanje u uništavanju tuđih stvari).

6. Snapchet, osnovan je 2011. godine, a temelji se na stvaranju multimedijskih poruka, fotografija ili video sadržaja koji se mogu dodatno urediti s filterima, tekstovima.

4. Alati za sigurnost na internetu

3.1.Ovisnost modernog doba, ovisnost o internetu

7. TikTok je u Kini poznat kao Douyin, izvorno je osnovan 2016. godine na kineskom tržištu, dok je međunarodna verzija lansirana 2017. godine. Temelji se na videozapisima u trajanju od 15 sekundi do 3 minute. Posljednje vrijeme, TikTok je suočen s određenim izazovima. Naime, aplikacija je u Europskoj uniji, Kanadi, Novom Zelandu, Sjedinjenim Državama, Tajvanu i Velikoj Britaniji, zabranjena na uređajima koje koriste državni službenici zbog zabrinutosti oko nacionalne sigurnosti. Među podacima kojima TikTok može pristupiti su kontakti, geolokacija, kalendar korisnika, druge pokre-

Sve veća izloženost kibernetičkim napadima, internetskom maltretiranju i nasilju na mreži, zahtjeva adekvatne alate u zaštiti svih korisnika na internetu. Svi korisnici interneta bez iznimke meta su potonje navedenih izazova.

S tim u vezi razvijene su različite aplikacije, koje omogućavaju različite razine zaštite djece na internetu. Usluga „Roditeljska zaštita“ nudi različite mogućnosti poput zabrane pristupima neprimjerenim internetskim sadržajima, filtriranje internetskog sadržaja, ograničavanje poziva ili slanja poruka prema nepoznatim brojevima, zabranu odlaznih poziva nakon dogovorenog limita potrošnje i druge mjere. Osim na pokretne ovakva ograničenja moguća su i na nepokretnim elektroničkim komunikacijama.

Rezultati provedenog istraživanja - što mladi smatraju najvećim izazovom - ukazuju na novu ovisnost modernog doba, a to je sve češća ovisnost mladih o internetu, uz konzumiranje alkohola, droge i cigareta Ovisnost o internetu 20% mladih smatra problemom broj jedan. Rezultati istraživanja upućuju na evidentnu potrebu da se problemurazvoja ovisničkog ponašanja mladih posveti puno više pažnje. Riječ je o istraživanju „Kako ostvarujemo dječja pravauHrvatskoj: mišljenja istavovi djece i mladih u2009.i2023.godini“, koje je proveo Ured pravobraniteljice za djecu uz podršku Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

Život u vremenu razvoja digitalizacije i tehnologije, brze i velike dostupnosti informacija, sve skupa nas usmjerava da sve više koristimo internet. Na odraslima je da se ponašaju odgovorno. Alarmantno je da djeca dnevno provedu prosječno gotovo 3 sata online i isto toliko na društvenom mrežama i da se posljednje desetljeće smanjila dob i sve mlađa djeca pristupaju internetu.

Poseban je izazov u zaštiti djece i za sustav i za odrasle odgovorne za djecu i za to je potrebno primijeniti alate za sigurnost na internetu.

Operator koji pruža i usluge televizije omogućava roditeljsku zaštitu koja se aktivira po potrebama i željama korisnika. Postoji cijeli niz jednostavnih aplikacija, čija instalacija omogućuje roditeljima pristup i kontrolu aktivnosti njihove djece na tabletima i pametnim telefonima. Neke od njih se naplaćuju, a neke su besplatne.

4.2. Aplikacija Xoink

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti izradila je aplikaciju za roditeljsku kontrolu mobitela Xoink i to s edukativnim pristupom. Riječ je o aplikaciji koja omogućava roditeljima da sa svog uređaja kontroliraju čemu sve dijete može pristupiti te koliko vremena smije provesti na pametnom telefonu, ali i potiče samostalno učenje. Aplikacija je dostupna na Go- praksa i očekivanja ogle Playu i iOS-u, i dobila je odgojnu vrijednost i preporuku za upotrebu u osnovnim školama od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja.

4.3. Centar za sigurniji

Internet

Porast zlostavljanja djece kao i razvoj novih oblika zlostavljanja u uskoj je vezi i s razvojem tehnoloških komunikacijskih dostignuća. Tako je internet, kao najpopularnije sredstvo komunikacije i informiranja, postao dio svakodnevice života djece i mladih koji su, nažalost, često izloženi neprimjerenim sadržajima.

U Hrvatskoj djeluje Centra za sigurniji internet, koji je nastao iz iskustva rada zaštite djece i mladih od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja na internetu, a koji ima za cilj zaštiti djecu i mlade u bespućima interneta. Putem web stranice Centra moguće je podnijeti Hot line prijavu sadržaja koji sadrže: govor mržnje, slučajeve seksualnog zlostavljanja djece, vizualni prikaz seksualnog zlostavljane djece, trgovinu djece, druge oblike iskorištavanja djece, rasnu i drugu diskriminaciju i neprimjereni chat s djecom na internetu. Za istaknuti je da prijava može biti i anonimna. Osiguran je besplatan i anoniman telefonski broj za djecu i roditelje: 0800 606 606, gdje se svaki radni dan od 08-20 sati može dobiti: pomoć i podrška u slučaju nasilja preko interneta, savjet kako se zaštititi na internetu i kako sigurno koristiti internet i savjet što napraviti i kako se nositi s neprimjerenim sadržajem ili kontaktom na internetu (Centar za sigurniji internet, www.csi.hr).

4.4. Nacionalni CERT

cijskoj sigurnosti RH. Kako stoji na službenim stranicama „CERT je nacionalno tijelo za prevenciju i zaštitu od računalnih ugroza sigurnosti javnih informacijskih sustava u Republici Hrvatskoj čiji je osnovni zadatak obrada računalno-sigurnosnih incidenata s ciljem očuvanja kibernetičke sigurnosti u Republici Hrvatskoj. CERT.hr se bavi incidentom ako se jedna od strana u incidentu nalazi u Republici Hrvatskoj odnosno, ako je u .hr domeni ili u hrvatskom IP adresnom prostoru, osim tijela državne uprave za koje je nadležan Zavod za sigurnost informacijskih sustava.“

Digitalno doba i rast online kupovine donosi i brojne izazove glede sigurnosti kupnje u pogledu sve češće pojave lažnih web trgovina, pa je po uzoru na već postojeće internacionalne servis CERT razvio domaći servis CERT Patike, pomoću kojeg će građani moći provjeriti legitimnost neke internetske stranice.

Zaključak

Potrošači sve više i češće koriste Internet, kupuju putem online kanala, što uz brojne prednosti donosi i izazove. Činjenica je da postoje pravni temelji u digitalnom okruženju, no, da izazova u zaštiti ne manjka, kao i da alternative u zaštiti djece i mladih u digitalnom okruženju nema i da ključ odgovornosti leži na sustavu i na odraslim pojedincima.

de.“ Potrebno je digitalne tehnologije dodatno osmišljavati kako to stoji i u Okviru digitalnih kompetencija za potrošače, a sve s ciljem: da na digitalnom tržištu donose izbore temeljene na informacijama; da se sigurno koriste internetom i ne postanu žrtve prijevara ili obmanjujućih internetskih marketinških praksi; da razumiju prakse digitalnog marketinga i oglašavanja; da upravljaju internetskim financijskim operacijama; da razumiju rizike i prednosti digitalnog prikupljanja podataka.

Izvori:

Brečko, B., Ferrari, A., Okvir digitalnih kompetencija za potrošače, 2016., Europska komisija.

E-commerce statistics for individuals, February 2023, Eurostat (Dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat/statisticsexplained/index. php?title=Glossary:Community_ survey_on_ICT_usage_in_households_and_by_individuals )

Knežević, A. Petljak K. Kocmur Z., (2020.). Kako s pametnim tehnologijama i što o istima morate znati. Hrvatska udruga za zaštitu potrošača.

Sinovčić, D. Čak 72 posto stanovnika Hrvatske aktivno na društvenim mrežama - Točka Na I (Dostupno na: https://tockanai.hr/biznis/digital-2022-croatia-cak-72-posto-stanovnika-hrvatske-aktivno-na-drustvenim-mrezama-59129/ )

Istraživanje „Kako ostvarujemo dječja prava u Hrvatskoj: mišljenja i stavovi djece i mladih u 2009. i 2023. godini“, koje je proveo Ured pravobraniteljice za djecu uz podršku Ureda UNICEF-a za Hrvatsku. (Dostupno na: https://www.medijskapismenost.hr/kao-glavni-problem-danas-mladi-dozivljavajuovisnost-o-internetu/

Za istaknuti je važnost sustavnog rada na razvoju digitalne i medijske pismenosti djece i mladih kroz obrazovni sustav, kao i potrebu jačanja digitalne pismenosti svih građana. I kako je to navedeno u studiji: „U potrazi za mjerom između školskog igrališta i Tik-Toka, Perspektive djece i mladih u korištenju digitalnih tehnologija“: „Na putu ljudskog napretka digitalna tehnologija je ključno oruđe i sredstvo i nikakve zabrane i povratak na staro ne mogu donijeti pozitivne isho -

Istraživanje Korištenje i zadovoljstvo korisnika internetom u 2023., (Dostupno na: https://www. hakom.hr/UserDocsImages/2024/ komunikacijske_usluge/HAKOM_ izvje%C5%A1%C4%87e_ispitivanje-koristenja_i_zadovoljstva_ korisnika_internetom_u-2023._ godini.pdf?vel=2368159)

Nacionalni CERT (CERT.hr) je odjel Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNET, osnovan je 2007. godine prema Zakonu o informa - ST

Geopolitika i geometrija globalne trgovine