Sustav institucija u funkciji slobodne trgovine i zaštite potrošača (2. dio) prof.dr.sc. Krešimir Buntak

Sustav institucija u funkciji slobodne trgovine i zaštite potrošača (2. dio)

Priredio: prof. dr. sc. Krešimir Buntak

Infrastruktura kvalitete je nezamjetan, ali sveprisutan i nezamjenjiv pokretač suvremenog društva i nezaustavljivog procesa globalizacije i internacionalizacije gospodarstva. Potrošači i proizvođači susreću se svakodnevno s komponentama infrastrukture kvalitete, a da toga gotovo da i nisu svjesni. Povjerenje u trgovačke transakcije i proizvode, sigurnost i povjerenje u rad mnogih djelatnosti i profesija posljedica su kvalitetnog i stalnog rada institucija infrastrukture kvalitete. Razlog tome je čitav niz zakonskih i regulatornih propisa i uvjeta, kao i tehničkih mogućnosti institucija infrastrukture kvalitete koje se odnose na područje mjeriteljstva, normizacije, akreditacije i certifikacije, te ispitivanja sukladnosti. Prema definiciji Svjetske trgovačke organizacije (WTO) infrastruktura kvalitete je skup državnih i/ili privatnih organizacija, uređenih odgovarajućom regulativom, čije se djelatnosti odnose na izradu i donošenje normi i izdavanja potvrda o sukladnosti s njima sa svrhom poboljšanja usklađenosti proizvoda/usluga, procesa i sustava sukladno njihovoj namjeni, odnosno na ukidanje barijera u trgovini i olakšavanje tehnološke suradnje. U ovom nastavku opisat će se sustav infrastrukture kvalitete i ključne uloge pojedinih sastavnica infrastrukture kvalitete. (tekst preuzet iz knjige autora I. Andrijanić, K. Buntak, M. Bošnjak: Upravljanje kvalitetom s poznavanjem robe, izdavač Libertas, 2012).

Uspostava i razvoj infrastrukture kvalitete predstavlja dio tehničke suradnje u području propisa i normi s aspekta sigurnosti, zdravlja i zaštite životne sredine i okoliša, koji se odnose na trgovinu i razmjenu dobara i usluga. Zbog internacionalizacije i globalizacije tržišta države su obvezne osnovati učinkovite institucije integrirane u izgrađenu nacionalnu mrežu, koja mora biti usklađena s međunarodnim zahtjevima i propisima za proizvode i procese, čime se omogućava jačanje trgovinske sposobnosti i stvaranja mogućnosti pristupa različitim tržištima. Infrastruktura kvalitete temelji se na pet ključnih komponenti, koje čine tzv. Europsku kuću kvalitete1 (slika 3.1), a to su:

1. Mjeriteljstvo

2. Normizacija

3. Akreditacija 4. Ocjena sukladnosti (ispitivanje, umjeravanje, kontroliranje i certificiranje) 5. Kvaliteta (kao upravljački koncept) Sastavni dijelovi infrastrukture kvalitete, odnosno njezine komponente, međusobno su uzročnoposljedično povezane i dio su sustava koji kupcu, korisniku ili tijelu državne uprave pruža odgovarajući dokaz da proizvod, proces ili sustav ispunjavaju obvezne ili dobrovoljno dogovorene zahtjeve i/ ili očekivanja. Iako potrošači nisu uvijek svjesni važnosti infrastrukture kvalitete i njenih strukturnih dijelova, ipak se vrlo često rukovode oznakama kvalitete i certifikatima na proizvodima prilikom donošenja odluke vezane uz kupnju proizvoda. Uspostava i harmonizacija nacionalnog tehničkog zakonodavstva, kao i izgradnja sustava infrastrukture kvalitete zajedno s odgovarajućim institucijama, težak je i dugotrajan proces i spada u najobimniji zadatak države i gospodarstva u procesu internacionalizacije i pridruživanja EU. Iz tog razloga ne čudi da je to područje sastavni dio prvog poglavlja pretpristupnih pregovora prilikom ulaska u EU.

1 Prilagođeno prema Popović P., Živković V.: Osnovi standardizacije i metrologije, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2011, str. 7

NORMIZACIJA GOSPODARSTVO

MJERITELJSTVO AKREDITACIJA SUKLADNOSTI OCJENJIVANJE

TIJELA DRŽAVNE UPRAVE

osiguranje kompetentnosti, nezavisnosti i integriteta organizacije za ocjenjivanje sukladnosti, čime je osigurano povjerenje svih zainteresiranih strana u postupak i rezultate ispitivanja, kontroliranja i certifikacije proizvoda.

KVALITETA

Slika 3.1 Europska kuća kvaliteteSlika 3.1 Europska kuća kvalitete Nakon uspostave adekvatne normativne i institucionalne osnove, gospodarstvo je ono koje mora primijeniti sve zahtjeve EU na svojim proizvodima uz odgovarajuće dokaze u obliku dokumenata –ispitnih izvješća i certifikata (slika 3.2.)2 Normizacija ima značajnu i višestruko pozitivnu ulogu na međunarodnoj razini u razvoju i primjeni postupaka ocjenjivanja sukladnosti na način da definiranjem zajedničkih pravila unesenih u pojedinu normu sprječava nastanak barijera u trgovini. S druge strane, olakšava primjenu postupka ocjenjivanja sukladnosti objavom tzv. harmoniziranih normi i tehničkih propisa prihvaćenih od svih zainteresiranih strana. Sukladno takvom trendu normizacije ključna potreba koja se pojavila u postupku ocjenjivanja sukladnosti je uspostava nezavisne i odgovorne provjere kompetentnosti organizacija koje vrše ocjenjivanje, kao i osiguranje povjerenja u rad i dobivene rezultate tih organizacija. Iz tog razloga akreditacija je postala učinkovito i djelotvorno sredstvo za provjeru i osiguranje kompetentnosti, nezavisnosti i integriteta organizacije za ocjenjivanje sukladnosti, čime je

Nakon uspostave adekvatne normativne i institucionalne osnove, gospodarstvo je ono koje mora primijeniti sve zahtjeve EU na svojim proizvodima uz odgovarajuće dokaze u obliku dokumenata – ispitnih izvješća i certifikata (slika 3.2.)2 Normizacija ima značajnu i višestruko pozitivnu ulogu na međunarodnoj razini u razvoju i primjeni postupaka ocjenjivanja sukladnosti na način da definiranjem zajedničkih pravila unesenih u pojedinu normu sprječava nastanak barijera u trgovini. S druge strane, olakšava primjenu postupka ocjenjivanja sukladnosti objavom tzv. harmoniziranih normi i tehničkih propisa prihvaćenih od svih zainteresiranih strana. Sukladno takvom trendu normizacije ključna potreba koja se pojavila u postupku ocjenjivanja sukladnosti je uspostava nezavisne i odgovorne provjere kompetentnosti organizacija koje vrše ocjenjivanje, kao i osiguranje povjerenja u rad i dobivene rezultate tih organizacija. Iz tog razloga akreditacija je postala učinkovito i djelotvorno sredstvo za provjeru i

Akreditacija je potvrda kojom nacionalno akreditacijsko tijelo, nakon provedenog postupka akreditacije (ocjenjivanja kompetentnosti organizacije), potvrđuje da organizacija ispunjava utvrđene zahtjeve i da je kompetentna za obavljanje poslova ocjenjivanja sukladnosti, a to obuhvaća postupke ispitivanja, kontroliranja i certificiranja proizvoda. Kompetentnost organizacije javlja se kao logičan odgovor na zahtjeve okruženja koji su složeni i traže integriranost kompetentnosti zaposlenika i sposobnosti organizacije (tehnička, tehnološka i organizacijska) za pravodobnu i adekvatnu reakciju na utjecaj dinamičkog okruženja. Akrediosigurano povjerenje svih zainteresiranih strana u postupak i rezultate ispitivanja, kontroliranja i certifikacije proizvoda. tacijom se uspostavlja povjerenje na tržištu roba i usluga i ona vriNacionalna tijela za normizaciju Nacionalna tijela za mjeriteljstvo Nacionalna akreditacijska tijela 2 Prilagođeno prema Popović P., Živković V.: op.cit., str.8 PODUZEĆA POTROŠAČI I DRUŠTVO Slika 3.2 Odnos normizacije, mjeriteljstva, akreditacije, ocjenjivanja sukladnosti i gospodarstva Akreditacija je potvrda kojom nacionalno akreditacijsko tijelo, nakon provedenog postupka akreditacije (ocjenjivanja kompetentnosti organizacije), potvrđuje da organizacija ispunjava utvrđene zahtjeve i da je kompetentna za obavljanje poslova ocjenjivanja sukladnosti, a to obuhvaća postupke ispitivanja, kontroliranja i certificiranja proizvoda. Kompetentnost organizacije javlja se kao logičan odgovor na zahtjeve okruženja koji su složeni i traže integriranost kompetentnosti zaposlenika i sposobnosti organizacije (tehnička, tehnološka i organizacijska) za pravodobnu i adekvatnu reakciju na utjecaj dinamičkog okruženja. Akreditacijom se uspostavlja povjerenje na tržištu roba i usluga i

Regionalne i međunarodne norme Sporazumi o međusobnom priznavanju Ispitni laboratoriji Umjerni laboratoriji Inspekcijska tijela Certifikacijska tijela

Ispunjene norme Mogućnost izvoza

Norme Umjeravanje Ovjeravanje Akreditacija Ocjenjivanje sukladnosti Norme Kvaliteta, usklađenost, sigurnost, zdravlje Slika 3.2 Odnos normizacije, mjeriteljstva, akreditacije, ocjenjivanja sukladnosti i gospodarstva

jedi za traženo područje od strane akreditiranog tijela. Usklađenim akreditacijskim postupcima osigurana je slična razina kompetentnosti tijela za ocjenjivanje sukladnosti unutar EU, a time i mogućnost dobivanja usporedivih rezultata. Temeljem toga, a sukladno međunarodnim i regionalnim sporazumima, osigurano je međusobno priznavanje izvještaja i ocjena sukladnosti, odnosno certifikata.

Ocjenu sukladnosti proizvoda, procesa i usluga s tehničkim propisima i normama provode stručno i tehnički osposobljeni laboratoriji, certifikacijska i inspekcijska tijela. Važno je napomenuti da ovakav način ocjenjivanja, potvrđivanja i praćenja kompetentnosti od nepristrane i neovisne „treće strane“, koja i sama podliježe ocjenjivanju i praćenju međunarodnih i regionalnih organizacija (kolegijalno ocjenjivanje – „peer evaluation“), doprinosi izgradnji jedinstvene svjetske mreže akreditacijskih tijela i dosezanju visoke razine povjerenja svih učesnika na globalnom tržištu. Mjeriteljstvo je zastupljeno svuda oko nas. Gotovo sve što radimo podvrgnuto je na neki način postupku mjerenja, bilo da se radi o osobnim potrebama ili mjerenju u privrednim transakcijama, industriji ili znanosti. Iz tog razloga dobro je shvatiti važnost mjeriteljstva i njegovu primjenu u svim aspektima o kojima se danas govori, a to su zakonsko, znanstveno i primijenjeno mjeriteljstvo. No, mjerenje je imalo i ima svoju značajnu ulogu kroz povijest vezanu na utjecaj suverenosti pojedine države. Prilagođena definicija mjeriteljstva, sukladno Međunarodnom rječniku osnovnih i općih naziva u mjeriteljstvu, definira mjeriteljstvo kao znanost o mjerenju, koja obuhvaća sve teoretske i praktične aspekte koji se tiču mjerenja bez obzira na njihovu nesigurnost i bez obzira na to u kojim se područjima znanosti i tehnike obavljaju. Znanost o mjerenju nije međutim isključivo rezervirana za znanstvenike. Ona je od životne važnosti za sve nas. Mjeriteljstvo je oslonac za djelotvorno i pouzdano funkcioniranje zamršene i većinom nevidljive mreže usluga, dobavljača i komunikacija o kojoj svi ovisimo. U današnjoj Europi troškovi mjerenja i vaganja istovrijedni su iznosu od 1% našega bruto nacionalnoga proizvoda s gospodarskom zaradom od 2% – 7% GDP-a te je tako mjeriteljstvo postalo prirodni dio naše svagdašnjice3. Infrastruktura kvalitete osigurava temeljni oslonac za ispitivanja u području zaštite zdravlja i sigurnosti, nadzora nad okolišem, obrade hrane i poštene primjene zakona. Ono također osigurava temelj za poštenu trgovinu u domaćem gospodarstvu i međunarodnoj trgovini na globalnom tržištu. Nacionalni mjeriteljski sustav mora osigurati dobrobit društvu u cjelini, znanosti i privredi. Ocjenjivanje sukladnosti vezano je uz Novi pristup tehničkom usklađivanju i normama iz 1985. godine, te Opći pristup ocjeni sukladnosti iz 1990. godine. To su mjere koje je uvela Europska zajednica s ciljem smanjivanja zapreka u trgovini, bržeg i lakšeg donošenja usklađenih tehničkih propisa na razini Zajednice, te uzajamnog priznavanja među državama članicama dokaza o sukladnosti proizvoda koji se stavljaju na tržište Zajednice. Novim su pristupom razdvojeni tehnički propisi kao obvezatni od norma kao dragovoljnih dokumenata na način da se direktivama propisuju samo bitni zahtjevi sigurnosti za proizvode, a podrobne tehničke specifikacije određuju u europskim normama na bazi konsenzusa svih zainteresiranih strana koje se o tome dogovaraju u europskim normizacijskim organizacijama (CEN, CENELEC, ETSI). Usklađene europske norme međutim, osiguravaju pretpostavku o sukladnosti proizvoda s bitnim zahtjevima koji su propisani u direktivama, što je pogodnost za proizvođače, pa ta činjenica potiče razvoj europske normizacije. Ujednačeni pristup ocjenjivanju sukladnosti proizvoda osiguran je uvođenjem modula za različite faze ocjenjivanja sukladnosti, određivanjem kriterija za njihovu primjenu te kriterija koje moraju ispuniti tijela za ocjenu sukladnosti koje države članice prijavljuju Europskoj komisiji (EC) - prijavljena tijela („notified body“). Opći pristup promicao je mjere

za osiguranje kvalitete kod proizvođača (norme ISO 9000), te zahtjeve za osposobljenost prijavljenih tijela izražene normama niza EN 45000, uspostavu nacionalnih akreditacijskih sustava i metoda međusobnog vrednovanja akreditacijskih tijela. Već od 1993. godine pretpostavljalo se da prijavljena tijela zadovoljavaju zahtjeve direktiva ako mogu dokazati svoju sukladnost s usklađenim normama (niza EN 45000 i/ili EN 17000) predočavanjem potvrde o akreditaciji ili kojeg drugog odgovarajućeg dokumenta. Europska komisija može od država članica tražiti odgovarajuću dokumentaciju o ocjenjivanju osposobljenosti na temelju koje su one imenovale i prijavile tijela za ocjenu sukladnosti proizvoda prema pojedinačnim direktivama. Industrijski proizvodi koji su obuhvaćeni Direktivama Novoga i Općega pristupa su: niskonaponski električni uređaji, radijska i telekomunikacijska oprema, strojevi, dizala, tlačna oprema, jednostavne tlačne posude, plinski uređaji, oprema za rad u potencijalno eksplozivnoj atmosferi, osobna zaštitna oprema, građevni proizvodi, eksplozivi za civilnu uporabu, žičare, rekreacijska plovila, mjerni instrumenti, neautomatske vage, medicinski uređaji, in-vitro medicinski uređaji, implantibilni medicinski uređaji, igračke, energetska učinkovitost za toplovodne kotlove i elektromagnetska kompatibilnost (EMC). Za te skupine proizvoda postignuta je potpuna harmonizacija tehničkih zahtjeva za stavljanje na tržište među državama članicama Zajednice. Proizvodi koji ispunjavaju bitne zahtjeve zdravlja i sigurnosti propisanih direktivama nose „CE“ oznaku sukladnosti.

Nadzor nad tržištem od izuzetnog je značaja kako bi tehnička regulativa postigla svoje ciljeve, uz pretpostavku da je kvalitetno uspostavljen, i ima važnu ulogu u funkcioniranju infrastrukture kvalitete. Nadzor provode tijela državne uprave s ciljem postizanja sukladnosti proizvoda s propisanim zahtjevima, odnosno sprječavanja da proizvodi ugroze zdravlje, sigurnost ili neki drugi oblik javnog interesa. Svrha nadzora nad tržištem je osiguravanje sukladnosti s odredbama određenih direktiva EU širom jedinstvenog EU tržišta, kao i štititi interese gospodarskih organizacija budući da pomaže u eliminaciji nelojalne konkurencije. Sve države članice EU dužne su imenovati i osnovati tijela odgovorna za nadzor tržišta. Sva tijela moraju biti opremljeni potrebnim resursima i trebaju imati ovlaštenja za svoje nadzorne aktivnosti, moraju garantirati tehničku stručnost i profesionalni integritet svih zaposlenih. Ako promatramo sustav infrastrukture kvalitete s aspekta zainteresiranih strana, tada ih možemo svrstati u tri ključna područja: 1. tržište, odnosno korisnici i krajnji potrošači sa svojim zahtjevima i očekivanjima; 2. nadležna tijela državne uprave čiji je cilj osiguranje sigurnosti, zaštite zdravlja i životne sredine; 3. međunarodne organizacije vezane uz trgovinsku suradnju (WTO, CEFTA …).

Suvremeni pristup organizaciji tehničkog zakonodavstva pojedine države ukazuje na njen značaj kroz usporedbu s razinom kvalitete gospodarstva, odnosno njegovih proizvoda i usluga, u smislu neposrednog utjecaja stanja infrastrukture kvalitete na razinu kvalitete upravo proizvoda i usluga. Povezanost elemenata infrastrukture kvalitete prikazana je na slici 2.34 na kojoj normizacija ima centralno mjesto vezano uz sustav sukladnosti proizvoda. Cijeli proces počinje s definiranim zahtjevima, proces normizacije, koji su kasnije pretočeni u norme koje su temelj za realizaciju postupka ocjenjivanja sukladnosti proizvoda koji je proizveden sukladno zahtjevima kupca. Ispitivanje se vrši u za te postupke ovlaštenim i akreditiranim laboratorijima. Ispitivanje se vrši sukladno zahtjevu za utvrđivanjem sukladnosti s danim standardnim vrijednostima (kriterijima) sukladno jednom ili više definiranih relevantnih normi.

Dobiveni rezultati ispisani u Laboratorijskom izvještaju o ispitivanju ukazuju da li su rezultati sukladni zadanim kriterijima i na taj način se osigurava tijelu za ocjenu sukladnosti izdavanje Potvrde o sukladnosti u odnosu na zadane norme. Važno je reći da su tijela za ocjenu sukladnosti neovisna i da djeluju kao „treća strana“ – neutralna, i u odnosu na proizvođača ili javnu upravu – kao naručitelja potvrde i u odnosu na kupca certificiranog proizvoda. Da bi se ostvarila točna ispitivanja i mjerenja u procesu ocjene sukladnosti, važno je da unutar sustava kvalitete bude kvalitetno uspostavljen sustav mjeriteljstva. Isto tako, da bi se osiguralo povjerenje u rad svih institucija i tijela važno je da se kroz sustav akreditacije osigura uzajamno povjerenje. Nacionalne mreže moraju biti usklađene s međunarodnim zahtjevima. Nacionalni sustavi infrastrukture kvalitete koji su međunarodno priznati predstavljaju jezgru nacionalne politike kvalitete. Važno je napomenuti da se mogu primijeniti na sve tipove proizvoda i sve parametre procesa. Sukladno tome može se konstatirati da infrastruktura kvalitete daje bitni doprinos ekonomskom i socijalnom razvoju neke zemlje i ima suštinsku ulogu u njenom razvoju. (nastavak u slijedećem broju…) ST