••• 47 ,1 P uLRG10i 1.0 GuOsoUBRNE0 DGENBJ:JuVARTA, Ewale 0 POURN I OKUNICAMA
ajcina dusica
3N/I.LSWV3210
Upoznajte moe isirotinjskog a ntibiotikat rabi se za lijdenje bronhitisa, bronhijalnoga katara, upala gria i hripavca
zdirave ra j a lzbor mjesta za sadnjui pravilno zalijevanje i poKtivanje adobrosusjedskih odnosa' Ktite ralocu od bolesti
<ALE\DAR RADCVA SAVJETI Dobro druKtvo rajdcama su neven i bosiljak
Uz raj6ice molete posaditi i pokoji cvijet iii zaeinsku biljku, primjerice bosiljak, koji se odli6no slake uz raleice u vrtu i u kuhinji. Kraj svake sadnice raleice posadite tri sadnice bosiljka. Dobar susjed raleicama je i neven, koji odbija stetne kukce, a i matianjak, koji mole poboljSati rast i okus raleica.
Rajeica ne zahtijeva plodored - moie se godinama uzgajati na istome mjestu u vrtu
RaKice vole ijuhur od gaveza i koprive Rajeice vole i tekuea gnojiva od koprive i gaveza, koja se pripremaju tako da se usitnjeno bilje prelije vodom i ostavi na suncu nekoliko tjedana da fermentira, pri emu se razvija neugodan miris, a mjeSavina zapjeni. Litra takve tekkine razrijedi se s deset litara vode i time zalijeva tlo oko biljaka. Najbolje ju je primijeniti dok biljka razvija lisnu masu jer je bogata digikom.
Rajaca otpo MJERE PREVENCIJE Rajdcama je potrebno osigurati najsunEaniji pololaj u vrtu, dobro ih je maldrati i obilno zalijevati, no nikad po listovima jer bi tako mogle 'uhvatiti' pepelnicu iii plamenjeu. Dobri susjedi su im niski grah, zelena salata, EeKnjak, celer i mrkva, a loKi krastavci i krumpir Piยงe: IDA BOROVAC
Ako do sada niste posadili ragice, jos imate vremena. A ako su one vet u vaยงem vrtu, posvetite im malo veal pozornost da biste ih zastitili od gljivienih oboijenja, na koja su osobito osjetljive. BuduOi da potje6u iz peruanskih Anda, raleicanna najbolje odgovaraju uvjeti slieni tamoSnjima, odnosno suho i suneano vrijeme. Zadr2avanje vlage na listovima pogoduje pojavi gijivionih bolesti kao sto su pepelnica i plamenjaea, koje mogu upropastiti veeinu uroda. Jednom kad se biljka zarazi, nema lijeka i moguee je samo kontrolirati S'tetu, pa je bolje pa2nju posvetiti prevenciji. Raleice je najbolje saditi na Sirok razmak (najmanje 70 centimetara) kako se ne bi dodirivale i da se nakon vla2enja (kiSe iii jutarnje rose) Sto brie osuSe. Ako yam je kao tolikog praznog prostora, izmedu njih nno2ete posaditi druge biljke, obraeajuei pritom pozornost na dobre i loSe susjede. Niski grah iii mahune
popunit ee prostor izmedu raj6ica, a buduei da njegovo korijenje fiksira duSik u tlu, omoguOit 6e rajaicama da bolje uspijevaju. Blizina raj6ica odgovarat ee i zelenoj salati, 6eSnjaku, mrkvi, cikli, celeru, a osobito kupusnja6ama, jer miris lista raleica tjera mnoge Stetnike koji napadaju kupusnja6e. Prilikom sadnje rajeica ukopajte ih malo dublje u zemlju - iz dia6ica na stabljici razvit 6e se novo korijenje, pa oe biljka biti sna2nija. Neki vrtlari to rjeSavaju tako Sto raloicu sade lagano ukoSeno iii gotovo sasvim poloieno. Ragice nikad ne treba saditi u blizini krastavaca da se ne bi medusobno borili za hranjive tvari iz tla, a i zato Sto su podlo2ni slrenim bolestinna. Jo'S je vainije posaditi ih Sto dalje od krumpira osim gljivienih bolesti, s krumpira mogu prijeoi krumpirove zlatice to posve obrstiti listove raleice. Neki vrtlari smatraju da nikad ne treba iei medu mokre sadnice raleica, osobito u jutarnjim satima. Pripaziti treba i da listovi ne dodiruju tlo jer se veeina bolesti javlja baS
zbog dodira sa zemljom. Nekoliko donjih listova otrgnite, a nakon formiranja prvih plodova molete potrgati sve listove od zemlje do prvih plodova. Druga moguenost je da listove zavelete uz kolac kako ne bi bili u dodiru sa zemljom. Rafeicama takoder odgovara malairanje sijenom ili slamom - tako se zaustavlja isparavanje vlage iz tla, Sto ima dvostruko koristan ueinak - listovi se ne via2e, a potreba za zalijevanjem se smanjuje. Mare se uvijek stavlja na via2no, nikad na suho tlo - nanesite ga nakon krge ill temeljitog zalijevanja. Pritom pazite da rajoAce nikad ne zalijevate po listovima nego mlaz usmjerite na korijenje. Osim zalijevanja, va2no je gnojenje rajoica ee najbolje uspijevati na duboko pognojenom tlu, s vrlo hranjivim humusom. No molete se i "izvuoi" tako da prilikom sadnje u sadnu jamu dodate Saku humusa od glista iii peletiranoga kokoSjega gnojiva, koje ee biljku opskrbljivati potrebnim hranjivim tvarima.
Za svald vii i i i balkon postoji idealna sorta rajace
Tamne sorte iznutra su crvene kao obiEne
Uzgajate li sami rajeice, molete iskuSati i bijele, atraktivne su naranaaste, lute i zelene sorte. crne sorte kao Sto su "black from Tula", "black plum" i "noire de Crimee" (crna krimska rajaica). One su bogatije antioksidantima, a iznutra su crvene. Za uzgoj na balkonima idealne su "micro Tom" i "yellow currant", a za sam poaetak i kraj sezone "sub arctic plenty". Ne treba zanemariti ni stare sorte, koje je najbolje nabaviti na razmjenama sjemena i sadnica volovsko srce, Sijivar, jabuear i bosanski 2uti.
RAJdICE KOJE SE SAME ZASIJU U VRTU ISPRVA SE MOGU eINITI MALENIMA, NO VRLO BRZO DOSTIZU ONE POSABENE, A CESTO SU ZNAdAJNO OTPORNIJE NA BOLESTI I NEPOVOLJNE UVJETE
liana na bo esti
Kolci za raleice trebaju biti Evrsti i stabilni kako bi mogli pridriavati teiinu formiranih plodova ft5
Zapercima zaKtitite kupus ili iz njih uzgojite nove rajace
Cherry rajeice moiete pustiti da se razgranaju
Jedan od va2nih poslova vezan uz rajaice je uklanjanje zaperaka, odnosno zametaka novih grana, koji se javljaju u pazukima izmedu glavne i sporedne grane. Uklanjati ih treba kod krupnijih sorti rajeice, no neke sorte sitnijih plodova mo2ete ostaviti da se razgranaju. Dvije sake zaperaka mo2ete ostaviti da tri sata stoje u 2-3 litre vode i time
polijevati kupusnjate, sto ee ih zakititi od gtetnika. Ili od njih uzgojite nove biljke - stavite ih u vodu dok ne poanu razvijati korjeneiee (za to ee trebati 2-3 tjedna), a potorn presadite u posudice s humusom. Tako mo2ete dobiti sadnice koje ee plodove davati krajem sezone, a to je i odliean naain da razmno2ite sadnice rijetkih sorata.
-7 11 1-LAR. CA
A 1 -1,4110
Lobodu moiete pripremiti za jelo kao Kpinat
Nije potrebno iz vrta rs7upati say korov - on mote namamiti biljne usi i tako ih sprijedti da unisslavaju vase povrfe. Tako fete privud i njihove prirodne neprijateije, pa fe se u vrtu uspostaviti svojevrsna ravnoteia
Bijelu lObodu najlakS'e tete prepoznati po bijelom prahu na vrhu biljke, tj. na najmladim izdancima, i prstima mo2ete skinuti taj bijeli prah. Po torn prahu je i bijela loboda dobila naziv. Njena korist je viSestruka, eak je i jestiva. Priprema se isto kao Spinat, a sadr2i vise minerala i vitamina od 'Spinata.
Litinke bubamara za 10-15 dana mogu pojesti 350-400 biljnih uiiju i tako itite biljke
Mravi uzgajaju lisne usi poput stada krava Lisne usi i mravi su jedna od eestih zajednica na koje tete naiei u vrtu. Gdje se pojave lisne odmah su ondje i mravi, koji budno prate kad to se tiSi pojaviti i tad formiraju svoje "stado kravica". Lisne usi luee medenu rosu, kojom se hrane mravi, a mravi se brinu za lisne usi i aite ih od prirodnih neprijatelja. Dakle, mravi ne jedu uยงi, kako mnogi misle - oni ih uzgajaju.
Prirodni man SILVIJA KOLAR-FODOR
Kako postiei ravnoteiu izmedu "itetnika" i "korisnih kukaca" u vrtu velik je izazov za svakoga tko ieli obradivati svoj vrt bez kemijskih sredstava. Cisti vrt bez korova i nametnika izmiSljotina je kemijske industrije koja zeli prodati svoje proizvode za njihovo suzbijanje. Svatko tko je malo vise sagledao prirodu oko sebe poeinje shvaeati da to nije tako u prirodi i da takva ideja nije odriiva. U prirodi postoji savrยงena ravnote2a i sve 'Sto postoji
oko nas jako je vdina karika u vrlo krhkom hranidbenom lancu. Samo eovjek, koji gleda na prirodu s materijalne strane i sve gleda s aspekta zarade, smatrat to neke vrste Stetninna jer mu rade ekonomsku S'tetu na "ekskluzivno njegovim" plodovinna. U prirodi nitko nije izrieiti vlasnik nieega, a i ti "Stetnici" su neophodni jer kako to inaee pre2ivjeti i one vrste koje su nam korisne? Pa tako, primjerice, i muhe i komarci imaju bitnu ulogu u biosustavu, kao hrana 2abama i pticama. Dakle, ne mo2emo ciljano uniaavati
neke vrste jer nama smetaju a da to ne utjeee na ostatak biosustava. Isto tako, primjenom otrova ne ungtavate samo "gtetnike", ungtavate i korisne kukce, trujete zemlju, a na kraju i sebe. Zbog toga se sve vise Ijudi okreee raznim alternativama jer ne tele trovati sebi hr/hu. Promatrajuei svoj biovrt, primijetila sam da biljne usi, pogotovo one crne, koje su i zapravo u vrtu najegee, perferiraju neke vrste povrea, ali i neke vrste "korova". I tako sam polako poeela razvijati svoju tehniku mamaca za usi u
BUDETE LI PRSKALI USI, POSTOJI VELIKA VJEROJATNOST DA dr" POPRSKATI I NJIHOVE PRIRODNE NEPRIJATELJE: BUBAMARE, LIKE MUHE, ZLATOOKE, GRABEILJIVE STJENICE I BOGOMOLJKE
O
O O O
•
d000A-tIV -10>t V
U SLUM NUIDE POSEGNITE ZA BILJNIM SREDSIVIMA AKO NEMATE STRPLJENJA ZA BILJKE MAMCE, KOJI SU NAJBOLJA ZAMJENA ZA KEMIJSKA SREDSTVA PROTIV M02ETE I U KlieN0J RADINOSTI NAPRAVITI SREDSTVO ZA PRSKANJE. POSTOJI MNOSTVO RAZNIH RECEPATA ZA SMJESE ZA PRSKANJE PROTIV USIJU, OD KOPRIVE, PELINA, LJUTIH PAPRIeICA, DUHANA, SAMANSKOG DUHANA - SVE SE SVODE NA TO DA KRATKO VRIJEME (12-24 SATA) NAMAaTE SPOMENUTE BILJKE U VODI I NJIMA PRSKATE
•
\re
ma za bi ne usi KAMILICA NAJBOUE STITI MLADI BOB OD NAJEZDE USIJU NA GREDICI S BOBOM DOBRO JE UZGAJATI I MALO KAMILICE, DOK JE SAMO BOB NA GREDICI, VRLO GA aESTO NAPADAJU MRAVI I USI, A KAD KAMILICA RASTE KAO MEDUKULTURA S BOBOM, VELIK DIO USIJU JE NA KAMILICI, PA NA TAJ NA6IN STITITE BOB OD NAJEZDE
vrtu. Crne usi najaeSee napadaju bob, Spinat, blitvu, grah i mahune. Ali crne usi vise vole bijelu lobodu i kamilicu, pa óe prije naseliti njih nego ostalo povree ako rastu u blizini. I tako sam to biljke poaela koristiti kao prirodne mamce za usi - kao biljke koje ostavljam u vrtu kraj povrea samo s ciljem da usi dodu na njih umjesto na povree. Naravno, imajte na umu da, kad ostavite neke biljke kao mamce, nese sve usi prijeei na njih i ostaviti vase povree na miru, ali veeina ipak hose. Potrebno je zatim pozorno
pratiti kako se uSi Sire i ponagaju na biljkama mamcima jer, kad se jako razmno2e, uvijek postoji Sansa da prijedu na ostalo povrae, pa u takvom slu'aaju iSaupajte i maknite tu biljku mamac prepunu spalite je ili odnesite jako daleko od vrta. Bijela loboda meni je idealna kao biljka mamac za biljne usi i redovito ostavljam nekoliko primjeraka posvud u vrtu. Ali loboda nice tek u svibnju, kad zemlja zatopli, pa ako uzgajate bob, a to je povrae koje se u kontinentalnom dijelu sije u veljaai, treba
yam druga biljka kao mamac. Zato na gredicama boba uzgajam i kamilicu. Jednom kad se pojave usi u vaSenn vrtu, clod Ce i bubamare, prirodni neprijatelji biljnih Ako malo bolje promotrite situaciju u vrtu, vidjet tete da, tek nakon Sto su doSle usi, doSle su i bubamare hraniti se njima, i tu se onda one i razmno2avaju. Ako nema usiju, dakle ako nema hrane za bubamare, one nemaju razloga ostati u vaSem vrtu. I tako se stvara prirodna ravnote2a u vrtu u kojem je svaka vrsta dio hranidbenog lanca.
<UP ERSTA NA HRVATSKOM KUPU FLORISTA U SKLOPU FLORAARTA ANA POKLEPOVI( BILA JE NAJBOLJA U DVIJE OD tETIRI ZADANE KATEGORIJE STO JE PREPOZNAO STRUNI ZIRI I POSJETITELJI CF
4toolosiow"
Kategorije su bile Fantazija, Vjeneani struZak, Arantiranje stola I Tema iznenadenja
Drugu godinu zaredom Kup florista Ani Poklepovie
Cvjetni straak autorice Marije Ljubie bio je odgovor na zadatak iznenadenja
Posjetitelji 48. Floraarta na zagreba6kom Bundeku mogli su u2ivati u cvjetnim kreacijama koje su izradili sudionici Hrvatskog kupa florista. Titulu najbolje floristice i ove godine osvojila je Splieanka Ana Poklepovie. Sudjelovale su Romana Spiranec, Danijela Sioaja, Gordana Cesen, Sanja Hi-216 i Marija Ljubie.
MAJtINU DUtICU DOBRO JE DODAVATI JELIMA JER IH eINI LAKE PROBAVLJIVIMA. IMA VRLO PIKANTAN, BLAGO GORAK OKUS, A SUSENA MAJdINA DLAICA MNOGO CE INTENZIVNIJE ZAdINITI JELA
Majirina •duiica olakiava .„ disanje opusta mice StgENJE Majdnu duKicu najbolje je brati na pdetku razdoblja cvatnje jer tad sadrii najviKe Ijekovitih sastojaka. Susitijetreba na sjenovitu mjestu ili u dobro provjetrenoj prostoriji te je pritom nije preporudjivo dirati prstima nego prevrtati drvenim ili staklenim Ktapidma Pi§e: SANJA RAPAlt
Diviji bosiljak, tamjanika, materinka, papric, bukovica, vreskovina, poponak, eabrac, vrisak, to su samo neki od naziva za istu Ijekovitu biljku - majoinu duiicu. Potjeae iz ju2ne Europe. Njen latinski naziv je Thymus serpyllum. Jaka je i aromatiana mirisa, koji je ne samo ugodan nego i koristan jer u povrtnjaku tjera biljne u§"i, pa preporuauju da je posadite pokraj ru2a. Malaina duSica voli osuneana mjesta bez stalne vlage i sjene te bogatu, suhu i laganu zemlju. Raste na livadama, paSnjacima, pokraj putova, po stijenama, uz kamenite padine i uz rubove Suma. Molete je uzgajati i u teglama iz reznica ili iz sjemena posijanog pooetkom travnja. Malaina duSica cvate cijelo Ijeto, a bere se u svibnju, lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu. Ljekoviti listovi i mladice s cvjetovima beru se na pooetku razdoblja cvatnje. Kod branja majeine duSice budite vrlo nje2ni. Ne eupajte biljku jer tete je time uniStiti, nego gkarama odsijecite samo gornju polovinu lisnatih graneica u cvijetu. Ljekoviti sastojci nalaze se iskljueivo u listu i cvijetu, no oni su vrlo nepostojani te se nestruenim
branjem, suknjem i auvanjem mogu potpuno izgubiti. Kako biste izbje-gli isparavanje aromatienih supstancija, listove i cvjetove treba sugiti na sjenovitu mjestu ili u dobro provjetrenoj prostoriji na temperaturi ne viSoj od 40°C. Pri suknju ih prevreite drvenim ili staklenim Stapieima, ne dirajuei ih prstima. Osuknu majeinu duSicu spremite u platnene vreee te ih pohranite u suhu prostoriju. Osuiena biljka sadr2i oko 0,6% eterienog ulja (Oleum Serpylli) te timol, karvakrol, tanin, gorke tvari i flavone. Kako ti Ijekoviti sastojci 0 ne bi isparili, eaj nikad 0 ne kuhajte u otvorenoj posudi. Zbog Ijekovitih sastojaka majeina je duSica od davnina omiljena u narodnoj medicini, a i Britanska herbalna farmakopeja (British Herbal Pharmacopoeia) uvrstila ju je u Ijekovite biljke. Zbog njenih Ijekovitih svojstava majeinu duSicu zovu i "sirotinjskim antibiotikom". Upotrebljava LJEKOVITI tAl OD se za lijee'enje bronhitisa, bronhijalnoga katara, MAJCINE DOCE upala grla i hripavca. DA BI tAJ BIO UeINKOVIT, Istraiivanja su pokazaTREBA GA PRAVILNO PRIPREla da flavonoidi majeine MITI. UZMITE JUSNU ZLICU du§ice imaju blagotvoMAJOINE DUSICE, PRELIJTE ran ueinak na opuaanje S 200 ML KIPUCE VODE, POmigiea te da je djelotvorKLOPITE I NAKON POLA SATA na u lijeeenju probavnih PROCIJEDITE TE ZASLADIsmetnji kao Sto su uspoTE MEDOM I PIJTE OD TRI DO rena probava, nadutost, OETIRI SAUCE tAJA NA DAN. greevi i povraeanje.
TINKTURA ZA MASAZU MKICA TINKTURA ZA MASA2U MISICA PRAVI SE OD ZELJASTIH DIJELOVA BILJKE, STABLJIKE I LISTOVA KOJE STE PRIKUPILI U PODNE PO SUNtANOM VREMENU. STAVITE U BOCU TE PRELIJTE 40-POSTOTNOM VOTKOM. DRZITE NA TOPLOME NEKOLIKO TJEDANA. 0