u Hrvatskoj u 2022. godini Ivona Bačelić Grgić, dipl.oec

Retrovizor:

Pregled bitnih događanja u trgovini na malo u Hrvatskoj u 2022. godini

piše: Ivona Bačelić Grgić, dipl. oec.

Tekuću 2022. godinu u trgovini na malo posljedično su obilježile pandemija koronavirusa i ruska invazija na Ukrajini. Poremećaji na tržištu uzrokovani posljedicama pandemije koronavirusa započeti 2021. godine svoj vrhunac dosežu u 2022. godini ruskom invazijom na Ukrajinu, a razvidno je da će se preliti u 2023. godinu kad se prema najavama i makroekonomskim pokazateljima očekuje dodatno usporavanje gospodarstva. Rezultat potonjih događaja su poremećaji u lancima opskrbe i vrijednosnim lancima, što je dovelo do nestašica u opskrbi i rasta troškova proizvodnje, energetske krize i rekordnih stopa inflacije. Na to su se nadovezali i loši agrometeorološki uvjeti, napose suša.

Ruska invazija na Ukrajinu U povijesnim analima, usred Europe ostat će zapamćen 24. veljače 2022. kao početak ruske invazije na Ukrajinu, a to će izazvati i izaziva brojne poremećaje u opskrbnom lancu uključujući i energetsku krizu.

Ukidanje epidemioloških mjera Početkom travnja 2022. Nacionalni stožer civilne zaštite ukinuo je (gotovo) sve epidemiološke mjere koje su se velikim dijelom odnosile i na djelatnost trgovine, uslijed poboljšanja epidemiološke situacije u zemlji. Stabilizacija potrošnje u 2022. – usporavanje stope rasta

Trgovina je zrcalna slika kretanja gospodarstva, a razvidno je to i po kretanju stopa prometa u trgovini na malo, koji je rastao u kontinuitetu od veljače 2021. godine nakon prethodnog pada zbog pandemije koronavirusa, sve do kolovoza 2022. godine. U kolovozu 2022. zabilježen je pad prometa u trgovini na malo od -0,2% u odnosu na lanjski kolovoz. Blagi oporavak stope prometa u trgovini na malo dogodio se u rujnu, da bi opet u listopadu bio zabilježen pad prometa od -0,4%. Analizirajući ukupne stope prometa u trgovini na malo

u 2022. godini u prvih deset mjeseci, podaci Državnog Zavoda za statistiku pokazuju da je isti realno porastao za 2,2% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Promatrajući kretanje stopa prometa u trgovini na malo, razvidno je da dolazi do usporavanja rasta prometa u trgovini na malo i da promet u trgovini na malo i dalje (uglavnom) raste vrijednosno pod utjecajem inflacije, ali količinski se bilježi pad prodaje. Analizirajući indekse pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača u promatranom razdoblju pandemijskih 2020. i 2021. godine, kao i jedanaest mjeseci 2022. godine, koja je uz post pandemijsko vrijeme obilježena ruskom invazijom na Ukrajinu, bilježe se kontinuirano negativni indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača. Prosječna stopa indeksa pouzdanja potrošača u prvih 11 mjeseci 2022. godine iznosila je -24,6%, očekivanja -29,7% i raspoloženja -35,2%. Sva tri promatrana indeksa bilježe negativnu stopu rasta tijekom 2022. godine u odnosu 2021. godinu, što se može povezati s rastom stope inflacije, energetskom krizom koja za posljedicu ima rast cijena energenata, pa onda i troškova života što direktno utječe i na raspoloživ budžet potrošača. Isto tako, valja istaknuti da se mijenja i struktura troškova prosječnog kućanstva i da sve veći dio budžeta prosječnog kućanstva otpada na hranu, režijske troškove i troškove prijevoza.

Rekordne stope inflacije u 2022. godini i Odluka o izravnim mjerama kontrole cijena određenih prehrambenih proizvoda Prema podacima Državnog Zavoda za statistiku cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u listopadu 2022. u odnosu na lanjski listopad u prosjeku

Izvor: DZS; Grafička obrada: Autorica članka

Grafički prikaz br. 1.: Kretanje prometa u trgovini na malo u I. – X. /2022. Grafički prikaz br. 2.: Kompozitni indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja

potrošača u 2020., 2021. i XI/2022.

10,0

0,0

-10,0

-20,0

-30,0

-40,0

-50,0

Kompozitni indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača u 2020., 2021. i XI/2022.

veljača travanj lipanj kolovoz listopad prosinac veljača travanj lipanj kolovoz

2021. listopad prosinac veljača travanj lipanj kolovoz

2022. listopad

Kompozitni indeksi Kompozitni indeksi Kompozitni indeksi

Izvor: HNB, Ipsos ; Obrada: Autorica člankaIzvor: HNB, Ipsos; Obrada: Autorica članka Grafički prikaz br. 2.: Kompozitni indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača u 2020., 2021. i XI/2022.

Rekordne stope inflacije u 2022. godini su više za 13,2% i bilježe rekorde. Promatrano po glavnim skupinai Odluka o izravnim mjerama kontrole određenih prehrambenih proizvodama (klasifikacije ECOICOP), najveći porast cijena na godišnjoj razini, od Prema podacima Državnog Zavoda za statistiku cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, 19,7% ostvaren je u skupini Hrana i mjerene indeksom potrošačkih cijena, u listopadu 2022. u odnosu na lanjski listopad u bezalkoholna pića, slijede Restorani i hoteli s rastom od 17,8%, potom prosjeku su više za 13,2% i bilježe rekorde. skupina Stanovanje, voda, električPromatrano po glavnim skupinama (klasifikacije ECOICOP), najveći porast na energija, plin i ostala goriva za cijena na 16,1%. U skupini Pokućstvo, opregodišnjoj razini, od 19,7% ostvaren je u skupini Hrana i bezalkoholna pića,ma za kuću i redovito održavanje slijede Restorani i hoteli s rastom od 17,8%, potom skupina Stanovanje, voda, električna kućanstva, cijene su na godišnjoj energija, plin i ostala goriva za 16,1%. U skupini Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, razini porasle za 15,8%, u skupini Prijevoz za 11,5%, u skupini Razna cijene su na godišnjoj razini porasle za 15,8%, u skupini Prijevozdobra i usluge za 10,7% , u skupini za 11,5%, u skupini Razna dobra i usluge za 10,7% , u skupini Rekreacija i kulturaRekreacija i kultura za 8,4%, u skupini Odjeća i obuća za 6,6%, te u za 8,4%, u skupini Odjeća i obuća 6,6%, te u skupini Alkoholna pića i duhan za 4,4%.

skupini Alkoholna pića i duhan za 4,4%. Izvjesno je da je najveći doprinos stopi rasta zabilježen u kategoriji Hrana i bezalkoholna pića i to za +5,11%, slijedi Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva (+2,72%), Prijevoz (+1,69%), Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva (+0,90%), Restorani i hoteli (+0,89%), Razna dobra i usluge (+0,66%), Rekreacija i kultura (+0,44%), Odjeća i obuća (+0,39%), Alkoholna pića i duhan (+0,22 %), te Zdravlje (+0,11%). Promatrano prema posebnim skupinama, pokazuju podaci Državnog Zavoda za statistiku, najveći porast

cijena u prosjeku na godišnjoj razini zabilježen je u skupini Energija, za 19,9% (doprinos porastu od +3,34%).

Početkom rujna 2022. godine donesena je O dluka o izravnim mjerama kontrole cijena određenih prehrambenih proizvoda, kojim je Vlada ograničila cijene devet prehrambenih proizvoda: jestivo suncokretovo ulje po litri, UHT mlijeko s 2,8% mliječne masti po litri, bijeli kristalni šećer po kilogramu, brašno tip T-550 glatko po kilogramu, brašno tip T-400 oštro po kilogramu, svinjska lopatica bez kostiju po kilogramu, svinjski vrat s kostima po kilogramu, svinjsko mljeveno meso u pakiranju do 1 kilogram (pakirano u kontroliranoj atmosferi) i svježe cijelo pile po kilogramu. Vladina Odluka odnosi se na subjekte koji obavljaju registriranu djelatnost trgovine na području Hrvatske.

Rast troškova energije i ulaganje u energetski učinkovitu trgovinu Isto tako za spomenuti je da je gospodarstvo, uključujući i djelatnost trgovine, suočeno i s enormnim rastom troškova energije. Podaci Eurocommerca pokazuju da se trgovci diljem EU suočavaju s učetverostručenjem svojih računa za energiju. Trošak energije u nekim državama članicama sada iznosi 40% EBIDTA-e. Iako većina trgovaca strateški ulaži u energetski učinkovite prodavaonice, aktualna energetska kriza potaknula ih je na cijeli niz aktivnosti, kako bi se smanjili troškovi energije. Tako sve veći broj trgovaca u cilju sniženja troškova energije kao i podizanja energetske učinkovitosti poduzima sljedeće aktivnosti: ugrađuje solarne panele, reducira rad rasvjete u trgovini, snižava prosječnu temperaturu u prodavaonicama tijekom grijanja, smanjuje vrijeme rada osvjetljenja prodajnog prostora, ugrađuje štedljivu LED rasvjeta u prodavaonicama i skladištima.

Cijene dobara i usluga mjerene indeksima potrošačkih cijena u listopadu 2022.

19,70%

17,80%

16,10% 15,80%

11,50% 10,70%

8,40%

6,60%

4,40%

Izvor: DZS; Grafička obrada: Autorica članka Izvor: DZS; Grafička obrada: Autorica članka Izvjesno je da je najveći doprinos stopi rasta zabilježen u kategoriji Hrana i bezalkoholna pića i to za +5,11%, slijedi Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva (+2,72%), Prijevoz (+1,69%), Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva (+0,90%), Restorani i hoteli (+0,89%), Razna dobra i usluge (+0,66%), Rekreacija i kultura (+0,44%), Odjeća i obuća (+0,39%), Alkoholna pića i duhan (+0,22 %), te Zdravlje (+0,11%). Promatrano prema posebnim skupinama, pokazuju podaci Državnog Zavoda za statistiku, najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini zabilježen je u skupini Energija, za 19,9% (doprinos porastu od +3,34%). Početkom rujna 2022. godine donesena je Odluka o izravnim mjerama kontrole cijena određenih prehrambenih proizvoda, kojim je Vlada ograničila cijene devet prehrambenih proizvoda: jestivo suncokretovo ulje po litri, UHT mlijeko s 2,8% mliječne masti po litri, bijeli kristalni šećer po kilogramu, brašno tip T-550 glatko po kilogramu, brašno tip T-400 oštro po kilogramu, svinjska lopatica bez kostiju po kilogramu, svinjski vrat s kostima po kilogramu, svinjsko mljeveno meso u pakiranju do 1 kilogram (pakirano u kontroliranoj

Nastavak konsolidacije tržišta I ovu godinu obilježila je konsolidacija tržišta trgovine, a prema najavama taj proces će se nastaviti i u narednom razdoblju. Među najvećim preuzimačima 2022. godine bio je Studenac s četiri akvizicije i to Lonia trgovine, Peme, Korduna i Duravit trgovine. Krajem godine Lonia i Pemo integrirani su u Studenac. Isto tako preuzimanja su se dogodila i na tržištu nišnih igrača poput zoo prodavaonica, trgovine tehničkim proizvodima, trgovine zdravom prehranom i sportskom opremom i dr. Očekivanja u 2023. godini Tekuću 2022. godinu obilježile su i pripreme ukupnog gospodarstva, za proces uvođenja eura, a napose najizloženije u ovom procesu bile su trgovina i bankarstvo. U procesu pripreme za uvođenje eura, 5. rujna započelo je dvojno iskazivanje cijena u maloprodaji i trajat će do 31. prosinca 2023. godine, kao i pristup Etičkom kodeksu za transparentno uvođenje eura koji je započeo od 16. kolovoza 2022. i traje do kraja 2023. godine.

Grafički prikaz broj 3.: Cijene dobara i usluga mjerene indeksima potrošačkih cijena u listopadu 2022. Izazovi i to logističko-distributivno-sigurnosni za djelatnost trgovine očekuju se i u prva dva tjedna 2023. godine kad će biti na snazi dvojni optjecaj i kune i eura. Tijekom 2023. očekuje se i usvajanje izmjena i dopuna Zakona o trgovini, kojim se predviđaju izmjene po pitanju radnog vremena prodavaonica, kao i po aktualnom prijedlogu ograničavanja rada trgovine nedjeljom. Izazovno vrijeme je pred nama, izgledno je da nas očekuje usporavanje gospodarskih aktivnosti u 2023. godine, a to se očituje i kroz najavljenu nižu stopu gospodarskog rasta. Tako je u 2023. u projekciji Vlade RH predviđena stopa gospodarskog rasta od 0,7%. Isto tako, očekuje se i usporavanje inflacije na 5,7% u 2023. godini uslijed iščezavanja poremećaja u opskrbnim lancima, niže razine uvezene inflacije, kao i zbog visoke baze iz 2022. godine. Početak 2023. donosi nam novu valutu, a Hrvatska postaje dio (dugo očekivanog) Schengena, što će biti vjetar u jedra ukupnom gospodarstvu u narednim razdobljima. ST