DRUŠTVENO PODUZETNIŠTVO U SLICI I PRIČI Ova publikacija tiskana je u sklopu projekta Društveno poduzetnički generator kojeg je sufinancirala Europska unija.
www.ljudskipotencijali.hr
www.strukturnifondovi.hr
UVOD Ovaj priručnik tiskan je kao prateća publikacija konferencije o društvenom poduzetništvu održane od 8. do 9. lipnja 2015. u Puli. Pod nazivom “Društveno poduzetnički generator” dio je istoimenog projekta. DRUŠTVENO PODUZETNIČKI GENERATOR partnerski je projekt Saveza udruga Rojca iz Pule i Saveza udruga Molekula iz Rijeke. Kao što je vidljivo iz samog naziva, projekt u fokusu ima poticanje i razvoj društvenog poduzetništva koje podrazumijeva društveno odgovorno poslovanje usmjereno ka stvaranju društvenih dobrobiti. Društvena ekonomija važna je komponenta europskog gospodarstva u kojem po nekim izvorima čini 10% njenog BDP i zapošljava više od 11 milijuna ljudi u približno 2 milijuna organizacija, što čini oko 11% registriranih poduzeća u EU. U usporedbi s tim, Hrvatska se ne može pohvaliti visokom kulturom društvenog poduzetništva, gdje se, za razliku od europske prakse, do nedavno nije prepoznavala vrijednost društvenog poduzetništva u suzbijanju društveno-ekonomskih disbalansa, osobito onih koji su vezani uz tržište rada. Najveću podršku razvoju društvenog poduzetništva u Hrvatskoj dale su pojedine organizacije civilnog društva i aktivisti koji se zalažu za održivu ekonomiju i zdravo društvo, sa svim vrijednostima koje bi ono trebalo obuhvaćati. Strategija razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj, za koju su se ovi aktivisti izborili i koja je nedavno usvojena, daje pravni i institucionalni okvor razvoju društvenog poduzetništa, što će neminovno dovesti i do boljih financijskih instrumenata podrške za ostvarenje društveno-poduzetničkih inicijativa. Uz to, članstvo u Europskoj uniji pruža velike mogućnosti, ne samo kroz fondove, koji su značajni, već i kroz mogućnosti učenja. Savez udruga Rojca je u civilno-javnom partnerstvu s Gradom Pulom u upravljanju Društvenim centrom Rojc. U Rijeci se razmatra mogućnost razvoja civilno-javnog partnerstva kroz razvoj društveno-kulturnog centra Hartera. Uz prostorne kapacitete, brojnost civilnih organizacija i znanje upravljanja projektnim ciklusima, postoje realne osnove za pokretanje društvenog poduzetništva koje bi omogućilo daljnji održivi razvoj ovih centara.
U odnosu na to, kroz projekt Društveno poduzetnički generator provodi se niz aktivnosti usmjerenih ka stvaranju poticajnog okruženja I osnaživanju organizacija civilnog društva za pokretanje društvevno-poduzetničkih inicijativa. Istraživačke, edukacijske i zagovaračke aktivnosti imaju za svrhu stvaranje pozitivnog okruženja za razvoj društvenog poduzetništva. Radionice i konferencija, koje organiziramo, omogućiti će stvaranje šire platforme dijaloga i suradnje u ovom području kroz otvaranje mogućnosti učinja iz dobrih primjera. U konačnici, postavljanje sustava podrške za razvoj društvenog poduzetništva u regiji bitna je odrednica ovog projekta. Projekt “Društveno poduzetnički generator”, Savez udruga Rojca i Savez udruga Molekula provode u okviru instrumenta “Mikro projekti podrške inovativnim aktivnostima malih organizacija civilnog društva za lokalni razvoj”. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda – operativni program Razvoj ljudskih potencijala i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske - sa 199.935,08 kuna. Ulogu posredničkih tijela u provedbi projekta imaju Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske i Nacionalna zaklade za razvoj civilnoga društva. Projekt traje godinu dana, a provodi se od 29.12.2014. do 28.12.2015.
UKRATKO O DRUŠTVENOM PODUZETNIŠTVU
Društveno poduzetništvo poslovni je pothvati koji se temelji na načelima društveno, ekološki i ekonomski održivog poslovanja, usmjerenog stvaranju dobiti koja se u cijelosti ili dijelom reinvestira za dobrobit zajednice. Iako, kao i drugi poduzetnici, obavlja djelatnost proizvodnje i prometa robe ili pružanja usluga ostvarujući dobit na tržištu, društveni poduzetnik ima mjerljiv pozitivan utjecaj na okoliš i lokalnu zajednicu, odnosno na društvo u cjelini. Često se koristi termin “socijalno poduzetništvo”, a isto tako se često brka s aktivnostima usmijerenim ka pružanju socijalnih usluga, koje također mogu biti osnova poduzetničke inicijative, ali ne nužno. Stoga je usvojen termin “društveno poduzetništvo” kao bolja i šira odrednica pojma. Deklariranje društvenog poduzetništva ne može biti proizvoljno, već je potrebno zadovoljiti određene kriterije na temelju kojih se ono može vrednovati. Šest je bitnih obilježja društvenih poduzeća: 1. Misija i ciljevi društvenih poduzetnika odnosno poduzeća izrijekom su vezani uz dobrobit zajednice, društva i okoliša. 2. Društveno poduzeće odlikuju demokratski procesi odlučivanja odnosno proces donošenja odluka nije isključivo vezan uz vlasničke uloge već obuhvaća ključne dionike – radnike, suradničke organizacije, korisnike ili potrošače te suradničke organizacije. 3. Društveno poduzeće u svom poslovanju koristi različite izvore prihoda/financiranja (tržište, ugovorni poslovi, donacije, dotacije itd.). Stvara novu vrijednost i osigurava financijsku održivost time što u trogodišnjoj perspektivi poslovanja najmanje 25% prihoda ostvaruje na tržištu od obavljanja gospodarske djelatnosti. 4. Društveno poduzeće ima ograničenu raspodjelu dobiti odnosno najmanje 75% dobiti/viška prihoda od obavljanja gospodarske djelatnosti ulaže u ostvarenje svoje misije, ciljeva ili financijske održivosti. 5. Društveno poduzeće prati i vrednuje svoje društvene, ekonomske i ekološke učinke i utjecaj. 6. Imovina društvenog poduzeća koje je prestalo postojati prelazi u vlasništvo lokalne samouprave, neprofitne organizacije ili drugog društvenog poduzeća s istom/sličnom misijom poslovanja. Kroz nedavno istraživanje Clustera za eko-društveni razvoj i inovacije CEDRA HR (www.cedra.hr) mapirano je stotinjak društvenih poduzetnika u Republici Hrvatskoj koji zadovoljavaju spomenute kriterije.
Teodor Petričević – crtice o društvenom poduzetništvu: “U Hrvatskoj društvena poduzeća, pa čak i zadružne organizacije, nisu prepoznati kao model rješavanja društvenih i ekoloških problema, ali i gospodarskog razvoja lokalne zajednice, kao što je to u Europi i svijetu. Moramo znati da zadruge danas zapošljavaju više od 100 milijuna ljudi diljem svijeta i da od prihoda zadruga živi polovica ljudske populacije. Na primjer, u Europskoj uniji danas djeluje više od 250.000 zadruga sa 163 milijuna zadrugara – znači, svaki treći građanin Unije – i zapošljavaju blizu 5,4 milijuna ljudi.” “Razvoj i širenje društvenog poduzetništva predstavlja konkretnu mogućnost adresiranja potreba marginaliziranih, socijalno osjetljivih skupina i problema u lokalnim zajednicama. Društveno poduzetništvo važno je i kao stabilizacijski faktor na tržištu rada i kao faktor održivog razvoja zajednice. U prilog tome govore podaci prema kojima su upravo društvena poduzeća bila manje ranjiva tijekom svjetske ekonomske krize.” Teodor Petričević – vodeći je stručnjak na području društvenog poduzetništva, društvene ekonomije i civilnog društva u Hrvatskoj s više od 15 godina iskustva u jačanju kapaciteta organizacija civilnog društva i više od 10 godina iskustva u razvoju društvenog poduzetništva. Kao društveni poduzetnik, danas je predsjednik Clustera za eko-društvene inovacije i razvoj - CEDRA HR, Zadruge za etično financiranje (ZEF) i izvršni direktor ACT Grupe (prvog konzorcija društvenih poduzeća u Hrvatskoj). Proteklih 10 godina inicirao je pokretanje dvadesetak društveno-poduzetničkih organizacija.
DOBRI PRIMJERI I SUSTAVI PODRŠKE
ČLANICE ACT GRUPE: Autonomni centar - ACT ACT Printlab d.o.o. ACT Konto d.o.o. ACT Press d.o.o. Socijalna zadruga Humana Nova Centar za eko-društveni razvoj - CEDRA Čakovec Centar za pomoć u kući Međimurske županije Socijalna poljoprivredna zadruga Domači vrt ACT Grupa predstavlja vodeći primjer društvenog poduzetništva u Hrvatskoj i regiji. Društveno poduzetništvo razvija u područjima zelene ekonomije i socijalnih usluga u zajednici. MISIJA: ACT Grupa uključuje i povezuje organizacije i pojedince koji promiču i razvijaju eko-društvenu ekonomiju u Hrvatskoj i regiji. Vođeni iskustvima ACT Grupa prepoznaje potrebe i probleme, nudi i primjenjuje inovativna rješenja za održivi razvoj lokalnih zajednica i dobrobit društva. VIZIJA: (Samo)održive lokalne zajednice. VIZIJA ACT GRUPE 2020: ACT Grupa je razvojna, potporna i suradnička organizacija, koju čine motivirani, predani i kvalificirani ljudi, regionalno prepoznata po kvaliteti proizvoda i usluga. ACT grupa je ključni resursni centar za razvoj društvenog kapitala u središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, vodeći primjer eko-društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj te europski primjer dobre prakse društvenog uključivanja i radne integracije.
ACT GRUPA - STRATEŠKI PROJEKTI 2015.-2016.GODINA DRUŠTVENI CENTAR ČAKOVEC Cilj projekta je uspostaviti samoodrživi model korištenja i upravljanja javnim resursom, odnosno dijelom prostora bivše vojarne u Čakovcu, gdje bi pripadnici lokalne zajednice imali potpunu slobodu okupljanja s ciljem provedbe grupnih aktivnosti, društveno-poduzetničkih djelatnosti, socijalnih/kulturnih usluga, informiranja te drugih djelatnosti i aktivnosti. REGIONALNA ZAKLADA ZA RAZVOJ LOKALNE ZAJEDNICE I CIVILNOG DRUŠTVA Cilj projekta je osnovati lokalnu (regionalnu) zakladu koja će poticati partnerstva, pridonositi jačanju društvenog kapitala zajednice i razvoju civilnog društva u Međimurskoj županiji. Rad zaklade će biti usmjeren na kontinuirano podržavanje projekata i aktivnosti organizacija civilnog društva temeljenih na vrijednostima moderne demokracije te poticanje međusektorske suradnje, filantropije, volonterstva i unaprjeđenja razvoja demokratskog društva i društvenog kapitala zajednice. NACIONALNA MREŽA CENTARA PONOVNE UPORABE (RE-USE) Cilj projekta je uspostaviti nacionalnu mrežu regionalnih centara ponovne uporabe kroz oblik sekundarne zadruge neprofitnih socijalnih zadruga. Prema sadašnjim planovima, centri će biti uspostavljeni u idućim lokalnim zajednicama Pula, Rijeka, Split (Kaštela), Čakovec, Osijek i Zagreb, a obavljali bi poslove sakupljanja i ponovne uporabe tekstila, namještaja i drugih otpadnih sirovina. RAZVOJ I USPOSTAVA NACIONALNOG SUSTAVA RADNE INTEGRACIJE Cilj projekta je strateškom suradnjom javnog sektora, privatnog profitnog sektora i privatnog neprofitnog sektora razviti i uspostaviti nacionalni sustav radne integracije. Primjerice, osnivanjem regionalnih centara za osposobljavanje, rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
ACT GRUPA - DUGOROČNI PROGRAMI PROGRAM RAZVOJA ZELENE EKONOMIJE Program kroz socijalno zadrugarstvo uspostavlja održive poslovne modele u različitim područjima zelene ekonomije te zaokružuje segment eko-društvenog djelovanja podjednako prateći, ističući i u jednoj misiji objedinjujući društvene i okolišne ciljeve. Zelena ekonomija predstavlja temelj održivog gospodarstva, pokazuje znatan potencijal rasta te je od iznimne važnost za razvoj eko-društvene ekonomije. Program obuhvaća ekološku poljoprivredu, zeleno ugostiteljstvo, održivo gospodarenje otpadom, zelenu i pravednu trgovinu te razvoj ekoproizvoda. PROGRAM RAZVOJA I IMPLEMENTACIJE MJERA SOCIJALNE POLITIKE Program je usmjeren na unapređenje položaja ranjivih skupina u društvu te odgovara na realne potrebe pojedinaca i skupina u lokalnoj zajednici na tri razine. Mikrorazina - odnosi se neposredni rad s korisnicima u svrhu unapređenja kvalitete života - podmirenje osnovnih životnih potreba, integracija u društvo, otklanjanje posljedica materijalne deprivacije i uključivanje na tržište rada. Mezorazina - odnosi se na ranjive skupine koje žive u lokalnoj zajednici - kreiranje programa i inicijativa te umrežavanje s akterima društvenog uključivanja u korist ranjivih skupina. Makrorazina - odnosi se na nacionalni i međunarodni kontekst vezan uz izradu i provedbu politika uključivanja, jednakih mogućnosti, usklađivanja životnih uvjeta i smanjenja nejednakosti među različitim društvenim skupinama. PROGRAM OSNAŽIVANJA ZA OSOBNI I ORGANIZACIJSKI RAZVOJ AKTERA EKO-DRUŠTVENE EKONOMIJE Provedbom usluga informiranja, savjetovanja, izobrazbe, posredovanja i promocije program se aktivno bavi podizanjem kapaciteta aktera eko-društvene ekonomije, njihove kvalitete i vidljivosti. Podržava stvaranje učinkovitijeg neprofitnog sektora i aktivnog građanstva u Hrvatskoj i regiji te mjeri njihov društveni utjecaj. Potiče na kvalitetnu suradnju između javnog sektora, privatnog profitnog sektora i organizacija civilnog društva te pridonosi uspostavi temelja za njihov što kvalitetniji rad koji će doprinijeti razvitku modernog društva i (samo)održivih lokalnih zajednica stabilnih društvenih vrijednosti, jednakih prilika te pravednog korištenja i dijeljenja resursa. Program obuhvaća obrazovanje o eko-društvenoj
ekonomiji i društvenom poduzetništvu, savjetovanje za razvoj društvenog kapitala, razvoj volonterstva kroz Volonterski ured Međimurja te aktivnosti unapređenja komunikacije, informiranja i vidljivost aktera eko-društvene ekonomije. PROGRAM OSNAŽIVANJA ZA KOMPETENTNIJE FINANCIJSKO UPRAVLJANJE I POSLOVANJE AKTERA EKO-DRUŠTVENE EKONOMIJE Program se bavi izgradnjom kapaciteta aktera eko-društvene ekonomije da bi isti primjenjivali učinkovitije i transparentnije financijsko planiranje i poslovanje. Program je također usmjeren i na financijsko savjetovanje pojedinaca s naglaskom na pripadnike skupina u nepovoljnom položaju. Program obuhvaća knjigovodstvene i savjetodavne usluge te razvoj etičnog bankarstva u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. ACT GRUPA - PODACI OD 2010. DO 2014. GODINE
Ukupan broj zaposlenih Ukupni prihodi (kn) Ukupni rashodi (kn) Višak prihoda (kn)* Ukupan broj provedenih projekata Ukupan broj projektnih partnera Ukupan broj organiziranih događaja Ukupan broj direktnih korisnika
2010 5 1.338.308 1.121.608 216.700
2011 15 3.094.131 3.709.797 -615.666
2012 29 4.500.204 4.630.361 -130.157
2013 45 6.030.205 5.596.897 433.308
2014 61 6.297.169 6.647.951 -350.782
8
9
6
10
22
31
53
32
19
25
154
161
124
189
244
6000+
5700+
4200+
8100+
9700+
*Gubici u poslovanju posljedica su neizvršenja obveza ugovornih tijela za provedbu IPA/ESF natječaja te negativnog
poslovnog rezultata novoosnovane zadruge Domači vrt zbog većih ulaganja u start-up fazi. ACT GRUPA - ZELENO POSLOVANJE U 2014. GODINI ACT Grupa ima definiran Pravilnik o zelenom uredu i zelenom poslovanju. Tijekom 2014. godine zaposlenici su: • reciklirali 890 kilograma uredskog papira, 3 metra kvadratna biljnih ostataka i više od 200 PET boca • za 15 posto su smanjili ispis dokumenata • 15 zaposlenika na posao je dolazilo biciklom ili pješice • 16 zaposlenika koristilo je javni prijevoz • 22 zaposlenika dolazilo je automobilom i dijelilo prijevoz • 8 zaposlenika dolazilo je na posao svojim automobilom Socijana zadruga Humana Nova je u 2014. godini prikupila 265 tona rabljene odjeće i obuće i tekstilnog otpada, čime je direktno pridonijela smanjenju ispuštanja ugljičnog dioksida, koji nastaje raspadanjem tekstila na odlagalištima, u atmosferu za 810 tona, smanjenju uporabe 1.350.000 kl pitke vode, 67 tona umjetnih gnojiva i 45 tona pesticida koji se koriste u proizvodnji pamuka.
Priredio: Teodor Petričević
VIZIJA: Eko-društveni poduzetnici ključan su čimbenik razvoja društva i gospodarstva temeljnih ljudskih vrijednosti. MISIJA: CEDRA HR stvara poticajno okruženje za razvoj eko-društvenog poduzetništva. Kroz mrežu centara podrške pomaže pojedincima, organizacijama i zajednicama usmjerenima razvoju održivog i uključivog društva i gospodarstva. Cluster za eko-društvene inovacije i razvoj ili kraće CEDRA HR je mreža centara podrške za postojeće i potencijalne društvene poduzetnike. Umrežuje civilne, privatne i javne gospodarske, razvojno istraživačke i znanstvene subjekte iz područja ekodruštvenog razvoja te stvara okvir za trajnu, poticajnu i ekonomičnu međusobnu suradnju i razmjenu, odnosno zajednički nastup na lokalnom, nacionalnom i globalnom tržištu proizvoda i usluga eko-društvene ekonomije. CEDRA HR stvara i povezuje sustave podrške i izgradnje kapaciteta za eko-društveni razvoj. Cluster je u neformalnom obliku počeo djelovati krajem 2011. godine na inicijativu nekoliko ključnih udruga i organizacija s dugogodišnjim iskustvom u promicanju društvenog poduzetništva. Dana 20. prosinca 2012. godine održana je osnivačka skupština koja je rezultirala osnivanjem udruge CEDRA HR sa sjedištem u Zagrebu. CEDRA HR trenutno povezuje 40-ak stručnjaka konzultanata/trenera u šest regionalnih centara podrške koje odlikuje različit stupanj razvoja i funkcionalnosti. Centri se nalaze u idućim gradovima: Čakovec, Dubrovnik, Osijek, Rijeka, Split i Zagreb (u osnivanju). Svaki regionalni centar objedinjuje i nudi usluge cijele hrvatske mreže, ali ima i specifične lokalne kapacitete i usmjerenja.
CEDRA HR - DJELATNOSTI: CEDRA HR pruža usluge: informiranja, edukacije, savjetovanja, povezivanja i umrežavanja ljudi, organizacija, institucija i zajednica oko istih ili komplementarnih ciljeva, vrijednosti i nastojanja. Usluge uključuju izradu investicijskih studija, studija
(pred)izvodljivosti i studija troškova i koristi, izradu poslovnih planova, izradu i reviziju strategija, razvojnih i operativnih planova, podršku lokalnim akcijskim grupama, lokalnim partnerstvima za zapošljavanje, ali i start‐up i projektnu inkubacijsku podršku. CEDRA HR nudi: pripremu i izradu projektnih prijedloga, marketinške i branding usluge, istraživanje tržišta, edukacijske i savjetodavne programe osobnog, organizacijskog i institucionalnog razvoja, društvena istraživanja, poslovno povezivanje i umrežavanje te stvaranje novih lanaca vrijednosti, informiranje, društveno odgovorno investiranje, organizaciju javnih događanja, kampanja, studijskih putovanja i gospodarskih misija te posebice rješavanje složenih društvenih i poslovnih problema putem facilitacije inovacijskih procesa, izgradnje timova i kapaciteta za društvene, organizacijske i institucionalne promjene. CEDRA HR u svojim centrima potpore nudi prostor i infrastrukturu za rad, druženje i razmjenu informacija i znanja. Razgovor sa Sanjom Ostroški, konzultanticom CEDRE HR, poduzetnicom i trenericom socijalnog poduzetništva. Poseban interes su joj društveno poduzetništvo, društveno odgovorno poslovanje, održivi razvoj, poticanje inovacija, promocija mikro poduzetništva i razvoj poduzetčkih vještina kod djece i mladih. Koji su pokazatelji društvenog poduzetnišva u Hrvatskoj i EU? - Statistike o prihodima koje donosi društveno poduzetništvo teško je mjeriti, jer njihov prvi cilj nije gomilanje dobiti, nego održivi razvoj i rast. Uspjeh takvih poduzetničkih pothvata ponajprije ovisi o tome koliko je ljudi prepoznalo uslugu ili proizvodnju kao korisnu za zajednicu. Široka podrška zajednice društveno-poduzetničkim poduzećima i zadrugama razlog je zbog kojega je taj oblik poduzetništva i u vrijeme ekonomske krize u Europi bio u porastu. Koji je značaj i koje vrijednosti odlikuju društveno poduzetništvo? - Društveno poduzetništvo je humaniji, održiviji i pravedniji način poslovanja, jer čovjekove potrebe i ravnotežu prirode stavlja ispred ostvarenja profita. Potiče vrijednosti poput
jednakosti, uključenosti, uzajamnosti, povjerenja i može pružiti odgovore na potrebe unutar zajednice te na taj način stvarati društvenu vrijednost čija korist nadilaze pojedinca. Društveno poduzetništvo ima budućnost, jer nudi brojna inovativna rješenja za uključivanje velikog broja osoba u nepovoljnim položajima te predstavlja djelotvornu pokretačku snagu za pozitivne društvene promjene i osnaživanje društvenog i gospodarskog razvoja svake zajednice. Koji su najveći izazovi za društvene poduzetnike u našem okruženju? - Budući da društvena poduzeća trguju, veliki je izazov za društvenu zajednicu njena mjerljivost na čijem se tragu istražuju i izrađuju prikladni modeli, posebice zato što je isti i jedan od kriterija za definiciju društvenog poduzeća prema usvojenoj Strategiji. Nadalje, nedostaju poticajni okviri i programi razvoja, financijske potpore i prikladni izvori financiranja (prepoznatost i /ili priznatost od strane davatelja kapitala), kvalitetne stručne podrške, vješti upravitelji društvenih poduzeća i svijest šire zajednice za važnošću pružanja potpore takvim poduzećima. Razgovarala: Danijela Poropat
ETIČNA BANKA Goran Jeras je rođen 23. travnja 1980. godine u Zagrebu. Nakon studija fizike na PMF-u u Zagrebu, odlazi u Nizozemsku gdje radi kao konzultant u financijskom sektoru. Područje rada mu je bio dizajn kompleksnih IT sustava za financijske institucije te, nakon izbijanja financijske krize 2008. godine, analiza i unapređivanje modela procjene rizika. Razočaran otuđenošću komercijalnih banaka od potreba realne ekonomije i društva, počinje se baviti alternativnim metodama financiranja, društvenim i socijalnim poduzetništvom, modelima poticanja održivog razvoja i etičnim bankarstvom. Od kraja 2013. godine puno radno vrijeme radi na projektu osnivanja etične banke u Republici Hrvatskoj, a od trenutka njenog osnivanja u travnju 2014. godine, postaje i upravitelj Zadruge za etično financiranje. Razgovor s Goranom Jerasom, jednim od osnivača etične banke u hrvatskoj i upraviteljem zadruge za etično financiranje Trenutno među građanima vlada nepovjerenje u banke i bankarski sustav. Što to Etična banka nudi da bismo joj ukazali povjerenje? - Struktura Etične banke je potpuno drugačije postavljena od one klasičnih komercijalnih banaka. Ona je u potpunom vlasništvu svojih korisnika koji njome upravljaju na demokratski način na principu jedan član - jedan glas. Etične banke se u svojoj politici kreditiranja ravnopravno vode ekološkim, društvenim i financijskim kriterijima i tek kad su sva tri kriterija zadovoljena, odlučuju se na ulaganje. Osim toga, banka sebe drugačije pozicionira u pristupu klijentima - ona više nije samodovoljan entitet, nego je servis koji pruža usluge koje pomažu razvoju lokalne zajednice. Povjerenje gradi na transparentnosti prema kojoj javno objavljuje popis, iznose i kratko obrazloženje kredita koje je plasirala, visinu primanja
zaposlenika i bilo koje druge podatke o poslovanju banke. Pokazuje se da je taj pristup dobar i da uspijeva privući velik broj pojedinaca i organizacija. Etičnu banku promovirate kao inovativni model. Možete li nam reći nešto više o tome? - Osim što je model inovativan u hrvatskim okvirima, obzirom da u Hrvatskoj još ne postoje banke koje bi poslovale prema sličnom modelu, postoji i cijeli niz drugih inovacija koji su interesantne ne samo nama, nego i drugim etičnim i sličnim bankama u Europi. Primjerice, prema našem poslovnom modelu, banka će biti ne samo institucija kojoj je posao analizirati rizike ulaganja (najčešće na temelju povijesnih podataka), nego i korištenjem resursa drugih klijenata i članova zadruge proaktivno sudjelovati u procesu izbjegavanja, smanjivanja i mitigacije rizika. Takav model bi omogućio investiranje u projekte u koje se klasične banke ne bi mogle upuštati zbog percepcije visokog rizika ulaganja. Osim toga, naš model poslovne mreže kroz korištenje prostornih resursa naših članova i uključivanje članova u što je moguće veći radno intenzivnih, pomoćnih i pripremnih procesa u poslovnoj strategiji banke. Naposlijetku, Etična banka u Hrvatskoj razvija i svoj vlastiti software - prvi open-source core-banking software na svijetu, što i samo po sebi predstavlja veliku inovaciju. Etična banka nije dioničko društvo već zadruga, zar ne? - U dioničkom društvu količina utjecaja na donošenje odluka je direktno vezana uz količinu uloženog kapitala, što znači da oni dioničari koji imaju veća sredstva mogu i na veći način utjecati na donošenje strateških odluka banke obzirom je li količina glasova na skupštini dioničara vezana uz broj uplaćenih dionica. Zadruga je poslovni subjekt koji je društvo osoba, a ne društvo kapitala i koji funkcionira na principu upravljanja jedan član - jedan glas i na taj način svojim ustrojem zadovoljava načela etičnog bankarstva. Takav princip osigurava da niti jedan član zadruge ne može nametati svoju samovolju pri donošenju odluka i time ostvariti osobni interes na račun drugih članova zadruge. Osim navedenog, zadruga treba raditi u skladu sa 7 zadružnih načela koja propisuju: otvorenost članstva, edukaciju članova, brigu za zajednicu, međuzadružnu solidarnost, autonomiju, zajedničku ekonomsku suradnju članova i sl. Inače, preciznosti radi, Etična banka će biti registrirana kao dioničko društvo - d.d. - kao što to Zakon o kreditnim institucijama propisuje. Međutim, to d.d. će biti u punom vlasništvu Zadruge za etično financiranje kao pravne osobe te će se time odluke zadruge izravno prenositi u strukturu e-banke d.d. Građani su do sada imali loša iskustva sa štedno-kreditnim zadrugama. Što im jamči sigurnost u Etičnoj banci?
- Štedno-kreditne zadruge su došle na loš glas zbog malverzacija koje su se u njima događale od strane odgovornih ljudi za njihovo vođenje te su pritom ljudi često ostajali bez svog novca. Glavni adut kojim se Etična banka može boriti protiv straha od malverzacija i prevare je transparentnost, gdje će sve bitne odluke i svi detalji poslovanja biti dostupni svim članovima zadruge u bilo kojem trenutku. Osim transparentnosti i moralnog integriteta vodećih osoba e-banke, dodatna informacija za sigurnost bi mogla biti i činjenica da će depoziti klijenata ebanke baš kao i u slučaju svih drugih banaka biti osigurani od Agencije za osiguranje štednih uloga do iznosa od 100 tisuća kuna. Osim ekonomskih učinika, etične banke mjere ekološki i društveni utjecaj. Dakle, oni koji pokazuju sklonost prema društvnoodgovornom poslovanju u Etičnoj banci vide poželjnog partnera. Na koji način e-banka može doprinijeti razvoju društvenog poduzetništva? - Etična banka će, prije svega, i sama poslovati kao društveno poduzeće te će svojim primjerom, ali i uvjetima financiranja, koji će za društvena poduzeća biti povoljniji, poticati daljnji razvoj društvenog poduzetništva. Razgovarala: Danijela Poropat
ULOGA SVEUČILIŠTA U RAZVOJU DRUŠTVENOG PODUZETNIŠTVA Društveno poduzetništvo, u uvjetima kad neoliberalni kapitalizam stvara sve dublje ekonomske, društvene i ekološke probleme, otvara prostor za transformaciju gospodarstva i društva ka održivijim modelima razvoja. Prema Strategiji razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020., „društveno poduzetništvo predstavlja oblik poslovanja vođen prvenstveno društvenim ciljevima te stvaranjem pozitivnog društvenog i okolišnog učinka. Kao važno područje u promicanju socijalne kohezije i uključivanja ranjivih skupina u gospodarski i društveni život zajednice, društveno poduzetništvo je prepoznato u Nacionalnoj strategiji stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2012. do 2016. godine i Strategiji borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti Republike Hrvatske od 2014. do 2020. godine. Međutim, društveni poduzetnici i dalje ostaju nedovoljno vidljivi u javnosti i ekonomskim tokovima. Da bi se iskoristio puni potencijal sektora društvenog poduzetništva, potrebno je stvoriti odgovarajući pravni, financijski i institucionalni okvir za njegov razvoj, ali i sustav mjera i aktivnosti za poticanje poslovanja društvenih poduzetnika“. Strategija predviđa četiri temeljne mjere: a) uspostava i unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira; b) uspostava financijskog okvira; c) promicanje obrazovanja za društveno poduzetništvo; d) osiguranje vidljivosti. Sveučilišta bi trebala imati važnu ulogu u procesu stvaranja i prijenosa znanja o društvenom poduzetništvu. Studenti i svi zainteresirani će po završenom studiju stečenim znanjem, vještinama i kompetencijama, na svojim radnim mjestima i u privatnom životu, značajno utjecati na kretanje i razvoj društva. Stoga visoka učilišta imaju vrlo veliku odgovornost u podizanju osviještenosti i pružanju znanja za izgradnju održivije sadašnjosti i budućnosti. Model obrazovanja za društveno poduzetništvo trebao bi se temeljiti na međusektorskoj suradnji različitih dionika. Autorice predlažu Quadruple (sveučilište + javna uprava + poduzetništvo i gospodarstvo + nevladine udruge) / Quintuple (+ mediji)
Helix modela suradnje za promicanje obrazovanja za društveno poduzetništvo: 1. Centri kompetencija (iz Strategije – Mjera 1: uspostavljanje „centra kompetencija“ – repozitorija nacionalnih dobrih praksi, statističkih izvješća, baza podataka društvenog poduzetništva) – npr. FET (UNIPU) – Centar za istraživanje i poticanje društvenih inovacija, CIPDI) – u suradnji s Ministarstvom znanosti i sporta, Ministarstvom rada i mirovinskog sustava, Ministarstvom poduzetništva i obrta, udrugama, društvenim poduzetnicima i društveno angažiranim medijima 2. Cjeloživotni program edukacije za društveno poduzetništvo – Mjera 3: promicanje važnosti i uloge društvenog poduzetništva kroz sve oblike obrazovanja – npr. FET (UNIPU) – Modul cjeloživotnog obrazovanja za društveno poduzetništvo 3. Multimedijalne platforme – informiranje javnosti – Mjera 4: osiguravanje vidljivosti uloge i mogućnosti društvenog poduzetništva u RH i informiranje opće javnosti o temama u vezi s DP – npr. FET (UNIPU) – Medijski inkubator – MINK (online platforma za novosti/vijesti, edukaciju, promociju dobre prakse i širenje kulture društvenih inovacija i društvenog poduzetništva)
Doc.dr.sc. Violeta Šugar Doc.dr.sc. Kristina Afrić Rakitovac Fakultet ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“ Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
RECIKLIRANO IMANJE VUKOMERIĆ – ZADRUGA ZA DOBRU EKONOMIJU Gotovo da nema basne, bajke, priče za djecu ili slično koja se nije prišivala kao simpatična etiketa klincima i klinkama koji furaju ideju Recikliranog imanja, stvaranja ekosocijalnog edukacijskog centra u selu Vukomerić, nekih 25km južno od Zagreba. Sve smo prošli - od Tri praščića do ne baš simpa perioda Snjeguljice i sedam patuljaka. Valjda može ispast fora kad je previše muških na okupu samo u bajkama i samo djeciJ. Meni je nekako najbolje pasalo nas gledati kroz Vlak u snijegu i Družbu Pere Kvržice. Super su sve lude građevine, energetski pogoni, čuvanje sjemena i vrtovi, zeleni krovovi i roza kreme za lice od nekoga tamo cvijeća kojem ne znam ime, ali svega toga ne bi bilo da nas toliko puta nije sačuvao zanos i družba, ljubav prema tom snu i mjestu, i unatoč svim fajtovima, padovima, problemima, krizama, propadanjima, osjećaj da to sve tamo sa svima nama skupa ima smisla. I da kad neko odluči otići da isto ima smisla. I kad danas gledam unazad gotovo mi izgleda nevjerojatno da smo krenuli s tom forcom zajedništva, pomaganja, dijeljenja svega, miješanja energije i priča, zadrugarstva u samoj svojoj suštini, a da se nikad do prošle godine nismo usudili tako i formalno raditi. Stislo nas. Bila prpa. Stegle gaće. A valjda nije imalo smisla to ranije napraviti. Na odlasku jeseni 2014. godine osnovali smo na Vukomeriću Zadrugu za dobru ekonomiju. To mi je bio jedan od najljepših dana u životu a da nije vezan za obitelj, ljubav, ženu. Taj dan mi je sve što sam do tada radio imalo totalno smisla i uživao sam u tom vatrometu. Kada se sve utišalo i smirilo, opet sam pogledao unazad i skonto kako je možda točno da se nismo usudili niti pomišljati imati svoju zadrugu, jer je to jedno ludo putovanje na koje ne idu djeca, nego samo najhrabriji i veliki. Ali je isto točno kako je baš tada baš tog rujna bio najbolji trenutak za napraviti zadrugu. Sjetio sam se čišćenja šikare i žbunja dok na prostoru Imanja još nije bilo ničega i maštanja kako ćemo samo u dvije godine napraviti svoj mali eko raj. A to je bilo 2001.?!. Sjetio sam se gradnje imanja, prljavih ruku, ozlijeđenih glava i slomljenih nogu, ispunjenosti u srcima nakon svega jer gledaš kako priča raste tvojim radom i uživanjem i zabavom. Pa kako su rasle prve kuće, kad smo jeli prvu hranu iz vrta, kad je instaliran prvi solarni sustav i osjećaja slobode što možeš normalno raditi i ne za..bavati se s agregatom koji trešti i
Veliki iskorak za nas je bilo što smo u jednom trenutku nakon godina i godina učenja i primjene permakulturnog dizajna na terenu, na imanju i u našim životima, dovoljno se ojačali i osnažili, nafilali znanjem i posebno praktičnim, vrlo često d.i.y. vještinama, da smo došli do faze da sada mi možemo druge učiti, pomagati drugima, educirati, razmjenjivati sposobnosti…. Znam da mi je bio ekstra šok kad sam vidio da na radionice kod nas dolaze učiti i družiti se ljudi iz Dubrovnika, Pule, Rijeke, Osijeka, Čakovca, Splita i drugih gradova i okolnih zemalja. Bilo mi je nevjerojatno da netko prevali toliki put da dođe do nas. Tako je do nas došla u najboljem trenutku i ekonomija kao važan dio permakulture koja počiva na tri etička načela: briga za ljude, briga za Zemlju i pravedna raspodjela. Trebalo je prvo izgraditi bazu, imanje i nas. Dobro, iskreno svo troje je još u fazi izgradnje, posebno ovo treće po redu, vjerojatno će uvijek i biti, ali to je jedna druga priča. Prva velika stvar koja je vodila do dobre ekonomije i danas zadruge je Dan alternativne ekonomije na Recikliranom imanju koje smo napravili krajem 2010. godine. Sjećam se da je crvena kuća pucala po šavovima i bojao sam se da se ne aktivira klizište jer su ljudi sjedili i ležali jedni preko drugih koliko ih je došlo i željelo početi graditi nešto na području drugačije ekonomije. Sljedeće godine smo zajedno s ACT-om iz Čakovca tiskali knjigu Margrit Kennedy Novac bez kamata i inflacije – stvaranje prihvatljivog i ekološkog sredstva razmjene, pa još učili i snažili se pa sljedeće godine počeli se približavati malim ekološkim proizvođačima hrane i komunicirali s njima, i postajali svjesniji što im treba i kako im možemo pomoći. Od tuda vučemo priču koja je danas najjača u našoj Zadruzi za dobru ekonomiju, a to Fond solidarnost kroz koji pomažemo malim eko-proizvođačima hrane. Kada smo organizirali Prvu konferenciju o dobroj ekonomiji na proljeće 2014. godine, to je bio znak da smo na dobrom putovanju, jer je količina ljudi koje je zainteresirala ideja i koncept nadišao naša najluđa očekivanja. Našu priču smo nazvali dobra ekonomija jer kroz tu jednu jedinu običnu riječ najbolje opisuje što nam danas nedostaje. Da je više dobroga. I onda je imalo smisla da nam nedostaje Zadruga za dobru ekonomiju koja danas gura priču kroz tri područja: hranu koju sam već spomenuo, energiju kroz Centar za jednostavne tehnologije i graditeljstvo kroz priču s
legalizacijom balirane slame kao građevinskog materijala. Jedino što u međuvremenu i dalje nismo skroz odrasli. I dalje znamo propadati, ući u beskonačne rasprave i fajtove, i dalje nam sve ide prokleto presporo koliko bi mi htjeli božanstveno prebrzo, i dalje nas stignu krize i kada ne ide sve kako smo zamislili. Sad nas čak sve više stižu i krize srednjih godinaJ. I onda se opet skupljamo, njegujemo, slušamo, pružamo ruku, vučemo dalje, idemo…. I dalje na kraju dana kada sve utihne osjećam koliko sve ima smisla. Jer je dobro. Napisao: Dražen Šimleša
Dražen Šimleša je diplomirao, magistrirao i doktorirao na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlen je na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Glavno područje njegova rada su globalizacija, permakultura, ekonomija i održivi razvoj. Trenutno na Institutu vodi trogodišnji projekt iPRESENT – Installation Project for REsearch about Social ENTrepreneurship. Radi i kao projekt menadžer na EU projektu MYPLACE – Memories, Youth, Political Legacy and Civil Engagement koja istražuje utjecaj povijesnih zbivanja na političke stavove i aktivizam mladih. Autor je brojnih knjiga i znanstvenih studija od čega je posljednja knjiga Ekološki otisak – kako je razvoj zgazio održivost. Koordinator je programa Centar znanja za društveni razvoj – područje održivog življenja i razvoja permakulture u udruzi Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG). Aktivan je u Zadruzi za dobru ekonomiju gdje je Predsjednik Skupštine.
NEKOLIKO LOKALNIH PRIMJERA
ALFA ALBONA – ZAPAŽENI USPJESI U IZGRADNJI DRUŠTVENOG PODUZETNIŠTVA Razgovor s Alenom Halilovićem Alen Halilović, predsjednik Udruge za mlade Alfa Albona i član Savjeta za mlade Vlade Republike Hrvatske, voditelj je radnog tima inicijative “Zgrade društvenog poduzetništva” koja je nagrađena na nacionalnoj razini kao najbolja socio-ekonomska ideja u 2012., društvena inovacija 2013. i jedan od top 5 društveno-poduzetničkih projekata u 2014. godini. Udruga za mlade Alfa Albona u svojem svakodnevnom radu provodi različite projekte u području mobilnosti i informiranja mladih te razvoja društvenog poduzetništva. To je udruga za mlade koja je u posljednje tri godine uspješno provela brojne projekte prijavljene na natječaje EU fondova te je od ove godine i korisnik institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge. Udruga za mlade Alfa Albona pokrenula je društveno poduzetničku ideju “Zgrada društvenog poduzetništva”? - Inicijativa pod nazivom “Zgrada društvenog poduzetništva” obuhvaća proces prenamjene bivšeg učeničkog doma u multifunkcionalni društveno-kulturni i edukacijski centar koji bi se sastojao od hostela za mlade, konferencijskog centra s tri polivalentne dvorane, društveno-poduzetničkog akceleratora za razvoj projekata i ideja mladih društvenih poduzetnika, co-working slobodnog radnog prostora, prostora za organizacije civilnog društva te lokalnog i županijskog informativnog centra za mlade. Dobili ste i nekolicinu priznanja za razvoj društvenog poduzetništva. Primjerice, ušli ste u top 5 najboljih društvenopoduzetničkih projekata na natječaju “Moja zajednica, dobili ste nagradu za najbolju društveno-poduzetničku ideju 2012., kao i za društvenu inovaciju 2013. godine. Koji je značaj inicijative “Zgrada društvenog poduzetništva” za zajednicu? - Glavna snaga ove inicijative je utjecaj na razvoj lokalne zajednice uspostavljanjem poslovanja baziranog na društvenom poduzetništvu, usklađenost s potrebama tržišta i novih tehnologija te motivirani i sposobni mladi ljudi koji su uključeni u
cijeli proces implementacije projektne ideje te su spremni aktivno raditi na njezinoj realizaciji i budućem kontinuiranom uspješnom poslovanju. Dugoročni cilj “Zgrade društvenog poduzetništva” je generirati višak prihoda od minimalno 10 posto ukupnog prometa, a kao društveno poduzeće, višak prihoda dijelit ćemo na dio koji ćemo reinvestirati u povećanje ili podizanje razine kvalitete svih komponenti u zgradi društvenog poduzetništva te dio koji ćemo usmjeravati na sufinanciranje projekata organizacija civilnog društva na lokalnoj razini. Temeljem znanja i iskustava koje ste stekli, možete li pomoći drugima u pokretanju sličnih projekata? - Od kada smo dobili prvu nacionalnu nagradu za razvoj društvenog poduzetništva imali smo priliku surađivati s raznim pojedincima i organizacijama na razvoju njihovih društveno poduzetničkih projekata. Uvijek smo spremni podijeliti svoja iskustva i pomoći novim inicijativama da se lakše snađu u vrtlogu birokracije, nepoznavanja prednosti društvenog poduzetništva od strane donositelja odluka i manjku financijskih mogućnosti u području pokretanja društvenog poslovanja. Vjerujemo da upravo podrška iskusnijih organizacija može biti ključan iskorak od kreativne ideje do ozbiljnog poduzetničkog poduhvata. Iskustvo pokazuje da je nakon postavljanja ideje u okvir poslovnog plana vrlo teško doći do faze realizacije. Zašto je to tako? Koliko je financijsko tržište usmjereno na financiranje društveno-poduzetničkih projekata? - Svaki kvalitetan poslovni plan je dobra smjernica, okosnica i dobar temelj kako i odakle započeti. Naravno, nakon izrade poslovnog plana kreću izazovi na terenu i preuzimanje rizika upuštanja u poduzetnički poduhvat. U društvenom poduzetništvu je situacija još izazovnija, budući da društveni poduzetnici stvaraju društvene vrijednosti korištenjem inovativnih poduzetničkih poslovnih modela. Budući da je poduzetnička klima u Hrvatskoj dosta nestabilna, posebice za društvene poduzetnike, koji se još uvijek bore s prepoznavanjem od strane donositelja odluka svoje vrijednosti kao ključnih pokretača koji uočavaju probleme i vide ih kao priliku za transferiranje društva, veliki broj ljudi dolazi do zidova koje sami ne mogu preskočiti. U tom slučaju većina početnika odustaje, ako nemaju kvalitetne partnere, motivirani radni tim i podršku iskusnih organizacija. Jedan od velikih pomaka u financijskom tržištu je projekt Zadruge za etično financiranje i osnivanja prve etične banke u Hrvatskoj koja predstavlja financijski alat u službi ostvarenja i materijalizacije ideja i projekata koji su utemeljeni na društveno odgovornom poslovanju i društvenom poduzetništvu. Razgovarala: Danijela Poropat
ZADRUGA ŠPAROOGA Učenička zadruga Šparooga, pri Školi za odgoj i obrazovanje-Pula, osnovana je 29. rujna 2014. godine. Jedina je učenička zadruga učenika s teškoćama u Istarskoj županiji, a osnovana je s ciljem pokretanja društvenih promjena u lokalnoj sredini, budući da se, nažalost, osobe s intelektualnim teškoćama nalaze u izrazito nepovoljnom položaju, posebice u kontekstu zapošljavanja. U Školi za odgoj i obrazovanje-Pula učenici se školuju za pomoćna zanimanja. Neovisno o strukovnoj kvalifikaciji i području rada učenika, svi su nakon završetka školovanja suočeni s istim problemima, kao što su predrasude poslodavaca ili okoline spram njihovih radnih sposobnosti, što nadalje rezultira najvišom stopom nezaposlenosti osoba s intelektualnim teškoćama među svim grupama osoba s invaliditetom. Sukladno tome, kvaliteta života učenika nakon školovanja nema značajnu perspektivu. Kroz rad učeničke zadruge Škola nastoji prikazati svoje učenike ne kao potrebite, već kao one koji mogu pružiti mnogo lokalnoj zajednici i biti konkurentni. Sukladno tome, zaposlenici Škole odlučili su da neće više čekati idealne uvjete, nego će ih sami stvoriti za svoje učenike. Poticanjem društvenog poduzetništva, kao oblika promocije učenika, prvenstveno žele djelovati na društveni problem u nadi da će doći do nekih društvenih promjena, što im je krajnji cilj! Učenička zadruga Šparooga funkcionira na dragovoljnoj osnovi. Sekcija je temeljna odgojno-obrazovna i radna jedinica zadruge. Svaka sekcija ima svog voditelja/mentora koji primjerenim metodičkim postupcima omogućava razvoj vještina i sposobnosti kod učenika te stjecanje, produbljivanje i primjenu znanja iz područja njegovog rada. Obzirom na svoju strukovnu kvalifikaciju i interese, učenici se upisuju u željenu sekciju. Rad Šparooge odvija se kroz 7 sekcija: ugostiteljska, poljoprivredna, keramičarska, likovna, kreativna, ekološka i “pet friendly” sekcija. Ono što nude je priprema hrane i prirodnih sokova (uz dostavu), izrada cvjetnih aranžmana, izrada ukrasnih i
uporabnih predmeta od keramike (vaze, zdjele, svijećnjaci, aroma lampe, ogrlice, narukvice...), izrada ukrasnih i uporabnih predmeta od različitih materijala (torbice za mobitele, držači za olovke, magneti, privjesci, broševi), jastuci za kućne ljubimce, keksići za kućne ljubimce, izrada drvenih ukrasnih poslužavnika, pločice za ključeve, platnene oslikane torbe, aromatične sapune, prirodne kreme te artikle po narudžbi (keksi, džemovi, ukrasi za kićenje svatova, poklon paketi). Tijekom rada u zadruzi učenici posebno razvijaju i njeguju radne navike, radne vrijednosti i kreativnost, kao i svijest o načinima i potrebi očuvanja prirode i kulturne baštine. Učenici se upoznaju s novim tehnikama rada, učenja i kreativnog izražavanja da bi stvorili preduvjete za praktičnu primjenu znanja u životu i lokalnoj sredini. Učenici se, također, kroz poljoprivrednu sekciju, bave i ekološkom poljoprivredom te se zadruga nada da će u skoroj budućnosti moći ponuditi i ekološki uzgojenu hranu, vino, maslinovo ulje i slične proizvode iz svojeg “Vrta znanja”. Zadruga svojim učenicima pruža jedno novo iskustvo koje ipak ne mogu steći tijekom redovne nastave. Pojmovi, odnosno sfere kojih se zadruga dotiče su: organizacija rada, proizvodi, proizvodni proces, tržište, konkurentnost, inovativnost, poduzetništvo, gospodarstvo, a, najvažnije od svega je, što su učenici Škole direktni sudionici svega navedenog. Nastavni proces je ipak diktiran planovima i programima, vođen učiteljem kao realizatorom tog procesa, dok je rad u zadruzi prvenstveno timski rad. Svi su realizatori radnog procesa i suradnici. Svi imaju podjednake uloge i podjednaka prava. Prije svega, osnivanje učeničke zadruge znači jedan novi, poboljšani model rada koji otvara mnoge mogućnosti za učenike i prelazi okvire samog odgoja i obrazovanja. Benefite od rada učeničke zadruge ostvaruje i lokalna zajednica, budući da se Šparooga trudi imati pozitivne učinke na pojedince, okoliš i društvo u cjelini. Članovi zadruge Šparooga teže boljem svijetu koji jednako prihvaća baš svakog pojedinca. Priredila: Danijela Maružin
ZADRUGA PRAKSA – proaktivno u vremenu i prostoru Razgovor s Emilom Jurcanom, upraviteljem Zadruge Emil Jurcan *1981. Upravitelj pulske inženjerske zadruge Praksa. Diplomirao na arhitektonskom fakultetu u Ljubljani. Imao je dugu karijeru podzemnog strip-crtača. Suosnivač grupa Temp i Pulska grupa. Autor projekata rekonstrukcije Malog rimskog kazališta u Puli, Palače Nomada u Splitu i sportske luke Delfin u Puli. Uređuje blog Praksa. Prva ste inženjerska zadruga u Hrvatskoj, iz vašeg dosadašnjeg iskustva, koje su prednosti ovakvog poslovanja? - Solidarnost i uzajamna pomoć članova zadruge u velikoj mjeri olakšava poslovanje. Zadruga nabavlja zajedničku opremu koja nam je nužna za rad, što predstavlja određenu uštedu članovima. Osim toga, članovi imaju određenu sigurnost da mogu prihvatiti i veće poslove, jer znaju da imaju podršku ostalih zadrugarki i zadrugara u obavljanju tih poslova. Koje su društvene vrijednosti za koje se zalažete? - Komunizam Opišite ukratko vaše poslovanje. Koliko članova imate i koliko djelatnika zapošljavate? Koliko uspješno uspijevate održati stabilnost i imate li u tome kakvu podršku?
- Poslovanje zadruge Praksa uglavnom se svodi na domenu arhitekture i manjim dijelom na usluge dizajna i fotografije. Zapošljavamo tri osobe, a imamo ukupno 12 članova. Stabilnost u poslovanju varira iz mjeseca u mjesec, ali zadruga je uspjela održati poslovanje tijekom četiri krizne godine. Podršku imamo od nas samih, članova i suistomišljenika. To nam je dovoljno. Na vašim web stranicama kao bitnu karakteristiku vašeg djelovanja, između ostalog, navodite integraciju kulturnog i političkog angažmana u proizvodnu sferu. Što to zapravo znači? Možete li pobliže objasniti? - Iako službeno živimo u sustavu parlamentarne demokracije, ideja demokracije se u kapitalizmu nikada nije odnosila na proizvodnju i ekonomsku sferu koja je ostala autoritarna, hijerarhijska i arhaična, jer je još uvijek vezana uz feudalni primat vlasništva, pa se vodstvo u nekoj firmi definira na način da je vlasnik firme doživotni vladar te ekonomske organizacije unatoč njegovim sposobnostima. A to pravo je i nasljedno. Mi se ne slažemo s time i smatramo da je za stvarnu demokraciju potrebno demokratizirati i proizvodnu sferu, a ne samo građansku. Stoga smatramo zadrugu dobrim modelom da se u sferu ekonomije uvedu političke ideje samoupravljanja i samoorganiziranja. Zadrugu Praksa osnovali su 2011. godine članovi Pulske Grupe. Da podsjetimo, Pulska Grupa je predstavljala Hrvatsku na 13. Venecijanskom bijenalu arhitekture 2012. s temom Neposredna demokracija, koja se bavila problematikom otuđenja javnih prostora od građana i vizijama zajedničkih prostora kao prostora neposredne demokracije. Ova tema je i dalje u fokusu vašeg interesa. Koje aktivnosti u tom smjeru provodite? - Vjerojatno je javnosti najpoznatija aktivnost vezana uz poluotok Muzil u Puli i sprječavanje njegove privatizacije. Članovi zadruge Praksa, uz mnoge druge građane, aktivni su u inicijativi za Muzil “Volim Pulu” koja od 2009. godine pokušava zamisliti zajedničko korištenje bivše vojarne Muzil na opću dobrobit zajednice. Kako se to odražava na vaše poslovanje? - Budući da nam je primarna poslovna aktivnost arhitektura, neposredno smo vezani uz prostornu problematiku. Pokušavamo u svakom poslovnom zadatku istražiti mogućnosti stvaranja stvarnog prostora demokracije unutar ograničavajućeg kapitalističkog okvira. Iako prostor i arhitektura nisu pokretači društvenih promjena, oni su njihovo nužno poprište. Mi možemo zamisliti kakav bi bio prostor koji potiče te promjene. Razgovarala: Danijela Poropat
DRUŠTVENE INOVACIJE SU PUT I MISIJA DRUŠTVENOG PODUZETNIŠTVA
LABORATORIJ ZA DRUŠTVENE INOVACIJE – SOCIAL INNOVATION LABORATORY Razgovor s predsjednicom Mirnom Karzen Mr. sc. Mirna Karzen ima više od dvadeset godina iskustva u međunarodnom, regionalnom i lokalnom razvoju s fokusom na širok spektar tema bitnih za ekonomski i društveni razvoj. Prije osnivanja konzultantske tvrtke za regionalni razvoj i EU fondove, Karzen i Karzen d.o.o., Mirna je radila za niz međunarodnih organizacija u SAD-u, Hrvatskoj i široj regiji, uključujući Rockefeller Brothers Fund, UNDP, USAID, Urban Institute, World Learning i mnoge druge. Već desetak godina aktivno djeluje na području edukacije, pripreme, provedbe i evaluacije projekata financiranih iz EU fondova. Također, osmislila je inovativan e-learning program za pripremu EU projekata. Suosnivačica je i predsjednica Laboratorija za društvene inovacije (Social Innovation Laboratory, SIL), regionalne hibridne organizacije koja djeluje na području društvenih inovacija u zemljama zapadnog Balkana, bivajući među prvim organizacijama ovog tipa u regiji. Posjeduje MIA (Master of International Affairs) diplomu Škole za međunarodne odnose i javnu administraciju njujorškog Sveučilišta Columbia. (izvor: karzenandkarzen.com) Predsjednica ste Laboratorija za društvene inovacije. Kako je organizacija nastala i s kojom svrhom? - Laboratorij za društvene inovacije (SIL) počeli smo razvijati još 2011. godine. Uz pomoć kolegica iz Srbije i Makedonije odlučile smo razviti regionalnu platformu koja će povezati društvene inovatore zapadnog Balkana te mapirati i predstaviti primjere dobre prakse, odnosno u konačnici djelovati na poticanje klime koja će znati prepoznati i vrednovati društvene inovacije kao mehanizme generiranja pozitivnih društvenih promjena. Koje ste rezultate do sada postigli? - Mogu reći da smo s ograničenim resursima u ovih nekoliko godina napravili mnogo. Jedan od važnijih projekata je pilot kolegiji na temu društvenih inovacija na Vernu koji smo pokrenuli prije tri godine i sada se već odvija prema standardiziranom rasporedu. Osim toga, u suradnji s udrugom Cenzura plus iz Splita u okviru programa Europa za građane provodimo niz
inicijativa koje potiču aktivnu participaciju građana u procesima donošenja odluka, poboljšanja i razvoja kvalitete života u lokalnim zajednicama. Jedan od važnijih projekata svakako je i SI Drive - Social Innovation: Driving force of Social Change financiran od strane FP 7 programa u sklopu kojeg provodimo mapiranje društvenih inovacija u cijeloj regiji zapadnog Balkana u domeni zapošljavanja, smanjenja siromaštva i obrazovanja. Kroz SI-Drive projekt, primjeri dobre prakse ući će u bazu svjetskih primjera uspješnih društvenih inovacija. Mi smo naročito ponosni na ovaj projekt u kojem sudjelujemo sa 27 europskih i svjetskih partnera, budući da smo jedna od rijetkih hrvatskih udruga koja ima priliku sudjelovati na FP7 projektu. Oni su obično “rezervirani” za istraživačke institute i sveučilišta, pa mi kroz našu edukaciju to sada pokušavamo promijeniti te inspirirati i udruge da se pokrenu i prijave. Naravno, kontinuirano se bavimo edukacijom i popularizacijom inovacija kroz različite radionice, medije, konferencije i slično. Ovog svibnja smo u suradnji s Hrvatskim društvom nezavisnih profesionalaca i Centrom za mirovne studije na Tjednu dizajna Zagreb 2015, organizirali radionice impact dizajna s temom integracije izbjeglica u hrvatsko društvo. Trudimo se potaknuti stvaranje interdisciplinarnosti u pristupanju inovacijama i ostvariti suradnju s različitim društvenim dionicima akademska zajednica, javna uprava, poduzetnici, civilno društvo, freelanceri. Također je važno spomenuti da vrlo aktivno djelujemo na području jačanja i razvoja politika da bi se društvene inovacije prepoznale na nacionalnom nivou te ušle u programske i strateške dokumente i mjere financiranja. Smatramo da će se tek kroz podršku konkretnim projektima i inicijativama, bilo da su to pilot projekti, prototipovi ili “zrele” društvene inovacije i proizvodi, moći sustavno djelovati na jačanju svijesti ljudi te njihovom razumijevanju važnosti društvenih inovacija u rješavanju konkretnih društveno ekonomskih izazova. Društvene inovacije sve se češće spominju. Mnogi ne razumiju značenje pojma, a mnogi misle da je to samo popularna fraza. Što vi mislite i kako biste definirali društvene inovacije? - Točno. Pojam društvenih inovacija često ostaje neshvaćen ili se percipira kao kroz prizmu društvenog poduzetništva i marginaliziranih društvenih skupina. Definicija koju smo razvili govori da društvene inovacije uključuju nove strategije, koncepte, ideje, procese, proizvode, usluge, poslovne modele, alate i metodologije ili kombinacije svega navedenog, a s ciljem da se odgovori na nezadovoljenu potrebu u društvu ili društveni problem. Dakle, društvene inovacije predstavljaju pozitivne prakse koje umanjuju ili eliminiraju nejednakosti i transformiraju postojeće društvene odnose uz premisu održivosti. To ne moraju biti revolucionarne ideje globalnih razmjera, već inovacije koje su prisutne u našoj svakodnevnici - od kvalitetnijih pristupa zdravstvenim uslugama, bolje prometne regulacije, inovativnih i ekološki prihvatljivijih rješenja u
gradskom prijevozu, kreativnijih i pristupačnijih obrazovnih programa, pa sve do financiranja mikro i malih poduzetnika. Zašto su društvene inovacije važne? - Bilo koje gospodarstvo i društvo bez inovativnih pristupa i inovatora nije u mogućnosti razviti se i ostvariti svoj potencijal. Inovacije, u ovom slučaju društvene, nužne su za razvoj zdrave, održive i zadovoljne zajednice građana. U današnje vrijeme zasićeni smo ekonomskim problemima, krizom društvenog i političkog morala i gomilom nepotrebnih informacija te često ne možemo razaznati ‘’stablo od šume’’. Društveni inovatori su oni koji svojim doprinosom nastoje promijeniti postojeće paradigme, osvijestiti ulogu i moć pojedinca u društvu i u konačnici svojim inovativnim rješenjima integrirati nove pristupe koji podižu kvalitetu života, mijenjaju percepciju građana i potiču na sagledavanje problema iz nekog novog kuta. Društvene inovacije pokretači su ključnih, ali i nužnih društvenih promjena koje nam danas trebaju, više no ikad. Koliko smo mi u Hrvatskoj inovativni i postoji li podrška? - Kao društvo još uvijek nismo prepoznali koliko smo uistinu inovativni i poduzetni. Većina aktivnosti usmjerena prema razvoju inovacija u Hrvatskoj trenutno je orijentirana na gospodarski sektor i akademsku zajednicu i to kroz financiranje iz predpristupnih, a sada i strukturalnih i investicijskih fondova za područja kao što su znanost i tehnologija, istraživanje i razvoj, inovacije te jačanje malog i srednjeg poduzetništva. Unatoč tome, koncept društvenih inovacija još uvijek nije dovoljno razumljiv i prepoznat kao krovna platforma koja može povezati sektore, ukazati na potrebe na multidisciplinaran i odgovoran način, odnosno biti iskorištena kao sredstvo stvaranja gospodarske vrijednosti koja u isto vrijeme generira društvene koristi. Ipak, inicijativa postoji i polako, ali sigurno, pojavljuju se pojedinci koji nudeći nove modele edukacija, financiranja i suradnje stvaraju sustav podrške inovatorima i potiču ih na ostvarenje ciljeva i inoviranje. Trenutno su društvene inovacije ušle i u operativne programe “Konkurentnost i kohezija” i “Učinkoviti ljudski potencijali”. Oba programa orijentirana su na financiranje društvenih inovacija, ali u drukčijem kontekstu. OP “Konkurentnost i kohezija” s naglaskom na istraživanja i razvoj, a OP “Učinkoviti ljudski potencijali” u okviru financiranja aktivne inkluzije s naglaskom na promicanje jednakih mogućnosti i aktivno sudjelovanje. Financirat će se aktivnosti kao što su, primjerice, mreže i inicijative koje promiču pristup interkulturalnim aktivnostima i socijalnoj integraciji za osjetljive skupine; aktivnosti u kulturi i medijima kao platforme za socijalnu integraciju različitih marginaliziranih skupina i slično.
Raspolažete li nekim pokazateljima, koliko u odnosu na EU/svijet ulažemo u društvene inovacije? - U principu još nismo ni počeli ako govorimo o društvenim inovacijama u širem smislu riječi, jer se tek radi na izradi natječaja na temelju mjera iz OP-a. Naravno, postoje mnoge inicijative koje smo prepoznali kao društvenu inovaciju ili društveno poduzetništvo i koje su financirane iz raznih, ali uglavnom EU izvora. Tako da je pred nama još mnogo izazova. Budući da su društvene inovacije ipak prepoznate u raznim strukturama te su pokrenute razne inicijative, ipak možemo završiti, on a positive note, s izjavom da će se tek sada omogućiti razvoj i financiranje društvenih inovacija da bi one zaživjele i postale dio sistemskih promjena. Koja je poveznica društvenog poduzetništva i društvenih inovacija? - Društveno poduzetništvo integrirani je dio društvenih inovacija, no ne i jedini. Zanimljiv zaključak našeg istraživanja koje smo proveli u suradnji s Institutom za razvoj i međunarodne odnose bio je da se vrlo često kao sinonimi društvenim inovacijama koriste idući termini: • Humanitarne djelatnosti • Društveno poduzetništvo •Inovativne kreativne djelatnosti •Poslovne inovacije ili inovacije u poslovanju Društveno poduzetništvo je svakako vrlo bitan dio društvenih inovacija, iako mi pokušavamo potaknuti način djelovanja koji može, ali i ne mora nužno rezultirati pokretanjem društvenog poduzeća ili start-upa. Ono što treba istaknuti je da treba doći do promjena u načinu razmišljanja i djelovanja, stvaranja, novih ponekad hibridnih rješenja i modela upravljanja i djelovanja te suradnje među strukturama koje manje surađuju ili uopće ne surađuju, da bi došlo do novih, održivih oblika suradnje, poslovanja, korištenja resursa i slično. Onaj slavni quadruple ili quintuple helix kako ga neki zovu. Razgovarala: Danijela Poropat
Razgovor s Miljenkom Plazonić Bogdan suosnivačicom Impact Huba Zagreb Miljenka Plazonić Bogdan je facilitatorica i trenerica s dugogodišnjim iskustvom. Bavi se razvojem organizacija i projekata, kroz participativne grupne procese koji omogućavaju uključivanje velikog broja sudionika, potiču kokreaciju i dugoročnu suradnju. Često surađuje s kolegama u Hrvatskoj i van nje na zajedničkim projektima, za profitne i neprofitne organizacije. Dugogodišnje iskustvo stjecala je u korporativnom i neprofitnom sektoru. Od stjecanja zvanja diplomiranog inženjera fizike, kontinuirano stječe potrebno znanje za organizacijski razvoj te za vođenje i dizajn radionica, participativnih grupnih procesa i edukacije odraslih kroz niz relevantnih edukacija i konferencija. Članica je nekoliko internacionalnih i nacionalnih stručnih mreža i udruženja, među kojima posebno mjesto ima Art of Hosting (AoH) mreža, od 2003.godine. Miljenka je direktorica hrvatskog ureda ITO United Change, osnivačica Šestog oblika i suosnivačIca Impact Huba Zagreb. Što je Impact Hub Zagreb? - Impact Hub Zagreb dio je globalne mreže Impact Hubova, mjesta koja promiču i podržavaju poduzetništvo koje adresira relevantne društvene i okolišne izazove. Okupljaju globalnu zajednicu poduzetnika, aktivista, kreativaca, profesionalaca i svih pojedinaca koji žele raditi ili već rade na idejama ili poduhvatima koji stvaraju pozitivne promjene. Impact Hub Zagreb svojim članovima nudi prostor za rad (coworking prostor), kvalitetne edukativne programe i usluge te priliku za umrežavanje s raznolikom mrežom partnera i korisnika. Kako ste nastali? - Impact Hub mreža pokrenuta je 2005. godine osnivanjem prvog takvog mjesta u Londonu s ciljem podržavanja i promicanja
inicijativa društvenih inovacija i društvenog poduzetništva te povećanja njihovog utjecaja na lokalnoj i globalnoj razini. Do sada se proširila u više od 60 gradova u cijelom svijetu te broji oko 11.000 članova. Svi se Hubovi vode mišlju da dobrih ideja nikad ne nedostaje. Ono što često nedostaje njihovo je bolje povezivanje, raspoloživost resursa za njihovo ostvarenje i povećanje njihovih utjecaja. Zato Hubovi nude ekosistem i zajednicu potpore pojedincima da povećaju pozitivan utjecaj svog rada. Impact Hub u Zagrebu otvoren je 2013. godine nakon par godina priprema tijekom kojih je grupa suosnivača radila na tome da i Zagrebu pruži ono što mu nedostaje mjesto koje zadovoljava, inspirira i podržava potrebe za radnim prostorom i povezivanjem raznolike zajednice pro/kre-aktivaca svih dimenzija, oblika i ukusa, kojima je zajedničko poduzetno promišljanje i akcija za bolji svijet. Radi se dakle o društvenom poduzeću? Koja je vaša vizija i misija? Koje su društvene vrijednosti koje promičete? - Impact Hub Zagreb je društveno poduzeće. Od kada smo krenuli s radom učimo, stječemo iskustvo i oblikujemo svoj model poslovanja tako da on ispunjava sve kriterije koje su nama, kao suosnivačima i kao zajednici, bitne. Još smo uvijek u startup fazi, no kad počnemo generirati profit, svakako će on biti reinvestiran u daljni razvoj našeg koncepta podrške poduzetništvu koje donosi pozitivne promjene u društvu. Zato i imamo registriranu i udrugu i trgovačko društvo koje je u potpunom vlasništvu udruge. Cilj nam je intenziviranje potpore društvenim poduzetnicima i stvaranje još veće pozitivne društvene promjene. Vrijednosti kojima se svi Impact Hubovi vode su povjerenje, odvažnost i suradnja. Vizija svih Hubova je bolji svijet, a to znači svijet u kojem postoje jednake mogućnosti za sve. Ostvarenje dijela te vizije svi Impact Hubovi provode upravo svojom misijom pružanja pristupa zajednici i fizičkog mjesta gdje se ljudi susreću, dobro osjećaju, nalaze inspiraciju i potporu za razvoj inovativnih ideja koje rješavaju relevatna društvena i okolišna pitanja.
Coworking je rastući trend u svijetu koji daje sasvim novi koncept poslovanja. Objasnite što je coworking i koje su njegove vrijednosti. - Coworking je nova vrsta i kontekst rada u kojem više pojedinaca, koji nužno ne rade zajedno, primjerice, na istome projektu ili u istoj organizaciji, dijele isti radni prostor i njegovu infrastrukturu. Takav odnos korisnicima znatno snižava dio fiksnih troškova poslovanja, ali i omogućuje lakši pristup potencijalnim suradnicima i tržištu. Coworking je samo jedna od vrijednosti koju nudimo svojim korisnicima u Impact Hubu Zagreb. Članovi plaćaju svoj mjesečni Hub paket prema broju sati koje provodu u našem coworking prostoru, ali im taj paket omogućuje i pristup našim uslugama poput mentoriranja, korištenja dvorane za sastanke te virtualni pristup svim članovima Impact Hubova u svijetu. Svakodnevno se u prostoru članovi susreću, razgovaraju, neki od njih započinju suradnju, a neki jedni drugima pomažu u razvoju ideje ili projekta. Budući da želimo pojedince poduprijeti da povećaju pozitivan utjecaj svojeg projekta ili poduhvata, coworking je odličan medij za to, jer im pruža konntekst u kojem na dnevnoj bazi mogu dobiti puno povratnih informacija i inputa da možda skrate traganje za nekom informacijom, izbjegnu neku pogrešku ili probaju nešto odraditi na potpuno nov način. Naziv vašeg poduzeća “Pokreni ideju”, kojeg vodi istoimena udruga, upućuje na smisao vašeg djelovanja. Čini li vam se da živimo u prilično rezigniranom društvu koje nije sklono pokretanju inovativnih poduhvata, zašto je to tako? - Razloge za takvu situaciju možemo tražiti na mnogo strana. Iz našeg iskustva, posebice rada s mladima, jedna od njih je odsutnost svijesti o resursima kojima raspolažu u usporedbi s nekim drugim zemljama i nesklonost preuzimanju rizika. Jednostavno ime “Pokreni ideju” možda najbolje sumira naš poziv na preuzimanje individualne odgovornosti i konkretnih koraka za promjenu upravo te rezignirane atmosfere oko nas. Puno se puta u radu susrećemo i s dijelom pojedinaca koji nisu skloni preuzimanju rizika te novih i drukčijih poduhvata. No, one koji se na to odluče, želimo podupirati i povezivati da bi bili što učinkovitiji i činili dobro sebi i društvu oko sebe. Razgovarala: Danijela Poropat
DRUŠTVENO PODUZETNIŠTVO KAO BITNA KOMPONENTA PLANOVA RAZVOJA DRUŠTVENIH I KULTURNIH CENTARA
PULSKA PRIČA Društveni centar Rojc Društveni centar Rojc jedinstveni je model svojevrsnog “grada civilnoga društva” koji pod jednim krovom okuplja 111 organizacija civilnoga društva različitih područja djelovanja. Smješten je u centru Pule, u zgradi nazvanoj po heroju iz drugog svjetskog rata-Karlu Rojcu. To je najveća zgrada u gradu površine 16.739 m2, s unutarnjim dvorištem, besplatnim parkingom, sportskim igralištima i zelenim površinama. Izgrađena je 1870te pod Austro-ugarskom monarhijom, bila je vojna škola za vrijeme Monarhije, Italije i Jugoslavije sve do 1976., kada postaje vojarna. Jugoslavenska armija napušta Rojc 1991. dok u vrijeme domovinskog rada zgrada postaje utočište izbjeglicama i prognanicima. Godine 1998. Grad Pula donosi odluku da se zgrada bivše vojarne Rojc prenamjeni za potrebe velikog broja organizacija civilnoga društva, koje polako nastanjuju prostore i daju im novu namjenu. Na taj način prostor se spašava od propadanja i dobiva nove sadržaje sukladno programskim aktivnostima udruga koje nastanjuju DC Rojc. Suživot raznovrsnih udruga dobar je primjer međusektorske i unutarsektorske suradnje. Pojedinačnim i zajedničkim programima odgovara se na potrebe korisnika, građana Pule koji svakodnevno sudjeluju u velikom broju raznovrsnih aktivnosti. Savez udruga Rojca Kako bi se odgovorilo na rastuće potrebe učinkovitog i održivog upravljanja zgradom i programima DC Rojc-a, godine 2012. osnovan je Savez udruga Rojca (SUR). SUR je mreža udruga koja okuplja i zastupa interese OCD-a, korisnika prostora, potiče njihovu suradnju i angažirano djeluje u zajednici. Ciljevi Saveza su: izgraditi stabilnu i prepoznatljivu mrežu udruga koja se temelji na suradnji i zajedničkim programima, unaprijediti upravljanje Rojcem utemeljeno na sudioničkom modelu, aktivno djelovati u zajednici i promovirati principe uvažavanja različitosti, solidarnosti i suradnje.
Glavni programi koje provodi Savez udruga Rojca su razvijanje sudioničkog modela upravljanja DC Rojc, razvijanje i osnaživanje DC Rojc kroz platformu “SURadnjom i znanjem za zajedničko dobro”, organiziranje programa u zajedničkom društvenom prostoru “Dnevni boravak” te prezentacija programa i aktivnosti udruga putem web portala rojcnet, novina Veznik i programa u zajedničkom prostoru. Članstvom u europskoj mreži nezavisnih kulturnih centara Trans Europe Halles podignuta je na višu razinu suradnja s drugim sličnim centrima. SUR također sudjeluje u upravljanju zgradom kroz zajedničko upravljačko tijelo „Koordinacija zgradom DC Rojc“ koju čine tri predstavnika Grada Pule kao vlasnika zgrade i tri predstavnika Saveza koji zastupaju interese korisnika. Društveni centar Rojc i perspektive razvoja društvenog poduzetništva U lipnju 2013. SUR-u je dodijeljen na upravljanje prostor od 578m² koji otvara mogućnosti razvoja artist-in-residence programa i modela samoodrživosti kroz moguće otvaranje hostela. U tom smislu napravljena je preliminarna sudija izvedivosti u suradnji s udrugom Alfa Albona, arhitektonsko rješenje i nacrt poslovnog plana. Kroz programe i radionice koji su provedene tijekom godine osobito su bila intenzivna nastojanja SUR-a u razvijanju Plana održivosti DC Rojc koji u sebi sadrži bitne elemente razvoja društvenog poduzetništva. Pilot projekt Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva Prostori (su)djelovanja kojeg je SUR proveo u suradnji s Gradom Pula a uz stručnu pomoć CEDRA.HR dao je nekoliko bitnih dokumenata za daljnji napredak u provođenju društvenopoduzetničkih inicijativa i podizanju veće učinkovitosti u upravljanju općenito: 1. MAPIRANJE RESURSA I POTENCIJALA RAZVOJA DRUŠTVENO-KULTURNOG CENTRA ROJC 2. PLAN ODRŽIVOSTI 3. PLAN RAZVOJA DRUŠTVENOG PODUZETNIŠTVA DRUŠTVENO-KULTURNOG CENTRA ROJC (poslovni plan za dvije poduzetničke aktivnosti) 4. MARKETING PLAN DRUŠTVENO-KULTURNOG CENTRA ROJC
Elemente rezvoja društvenog poduzetništva kroz primjenu inovativnih društvenih praksi SUR pokušava implementirati kroz trogodišnji projekt Origin od Spaces kojeg provodi s partnerskim organizacijama Darwin ecosystem Bordeaux, Zawp Bilbao, Lx Factory Lisabon, London Borough of Lewisham i Capture Art and Creative Projects Ltd. Glavne teme ovog projekta su: coworking, društveno poduzetništvo, ekološka tranzicija, partnerstva i sudioničko upravljanje. Projekt Društveno poduzetnički generator logični je nastavak pokrenutih ideja i inicijativa u smjeru stvaranja poticajnog okruženja za održivi razvoj zajednice. Priredila: Danijela Poropat
RIJEČKA PRIČA Savez udruga Molekula Savez udruga Molekula djeluje na području Grada Rijeke od 2007., želeći pridonjeti razvoju lokalne zajednice u području nezavisne kulturne produkcije. MISIJA: Omogućiti prostornu i logističku podršku pri afirmaciji nezavisnih kulturno-umjetničkih praksi kroz aktivno sudjelovanje udruga civilnog društva i mladih na području grada Rijeke u produkciji, afirmaciji i prezentaciji raznih oblika suvremenog stvaralaštva sukladno statutu Saveza. CILJ: Savez je osnovan u cilju promocije i poticanja djelatne skrbi za ostvarivanje kulturnih, obrazovnih i drugih interesa građana te povećavanja učestalosti, kvalitete i utjecaja aktivnosti nezavisnog kulturnog sektora i sektora culture mladih DJELATNOSTI: - progamsko povezivanje i suradnja neovisnih i neprofitnih inicijativa u kulturi te kulture mladih na području grada Rijeke kroz organiziranje skupova, manifestacija, performansa, izložbi, tribina, radionica i sl. - organiziranje radionica i drugih aktivnosti u svrhu prijenosa znanja i vještina; - sudjelovanje članica Saveza na tribinama, skupovima i radionicama drugih udruga i organizacija u Hrvatskoj i svijetu; - izdavanje periodičke publikacije poput časopisa, newslettera, biltena kao i stručne publikacije s tematikom vezanom za ostvarivanje ciljeva Saveza, u skladu s posebnim propisima; - produciranje multimedijalnih sadržaja za potrebe Internet izdavaštva iz područja svoje djelatnosti; - izdavanje audiovizualne produkcije nastale u sklopu aktivnosti Saveza te promotivnih materijala iz područja svoje djelatnosti, u skladu s posebnim propisima; - razmjenjivanje programa i suradnja sa sličnim grupama u Hrvatskoj i šire.
Hartera Marganovo i nekadašnja tvornica papira Hartera (Ružićeva bb, Rijeka) predstavljaju najveći izazov, ali i najveći prostor koji trenutno koriste članice Saveza udruga Molekula. Nakon 10 godina kratkotrajnih festivalskih intervencija, prostor je u protekloj godini postao mjesto susreta i razvoja nezavisne glazbene scene i ad hoc građanskih inicijativa koje su odlučile pokrenuti razvoj nečega što ćemo moći nazivati društveno-kulturnim centrom. U apsolutno nikakvim uvjetima, Harterom gotovo na tjednoj bazi u toplijim danima odjekuju zvuci različitih vrsta glazbe koje u takvom okruženju pronalaze svoje prirodno okruženje, pretvarajući prostor u privremeno autonomno utočište do sada nepoznato gradu. Program se pritom događa na različitim lokacijama, nudeći pregršt mogućnosti za organizaciju različitih glazbenih manifestacija. Ako je Andrija Ljudevit Adamich 1821. godine u dolini Rječine postavio temelje za razvoj nekadašnjeg industrijskog giganta, tako je razdoblje postkapitalizma dokrajčilo 2005. godine nekadašnju prosperitetnu djelatnost. Danas, kada postoji potreba za pretvaranjem svega radničkog u spomeničku baštinu da bi se sačuvala kolektivna memorija, ideja revitalizacije cijeloga kompleksa Hartere biva pomalo dalekosežnom idejom na kojoj će se izgraditi neka sasvim nova kulturna priča, povezana s razvojem ideje civilno-javnog partnerstva i podjele prostora na poduzetnički i kulturni dio koji se međusobno nadopunjuje! Društveno poduzetništvo u projekciji razvoja društveno-kulturnog centra Hartera Kroz projekt “Društveno poduzetnički generator” Saveza udruga Molekula (SUM) nastavlja razmišljati o nužnosti razvoja Društveno-kulturnog centra (DKC) “Hartera”, koji se nalazi na području nekadašnje istoimene tvornice papira na lokaciji Marganovo, kojim upravlja SUM sukladno ugovoru o programskom korištenju prostora potpisanom s Odjelom za kulturu Grada Rijeke. Razmišljajući o velikom resursu kojeg pružaju prostorni kapaciteti nekadašnje tvornice, SUM je došao do nekolicine zaključaka koji svoje praktično uporište nalaze u prenamjeni i razvoju aktivnosti koncepta društveno-kulturnog centra kroz tadašnji pilot projekt Zaklade za razvoj civilnog društva “Prostori (Su)djelovanja” unutar kojeg su Odjel za kulturu Grada Rijeke i SUM zajednički osmislili potencijalnu prenamjenu prostora nekadašnje zgrade “Parafinke”. Kao rezultat uzajamnog dogovora, nastala je prostorno-programska studija cijelog kompleksa Marganova, gdje se uz kulturne aktivnosti članica SUM-a i partnera, govori i o potrebi definiranja zasebnog poduzetničkog segmenta koji će biti usmjeren na razvoj poduzetničkih aktivnosti. SUM je tijekom rada u civilnom sektoru primijetio različite društvene nepravilnosti te je sukladno tome razvijao društveno-
kritičke prakse, odnosno reagirao kada je bilo potrebno. Pritom je promicao nove oblike djelatnosti koje su imale puno veću dimenziju od one prvobitno kulturne. Tijekom protekle godine SUM je razmišljao na koji način pospješiti postojeća poslovanje organizacija civilnog društva te je nakon uspješnih studijskih putovanja u kulturne centre poput Autonomnog Centra (ACT Čakovec), Melkwega (Amsterdam, Nizozemska) ili Rote Fabrik (Zurich, Švicarska) shvatio se da razvoj društvenih poduzeća treba nadovezivati na postojeće statutima definirane ciljeve organizacija. Posebice, kada se razmišlja o povećanju broja ljudskih kapaciteta koji se bave razvojem održivog koncepta prostora sve manje zavisnog od gradskoga novca, a koji sve viši koristi postojeće projektne aplikacije sukladno razvojnim strategijama, ne samo Grada Rijeke, već i Europske Unije. Dosadašnje iskustvo navelo je SUM na razmišljanje o nužnosti promjene postojećega rada. Sukladno tome, razvoj društvenog poduzetništva nadovezuje se na postojeće procese unutar kojih se nalaze i koji će tek biti intenzivirani tijekom nadolazećeg razdoblja. Prema mišljenju SUM-a, društveno poduzetništvo je unatoč lokalnim strateškim smjernicama grada Rijeke i županije nevidljivo. Nekolicina primjera dobre prakse, poput “Socijalne zadruge Put”, nije dostano da bi razmišljali o razvoju društvenog poduzetništva kao o ideji koja preklapa poduzetničke vrijednosti s društvenom odgovornošću, pritom imajući na umu jačanje kohezije društva, danas gotovo polariziranog između iznimno bogatih te krajnje siromašnih. Na tragu potrebe za uključivim rastom, SUM upravo pokušava povezati poslovni i civilni sektor, dinamizirajući katkad ustajale ekonomske prakse. Sukladno navedenom, koncept društveno-kulturnog centra se u svojoj cijelosti strateški oslanja na sve postojeće nužnosti koje je potrebno promijeniti. Odjel za kulturu Grada Rijeke prepustio je SUM-u praznu zgradu, posve golih zidova koju su započeli mijenjati prema nečemu što bi u konačnici moglo postati zasebnim primjerom dobre prakse. Napisao: Damir Batarelo
Nositelj projekta:
Partner u projektu:
Savez udruga Rojca Gajeva 3, Pula 091 207 75 77 surojc@pula.org http://rojcnet.pula.org
Savez udruga Molekula, Rijeka www.molekula.org
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Ured za udruge
zaklada.civilnodrustvo.hr zaklada@civilnodrustvo.hr
www. uzuvrh.hr info@uzuvrh.hr
Za više informacija o EU fondovima: www.strukturnifondovi.hr konceptualizacija priručnika: Danijela Poropat urednica: Sanja Čerljenica grafičko oblikovanje: Mrkli Mrak Tisak: ? Godina: 2015. “Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Saveza udruga Rojca.”