Vrt broj 13

74 PRILOG 0 UREDENJU VRTA, UZGOJU SOBNOG BILJA, opp:2 picel 111 0 POVR(U I OKUNICAMA

Aron•iija • voce (oje

ed

Zbog visokog sadriaja antioksidansa pomah u sprgavanju sffanog udara

ZALIJEVANJE NAVODNJAVI ,r1 E.

Kako sacuvati lonc ice

BIOVRTLARICA: Pronadite cvjetajuee grmove koji yam se svidaju i sami ih razmno2ite reznicama

2614tZN,L \JEGA 3ILJA Navodnjavanje vrta sustavom kap po kap

Automatski kapljieni sustav najbolji je naein opskrbe vodom za veOinu biljaka. Crijevo s rupicama polo2eno du2 redova povrea iii svijeno oko baze stabla dovest ee vodu koja ee dospjeti ravno do korijenja uz minimalno isparavanje.

Takvim sustavima motete upravljati ruano iii ih spojiti na kontrolni sat.

OV •

isnica je idealna za biljke GODINJI ODMOR Jednostavnim sustavom sa Kpagom i kanticom vode moiete zalijevati lodanice i dok vas nema kod twee, a ako se ipak osuk, nakon povratka s putovanja ipak ih moZ"ete spasiti Pite: IDA BOROVAC

Boca s posebnim zatvaraeem takoder je dobar naZin navodnjavanja biljaka u vrtu.

Malaranje • humusno tlo cuvaju vlagu Tia bogata humusom zadr2avaju vodu puno dulje od onih kojima manjka organskog materijala. Maleiranje stajskim gnojem, kompostom iii folijom za sprjeeavanje korova omogueit ee prodiranje kiSnice u tlo i sprijeeiti trenutaeno isparavanje. Maleiranje slamom najbolje je obaviti nakon kik iii obilnog zalijevanja - tako ee vrt izdr2ati i ako ga dulje vrijeme ne zalijevate.

•

Bez obzira na to koliki vrt imate, uvijek nastojte skupiti 4to vise ki§nice. Osim gto je besplatna, zbog svog je sastava bolja za biljke od vode iz slavine.

Ako je prostor u pitanju, mnogi spremnici za kiSnicu mogu se ukopati u zemlju - 'Oak i ispod samog povrtnjaka. Suvremeni spremnici za kiSnicu obieno su plastieni, Sto olakSava eiSeenje, i imaju poklopce iii su potpuno zatvoreni tako da u njih ne ulaze otpad i kukci. Elektriena pumpa uvelike olakSava zalijevanje, a na trliStu postoji nekoliko tipova pumpi namijenjenih zalijevanju malih vrtova. Spajanjem vrtnog crijeva na slavinu pri dnu spremnika s kiSnicom i ukljueivanjem pumpe, stvorit ee se dovoljan pritisak za ueinkovito zalijevanje vrta.

Zdrave, ukorijenjene biljke trebalo bi zalijevati samo za dugotrajnih suSa, jer na dubini na kojoj se korijenje nalazi trebalo bi biti dovoljno vlage za pre2ivljavanje biljaka do kiSe. Nedovoljno zalijevanje eesto je Stetno jer potiee rast korijenja prema povrSini.

Lonaanice bi trebalo zalijevati svakodnevno, a da bi imale dovoljno vode dok vas nema kod kuee, veliku

posudu napunite vodom i stavite je pokraj biljaka. Za svaku biljku odre2ite po komad page dovoljno dug da ga na jednom kraju zabodete nekoliko centienetara u zemlju cvijeta, a da drugim krajem dosegne do dna posude s vodom. Dobro natopite Spagu vodom i namjestite je. Kako se zemlja u cvijetnjacima bude isuSivala, voda iz posude polako ee preko page natapati 2edne biljke. Takoder je korisno biljke saditi u mjeSavinu zennlje s granulama koje zadr2avaju vlagu kako bi je 2edne biljke mogle kasnije crpiti.

Sklonite vase biljke s izravnog sunca - izvrsno mjesto bio bi prozor zaStieen prozraenim zavjesama. Cvijetnjake i 2ardinjere stavite skupa kako bi biljke jedne drugima pru2ale sjenu i vlagu, a osjetljive biljke stavite pod "Satoreiee" - oko svake biljke zabodite nekoliko Stapova i preko njih navucite plastienu vreeicu kako ne bi dodirivala listove. U vreoici izbuSite nekoliko rupica kako bi zrak mogao doprijeti do biljke. Ako se biljke ipak posve °silk dok vas nema, mo2ete ih o2ivjeti tako da cvijetnjake uronite u kantu, bure ill plastiani bazeneie. Upotrijebite toplu vodu i uronite loneanicu sve dok mjehuriei ne prestanu izlaziti iz zemlje. lzvadite loneanicu i ocijedite viSak vode.

www.CroWarezorg TRAVNJAK NE iViORATE REDOVITO ZALIJEVATI, ALI KAI) ua ZALIJEVATE, DOBRO GA NATOPITE. NI SPARUtENI TRAVNJAK NIJE RAZLOG ZA BRIGU - BRIO CE OZELENJETI NAKON STO PRESTANE SUtA.

BOLJE JE ZALIJEVATI OBILNO I RIJETKO NEGO MALO I tESTO NOVOPOSADENE VOaKE STABLASICE I GRMOLIKE VO,OKE TE UKRASNE BILJKE KAO STO SU RUZE MORAJU SE ZALIJEVATI ZA VRUalH I SUHIH DANA, NO BOLJE IH JE JEDANPUT ILI DVA PUTA NA TJEDAN TEMELJITO ZALITI NEGO POMALO SVAKI DAN. Biljke poiako uzimaju vode koliko im je potrebno

Obba plastitna boca mole olagati zalijevanje biljaka Kap!Pao navodnjavanje najbolji je naein zalijevanja - ne rasipa dragocjenu vodu, a polagano i duboko prodiranje vlage odlieno je za korijenje. Ako yam je postavljanje potpuna sustava prevelik trogak, saeuvajte 2-litrene plasticise boce od sokova i velike kanistre od vode. Na dnu svake boce probuยงite rupicu i boce napunite vodom. Postavite jednu bocu punu vode pakraj biljke - malo je ukopajte kako bi bila stabilna i ne toliko uoeljiva - i iz nje to voda polako kapati u okolno tlo. Kada vode nestane, dolijte novu.

0 0

Nelijepi spremnik moiete sakriti ukrasnim biljem

Krovnu vodu pokuKajte preusmjeriti u spremnik Vedina zgrada, 'oak i spremiยงta i vrtne sjenice, imaju oluke. Ako su spojeni na odvodne sahtove ill na komunalni sustav odvodnje oborinskih voda, uz malo novca i truda, lako mo2ete postaviti preusmjerivae kako biste kignicu iz oluka usmjerili u bure iii spremnik. Kad se spremnik napuni, k&ica se automatski preusmjerava natrag u Saht iii odvod. U vrtnim i gradevinskim centrima pronaei tete burad i spremnike raznih velieina, od onih manjih, u koje stane nekoliko stotina litara, do onih s kapacitetom od 1000 litara iii vise, Sto bi trebalo biti dovoljno za zalijevanje vrta.

www.BosnaUnited.net I

•

Reznica ma uldonite vet nu listova

3101/RTLARICA 0 0

UKRASNI GRMOVI Sadnice su t'esto skupe, a i ne moiete uvijek mad baK ono Kto ste Zeljeli. Stoga je u kolovozu dobro proKetati svojom okolicom i uzeti reznice grmlja koje vas se dojmilo svojim cvjetovima, listovima iii plodovima

Za ovakvu vrstu razmno2avanja trebate nabrati poludrvenaste reznice - vtine dijelove grana grmlja sa zdrave, otporne biljke. Ja ih obi6no uzimam du2ine od 10 do 20 centimetara. Nakon sto reznice, treba ih pripremiti za pelcanje.

Maknite 3/4 donjeg lista s njih, ostavite tek nekoliko na vrhu.

Donji rez radi se oko 1 cm ispod najdonjeg lista, tj. ispod mjesta gdje su bill listovi.

Stvorite idealne uvjete za zakorjenjivanje Nakon bockanja pripremljenih reznica u teglice, neki na njih navla6e najion da se zadr2i viaga i temperatura te tako naprave idealne uvjete za zakorijenjivanje. Idealna temperatura za zakorijenjivanje je 23-27 stupnjeva, a vldinost 80%.

Odlueite li se za ovakav na6in razmno2avanje, imajte na umu da teglice svakodnevno prozraeujete kako bi biljke dobile dovoljno zraka.

azmnozava

SILVIJA KOLAR - FODOR

Kolovoz je idealno doba za razmnoiavanje ukrasnoga grmlja poludrvenastim reznicama.

Razloga za to je vise, od cijene grmlja u duoanima koja zna biti paprena do toga da neke biljke ne mo2ete ni nabaviti u prodaji.

Ja u ovo doba godine razmno2ayam grmlje koje zapazim u parku grada, a na koje Inge bag i nisam nabasala u prodaji. Tako sam si razmno2ila vatreni trn - Pyracantha coccinea, koji se izuzetno lako razmno2ava pomoeu

reznica. lako sam ih uzela vrtnim gkarama, bolje je to 6initi no2em jer ako nemate dobre, ogtre gkare, dolazi do gnje6enja tkiva' kod reza. To omoguauje prodor patogenih organizama, gto mote voditi trule2i na tome mjestu, a ne zakorjenjivanju. Vrgne reznice su najbolje, a treba ih uzeti sa zdrave, otporne biljke. Na ovaj naein se zapravo klonira grm.

Reznice se pripremaju tako da im se ukloni veeina listova osim nekoliko na vrhu i zarehi ispod zadebljanja gdje su bill listovi.

Uvijek pazim da imam reznicu

s barem dva takva zadebljanja gdje sam maknula lisle koje 6e ial u zemlju. Pripremljene reznice mo2ete popikati na otvorenom ako imate pogodno mjesto za to.

Dobro je polusjenovito mjesto s dosta viage. Ako ih tako vani pelcate, najbolje je na njih staviti odrezane plastione iii staklene boce za zimnicu, koje 6e zadilati stalnu temperaturu i vlagu te tako uvelike pridonijeti ukorijenjivanju. To sam konkretno napravila s reznicama ruh, i ne diram ih do proljeaa. Buduai da je kolovoz kod mene 6esto jako

SVAKU REZNICU MOIETE STAVITI U POSEBNU TEGLICU, ALI TO ZAUZIMA PUNO PROSTORA. DRUGA JE MOGUCNOST DA U JEDNU TEGLICU STAVITE VISE REZNICA, PA 111 NAKNADNO RASADITE

VRIJEME JE ZA UZIMANJE REZNICA UKRASNOG GRMLJA OSIM VATRENOG TRNA (SLIKA DESNO), U OVO DOBA SE MO2E POKUSATI RAZMNOZITI SVASTA: VAJGELA (WEIGELA), BUDLEJA (BUDDLEJA DAVIDII, SLIKA LIJEVO), VRTNI HIBISKUS (HIBISCUS SYRIACUS), SPIRAEA, BERBERIS, CLEMATIS, DRIJEN (CORNUS) I OSTALO UKRASNO GRMLJE. AKO SE DIVITE NEKOM UKRASNOM GRMU I NIGDJE NISTE USPJELI NABAVITI SADNICU, SAD JE PRAVI TRENUTAK DA NABAVITE REZNICE I PROBATE GA TAKO RAZMNOZITI.

โ ข

In e reznicama VRBA DJELUJE POPUT PRaKA ZA ZAKORJENJIVANJE SREDSTVA, Ti .PRAH ZA ZAKORIJENJIVAJE NE KORISTIM - A AKO GA KORISTITE, PRIDE PELCANJA NAMOOITE VRH REZNICE U SREDSTVO. HORMON ZA ZAKORIJENJIVANJE UGLAVNOM JE PODRIJETLOM IZ VRBE, MOZETE ZA BOLJE ZAKORIJENJIVANJE POKRAJ BOCNUTI I REZNICU VRBE.

suh i vrue, reznice ukrasnoga grmlja ipak radije pelcam u teglice i dr2im ih u polusjeni terase.

Za to pripremim malo dublje teglice i zemlju koja je mjeยงavina vrtne zemlje, konkretno s krtranjaka, te kupljenog humusa.

Ovakva mje.gavina je opskrbljena svim potrebnim hranjivima, ali i mikroskopski malim 2ivim svijetom. Zliaica zemlje sadr2i vise organizama nego Sto ima Ijudi na planetu, a kupovni kompost je sterilan i be2ivotan. Teglice napunim zemljonn, malo zalijem i spremne su za pelcanje rezni-

ca. Jednostavno ih pobockam u teglice. Nakon Sto ste pobockali reznice, joS malo prstima sve dobro pritisnite i joS malo zalijte.

Ja osobno jednostavno samo pobockam reznice, stavim ih na polusjenoviti dio terase i vodim brigu da imaju dosta vlage, tj redovito ih zalijevam. Preko zime ih prve godine dr2im na negrijanom potkrovlju i povremeno zalijem, a iduee proljeee rasadujem. Mo2ete ih ostaviti i vani preko zime ako imate pogodno mjesto za to.

Vrlo lako mo2ete vidjeti jesu Ii zakorijenjene po korijenju koje

po6inje "pikati" van iz rupica na dnu teglice. Kad su u tako malim teglicama, ne narastu mnogo, ali cim ih rasadite na otvoreno, jako brzo ve6 iste godine naraste grmie. Vajgele i budleje cvatu vee te iste godine, a budleja iz jedne majuยงne reznice na proljeee mote iste godine narasti vise od metra i napraviti pravi grm.

Naravno, nese yam se baS sve reznice primiti, ali uvijek neยงto ipak hoOe. Stoga vrijedi pokLgati, i na taj nacin, uz malo truda, mo2ete imati puno prekrasnog raznovrsnoga grmlja u svom vrtu.

tirt•74 VRTOVI SVIJETA Eukaliptus koji mijenja oblik i boju listova

VRTLAR STEVE COLLINS IZ RASADNIKA GRAFTON NURSERY U LONDONU PRIPREMA EUKALIPTUSE ZA IZLOZBU. UZ PRAVILNU NJEGU, OVO STABLO RASTE I U UMJERENOJ KLIMI

Eucalyptus archeri potje6e iz planinskih predjela Tasmanije. Stablo ima glatku koru sive do sivo-zelene boje. Mladi listovi su okruglasti i plavi, a poslije postaju izdu2eni i zelenkasti. Dobro podnosi siroma§no i poplavljeno zemiji§te, a posljednjih se godina sve vise uzgaja. Uspijeva i kao lonaanica.

Eucalyptus aggregata zimzeleno je stablo koje dobro izgleda u rustikalnim vrtovima •

Moze rasti na balkonu u velikoj posudi Nor

Eukaliptus je popularno stablo jer susi tlo oko sebe, odbija insekte i zrak aini zdravijim zahvaljujuei antisepti6kim uljima iz listova. Moe se dr2ati na balkonu u veeoj tegli, a ako naraste previsoko, mote ga se orezati.

Zimi ga je najbolje unijeti u zatvoreni prostor, a ako ostane u vrtu, potrebno ga je prekriti agrotekstilom iii balama slame da ga se za§titi od hladnoae, mrazova i snijega.

Eukaliptus mem izrasti u jako visoko stablo iii ostati mali grm Postoji oko 300 vrsta eukaliptusa. Ime je dobio od grcke rijeci eucalyptos, a to znaei "onaj koji §titi", jer mu je cvijet prekriven membranom prije cvatnje. Kod nas raste u najjdnijim krajevima i najeeke se uzgaja kao nine stablo, iako mote doseei visinu od 80 metara. Orezivanjem se mote oblikovati i poput grma.

BOBICE ARONIJE DOZRIJEVAJU TIJEKOM KOLOVOZA I RUJNA, A BERBA SE MOZE PRODULJITI NA JOS DVA MJESECA ZATO tTO SE BOBICE DOBRO tUVAJU, A OTPORNE SU tAK I NA BLAZE MRAZEVE

Aronija snriava poviieni flak, stiti srce i krone zile NAJZDRAVIJE VOCE Vrlo nezahtjevna biljka koju je lako uzgojiti ekoloKki jer je ne napadaju

nikakve bolesti i Ktetnici, aronija je bogata antioksidantima koji pomaZu u lijeEenju cijelog niza bolesti, od alergije i astme pa do proKirenih vena, dijabetesa i neurol0sIih poremeeaja Prte: IDA BOROVAC

Crnoplodna aronija (Aronia Melanocarpa) bila je jedna od omiIjenih ljekovitih biljaka ameriekih Indijanaca.

Njezine su plodove susili i mljeli te mijesali s maga' i osukninn mesom i rabili kao hranu ili lijek. U svojoj pradomovini mote narasti i do tri metra. Buduei da podnosi niske temperature, uzgaja se i u Sibiru, Svedskoj te Finskoj. Ove bobice pravi su multivitaminski i multimineralni koncentrat. Takoder sadrk mane antioksidanse i sve esencijalne kiseline. Zbog visokog sastava proantocijanidina stabilizira stijenke krvnih lila i kapilara te tkiva gradena od kolagena i elastina pa tako spreeava pucanje krvnih Ubrzava oporavak nakon mo2danog udara, a djeluje i kao pomoe u smanjivanju krvnog tlaka, kao i u smanjivanju rizika od mo2danog udara. Buduci da ja6a stijenke kapilara i krvnih lila, smanjuje moguenost nastanka edema, a pomak i u borbi protiv oteklina na nogama i zglobovima, kao i u lijeeenju ozljeda te oZiljaka, ali i kod phAirenja vena. Aronija takoder djeluje blagotvorno kod razlieitih tipova alergija i astme jer njezini antioksidanti djeluju kao

prirodni antihistamini i tako smanjuju simptome alergije. Pomak i u lijee'enju mnogih neuroloยงkih poremeeaja - blagotvorno djeluje na krvoZilni sustav pa tako i na protok krvi te dobru opskrbu mozga kisikom, posredno djeluje na zdravlje mozga i na zdravlje Citavog 2iv6anog sustava. Istra2ivanja pokazuju da proantocijanidin iz aronije spree'ava oยงteoenja i razne poremeeaje na krvnim koji su pak jedni od glavnih krivaca pogorยงanja simptoma kod Parkinsonove bolesti.

Kao ukrasni grm III kao vooka, aronija je nezahtjevna biljka, pogodna za sadnju i unutar malih vrtova i na manje plodnom tlu. Ne zahtijeva posebnu njegu, pokljno je da je opljevimo i omogueimo primjerenu vla2nost. Raste u svakoj zemlji, naravno ako nije prey& kamenita, preplitka iii moavarna.

Posadite Ii je na razdaljinu od 2 metra, grmovi Oe doseei visinu od 1,5 do 2,5 metra te u kolovozu i rujnu dati bogati urod.

Ne zahtijeva prskanje jer nema nametnika iii bolesti. Posadena u vrtu, aronija ee vee druge godine dati prve plodove, a plodova ee biti vise ako raste na hranjivu tlu.

Nakon toga ee redovito svake godine davati obilje zdravih plodova.

BOBICE ARONIJE CUVAJU ZDRAV VID ARONIJA JE ODLIONA I ZA POSTIZANJE ZDRAVOG VIDA. NAJBOLJI JE PRIRODNI LIJEK KOD DEGENERACIJE MAKULE I DIJABETINE RETINOPATIJE, A TAKODER ODLIeN0 POMAGALO ZA SVE KOJI NAPREZU Oel DUGOTRAJNIM GLEDANJEM U EKRAN RAeUNALA.

OD SUHE ARONIJE PRIPREMA SE CAJ BOBICE ARONIJE MOGU SE SAeUVATI ZAMRZAVANJEM ILI OSUSITI NA ZRAKU. OD SURE ARONIJE PRIPREMA SE eAJ I eAJNE MJESAVINE. TAKODER SE MOGU PRIPRAVITI LIKERI, SIRUPI I PEKMEZI, KOJIMA SE ZBOG BOLJEG OKUSA DODAJE SECER I LIMUNOV SOK.