Kako je pandemija koronavirusa utjecala na trgovinu na malo i na ponašanje potrošača? Ivona Bačelić Grgić, dipl.oec

Kako je pandemija koronavirusa utjecala na trgovinu na malo i na ponašanje potrošača?

piše: Ivona Bačelić Grgić, dipl. oec.

Dvadeset mjeseci suživota s koronavirusom rezultiralo je različitim društvenim i ekonomskim promjenama. Nakon suočavanja s velikim nepoznanicama koronavirusa, unatoč i dalje sve prisutnoj neizvjesnosti i mutaciji virusa, život kao i gospodarstvo mora ići dalje uz dozu društvene i napose osobne odgovornosti. U članku će se analizirati kako je pandemija koronavirusa utjecala na trgovinu na malo i na ponašanje potrošača.

Promet u trgovini na malo u listopadu 2021., pokazuju podaci Državnog Zavoda za statistiku, veći je za 9,2% u usporedbi s istim mjesecom 2020. godine. Također, DZS potvrđuje da je taj promet u usporedbi s listopadom 2019. veći za 6,3%. Trgovina na malo oporavlja se i to sad već deveti mjeseci u kontinuitetu.

Pad prometa u trgovini na malo trajao je jedanaest mjeseci (od ožujka 2020.) i to nakon gotovo 5,5 godina rasta prometa u trgovini na malo u kontinuitetu. Oporavak je započeo u veljači 2021. i traje do promatranog razdoblja (op.a. listopad 2021.), a za očekivati je nastavak pozitivnog trenda do kraja godine.

Analiza prometa u trgovini na malo prema podacima Državnog Zavoda za statistiku ukazuje da promet u trgovini na malo raste u prvih deset mjeseci 13,1%. Ako se usporedi prvih deset mjeseci 2021. s istim razdobljem 2019., realni kalendarski promet od trgovine na malo veći je za 5,8% (Grafički prikaz 1). Nesumnjivo je da je pandemija utjecala na ponašanje potrošača i to u pogledu načina plaćanja, čak i na nova sredstva plaćanja (kriptovalute), kanale kupnje, ali je u svemu donijela i nove oblike trgovine. Indeks pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača, prema podacima HNB-a i Ipsos pulsa, u promatranom razdoblju 2020. i u prvih deset mjeseci 2021. godine, ukazuju na usku povezanost istih s epidemiološkom situacijom u zemlji/svijetu. Iako su pokazatelji uvijek s negativnim predznakom, taj je

Izvor: DZS; Obrada: Autorica članka

minus i glede pouzdanja, očekivanja i raspoloženja veći s pogoršanjem epidemiološke situacije u zemlji i uvođenjem novih mjera (Grafički prikaz 2). S druge strane, valja istaknuti i prisutni inflatorni trend, između ostalog, izazvan posljedično zbog pandemije koronavirusa koja je dovela i do poremećaja na tržištu sirovina kao i u lancu opskrbe. Prema podacima DZS-a, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u listopadu 2021. u odnosu na rujan 2021. u prosjeku su više za 1,0%. U odnosu na listopad 2020., tj. na godišnjoj razini, u prosjeku su više za 3,8%. U listopadu u odnosu na rujan najviše su porasle cijene: odjeće i obuće (10,4%, nova sezona), prijevoza (1,3%), pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva (0,7%), hrane i bezalkoholnih pića te cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, koje su u prosjeku po svakoj skupini više za 0,4%, zdravlja (0,1%). Promatrano po glavnim skupinama na godišnjoj razini odnosno listopad 2021. u odnosu na listopad 2020., a prema podacima DZS-a iz studije Učinci pandemije bolesti COVID-19 na društveno ekonomske pokazatelje, najveći porast cijena, u prosjeku za 12,2%, ostvaren je u skupini prijevoz, Slijedi potom kategorija alkoholna pića i duhan (5,8%), restorani i hoteli (3,8%), hrana i bezalkoholna pića (3,6%), stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva (3,0%), pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva (2,5%), rekreacija i kultura (2,1%), razna dobra i usluge (1,0%) i komunikacija (0,5%) (Grafički prikaz 3). Promijenjene navike potrošača vezane za plaćanje posljednjih godina, napose u pandemijsko vrijeme, odnose se na povećanje upotrebe platnih kartica u odnosu na gotov novac kao i povećanje udjela

Izvor: HNB, Ipsos; Obrada: Autorica članka

Grafički prikaz 2. Kompozitni indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača u 2020. godini i I. – X. 2021. godine

Izvor: Učinci pandemije bolesti COVID 19 na društveno ekonomske pokazatelje – DZS; Obrada: Autorica članka

Grafički prikaz 3. Kretanje cijena dobara i usluga za osobnu potrošnu usporedba X. 2021. u odnosu na X. 2020.

bezkontaktnih plaćanja. Prema podacima Hrvatske narodne banke iz statistike platnog prometa, u Hrvatskoj je na dan 31. prosinca 2020. ukupno evidentirano 8.780.256 izdanih platnih kartica.

Od ukupnog broja platnih kartica 79% su bile debitne kartice, a 21% kreditne kartice. Iz navedenih podataka proizlazi da prosječan građanin u Hrvatskoj ima u novčaniku 2,06 platnih kartica.

Debitnim karticama izdanim u RH, prema podacima HNB-a, u Izvještaju o bezgotovinskim platnim transakcijama u RH u 2021. (u rujnu) putem debitnih platnih kartica izvršeno je 80,3% transakcija, a putem kreditnih kartica 19,7%.

Zanimljivo je spomenuti da najveći trgovac u Hrvatskoj, Konzum plus d.o.o., od početka prosinca 2021., u svojoj online prodavaonici omogućava plaćanje kriptovalutama, čime je postao prvi trgovački lanac u državi koji omogućava takvu vrstu plaćanja.

Pandemija koronavirusa postala je katalizator rasta online trgovine, zbog aktualnih ograničenja, a pogotovo u tijeku lockdowna i drugih ograničenja rada fizičkih trgovina. Istraživanja pokazuju, a podaci o rastu i dokazuju, da će potrošači nastaviti kupovati on-line. Ostaje vidjeti koliko često, što će kupovati, i da li će on-line kupovinu koristiti kao dopunu ili kao zamjenu odluke o kupnji u fizičkim trgovinama ili će pak doći do razvoja kupovine putem omni chanella, svojevrsne kombinacije online i off-line trgovine. U 2020. godini čak 73% korisnika interneta na razini EU kupovalo je on-line kanalom i to najčešće onih u dobi od 25 do 54 godine (njih 79%) pokazuju to podaci Eurostata. U Hrvatskoj je 80% stanovnika dobi od 16 do 74 godine koristilo internet, a od toga je njih 55% kupovalo u 2020. godini on-line kanalom.

Upravo je trgovina internetom ili poštom, prema podacima Državnog Zavoda za statistiku u RH, jedna od rijetkih trgovačkih struka koja bilježi rast u 2020. godini i to na razini od 12,6%.

U prvih deset mjeseci 2021. analiza nominalnih indeksa trgovačkih struka u odnosu na isto razdoblje u 2020. godini, ukazuje da trgovina na malo internetom ili poštom bilježi rast od 5,4%. Valja spomenuti i trend rasta prodaje robe putem digitalnih platformi u suradnji s aplikacijama za dostavu i taxi prijevoz – Glovo, Wolt, Bolt, Uber…, takozvane Q-commerce (Quick commerce), što je skraćenica za ‘brzu trgovina’ ili isporuku na zahtjev, a odnosi se na tvrtke koje isporučuju robu (obično namirnice) za manje od sat vremena ili za 10 minuta. Prema izvješću Global Data Reporta, rast Qcommerca potaknut je i promjenom ponašanja potrošača u jeku pandemije koronavirusa. Uz to glavni katalizatori rasta su: užurbani način života, urbanizacija, sve manja kućanstva, ali i pandemija koja je uzrokovala u pojedinom razdobljima ograničenje rada trgovina. Rast Q-commerca duguje svoj rast zahvaljujući sve većem broju potrošača koji su spremni platiti višu cijenu usluge na zahtjev kao višu razinu korisničkog iskustva. Primjerice, u Hrvatskoj su dostavne aplikacije Glovo i Bolt (u studenom 2021.) otvorile svoje prve trgovine, zasad samo u Zagrebu, a s ciljem učinkovitijeg upravljanja uslugom te ubrzanjem sustava dostave.

Zaključno, očito je da su krize uključujući pandemiju i neizvjesnosti koje donosi, prilike za nove izazove i potvrda da je trgovina na malo jedna od konkurentnijih i dinamičnijih grana gospodarstva, kao i to da je žilava i da nikad ne miruje. Tom u prilog ide i jedna McKinseya studija, koja analizirajući e-trgovinu, doduše na američkom tržištu, za razdoblje između 2009. godine do prvog kvartala 2020., ukazuje da se u on-line trgovini dogodio u prvom kvartalu 2020. godine desetogodišnji rast i to u jeku pandemije, a slijedom ograničenja rada fizičkih trgovina. A i tzv. brza trgovina (Q-commerce) svoj rast duguje stasalim novim urbanim generacijama potrošača. ST

48 sati

vrhunskog marketinškog znanja

Dva puna dana, 6. i 7. studenoga trajala je najveća svjetska konferencija o marketingu eWMS 21, okupivši više od 100.000 učesnika iz svijeta među kojima je bilo i nekoliko desetaka učesnika iz Hrvatske.

World Marketing Summit (WMS) je neovisna globalna organizacija sa sjedištem u Torontu u Kanadi, posvećena stvaranju boljeg svijeta za buduće generacije putem marketinga. WMS je 2010. godine osnovao profesor Philip Kotler. Taj popularno poznati „otac modernog marketinga“ pokrenuo je globalno okupljanje vrhunskih eksperata radi pokretanja marketinških strategija koje potiču promjene u ponašanju kompanija, vlada, organizacija i pojedinaca, čime dovode do pozitivnog utjecaja na društvo i život.

Misija WMS je poboljšanje stanja u svijetu okupljanjem i umrežavanjem globalnih i lokalnih, poslovnih i političkih lidera u zajednicu koja želi pozitivno utjecati na promjene koje obuhvaćaju marketing i poslovanje, istraživanje i akademsku populaciju, politiku i društvo, žene i mlade, kako bi se osigurao održivi poslovni rast, održivi razvoj proizvoda i usluga i time poboljšao život ljudi širom svijeta. WMS se posljednjih deset godina održavao u raznim zemljama Europe, Amerike i Azije, a publika mu je svake godine rasla, tako da je na Summit redovito privlačila veliki broj teoretičara i praktičara, poduzetnika i menadžera, obrađujući aktualne i relevantne teme, okupljajući vrhunske govornike. Prve konferencije održane su u zemljama od Japana do Malezije, od Italije do Tajlanda, od Bahreina do Singapura i Filipina. Kao odgovor na svjetsku zdravstvenu krizu 2020. koja je nas je prisilila na izolaciju i otežala putovanja, Svjetski marketinški summit prešao je na virtualnu platformu i preimenovan je u eWorld Marketing Summit ili eWMS. Ovogodišnji je eEWMS privukao više od 120 govornika, a njihova predavanja slušala su se u više od 110 zemalja uz prisustvo i aktivno sudjelovanje preko 150.000 sudionika diljem svijeta! Time je eWMS postao najveća globalna ovogodišnja konferencija. Prema pokazateljima Amazon Web Services eWMS 2021 imao je u cijelom svijetu 31.79 milijuna pogleda (31.79 million views worldwide).

Tema ovogodišnjeg kongresa bila je „Pozdrav sutrašnjici - Izgradnja sljedećeg novog normalnog“ (HELLO TOMORROW - BUILDING THE NEXT NEW NORMAL). Na kongresu su Philip Kotler i još stotinjak vrhunskih stručnjaka održali predavanja iz niza uzbudljivih i aktualnih tema, od novih načina stvaranja vrijednosti do dizajn pristupa, od korištenja Big Data u proučavanju potrošača i kupaca do marketinga preko influencera, od traženja odgovora na izazove digitalizacije do analize najuspješnijih modela socijalnog poduzetništva. Na eWMS ove su godine bili zastupljeni predavači i eksperti najboljih svjetskih sveučilišta od Whartona do Harvarda, od UCLA do Stanforda, od Bocconija do Cambridgea. Projekte i dostignuća svojih korporacija prezentirali su menadžeri kompanija od Microsofta i Googlea do Nestlea, od Nissana i PepsiCo do Bill and Melinda Gates Foundation. Od političara, na konferenciji su govorili premijeri ili predsjednici Pakistana, Bangladesha i Seychellesa… Hrvatsku je na ovom skupu svojim predavanjem na temu izazova Post-Covid svijeta i načina njihovog prevladavanja putem novih vrijednosti predstavio prof. dr. Velimir Srića, jedini iz ovog dijela Europe koji je bio pozvan među izabrane govornike. On je sudjelovao i na prošlogodišnjem eWMS s izlaganjem na temu menadžerskih izazova digitalne transformacije, a nakon uspjeha ovogodišnje konferencije dobio je poziv da bude keynote speaker i na eWMS 2022. Njegovo predavanje pod naslovom „BUILDING NEW NORMAL WITH VALUES“ kao i sva ostala izlaganja u ukupnom trajanju od 48 sati možete pogledati kao LoD materijal (Learning on Demand). Zainteresirani se mogu javiti na info@velimirsrica.com. SS