Vrt broj 7

PRILOG 0 UREDENJU VRTA,

.!ouzpGooviRucusolBoNKouG(NB:cLAJAm,A L7 .m.

Odoljen smiruije bolje / id .m......... ,.,ijel(ova ,„. , .... .. 'ft

ive oar

Za razliku od uobibjenih sredstava za smirenje, valerijana Hi odoijen ne izaziva navikavanje

rdmarin je dobar r za niske zaklone, a moiete posaditi i jestive zaklone od malina, ribiza iii aronije

PRAVI IZBOR Crnogorffna iivica Ktiti od zime,

,ty.,?,-JVRTLARS <I SAVJET 2614eZNI Zivica od kaline na jesen ce hraniti ptice

Kalina iii liguster otporan je i jednostavan te vrlo pogodan za Grm koji brzo raste krase bijeli metliaasti cvjetovi slatkasta mirisa, a od rujna ptice utivaju u crnim bobicama koje su otrovne, kao i lisce i kora.

Zanimijiva je sorta Atrovirens, s tamnim, gotovo crnozelenim likem koje zimi ima metalni sjaj.

tivica od bambusa je uvijek zelena i dobro ititi od pogleda, a zahtijeva malo truda

Tuje prulaju zaKtitu od pogleda Vazdazelene tuje prutaju za§titu od pogleda bilo kaotivica ill posadene u nizu. Pogodna je za tivice koje slobodno rastu i koje se orezuju visoke 1,5-3 m; sade se 2-3 biljke po metru. Manje sorte lijepo izgledaju u tivicama koje slobodno rastu.

Zelite li oblikovati tuje iii druge zimzelene vrlo je vatno redovito orezivanje jer ono nakon kasnoga i jakog orezivanja slabo istjera.

• •• ivica•e pnr

2IVE OGRADE Za sjevernu stranu vrta najprikladnije su crnogoriEne zivice koje u hladnom dijelu godine Ktite od vjetra i pogleda, a na drugim mjestima, kao i u samom vrtu, bolje je odluoti se za zivice od listopadnog drveea i grmlja s ukrasnim iii jestivim plodovima te od zdanskog bilja Pik: IDA BOROVAC Orezane iivice obreno se sastoje od samo jedne vrste grmlja koja se dobro uklapa u vrt, a birati motete izmedu bjelogoriEnog i zimzelenog grmlja, pa tak i stabala.

Grab se tako eesto sadi za tivice koje se orezuju. Pogodan je za tivice visoke 1,5-4 m; a sade se 2-3 biljke po metru. Za tivice se takoder sade bukva i klen. No odlueite li se za to opciju, imajte na umu da to drveee zimi gubi lisce tada vrlo malo slut' kao zagtita od pogleda. Ali zato izgledaju vrlo tivo, njihovo lisce u jesen ima lijepe boje i u tamnom godrkjem dobu unose u vrt puno svjetla.

Zimzeleno drveee i grmlje cijele godine zadrtava lisce, te ee vas tako stititi od neteljenih pogleda i hladnih zimskih vjetrova. Stoga je takva tivica pogodna za ogradivanje sjeverne strane vrta. Naleeke se sade kalina i lovorvikja - otporne su i podnose jako orezivanje. Zimzeleno iglieasto drveee, npr. tuja i eempres, zadovoljno je

s malo mjesta. Stoga je pogodno za uske tivice, npr. uz kolni ulaz.

Zivica koja slobodno raste zadaje manje posla od uvijek lijepo orezane tivice, a privlaei razne ptice kukce. Odlueiti se motete i za festive zaslone - to mote biti pergola obrasla vinovom lozom, tivica od rutmarina, ill stablo jabuke iii kru§ke oblikovano u palmetu. Kao dobar zeleni zaslon mogu poslutiti visoke cvjetne trajnice (npr. eiooka) iii tivica od rutmarina.

Posaditi motete i zivicu od malina. lzrnedu pojedinih grmova ostavite razmak 50 cm. Da bi grmovi boije rasli, u jamu za biljku stavite dosta zreloga komposta.

Pupovi na korijenju, iz kojih ee izrasti novi izdanci, moraju biti oko 5 cm ispod zemlje. Zalijte mjesto sadnje pa ga prekrijte maleem, npr. od pokokne trave ill kore drveta. Napravite jednostavan tieani oslonac s evrstim drvenim potpornjima (visok 1,51,7 m) izmedu kojih napnite dvije ill tri nice oko kojih ee se savijati izdanci. Nekoliko tjedana prije sadnje nasada potrebno je preko-

pati zemiju na dubini od 50-60 cm te izbaciti korijenje i kamenje.

Tlo poboljiajte kompostom ill gnojivima. Opeenito je dovoljna sadnja jednoredne oblikovane tivice jer tako biljke imaju bolje uvjete za razvitak od sadnje u dva reda. Prije sadnje treba orezati korijenje svemu grmlju sa slobodnim korijenjem. Kod proljetne sadnje uz to se obavlja i orezivanje biljke, a kod jesenje sadnje taj neophodni povratni rez na jednu treeinu visine koji sluti jaeanju izboja obavlja se tek iduaeg proljeea. Prikraeuju se i postrani izboji. Iglieasto bilje ne obrezuje se pri sadnji. Kod oblikovanih tivica biljke se Podijele na odgovarajuei razmak, pa se jarci dopola zaspu popravljenom iskopanom zemljom. Zemlju treba lagano nagaziti, a zatim se korijenje temeljito natopi pomoeu vrtne cijevi za zalijevanje iz koje polako teae voda. Kada to prva voda oteae, biljke treba uspraviti i jarke napuniti zemljom. Nakon gto se ponovno zemlja nagazi i zalije, mlade biljke moraju stajati malo vise nego u rasadniku.

Razmak sadnje presudan je za konatran izgled iivice

Za orezivanje iivice treba imati oitre gkare

Da bi orezana tivica bila gusta, razmaci izmedu pojedinih biljaka moraju biti pravilno odredeni. Veee drveee, kao §to su grab, bukva, tuja iii tisa, posadite s razmakom od oko 60 cm, a manje, poput §im§ira ill kaline, posadite guke, najbolje s razmakom od oko 30 cm. Prvih godina nakon sadnje vatno je redovito orezivanje da se drveee dobro razgrana i oblikuje zatvorenu tivicu. Ne ostavljajte tivicu da neorezana raste u visinu, stalno je skraeujte. Tako ee se oblikovati gusta ujednaeena krokja.

www.CroWarez.org

odni ukrasvrta

Prirodna Zivica djeluje rustikalno i zahtijeva manje odrZavanja

Za slobodnorastuie iivice prikladan je i drijenak

Zivica sastavijena od raznoga grmlja djeluje slobodno i raznoliko. Stoga zajedno sadite grmlje s razlieitim vremenom cvatnje, bojama Iisca i plodovima, pa ee 2ivica biti zanimijiva tijekom cijele godine. No i zivica od samo jedne vrste biljaka ima svoju drat, primjerice zivica od divljih ru2a. Za lisnatu 2ivicu koja slobodno raste prikiadni su sviba,

lijeska, bekovina, bijeli glog, rula i vrba.

Takve zivice ne treba orezivati, nego se pojedine biljke postupno skraeuju kako bi zadrtale Zeljenu veliainu. Stoga zahtijevaju mnogo manje posla, a nese izgubiti na Ijepoti ako pojedina biljka u redu propadne. U svako se doba mogu nadosaditi odabranom biljkom i poljepSati, no zauzimaju vise mjesta.

11SNIV3d 0

KOD SADNJE GRANIeNIH IIVICA VODITE RAtUNA 44 TOME DA VAM NA RASPOLAGANJU VJEROJATNO NEE BITI NAJBOLJE TLO, PA AKO NIJE RIJEd 0 OBLIKOVANIM IIVICAMA, NE TREBA IH SADITI GUSTO

www.BosnaUnited.net OVULARICA Presni grah 'c'uva se u Kkrinji za za mrzavanje

Nakonsto ste izdvojili sva zrna iz mahuna, grah mo2ete pospremiti u razne posudice (npr. od sladoleda) iii vreeice za zamrzavanje. Obiljelite si o kojoj se vrsti radi i spremite u zamrziva6.

Kada se za2elite graha, izvadite ga iz zamrziva6a, operite i pripremajte bez prethodnog odmrzavanja.

Grahov iiiak odlaie jajaica vet u vrtu, u poluzrele mahune pa zrna ostaju puna rupa

Papar i lovor mogli bi otjerati grahov zizaK Osuieni grah mo2ete spremiti i u papirnate iii platnene vreeice. Neki protiv 2riaka umjesto zamrzavanja korsite zaeAnsko bilje poput papra, lovorova lista i sl., ali kako to nisam isprobala, ne mogu tvrditi da djeluje, ja radije sve suhe mahunarke, i za jelo i za sjeme, prije spremanja zamrzavam. Bez toga bi liainke mogle pre2ivjeti i neugodno vas iznenaditi na proljeae.

2CiA Ivjifrs"(e napada sici grah, mote napraviti velike Ktete na suhim zrnim stdvljajuei ih p n (*) h,ste to WO u ani i avite, grah nApni dva dana u le id ek potopi\osuKite n vuncu

erba I sprem, Prge: SILVIJA KOLAR-FODOR

Grah moiete brati u razlitito vrijeme dozrijevanja i spremiti na razlieite naeine. la grah berem i pospremam kao mladi, presni grah I kao suhi grah.

Presni grah je naziv koji se koristi u Medimurju za zeleni, svje2i grah. On se bere sa samih biljki graha dok jog nije suh, nego kad polako po'ainju mahune mijenjati boju iz zelene u blijedu, ali prije nego gto se mahune posuge.

Takav se grah auva zamrzavanjem, a zrna su mu mekga i veaa

od suhoga graha pa se i kraae kuha. Ako zelite pobrati ovakav grah, morate budno paziti da se ne posugi i dozrije, a u slu'oajevima velikih vruoina to zna doista biti jako brzo. Medutim, ovakav grah nije dobar za sjeme - 2elite li sjeme, morate negto ostaviti da se posugi na samoj biljci. Ovako pobrani grah vrlo se lako 6isti iz mahuna, osobito ako su one poprimile bjelkastu boju. Prema mom iskustvu, jog je bolje ostaviti da pobrani grah odstoji jedan dan u mahunama na hladnijem i u sjeni (najbolje negdje unutra) i

onda ga cistiti - tako se jog lakge odvaja od mahuna. Ako ga prerano poberete, dok je jog jako zelen, bit 贸e yam jako tegko izdvojiti zrna iz mahuna.

Suhi grah bere se sa stabljika graha tek kad se potpuno posuge mahune. Medutim, i to morate biti oprezni i pobrati grah na vrijeme - ako ne poberete na vrijeme suhe mahune s vrta, nakon odredenog vremena one mogu popucati na stabljici i tako se sva zrna mogu rasuti po vrtu. Nakon gto poberem suhi grah, stavim ga na neku staru plahtu i ostavim

V VI

AKO JE LJETO DOVOLJNO VLAINO ILI PADNE KIS'A U PRAVI TRENUTAK, tESTO SE DOGADA DA GRAH JOS JEDNOM PROCVATE, PA MOIETE IMATI JOS JEDNU BERBU DO JESENI

STABUIKE GRAHA I MAHUNA NE TREBA CUPATI NEGO REZATI

0

NAKON STO STE POBRALI SAV GRAFI U VRTU, AKO NEMATE NAMJERE NISTA SIJATI NA TU GREDICU, NEMOJTE GA CUPATI, NEGO SAMO POREZ1TE DA KORIJENJE STO DULJE OSTANE U TLU. NAIME, SVE VRSTE MAHUNARKI NA KORIJENJU IMAJU DUSICNE KVR2ICE, TO JE SIMBIOZA S DUSICNIM BAKTERIJAMA KOJE DUSIK IZ ZRAKA PRETVARAJU U DUSIK ISKORISTIV BILJKAMA U TLU I NA TAJ NACIN GNOJE TLO. SLIKA DESNO PRIKAZUJE KVR2ICE NA KORIJENJU.

anje graha zrnasa NE VUCITE MAHUNE BEZ PRIDRZAVANJA* STABUIKE GRAHA DOK BERETE GRAH, NIKAD NEMOJTE SAMO PRIMITI MAHUNE U RUKU 1 VUel SA STABLJ1KE - DRUGOM RUKOM MORATE PRIMITI DIO STABLJIKE KOJA DRZI TU MAHUNU. AKO eETE SAMO VUel, VELIKA JE VJEROJATNOST DA P00UPATE CIJELE STABLJIKE GRAHA,

susiti na suncu - da popucaju mahune, jer takve su mahune tvrde i tegko ih je razdvajati rukama.

Nakon gto se nekoliko sati suSi na jakom suncu, joS" dodatno say grah - izgazim. Doslovno, hodam po njemu da jos i sve ostale mahune popucaju. Nakon toga poberem sve ispucale mahune, joS izdvojim zrna iz preostalih mahuna to oe'ikeni grah joS malo ispuSem iii premjestim iz jedne posude u drugu na laganom vjetru, da izdvojim eventualne suhe ostatke mahuna.

Prednost suhoga graha pred

svje2im je Sto ga nakon berbe mo2ete pospremiti na suho i tamno mjesto, ne treba ga zamrzavati kao svje2i. Nedostatak je Sto ga se mora duljee kuhati, sitniji je i po2eljno ga je prije kuhanja namakati. Takoder, ako ovako 6uvate grah, mo2ete imati problema s nametnicima poput grahova Da biste sprijecili Sirenje grahova ziska, jako je bitno da grah odmah nakon berbe oe'istite, nemojte ga nikamo spremati za neko kasnije 6ikenje - jer ako tete tako C'ekati, mogu se

brzo izleai 2igki kojima pogoduje toplina Ijeta za brzi razvoj. Odmah nakon Sto ste ocistili grah, spremite ga u vreeicu iii posudice i zamrznite ga na barem 48 sati na temperaturu nal od -18 (poja6ajte malo ledenicu tih nekoliko dana da bude sigurno).

Pri temperaturi od -18 stupnjeva ugibaju2iki u svim fazama razvoja. Tako tretirani grah zadr2ava svoju klijavost i mo2e se sijati bez problema iduee proljeee.

Nakon zamrzavanja postAite grah na suncu i spremite na suho i hladno mjesto.

fitTJURBA\I VRTOV Vol o nte rska akcija uredenja zajed n 'clog vrta

POPUT SVJETSKIH GRADOVA, I ZAGREB JE DOBIO SVOJE ZELENE OAZE. SVI GRADANI POZVANI SU NA VOLONTERSKU AKCIJU UREDENJA URBANIH VRTOVA U SOPOTU 12. RUJNA

Ovih dana najavljena je prva volonterska akcija uredenja gradskog vrta Sopot tijekom koje 6e 12. rujna organizatori Grad Zagreb, 24sata i Radio Kaj uz pomo6 prijatelja projekta Zagreba6ke pivovare i Peveca urediti gradsku povr§inu te tako svim gradanima omogueiti uzgajanje svje2e domaee hrane.

"r! -4 - 5; - 7 7--'''l 0 `;`0 IIKCIJi IREOSICIA iii Sni Y1114 '' "0 _ 7--_-_ sOPOT-IlifiR 13 ri... •-• g -.7.:! - r , ,,-:e. - g ,..

- 7F 7— :-„. - - i — , - , -- y4 '.'; 1 .. 4 <0 ... 4 ", i! - Si , ' Or .. 4 'Or - Si r41 ,,, V ,:

Struenjaci s Agronomskog fakulteta odriat ee i nekoliko edukativnih radionica.

?1A0)1WQ NV8 00

we,i,owitii-v6:gow

F,

Urbani vrtovi prilika su za druZenje Zajednieki vrtovi postoje u mnogim svjetskim gradovima, a pro§le su godine osnovani i u nekoliko hrvatskih, u kojima je tvrtka Bejo Zaden korisnicima gradskih parcela podijeilla uzorke sjemena. Kao zelene oaze u gradu idealno su mjesto za dru2enje i koristan rad te omogueuju uzgoj svje2e hrane dostupne svakome. Urbani vrtovi pridonose i socijalnoj i ekolo§koj dobrobiti.

U malom.urbanom vrtu nasli su se Rpm, paprike, Medu zadovoljnim korisnicima urbanih vrtova je i Andelka Peja6evie, koja je u svibnju na 50 aetvornih metara posadila povr6a za cijelu obitelj: - Brala sam raj6ice, paprike, persin, mrkvu, celer, ciklu, rotkvice, blitvu i korabice. Krastavci su bili najfiniji koje sam ikad jela, a sad aekam lubenice - ka2e ona.

2t14tV\41 4vitt

tAK NI KOD DUGOTRAJNE PRIMJENE ODOLJEN NE STVARA OVISNOST. NE KORISTI SE U TRUDNOCI I TIJEKOM DOJENJA, A DJECI SE SMIJE DAVATI SAMO KRACE VRIJEME UZ DOGOVOR S LUENIKOM

Odoljen lijeci nesanicu nervozu glavobolju

UEKOVITI KORIJEN Odoljen je pravi tonik za iivcani sustav - od davnina se rabi protiv razlicitih neuroza, nemira i ii\dane iscrpljenosti, a novija istravanja pokazuju da mo2e pomod u jeanju koncentracije, poboljKati kvalitetu sna i ukloniti glavobolje koje nemaju organski uzrok

Pi§e: IDA BOROVAC

Odoljen (Valerians officinalis) najpoznatije je i najueinkovitije biljno sredstvo za smirenje.

Poznavali su ga jog grOki i rimski lije6nici, koji su ga primjenjivali za probavne poremeeaje, slabe mjese6nice te za poticanje izIu6ivanja tekuane.

Siren° se rabio i tijekom cijelog srednjeg vijeka.

Tek su ga sredinom 18. stoljeaa priznali kao sredstvo za smirenje. U po6etku se primjenjivalo samo eterieno ulje, a poslije i tinktura. Upotrebljavao se kod razIraitih oblika neuroza, nesanice, 2hiaane iscrpljenosti, razdra2Ijivosti u vrijeme mjese6nice i u trudnoei, u klimakteriju, kod nervoze 2eluca i srca te glavoboija.

Odoljen opeenito djeluje umirujuae i poma2e protiv nesanice. Caj i tinktura blago umiruju kod uznemirenosti, nervoznog i bolnoga gr6enja 2eluca i crijeva, kod neuroze srca, straha, opeenito napetosti, kod klimakterijskih tegoba, osobito kod brzih promjena u ritmu rada srca.

To je je vrlo vaZan biljni lijek uz koji se lakge mogu prebroditi stres, strah, uznemirenost i tuga. Uporaba odoljena preporualjiva je i kod infekcija. Ponna2e i djeci kod spavanja i tegkoea

s koncentracijom, kod nemira, jutarnjih 2e1u6anih bolova i glavobolja koje nemaju organskog uzroka. Klini6kim istra2ivanjima provedenim na pribli2no 12.000 bolesnika koji su imali tegko6a sa spavanjem potvrdeno je prakti6no djelovanje odoljena. I brojna druga istra2ivanja pokazala su smirujuee i antispazmatsko djelovanje odoljena koje bi se moglo koristiti i za sni2avanje krvnog tlaka.

Nedavna klinitka ispitivanja jasno su pokazala da odoljen nije samo vrlo uoinkovit u lije6enju nesanice nego da mo2e poboljgati i kvalitetu spavanja. Odoljen 5 katkad djeluje i blago stimulativno, pa moie osvje2iti umorne i optereeene Ijude te im dati novu snagu. Odoljen raste na vla2nim livadama, obalama rijeka i kreevinama, od nizina do planinskog pojasa. Vrlo je lijepa ukrasna biljka za prirodni vrt, a cvjetovi ugodna mirisa privlaae peele i ostale kukce. U TINKTURA PROTIV jesen se skuplja korijen s pobo6ninn ograncima NESANICE i podzemnim izbojcima.

PRELIJTE 50 G SVJEZE Svje2e ubrano korijenje OSUSENOGA KORIJENA SA gotovo je bez mirisa.

100 ML 70-POSTOTNOG Tipi6an, neugodan miris ALKOHOLA, OSTAVITE DESET razvija se tek tijekom DANA NA TOPLOME MJESTU I sugenja. Odoljen treba PROCIJEDITE. PRIJE SPAVAsugiti brzo i oprezno NJA UZIMAJTE OD 15 DO 20 te 6uvati u dobro zatvoKAPLJICA NA KOCKI S'EeERA renim posudama da se ILI U POLA CASE VODE. ne bi navla2io.

VINSKA MJEgAVINA ZA ZUCNE TEGOBE PRELIJTE 2 G PRAHA KORIJENA ODOLJENA 12 G KOROMAeA SA 250 ML VINA I KUHAJTE PET MINUTA NA LAGANOJ VATRI. ZASLADITE MEDOM. PIJTE UJUTRO I NAVE6ER ZA POTICANJE MOKRENJA I PROTIV 2UoNIH KAMENACA.