Uloga gospodarske diplomacije u rješavanju

Trgovinskih Sporova

Doris Jukić, predsjednica udruge Poduzetni

Udanašnjem globaliziranom svijetu, trgovinski sporovi postaju sve češći, a njihovo rješavanje zahtijeva sofisticirane diplomatske strategije koje balansiraju između zaštite nacionalnih interesa i održavanja stabilnosti međunarodnih odnosa. Gospodarska diplomacija obuhvaća sve aktivnosti kroz koje država nastoji ostvariti svoje ekonomske ciljeve na međunarodnoj sceni. To uključuje promicanje izvoza, privlačenje stranih ulaganja, poticanje ekonomskih odnosa i, naravno, rješavanje trgovinskih sporova. U mnogim slučajevima, diplomatske aktivnosti omogućuju smanjenje tenzija i pro - nalaženje kompromisa koji zadovoljavaju obje strane u sporu. Gospodarska diplomacija ne podrazumijeva samo diplomatske kanale, već i angažman trgovinskih tijela, pravnih stručnjaka i međunarodnih organizacija, kao što su Svjetska trgovinska organizacija i Međunarodni sud za trgovinu.

Najčešće korištene metode ublažavanja trgovinskih sporova sa strane gospodarske diplomacije su svakako pregovaranje i medijacija, bilateralni i multilateralni dogovori te korištenje međunarodnih organizacija. Gospodarska diplomacija omogućava zemljama pregovaranje rješenja za trgovin - ske sporove putem diplomatskih kanala prije nego što eskaliraju u ozbiljnije političke ili ekonomske sukobe. Ovi pregovori često uključuju diplomatske misije i susrete na višim razinama između ministara ili državnih predstavnika. U mnogim slučajevima, zemlja koja se suočava s trgovinskim sporom može koristiti i bilateralne ili multilateralne platforme kako bi izgradila savezništva i pronašla rješenja koja nisu ograničena strogo pravnim okvirima. Organizacije poput Svjetske trgovinske organizacije (WTO) također imaju značajnu ulogu u smanjenju trgovinskih napetosti, jer omogućuju članicama iznošenje pritužbi i traženje prav - ne zaštite. Navedene metode nesumnjivo su bile korištene na primjerima kojima smo nedavno bili svjedoci – trgovinski spor između SAD-a i Kine, sukob Europske Unije i SAD-a u vezi povećanja carine na čelik i aluminij, Brexit i napetost između Ujedinjenog Kraljevstva i članica Europske Unije kao posljedica toga te sukob Indije i SAD-a u vezi poljoprivrednih proizvoda.

Kronološki gledano, prvi primjer je Brexit (2016. – 2020.). Iako nije tipičan trgovinski spor, izazvao je brojne trgovinske napetosti između Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije. U periodu nakon službenog izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske Unije, obje strane su se sukobljavale oko pitanja slobodne trgovine, granica, standarda i carina. Gospodarska diplomacija u ovom slučaju bila je ključna u postizanju Sporazuma o trgovini i suradnji između UK-a i EU-a u prosincu 2020. godine. Ovaj sporazum omogućio je nastavak trgovinskih veza i spriječio potpuni prekid trgovine.

Trgovinski spor između Sjedinjenih Američkih Država i Kine koji se odvijao od 2018. do 2020. godine uključivao je uvođenje visoke carine na robu između dviju najvećih svjetskih ekonomija, te je jedan od najsvježijih primjera gdje je gospodarska diplomacija igrala ključnu ulogu. Iako su obje strane na početku primijenile jednostrane mjere, kroz višekratne pregovore, medijaciju i podršku Svjetske trgovinske organizacije, došlo je do postizanja djelomičnih trgo - vinskih dogovora, kao što je Phase One Agreement 2020. godine, koji je uključivao smanjenje nekih carina i povećanje kineskog uvoza američkih proizvoda. Ovaj spor pokazuje kako gospodarska diplomacija može ublažiti eskalaciju trgovinskog rata, iako su neki od temeljnijih pitanja ostali neriješeni. Drugi primjer spora inicirale su Sjedinjene Američke Države, i to 2018. godine, nakon što je administracija Donalda Trumpa uvela tarife na aluminij i čelik. Europska unija je započela intenzivne pregovore s američkom vladom, koristeći gospodarsku diplomaciju kako bi ublažila negativne učinke na svoje proizvođače. Kroz diplomaciju i pregovaranje, Europska Unija je uspjela postaviti mehanizme za smanjenje carina u 2021. godini, vraćajući trgovinu u normalu, dok je istovremeno nastavila raspravu o široj trgovinskoj ravnoteži.

Idući primjer također se odvio tijekom administracije Donalda Trumpa, ali godinu kasnije. Sjedinjene Američke Države i Indija suočili su se s trgovinskim napetostima u pogledu poljoprivrednih proizvoda, gdje je Indija optužena za nepovoljan tretman američkih poljoprivrednih izvoznika. Ovaj spor bio je riješen putem diplomatskih pregovora, uz posredovanje Svjetske trgovinske organizacije koja je omogućila bilateralne razgovore i smanjenje trgovinskih barijera. Kroz diplomaciju, obje su zemlje uspjele izbjeći eskalaciju trgovinskog sukoba i usmjeriti fokus na dugoročne ekonomske odnose.

Iste godine, 2019., Sjedinjene Američke Države su se našle u još jednom trgovinskom sporu (ovaj put opet s Europskom Unijom) u vezi subvencioniranja velikih zrakoplovnih tvrtki kao što su Boeing i Airbus. Spor je bio predmetom duge pravne borbe pred Svjetskom trgovinskom organizacijom, koja je odobrila sankcije Europskoj Uniji zbog subvencija za Airbus i SAD-u zbog subvencija za Boeing. Nakon brojnih pregovora, obje su strane pristale na mirno rješenje putem gospodarske diplomacije, što je rezultiralo smanjenjem tarifa i početkom suradnje u drugim segmentima zrakoplovne industrije. Ovaj spor pokazuje kako međunarodne organizacije i diplomatske aktivnosti mogu pomoći u smanjenju trgovinskih tenzija i postići obostrano prihvatljive rezultate.

Ovi primjeri jasno pokazuju da gospodarska diplomacija može biti ključni alat u rješavanju trgovinskih sporova, jer omogućuje strankama usmjeravanje na zajedničke interese i sastavljanje sporazuma koji smanjuju negativne posljedice za obje strane. U suvremenom globalnom gospodarstvu, gdje trgovinske veze postaju sve kompleksnije, uloga diplomacije u rješavanju konflikata postaje nezamjenjiva. Kroz pregovore, suradnju u međunarodnim organizacijama i bilateralne dogovore, moguće je ublažiti trgovinske sporove i stvoriti dugoročne temelje za stabilne ekonomske odnose.

Literatura:

DIPLO, Economic Diplomacy, ECONOMIC DIPLOMACY: Actors, Tools & Processes

Investopedia, Trade Wars: History, Pros & Cons, and U.S. – China Example, Trade Wars: History, Pros & Cons, and U.S.-China Example Tax Foundation, Tariff Tracker : Tracking the Economic Impact of the Trump – Biden Tariffs, Trump Tariffs & Biden Tariffs: Economic Impact of the Trade War