Ivica Katavić, Krešimir Bubalo i Damir Aščić

Neradna nedjelja može značajno doprinijeti smanjenju troškova poslovanja i nadomjestiti nedostatak radne snage u trgovini

Ivica Katavić, predsjednik Udruženja trgovine pri HGK i predsjednik Nadzornog odbora KTC-a, govori o radu nedjeljom.

Što neradna nedjelja znači za Vaše zaposlenike? Možda bi to pitanje bilo najbolje postaviti samim zaposlenicima. Ja, koliko sam kontaktirao s njima na tu temu, moram reći da su svi bili oduševljeni i zahvalni, jer to nisu samo nedjelje u pitanju nego i vjerski blagdani i državni praznici.

Kako su u početku reagirali kupci? Upravo komentari kupaca bili su nam najveće ohrabrenje nakon donošenja odluke. Nismo primili niti jedan negativan komentar, nego su nam se javljali kupci s područja na kojem nismo prisutni s molbom da otvorimo kod njih trgovinu i da će rado biti naši kupci, jer vodimo brigu o našim zaposlenima.

Jeste li osjetili kakav pad prometa zbog uvođenja neradne nedjelje? Nismo osjetili pad prometa, tako da smo radi toga bili još više zadovoljni.

Koji dan u tjednu kod Vas radi najveći promet i da li je to rezultat toga da su kupci tim danom odlučili zamijeniti nedjeljnu kupovinu? Najveći promet ostvarujemo petkom i subotom, iako moram reći da je tako bilo i prije donošenja odluke o neradnim nedjeljama, ali sada su to još bolji rezultati pa pretpostavljamo da su kupci na taj način nadomjestili kupnju nedjeljom. Mislim da neradna nedjelja, posebno sada kada energenti poskupljuju, može značajno doprinijeti smanjenju troškova poslovanja i nadomjestiti nedostatak radne snage u trgovini s čime se suočavaju svi trgovački lanci, a siguran sam da financijski rezultat neće patiti radi toga.

Nedjelja nije ključna za uspjeh u trgovini

Krešimir Bubalo, predsjednik Uprave Pevexa, u okviru teme broja govori o Zakonu o trgovini s posebnim fokusom na rad nedjeljom, a otkriva i planove za 2023. godinu.

Od 1. studenog nedjeljom se kod Vas ne radi u Kutini, Križevcima, Virovitici, Čakovcu, Makarskoj, Karlovcu, Koprivnici, Vukovaru, Bjelovaru, Vinkovcima i Dubrovniku. Ova odluka zasad vrijedi do 1. ožujka iduće godine. Što u tim gradovima i tim poslovnicama neradna nedjelja znači za Vaše zaposlenike? Mi smo u dogovoru sa sindikatom i radnicima definirali da u 11 centara gdje nemamo značajniju konkurenciju ne radimo nedjeljom i ta se odluka pokazala dobrom zato što nam se taj dio prometa prelio na druge dane, dok je s druge strane zadovoljstvo djelatnika nemjerljivo. Dvaput godišnje u svih 27 centara organiziramo skupove radnika, no isto tako provodimo i izlazne ankete kada nam netko odlazi iz kompanije tako da napravimo dobru analizu što su razlozi odlaska. Fluktuacija radnika u Pevexu je zanemariva u odno-

su na naše konkurente. Zadovoljstvo radnika ne mjeri se samo primanjima nego u tome veliku ulogu igra i radna atmosfera i druge mogućnosti koje se trudimo osigurati. Provoditi više vremena s obitelji svakako je od izuzetne važnosti za svakog čovjeka. Znakovito je da su nekada u izlaznim anketama radnici naglašavali kako će prihvatiti i manju plaću u nekoj komunalnoj tvrtki samo kako ne bi morali raditi vikendom.

Kako su reagirali kupci? Ima li zasad pritužbi? Nemamo pritužbi. Isto tako želim naglasiti kako imamo web trgovinu koja radi od 0-24 i 365 dana u godini pa naši kupci mogu naručiti bilo koji proizvod u bilo koje vrijeme.

Mislite li da ćete imati u tim poslovnicama pad prometa zbog uvođenja neradne nedjelje? Nismo zabilježili nikakav pad. Promet se, kako sam naveo, prelio na druge dane u tjednu. Kao kompanija zalažemo se za to da se nedjeljom ne radi i kada bi to svi prihvatili bilo bi lakše i nama i našim zaposlenicima. Nije to nikakva drakonska praksa. Dovoljno je samo pogledati Austriju gdje ni radnim danom nakon 17 sati ne možete lako naći trgovinu. Sve je stvar potrošačke kulture i navike. Mi u našim promocijama samo dvaput godišnje targetiramo vikend koji inače nije u našem fokusu. Kod nekih kompanija vikend akcije su kontinuirane i smatramo kako to nije dobro jer se na taj način usmjerava kupca da taj vikend ne provede na zraku, nego u trgovini. Mi želimo da i kupci i zaposlenici provedu vikend sa svojim obiteljima, no uvijek je to stvar odluke. Mi imamo svoj izbor, a to je zadovoljan zaposlenik i zadovoljan kupac.

Koji dan u tjednu kod Vas radi najveći promet? Ovisi u kojem centru i o kojem je dijelu godine riječ. Također, kroz promocije možemo "dizati" određeni dan u tjednu. Nekad to radimo utorkom, nekad srijedom ili četvrtkom. Ali općenito na dnevne promete više utječu godišnja doba i kakvi su vremenski uvjeti, je li sunčani period ili je kišno vrijeme. Ujedno, konstantno pratimo prodaju svih 65 tisuća artikala i za svaki od njih znamo u kojem dijelu godine, u kojem danu ili satu su vršni prometi pa se tome prilagođavamo i otvaramo sve blagajne kako bi kupci što brže i ugodnije obavili svoju kupovinu. Puno toga se može predvidjeti u poslovanju trgovine pa u skladu s tim radimo naše planove za kraće i duže periode.

Kako ste zadovoljni rezultatima ostvarenima u ovoj godini te kakvi su planovi za 2023.? Što se tiče poslovnih rezultata u 2022. godini možemo reći da sve ide u skladu s planovima i procjenama. Prva tri mjeseca ove godine bila su ispod planirane razine, ali se od travnja pa nadalje stanje popravilo, u srpnju smo uhvatili planove, a evo sada kada razgovaramo na kraju studenog možemo reći da smo na dobrom putu da realiziramo sve što je pred nas postavljeno. Očekujemo kako ćemo u 2023. godini rasti i organski i anorganski, planiramo otvaranje i novih centara te novih kanala prodaje. Dosta smo radili i na veleprodaji i na online trgovini. Evidentno je da rastemo, a to prati i broj računa. Više od 10 milijuna kupaca obavilo je kupovinu u naših 27, a do kraja godine u 28 centara. Dogodine će njihov broj dodatno rasti. Zaključno, za 2022. godinu možemo reći da je rast evidentan i u skladu je s našim planovima.

Dobra turistička sezona je imala značajnog utjecaja na vaše poslovanje? Svakako. Sezona je bila izvrsna te je pozitivno utjecala na naše prodajne pokazatelje. Naši "morski" centri su znatno bolje radili ove godine nego što je to bio slučaj lani, dok su trgovine na kontinentu bile na prošlogodišnjoj razini. Postoje neki centri koji su prošle godine ostvarili bolje rezultate nego ove godine, a tu je primarno riječ o područjima pogođenima potresima. Međutim, pošto sporo ide obnova ove su godine ti centri lošije radili. Sveukupno, možemo reći da smo ostvarili planove u ovoj godini i zacrtali si visoke ambicije za iduću godinu. Što se tiče realizacije, sigurno je da je potreban i optimizam i da turistička sezona bude na ovogodišnjoj razini te da se poklope i neke druge varijable. Vidjet ćemo kako će se uvođenje eura odraziti na potrošnju i općenito potrošačku klimu koja je početkom godine često tmurna. Mi jesmo lanac uradi sam i nekad će se brojni građani odlučiti izbjeći majstora i odlučiti uraditi sami i kupiti kod nas određene artikle, tako da je to naša komparativna prednost. Isto tako, omjer cijene i kvalitete naših usluga i roba koje prodajemo i kanaliziramo kroz naše centre također je naša komparativna prednost, uz to što omogućavamo kupnju na 36 rata. To je za naše građane jako važno jer je kupnja na rate sve traženija i potrebnija. To su obično prvi znakovi kada dolaze nešto teža vremena.

Mali trgovci izgubiti će dio prometa

O radu nedjeljom i kako će se to odraziti na kanal male trgovine upitali smo Damira Aščića, predsjednika Saveza udruga malih trgovaca Republike Hrvatske.

Što bi neradna nedjelja značila za vaše zaposlenike? Za zaposlenike SUMT-a neradna nedjelja sigurno znači puno. Kada govorimo o tome treba naglasiti kako u tom kontekstu postoji demografski i socijalni efekt s time što treba znati kako naši djelatnici već sada imaju pravo na dvije neradne nedjelje, jer je takav raspored smjena. Neradna nedjelja definitivno će imati utjecaja na poslovanje djelatnosti trgovine, ali se na članice SUMT-a to neće previše odraziti, jer mnoge članice Saveza već sada ne rade nedjeljom. U svakom slučaju, to je pozitivna odredba. Jedino što u tom dijelu nije dobro je što, uvjetno rečeno, nismo svi u istom košu, odnosno, nisu jednaka mjerila za sve.

Vlada je u Prijedlogu zakona o nadopuni Zakona o trgovini odredila da kiosci, pekare i benzinske postaje ostaju raditi nedjeljom od 8 do 13 sati sa čime se mi apsolutno ne slažemo. Slijedom toga nismo u poštenom tržišnom položaju u odnosu na neke druge formate trgovine.

Kako očekujete da će reagirati kupci?

Očekujem da će se jedan dio prometa preliti na subotu, no jedan dio prometa će se sigurno izgubiti. Međutim, važan benefit novog zakonskog rješenja je u tome da će naše trgovkinje i trgovci biti zadovoljniji, što će svakako imati pozitivan socijalni i demografski efekt. Mislite li da ćete imati pad prometa zbog uvođenja neradne nedjelje? Da, mislim da hoćemo. Neće se sve preliti na druge dane u tjednu, jer nas to uči iskustvo covida. Naime, ja imam pojedine trgovine koje nedjeljom rade dvostruko veći promet od najboljeg radnog dana, zato što je riječ o trgovinama koje se nalaze u ruralnim područjima. Ljudi su navikli da ciljano idu u te prodavaonice nedjeljom, te postoji dugogodišnja navika da se ide tamo, a ne u velike trgovačke centre. Gubitak nedjelje u nekim će se prodajnim mjestima osjetiti više, a u nekima manje.

Koji dan u tjednu kod vas radi najveći promet? Definitivno subota. Dakako, postoji sezonalitet pa bi neke naše primorske članice mogle imati nešto drukčiju situaciju, no, vjerujem da je i kod njih subota najprometnija. Ako zakon prođe u ovakvoj formi i ako ga opet ne sruše na Ustavnom sudu, onda će tih 16 neradnih nedjelja pomoći našim članicama na moru odnosno svima koji imaju turističku sezonu, ali zasigurno će se taj dio nedjeljnog prometa u najvećoj mjeri preliti na subotu.

Kako ste zadovoljni poslovanjem članica SUMT-a u 2022. godini? Što se tiče ove godine, SUMT općenito gledano može biti zadovoljan bez obzira na sve. Općeprisutno povećanje cijena proizvoda donijelo je rast prometa, ali i pad komadne prodaje. Dobro je što se povećao promet, ali nije dobro što je došlo do drastičnog povećanja cijena energenata. To je iznimno zahtjevno svima nama. Vlada je uvela mjeru koja nam malo pomaže kod cijene električne energije za manje poslovne subjekte. Plin je drastično poskupio, što je najveći problem za one koji imaju proizvodnju s obzirom na to da neke naše članice uz trgovinu imaju i pekarsku ili neku drugu proizvodnu djelatnost.

Što nas čeka u 2023. godini? Složio bih se s očekivanjima Vlade RH o minimalnom rastu BDP-a u idućoj godini, dok je rast u ovoj godini premašio 5 posto. U idućoj godini očekujemo velike probleme, naročito u prva tri mjeseca. Naravno da svi ovisimo o Europi, ovisimo o ratnim zbivanjima na istoku Europe, o mnogim stvarima koje su globalne prirode, a ne samo o nama. Hrvatska je malo tržište i prva tri mjeseca će biti osobito izazovna. Morat ćemo značajno rezati troškove te se već sada pripremamo za to. Određeni psihološki efekt na smanjenje potrošnje imat će i uvođenje eura, jer će građani na računima imati brojke sedam puta manje pa će i to na određeni način usmjeravati njihove potrošačke navike.

Sve u svemu, ne očekujem da će iduća godina biti imalo ugodna. Pribojavam se posebice ovog početnog perioda do Uskrsa. ST