Tema broja: ...oko Zakona o trgovini Izrazito velika fluktuacija radnika gošća urednica - Zlatica Štulić

Zašto treba regulirati radno vrijeme prodavaonica

Izrazito velika fluktuacija radnika

piše: gošća urednica Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske

U jesen 2022. ponovo je otvorena tema rada nedjeljom i blagdanima i regulacija toga rada. Za radnike u trgovini izuzetno bitna tema, jer radno vrijeme predstavlja važan element radnog odnosa, koji se snažno odražava na privatni život radnika.

STH se godinama kontinuirano zalaže za regulaciju radnog vremena prodavaonica zakonom, kako bi se jasno utvrdilo u kojem vremenu trgovine rade od ponedjeljka do subote, te nedjeljom i blagdanima i kojim bi se taksativno propisale iznimke, kao i sankcije za prekršitelje. Mogućnost rada prodavaonica od 0 do 24 sata, svih 365 dana u godini, kakva je danas u Republici Hrvatskoj, nepotrebna je, neodrživa i ekonomski neopravdana, a znatno otežava život radnicima i onemogućava usklađivanje poslovnog i privatnog. Izmjene Zakona o trgovini olakšavaju rad trgovcima kroz izmjenu odredbe o izdavanju rješenja o ispunjenju MTU, kod nastavka obavljanje djelatnosti u prodajnom prostoru.

Prijedlog kaže da se djelatnost trgovine može nastaviti obavljati bez izdavanja novog rješenje, ako je već za isti prodajni objekt izdano rješenje nadležnog tijela o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti iz Pravilnika propisanog Zakonom o trgovini, osim ako se radi o trgovini robom opasnom za život i zdravlje ljudi i životinja te prirodu i okoliš.

Broj zaposlenih u gospodarstvu i djelatnosti Trgovine RH - usporedba 9/2022. sa 4/2020.

Djelatnost Broj zaposlenih Žene Broj zaposlenih % Žene %

Gospodarstvo travanj, 2020. rujan, 2022.

1.325.632 631.442 1.384.956 4,5 663.546 5,1

G Trgovina 207.045 114.770 210.965 1,9 117.926 2,7

45 Trgovina motornim vozilima i motociklima 18.104 3.441 19.064 5,3 3.436 -0,1

46 Trgovina na veliko

47 Trgovina na malo 71.498 27.105 73.655 3,0 27.709 2,2

117.443 84.224 118.246 0,7 86.781 3,0

Izvor: DZS, Statistika u nizu, Zaposleni po NDK i spolu, 21. studeni, 2022., www.dzs.hr

Uravnotežiti ustavne vrijednosti Važno je da radnici-roditelji budu slobodni u nedjelju, da vrijeme provode sa svojom djecom, a to mogu kada su i djeca slobodna, kada nema vrtića i škole. Ustav štiti djecu i obitelj, pa tako tržišna sloboda i sloboda poduzetništva ne mogu biti iznad navedenih ustavnih vrednota. Zaštita svih ustavnih vrednota mora se uravnotežiti, a smatramo da ovaj prijedlog izmjena Zakona to čini. Ovo je posebno važno. Demografi jasno ističu negativnu korelaciju podizanja djece i rada nedjeljom, jer u Hrvatskoj postoji pedagoški standard od pet radnih dana. Osim toga, i skrb o starijim članovima obitelji česta je obveza radnika. Veliki broj djece u Republici Hrvatskoj nije u mogućnosti provoditi vrijeme sa svojim roditeljima u nenadoknadivim sadržajima obiteljskog života, jer im roditelji rade blagdanom i nedjeljom i u kasne sate, iza 21 sat. Sve to dovodi do stresa i odražava se na zdravlje radnika i kvalitetu obiteljskog života, a što sve ima dugoročne društvene posljedice. Nedjelja pripada radnicima, njihovim obiteljima, kako bi se odmorili i pripremili za novi radni tjedan. To je radnikovo ljudsko pravo. Ideju slobodne nedjelje podržavaju mnogi poslodavci, mali i veliki, obrtnici, koji tvrde da će se prometi preraspodijeliti, da opskrba stanovništva neće biti ugrožena ni na koji način. Želja za zaradom ne smije biti važnija od egzistencijalnih potreba i interesa radnika i njihovih obitelji.

Kroničan nedostatak radnika

Radnika u trgovini kronično nedostaje, natječaji za zapošljavanje su kontinuirano otvoreni, bazen stranih radnika vrlo je ograničen, a ovako ne/regulirano radno vrijeme ide na štetu radnika, onih koji trenutno rade. Zbog dosadašnjeg rada u sve dane, trgovina nije niti atraktivna za zapošljavanje i fluktuacija radnika je izrazito velika-. Radno vrijeme jest i element nelojalne konkurencije. Mali poslodavci ne mogu pratiti snažne i velike sustave.

Trgovina nije djelatnost koja treba raditi nedjeljom, a na upite zašto rade vatrogasci, liječnici, odgovaramo da se iste djelatnosti ne mogu uspoređivati, jer se kupovina može obavljati preko tjedna, a zaštita života, zdravlja i sigurnost zemlje je nešto, što mora biti osigurano svaki dan.

Pravo na pravičnu nagradu Europska socijalna povelja i Konvencija 106 MOR-a su pravni temelji našeg zalaganja za slobodnu nedjelju, jer se oba oslanjaju na određivanja dana tjednog odmora, koji po tradiciji u dotičnoj zemlji to jest. Vjerujemo da nikome nije sporno, da je po tradiciji, u Hrvatskoj, nedjelja dan tjednog odmora. Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH, koji je danas na snazi, samo popisuje blagdane i utvrđuje da se u te dane ne radi i da radnik ima pravo na naknadu plaće, za taj dan. Sankcija za rad, unatoč zabrani, nema. Tako Zakon postaje samo mrtvo slovo na papiru, a rad blagdanom je uobičajen u Hrvatskoj (osim Uskrsa, Božića i Nove godine). Radnici u trgovini također žele blagovati, kao i ostali građani RH, kao i oni političari, koji se protive slobodnoj nedjelji u trgovini. Zagovornici rada nedjeljom i blagdanom, poslodavci, često kažu da treba takav rad pošteno platiti, ali oni nikada ne iznose svoje primjere poštenog plaćanja nedjeljnog i rada blagdanom. Vjerojatno zato jer je plaća tajna. Tako „pošteno plaćanje“ dobiva vrlo osobni stav svakog poslodavca, a on se sigurno ne podudara s poimanjem poštenog plaćanja od strane radnika.

Jasna pravila igre Radnici i većina građana Hrvatske podržavaju nedjelju kao neradni

Prosječne plaće u Gospodarstvu i djelatnosti Trgovine RH u HRK za 9/2022.

Djelatnost Bruto u HRK Neto u HRK

Gospodarstvo 10.325 7.623

G Trgovina 9.372 6.948

45 Trgovina motornim vozilima i motociklima 9.686 7.168

46 Trgovina na veliko 10.951 7.900

47 Trgovina na malo 8.301 6.298

Minimalna plaća u RH u 2022. 4.687,5 3.750

Prosječna plaća Prodavača (podaci STH) 5.923 4.658

Izvor: DZS, Statistika u nizu, Zaposlenost i plaće, Plaće, 21. studeni, 2022., www.dzs.hr i podaci STH za Trgovinu na malo, svibanj 2022.

dan. Mnogi poslodavci, veliki, srednji, mali, obrtnici, udruge trgovaca također podržavaju promjene u radnom vremenu i slobodnu nedjelju i blagdane. Oni samo traže jasna pravila i jednak status. Prijedlog izmjena Zakona predviđa 16 radnih nedjelja, a to znači da se daje mogućnost poslodavcu da odabere kada će u tih 16 nedjelja raditi. Sve to kako bi se zaštitili interesi turizma. Podaci vrlo jasno pokazuju da nam najveći broj gostiju dolazi iz Austrije, Slovenije Njemačke i Poljske. Sve su to zemlje u kojim trgovine ne rade nedjeljom i blagdanom. Stoga smo sigurni da turisti iz tih zemalja neće biti frustrirani kada naiđu na zatvorene trgovine nedjeljom i blagdanom. Koristit će druge sadržaje koje omogućuje turizam u Hrvatskoj. Uvijek uz pravilo postoje i iznimke. One moraju biti jasno određene i moraju biti propisane sankcije, za one koji ih krše. Imaju ih sve zemlje, na koje se pozivamo pa i Slovenija, čiji je Zakon prošao i ustavnu kontrolu. Slovenija je posljednja regulirala radno vrijeme nedjeljom i blagdanom i iskustva su pozitivna. Često je postojanje iznimaka razlog za protivljenje, ali to nije opravdano. Vrijeme je da Hrvatska regulira radno vrijeme, jer to će donijeti društvenu korist. Ljudi će moći planirati svoje privatno vrijeme i živote, bit će zadovoljniji. To se posebno odnosi na žene, jer su gotovo 2/3 žena zaposlenih u maloprodaji. Radnice nam kažu da neradnu nedjelju čekaju cijeli radni vijek. Plaće radnika u trgovini su znatno niže od prosjeka gospodarstva, a nedjeljom i blagdanima je dostupnost radnog mjesta puno teža, jer je javni prijevoz, posebno međumjesni, prilagođen tipičnom radnom vremenu, što dodatno otežava rad u dane blagdana i nedjeljom. Ali to nije niti bit ovog Zakona i isti ne rješava ta pitanja. Jer plaćanje, nije niti bio polazni temelj za reguliranje radnog vremena. Naravno da je ono značajno za egzistenciju radnika, pa čak i za opstojnost trgovine.

Pogrješne pretpostavke Kada protivnici neradne nedjelje ističu kao važan argument odlazak građana Hrvatske u susjedne zemlje u kupovinu, onda se služe neistinom. Vrlo odgovorno ističemo da je osnovni motiv takve kupnje njezina isplativost. Nije bitno radno vrijeme, već ušteda koju će građani postići kupovinom u susjednim zemljama zbog povoljnijih cijena. Važno je naglasiti da ekonomski stručnjaci tvrde da je radno vrijeme trgovina neutralno u odnosu na potrošnju, a da su ponuda, cijena i kvaliteta proizvoda odlučujući pri kupnji proizvoda. U Hrvatskoj nedostaje svih profesija i radnika u svim djelatnostima. U kontaktu s radnicama koje odlaze iz djelatnosti, mnoge radnice su rekle da odlaze u djelatnosti u kojima se ne radi nedjeljom. Radnici koji su ostali, rade na rubu izdržljivosti, jer ovako (ne)uređeno radno vrijeme, palo je na leđa onih koji su trenutno zaposleni, pa su oni „ zarobljeni radom“. Potražnja za radnicima u trgovini je ogromna, tako da bi neredna nedjelja znatno pomogla u organizaciji rada u trgovinama. To nam kažu mnogi poslodavci. Nedjeljni rad ne utječe pozitivno na kretanja u ekonomiji, a čini veliku štetu životu pojedinca, obitelji i društvu u cjelini.

Umjesto zaključka

NEDJELJA PRIPADA RADNICIMA, RADNICI U TRGOVINI IMAJU PRAVO ODMARATI SE U DAN KADA PO TRADICIJI RADNICI U HRVATSKOJ NE RADE.

Vezano za iznimke, ističemo, da jasno treba definirati svaku iznimku, bez mogućnosti različitog tumačenja i izigravanje odredbi. Posebno vezano uz rad benzinskih crpki i pratećih uslužnih objekata na cestama.

Stoga PODRŽAVAMO ZAKONSKO RJEŠENJE regulacije radnog vremena tijekom radnog tjedna, nedjeljom i blagdanima u djelatnosti trgovine. Austrija i Slovenija su pokazale da je regulacija radnog vremena dobar način uvođenja novih pravila, a da nitko neće izgubiti. Navike se mijenjaju i naši će se građani prilagoditi. Prometi će se preusmjeriti na druge radne dane. A neradna nedjelja bit će slobodna „…po mjeri čovjeka!“ ST