NapuĹĄteni gradski prostori i razvoj nezavisne kulturne scene
Kada govorimo o napuštenim gradskim prostorima koji bi se mogli koristiti za potrebe nezavisne kulturne scene i kulture u širem smislu, govorimo o ambivalentnoj temi. S jedne strane uvijek postoji potreba za prostorima u kojima bi se odvijao program različitih kulturnih karaktera. S druge strane nema mnogo udruga, inicijativa i neformalnih skupina koje imaju kapacitete za kontinuirano ulaganje i održavanje tih prostora. Rad Saveza udruga Molekula (unazad deset godina) može poslužiti kao dobar primjer upravljanja kulturnim prostorima. Savez između ostalog upravlja prostorima koji članicama i drugim programski bliskim udrugama služi za izvođenje svojih aktivnosti. Savez udruga Molekula nastao je kao izraz potrebe da se za aktivnosti nezavisne kulturne scene u Rijeci osigura radni i prezentacijski prostor. Cijela priča počela je u uredu Drugog Mora 2005. godine kada im se u tadašnjem prostoru pridružuju udruge Filmaktiv i Infoshop Škatula. Tada su udruge kolektivno ostvarivale veliku količinu programa koji su jednostavno prerastali prostorne kapacitete koji su im bili raspoloživi. Zbog toga se rodila potreba za novim, većim prostorom, a dobivanje takvog prostora tražilo je povezivanje s novim organizacijama. Rezultat je bio osnivanje Saveza udruga Molekula kojeg je u početku činilo šest organizacija. Godine 2007. Savez se useljava u novi prostor na adresi Delta 5, poznat kao zgrada bivšeg Ivex-a. Molekula je u tom prostoru djelovala do 2014. godine i u međuvremenu se proširila na devet organizacija. Nakon IVEX-a Savez udruga Molekula i članice saveza useljavaju se u prostor Hartere (Marganovo), Filodrammatice i Palacha. Ulazak u ove prostore nije bio izraz potrebe, nego prilike na što je utjecalo nekoliko okolnosti – promjena paradigme u upravljanju prostorima na nacionalnoj i gradskoj razini, istek ugovora bivšem najmoprimcu u OKC Palach, opće osiromašenje kulturnog sektora i otvaranje novih mogućnosti financiranja kulturne infrastrukture. Govorimo li o funkcionalnosti Saveza u kontekstu novo dodijeljenih prostora te njihovoj iskoristivosti moramo pojedinačno sagledati svaki od triju prostora.
FILODRAMATIKA Ukupna površina: 709m2 Prostorna podjela: 547m2 a) Galerija Filodrammatice (93.9m2) kapacitet: stajanje 100 / sjedenje 50 (kapacitet) Vrste programa: Javni programi (galerijska djelatnost, izvedbeno-scenske intervencije, javne tribine, konferencije, predavanja, filmski i književni programi); Radionice (manje grupe korisnika, zatvoreni simpoziji); Razvoj produkcije (probe, istraživanja, razvoj projektnih aplikacija);Prezentacije (konferencije, javne prezentacije udruga/ organizacija); Sastanci (organizacija civilnog društva, udruga, studentskih udruga); b)Izvedbeno-scenska dvorana Filodrammatice (163.3m2) Kapacitet: sjedenje 115 Vrste programa: Javni programi (umjetnička događanja, izvedbeno-scenske intervencije, filmske i književne večeri, akustični koncerti, komorni glazbeni nastupi); Radionice (manje grupe korisnika, zatvoreni simpoziji); Prezentacije (konferencije, javne prezentacije udruga/ organizacija);Sastanci afirmativnih grupa/pojedinaca (sastanci organizacija civilnog društva, udruga, studentskih udruga, pojedinaca; Razvoj produkcije (probe, istraživanja, razvoj projektnih aplikacija); Rezidencijalni programi (razvoj različitih oblika suvremenog kulturnog stvaralaštva);
*Preuzmite PDF s opsežnim opisom prostora i svim tehničkim specifikacijama (PDF)
FILODRAMATIKA
FILODRAMATIKA Filodrammatica je u smislu iskoristivosti i programske djelatnosti prostor koji je najviše zaživjeo. Tri članice imaju urede u zgradi Filoframmatice: Filmaktiv, Drugo More i Prostor Plus, dok se programske aktivnosti svih članica Saveza i vanjskih korisnika odvijaju u prostoru svečane dvorane Filodrammatice i odvojenom prostoru galerije. Godišnje se u Filodrammatici odvija približno 200-tinjak programa, podjednako od strane članica Saveza i vanjskih suradnika. Prostor Filodrammatice je u programskom smislu uvelike povećao kapacitete članica Saveza jer realno ostvaruju veću količinu programa nego u bivšim prostorima. Također Filodrammatica, od kada njome upravlja Savez, omogućava nezavisnoj kulturnoj sceni veći pristup prostoru koji prije toj sceni nije bio otvoren, posebice kada govorimo o suvremenim umjetničkim praksama i programima za mlade. Kada govorimo o samom upravljanju zgradom i održavanju prostora trebamo naglasiti nekoliko čimbenika. Hladni pogon zgrade u potpunosti financira grad tako da tu Savez nema troškova, ali kako se radi o zgradi koja ima određenu povijesno – kulturnu važnost (Filodrammatica se nalazi pod ingerencijom gradskoga tijela za održavanje kulturne baštine) Savezu je onemogućeno da intervenira infrastrukturnim zahvatima. Praktično postoji cijela birokratska mašinerija koja priječi neke osnovne zahvate koji bi poboljšali funkcionalnost prostora. Također sama tehnička oprema koja se nalazi u svečanoj dvorani je u vlasništvu grada te treba reći da je u najmanju
Palach Ukupna površina: 709m2 Vrste programa: Javni programi (glazbeni programi svih oblika, izvedbeno-scenske intervencije, javne tribine, konferencije, predavanja, filmske i književne manifestacije); Radionice (manje grupe korisnika, zatvoreni simpoziji); Razvoj produkcije (probe, istraživanja, razvoj projektnih aplikacija); Prezentacije (konferencije, javne prezentacije udruga/ organizacija); Sastanci (organizacija civilnog društva, udruga, studentskih udruga) Prostorna podjela: koncertna dvorana 1, 80.9m2 Kapacitet: stajanje 200//sjedenje 50 koncertna dvorana 2, 114,5m2 Kapacitet: stajanje 300//sjedenje 80 galerija S.K.C., izložbeni prostor + multifunkcionalna dvorana, 110.7m2 Kapacitet: stajanje 120//sjedenje 50
Palach
Palach Savez u prostor Palacha ulazi 2014. godine i tada je prostor bio podijeljen na dva dijela. Prva polovica Palacha koja se sastoji od dva šanka je dana u privatni najam tvrtki Kristofor d.o.o kako bi obavljali ugostiteljske djelatnosti. Druga polovica Palacha koja uključuje koncertnu dvoranu, prostore backstagea i urede dodijeljena je na upravljanje Savezu. Ideja ovakvog upravljačkog modela Palachom bila je da se iz najamnine koju ugostitelj plaća za svoj dio prostora financira program kojeg Savez ostvaruje u ostatku prostora. Problem koji se pojavio odmah na početku suradnje bila je svojevrsna tvrdoglavost ugostitelja, odnosno oglušivanje na potrebe scene i publike. Posljedično je to rezultiralo lošom posjećenosti i neisplativosti najma te izlaskom ugostitelja iz prostora. Programske aktivnosti u periodu dok je ugostiteljski dio funkcionirao odvijale su se skoro na svakodnevnoj razini. Čak i ako izuzmemo nespremnost ugostitelja na suradnju sa Savezom, pojavio se puno veći problem – Grad Rijeka. Točnije, nepravovremeno izvršavanje financijskih obaveza vezanih za provođenje programa u OKC Palachu. Dogodilo se (i dalje se događa) da članice Saveza ostvaruju program u tekućoj godini a refundaciju sredstava čekaju i do dvije godine nakon. Ovakva praksa Grada Savez i njene članice stavlja u nezavidnu poziciju. Ako se program želi kontinuirano odvijati, članice su primorane ili nenamjenski trošiti novac (te se nadati da će novac sjesti na račun prije nego što bankrotiraju) ili u potpunosti prekinut programsku djelatnost u prostoru kako se svake godine ne bi nalazili u situaciji pred zatvaranje.
HARTERA Ukupna površina: 1595m2 Prostorna podjela: a) mala dvorana, 291.64m2 Kapacitet: stajanje 400//sjedenje 100 Vrste programa: Javni programi (umjetnička događanja, izvedbeno-scenske intervencije, filmske i književne večeri, koncerti, festivali, komorni glazbeni nastupi); Radionice (manje grupe korisnika, zatvoreni simpoziji); Prezentacije (konferencije, javne prezentacije udruga/organizacija); Sastanci afirmativnih grupa/pojedinaca (sastanci organizacija civilnog društva, udruga, studentskih udruga, pojedinaca; Razvoj produkcije (probe, istraživanja, razvoj projektnih aplikacija) b) velika dvorana (793.74m2) Kapacitet: stajanje 400//sjedenje 100 Vrste programa: Javi programi (umjetnička događanja, izvedbeno-scenske intervencije, filmske i književne večeri, koncerti, festivali, komorni glazbeni nastupi); Radionice (manje grupe korisnika, zatvoreni simpoziji); Prezentacije (konferencije, javne prezentacije udruga/organizacija) d) hodnik (471.28m2) Kapacitet: stajanje 1500//sjedenje 500 Vrste programa: Javni programi (umjetnička događanja, izvedbeno-scenske intervencije, filmske i književne večeri, koncerti, festivali, komorni glazbeni nastupi)
HARTERA
HARTERA
HARTERA
Hartera (Marganovo) se sastoji od četiri cjeline, a to su katakomba,
obnovu tog prostora. Ulaskom Saveza u Marganovo s planom da ga
velika hala, zgrada i terasa. Već u samim početcima upravljanja
uz potporu Grada revitalizira, zainteresiranost Grada zapravo u
Marganovom podmetnut je požar koji je na kratko onemogućio izvođenje programa u prostorima. Srećom, zgrada nije struktural-
potpunosti nestaje. Od kada su nezavisna scena i udruge preuzele
no oštećena požarom. Prilikom preuzimanja Marganova Savez
Marganovo Grad doslovce nije ulagao u poboljšavanje infrastruk-
i Grad su dijelili uvjerenje o mogućim infrastrukturnim ulaganji-
ture toga prostora.
ma u Harteru čime bi se olakšalo djelovanje u samome prostoru. Nažalost, takva ulaganja se nisu ostvarila. Grad je u međuvremenu
Kada je riječ o neiskorištenim prostorima u vlasništvu Grada Rijeke
odlučio izostaviti Harteru iz prijava za europske natječaje kojima
trebamo razlikovati namjene tih prostora. Ako prostori imaju
se sufinanciraju infrastrukturne obnove. Također ESF natječaj za
komercijalnu vrijednost, u smislu prodaje ili iznajmljivanja, često ih
društveno kulturne centre na koji se Savez trebao prijaviti nije bio
se izuzima iz dodjeljivanja kulturnom sektoru (bilo besplatno ili pod
raspisan. Situacija je takva daSavez niti članice Saveza jednostav-
povlaštenim uvjetima). Grad Rijeka u strategiji razvijanja kulturnih
no nemaju financijskih kapaciteta za ulaganje u infrastrukturne
industrija (van konteksta EPK) zauzima poziciju svojevrsne pros-
zahvate potrebne da prostor Marganova zadovolji barem minimalne
torne centralizacije kulture.
tehničke uvjete. Manjak izvora električne energije (posljedično se za svako događanje mora iznajmljivati agregat) te nepostojanje priključka za vodu i sanitarnog čvora veliki su problemi prostora. Također, unazad tri godine prostor se počeo dodatno urušavati. Zapadni zid zgrade u prvoj prostoriji teško je oštećen poplavama zbog čega je polovicom 2016. godine donesena odluka o zabrani odvijanja događanja u tom prostoru zbog opasnosti po život. Paralelno s tom odlukom, tijekom održavanja Hartera festivala u velikoj se hali počeo urušavati krov te je naknadno i taj prostor zatvoren za programske aktivnosti. Funkcionalna je ostala samo polovica Marganova iako je i to diskutabilno zbog urušavanja ciglenog stropa u katakombama. Pitanje je kada će se katakombe u potpunosti urušiti i kada će popustiti postavljena sigurnosna mreža. Zaključno, u Harteri su ostali upotrebljivi jedino vanjski prostori. Jedan od projekata kulturnih centara koji je trebao zaživjeti u Rijeci bilo je Marganovo u bivšoj tvornici papira Hartera. Marganovo je prepoznato kao mjesto potencijalnog centra nezavisne kulturne scene koje bi doprinijelo razvoju Grada kao kulturne prijestolnice. Naknadno se u potpunosti odustaje od ideje da Grad investira u
Nakon odbacivanja projekta Hartera Grad prelazi na novu ideju
gućnost izvođenja manjih infrastrukturnih ulaganja tijekom svog
parka kulture utjelovljenog u kompleksu Rikard Benčič (koji je do
boravka u određenom prostoru.
predmalo bio napušten). Ovim bi se projektom na jednom mjestu
Uzevši u obzir vrijeme u kojem je besparica sveprisutno vezana uz
trebali okupiti MMSU, Muzej Grada Rijeke, Ciglena kuća (projekt
kulturni sektor, imperativ je minimalizacija troškova svih strana.
Vijeća mladih Benčić i Art Kina) te Gradska knjižnica Rijeka. Ciljevi
Idealno, ne bi se trebalo govoriti u terminima isplativosti ulaganja u
ovog projekta doprinose razvoju Grada Rijeke u regionalni centar
kulturni sektor niti bi se kultura u Hrvatskoj trebala nalaziti u poziciji
kulturnih, turističkih i kreativnih događanja te stvaranju novih pros-
neželjenog djeteta, no ovo nisu idealna vremena.
tornih kapaciteta za kulturu i poduzetništvo. Treba naglasiti da se ulaganje u Rikard Benčić i jačanje prostornih kapaciteta kulturnog
Zamislimo situaciju gdje je Odjel za upravljanje imovinom iznajm-
sektora odnosi na jačanje institucionaliziranih oblika kulture, a
ljivanjem gradskih prostora debelo napunio proračun. Tada Grad us-
isključuje nezavisnu scenu. Jedini način na koji nezavisna kulturna
pijeva pronaći prostore za sve sudionike nezavisne kulturne scene
scena može profitirati preseljenjem institucija u Rikard Benčić je da
(ne samo one renomirane) koji nemaju prostor za djelovanje (pro-
Grad donese odluku kojom se prostori iz kojih institucije izlaze daju
gramsko ili svakodnevno uredsko). Grad ne bi naplaćivao najam,
na korištenje nezavisnoj kulturi.
ali bi korisnici trebali pokrivati režije. Također, mogli bi zamisliti i situaciju u kojoj se dodjeljivanje prostora vrši strateški kao dugoroč-
Treba znati da kada govorimo o nezavisnoj kulturnoj sceni većinski
na podrška sceni te se minimalno 10 godina ne vrše prenamjene
govorimo o sudionicima koji nisu profitabilno usmjereni te su im
dodijeljenih prostora čime se stvara atmosfera sigurnosti i razvoja.
mogućnosti najma i održavanja prostora uvelike smanjene. Jedini realan način na koji udruga ili inicijativa može djelovati u nekom
Primjer Saveza udruga Molekula možda može poslužiti kao odgovor
prostoru duže vrijeme jest ukidanje plaćanja najma i režija (za
na pitanje održavanja i troškova nastalih korištenjem dodijeljenih
velike prostore). Udruge koje djeluju u kulturi jednostavno nemaju
prostora. Savez hladni pogon i neke nužne manje infrastrukturne
financijski kapacitet za ništa osim isplaćivanja troškova strogo
zahvate u prostorima kojima upravlja zadnje 4 godine plaća prihod-
određenih predispozicijama natječaja kojima se financiraju. Infra-
ima firme Molekularni proces j.d.o.o. Molekularni se većinski bavi
strukturna ulaganja i najam prostora nisu proračunske stavke kada
ugostiteljstvom, odnosno obavljanjem ugostiteljskih djelatnosti
govorimo o kulturi.
na različitim glazbenim i kulturnim festivalima. Trebali bi imati na umu da većina sudionika nezavisne kulturne scene nema osnovano
Postavlja se pitanje može li se razviti neki model koji bi zadovoljio
poduzeće, a u slučaju i da ima, rijetko kada može redovno obavljati
obje strane?
poslovne djelatnosti u dodijeljenom prostoru. Čak i uz privilegiranu poziciju Savez jedva spaja kraj s krajem te uz plaćanje računa svih
Grad bi trebao biti zadovoljan određenim postotkom nekretnina
triju prostora, održavanje i razna ulaganja, Savez u dobrim danima
koje su uspješno utržene dok bi s druge strane određene prostore
ostaje na nuli. Možda ćemo odgovor trebati potražiti u nekakvom
trebao dezignirati kao strateški važne kulturnom sektoru. Ako želi
crowdfundingu, sponzorstvima, odvajanju postotka od place i sl.
postati grad kulture. U kontekstu korištenja napuštenih gradskih prostora u Rijeci Nezavisna bi scena pak, trebala naći modele financiranja koji im
također trebamo uzeti u obzir mogućnost ilegalnog djelovanja
omogućuju isplaćivanje hladnog pogona na mjesečnoj bazi i mo-
i skvotiranja. Skvotiranje napuštenih prostora u Rijeci unazad
desetak godina skoro nema. Postoje samo dva (polu) uspješna primjera gdje inicijative preuzimaju prostore, uređuju ih i odrađuju neku vrstu programa u njima. Prvi primjer su sami počeci Hartere (Marganova). Hartera je, prije nego što je došla pod upravu Saveza i prije planova vezanih za društveno kulturni centar, zjapila prazna. Negdje u periodu 2012. godine nekolicina različitih inicijativa se skuplja oko prostora Marganova i počinje ga uređivati. Počeci Hartere zapravo služe kao dobar primjer grass root inicijativa koje uspijevaju oživjeti prostor te ukazati na njegove potencijale. Posljedično Grad dodjeljuje prostor Savezu sa namjerom zajedničke provedbe već prije spomenutog DKC-a Drugi primjer je Podrum. Podrum nastaje 2007 godine u prostorima bivše zgrade Ivex-a (tadašnji prostori Saveza). Inicijativa dolazi iz udruge Infoshop Škatula i riječke pank scene. Unazad deset godina aktivno se održavaju koncerti te i dalje predstavlja jedini skvotirani prostor u Rijeci sa kontinuiranim djelovanjem.
Priča o napuštenim gradskim prostorima i nezavisnoj kulturnoj sceni u Rijeci je priča koja se svakodnevno piše. Problematika nije jednostavna no prostor za dijalog postoji, a vrijeme će pokazati dali će se potencijal napuštenih prostora iskoristiti ili će grad jednostavno postati muzej praznih hala.
Molekula i EPK 2020
Govoreći o odnosu Saveza udruga Molekula i EPK 2020 agencije pričamo o suradnji koja tek čeka na ostvarenje (bilo sa strane Saveza ili pojedinačnih članica). Dokle se svakodnevna neformalna suradnja odvija u smislu međusobnog jačanja kapaciteta, tehničke i logističke pomoći, itd. dok je njen formalni dio naveden u Programskoj knjižici EPK. Program EPK sastoji se od 7 programskih cjelina, a to su 27 susjedstava, Dopolavoro, Doba Moći, Dječja kuća, Kuhinja, Slatko i slano te Lungo Mare. Najbitniji segment formalne suradnje Saveza udruga Molekula s EPK 2020 agencijom predstavlja programski pravac Dopolavoro koji se nalazi pod kormilom udruge Drugo More. Dopolavoro podrazumijeva osmišljeno slobodno vrijeme nakon rada, ali i post-radničku Europu. Dopolavoro je i škola razmišljanja o prošlim i sadašnjim oblicima i uvjetima rada s naglaskom na odnosu rada i tehnologije, ukorijenjenom u riječko industrijsko i tehničko nasljeđe. Određeni zanos potpiruje sloboda djelokruga digitalnih komunikacija, šarolika gradska scena start-upova i co-workinga, ekonomija dijeljenja. RiUse centar je jedna od aktivnosti koja se odvija unutar programske cjeline Dopolavora i nalazi se pod izravnom nadležnosti Saveza udruga Molekula. Prvotna ideja o formiranju RiUse centra nastala je još 2013. godine. RiUse je zamišljen kao sastavnica onda planiranog Društveno kulturnog centra Hartera koji je tada bio jedan od osam glavnih prioriteta u dokumentu Strategije kulturnog razvitka Grada Rijeke 2013.-2020. godine. Zbog nedostatnih izvora financiranja odustaje se od projekta DKC Hartera. Međutim RiUse kao ideja opstaje te je unutar programske cjeline DopoLavoro uvršten u programsku knjižicu kandidature EPK 2020. Primarna namjena RiUse centra je bavljenje djelatnostima kao što su reciklaža tekstila, bicikala i elektroničkih uređaja, reciklaža i izrada namještaja od otpadnog drva i paleta, proizvodnja biodizela i parafina, izrada biokompostera. Zbog smanjenih prostornih i financijskih
kapaciteta. Današnja verzija RiUse centra koja će se odvijati u
prakse u kulturnim institucijama što će zasigurno u slijedećih par
suradnji s Gradom i EPK agencijom smanjena je obimom djelovan-
godina povećati stručne kapacitete grada Rijeke u domeni kulture.
ja zbog nedovoljnih prostornih i financijskih kapaciteta. Stoga su
Razmišljamo li van konteksta formalne suradnje i mogućnosti jačan-
aktivnosti unutar RiUse centra sužene samo na preradu tekstila i
ja kapaciteta Saveza kroz programe EPK trebamo proučit na koji
otpadnog drva. Predviđeno je da reciklažni centar bude lociran u
način će sama provedba europske prijestolnice kulture doprinjeti
RiHub centru (ex Bernardi) kojim će u naredne tri godine upravljati
razvoju kulturne scene u gradu, a tako i Savezu kao jednom od većih
EPK 2020.
aktera te scene.
Program Učionica je još jedan vid suradnje Saveza s EPK 2020.
Trebali bi biti pažljivi kada sagledavamo načine na koje riječka
Učionica je zamišljena kao integrirani program učenja kojim se omo-
nezavisna kulturna scena možemo profitirati provedbom programa
gućava daljnja izgradnja kapaciteta kulturnog sektora i osnaživanje
EPK. Davor Mišković u tekstu Cirkus rada nematerijalnog kaže: “
lokalne zajednice. Posljedično će se tijekom tog procesa razvijti i
Budućnost nezavisne kulture u Rijeci je tako činom proglašenja
transverzalne vještine te specijalizirana znanja i iskustva. Aktiv-
Rijeke prijestolnicom kulture postala potpuno zavisna o strukturi
nosti koje Učionica obuhvaća su radionice, mentorstva, uspostava
EPK. Već ionako slabi manevarski prostor za vođenje kulturne poli-
programa cjeloživotnoga obrazovanja, praksa, seminari, konfer-
tike sada je dodatno sužen EPK-om, što zapravo upućuje na to da
encije i sl. Osnovne teme unutar Učionice biti će prostor i tehnika,
će EPK biti ključno mjesto vođenja kulturne politike u gradu. Zbog
upravljanje i vodstvo te publika i izgradnja zajednice.
toga je sada najvažnije pitanje organizacijske strukture EPK. Tu su moguće različite varijacije, ali zapravo triosnovna smjera, nazovimo
Još jedan primjer suradnje Saveza i EPK 2020 agencije. Početkom
ih vojno-industrijskim, gerilskim i mrežnim. Svaki od ovih modela
2017. godine Savez u suradnji s Odsjekom za kulturalne studije pri
ima svoje prednosti i nedostatke, a za nezavisnu kulturu poželjniji
Filozofskom fakultetu u Rijeci razrađuje projekt (prijavljen na ESF)
je što horizontalniji model, što je u ovom slučaju mreža. No, koliko
koji se bavi jačanjem kapaciteta civilnih udruga i edukacijom stu-
je realno očekivati da će baš to biti smjer stvaranja organizacijske
denata. Točnije, cilj tog projekta bio je razraditi noviji, suvremeniji
strukture? Čini mi se da bi to bilo baš neočekivano, jer ni politička ni
kurikulum. Novim kurikulumom je predloženo da se jedan semes-
organizacijska kultura ne upućuju na takav smjer razvoja.Čini mi se
tar analizira teorijski dio rada u civilnom društvu (s naglaskom na
da će se izbor svesti na izbor između vojno-industrijskog i gerilskog
umjetničko i kulturno djelovanje civilnih udruga) te da se u drugom
modela. Naravno, za nezavisnu kulturnu scenu je daleko povoljniji
semestru oformi sveučilišni kolegij koji bi se bazirao iskučivo na
gerilski model, jer bi u njemu opstala kao nezavisan entitet, a uz
praktičnom radu u udrugama. Uvođenjem ovakvog kolegija studen-
dobro upravljanje mogla bi i iz svega toga izaći snažnija. “
tima bi se omogućilo stjecanje radnog iskustva i vještina u području kulturne produkcije i prije nego što završe fakultet. Tijekom proc-
Ne možemo govoriti o krajnjem ishodu provedbe EPK, ali možemo
esa pisanja ovog projekta EPK agencija je pružala savjetodavnu i
analizirati neke dosadašnje trenutke na relaciji nezavisna kulturna
recenzijsku pomoć te je pokazala zanimanje za moguću suradnju u
scena - EPK. Pokazuje se nažalost da ipak prevladava situacija u ko-
projektu, neovisno o rezultatima ESF natječaja. Nažalost, prijavljeni
joj se sav fokus po pitanju kulturnih politika prebacuje na provedbu
projekt na ESF natječaj nije prošao. Ipak, u suradnji sa Sveučilištem
EPK. Akteri na nezavisnoj kulturnoj sceni će jedino profitirati uko-
u Rijeci, EPK agencija od ove godine uspostavlja predmet “ Stručna
liko se kroz naredno vrijeme profiliraju kroz sam program prijestol-
praksa u kulturi” koja pruža studentima mogućnost odrađivanja
nice kulture . Ulaganje u kulturu će se narednih godina promatrati
zapravo kroz ulaganje u projekt EPK, a kulturnu politiku grada će javnost ocijenjivati kroz uspješnost istog. Ostali akteri u kulturi koji neće biti dio programa EPK će vjerovatno izvući deblji kraj, te će morati čekati 2020 da se fokus ponovo vrati na njih i njihov rad. Do tada, čini se da je samo EPK važan kada govorimo o kulturi u gradu Rijeci. Kada izuzmemo RiUse centar i suradnju (kolegij Stručna praksa u kulturi), kakav odnos imaju Savez i EPK? Jednostavno rečeno, nemaju, barem ne programsku. Savez će u budućnosti nastaviti ustupati prostore potrebne za ostvarivanje programa EPK, no s druge strane Savez ustupa prostore svima koji zatraže prostor ukoliko se nalaze unutar programskih odrednica Saveza (suvremeno – umjetničke prakse i kultura za mlade).
*Ova publikacija je izdana uz podršku Zaklade “Kultura Nova”. Mišljenja izražena u ovoj publikaciji odražavaju isključivo mišljenja autora i ne izražavaju nužno stajalište Zaklade “Kulura Nova”