TEB-ov
Prilog namijenjen članovima uprave, menadžerima, ravnateljima i drugima
POSLOVNI info PRILOG ČASOPISU FIP 6/21
L I P A N J 2021.
Dodjela sredstava udrugama bez natječaja Mirovanje radnog odnosa
Odgovornost za obveze poduzetnika
Što mora sadržavati Internet stranica?
TEB organizira: WEBINAR / Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti koja se isplaćuje na teret sredstava HZZO-a Vrijeme održavanja: 2.6.2021. (srijeda) WEBINAR / Putničke agencije – računovodstveni i porezni aspekt Vrijeme održavanja: 8.6.2021. (utorak) WEBINAR / Aktualnosti u sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma Vrijeme održavanja: 10.6.2021. (četvrtak) WEBINAR / Aktualnosti u proračunskom računovodstvu, godišnji odmori i ovrha na plaći u 2021. Vrijeme održavanja: 15.6.2021. (utorak) i 30.6.2021. (srijeda) WEBINAR / Organizacija i evidencije radnog vremena, plaće, naknade, odmori i dr. prema Zakonu o radu Vrijeme održavanja: 16.6.2021. (srijeda) WEBINAR / Carinsko poslovanje i izmjene Zakona o deviznom poslovanju Vrijeme održavanja: 17.6.2021. (četvrtak) WEBINAR / Redovito usavršavanje u području javne nabave | Revizija, nepravilnosti i financijske korekcije u postupcima javne nabave EU projekata s posebnim osvrtom na tajne sporazume i sukob interesa Vrijeme održavanja: 23.6.2021. (srijeda) WEBINAR / Redovito usavršavanje u području javne nabave | Uloga specijalista javne nabave u pripremi projektnih zadataka s konkretnim primjerima iz prakse Vrijeme održavanja: 24.6.2021. (četvrtak) WEBINAR / Likvidacija i prestanak društva po skraćenom postupku - računovodstveni i porezni tretman Vrijeme održavanja: 28.6.2021. (ponedjeljak) WEBINAR / Revizorove reakcije na procijenjene rizike u procesu revizije financijskih izvještaja Vrijeme održavanja: 29.6.2021. (utorak) IZOBRAZBA / Specijalistički program izobrazbe u području javne nabave Vrijeme i mjesto održavanja: 7. - 11.6.2021., Zagreb, DoubleTree by Hilton Hotel Zagreb SEMINAR / Primjena poreznih propisa u 2021. i aktualnosti za poduzetnike Vrijeme i mjesto održavanja: 7. - 18.6.2021.: Zagreb, Rijeka, Pula, Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik, Osijek, Varaždin, Bjelovar SEMINAR / Aktualnosti u proračunskom računovodstvu, godišnji odmori i ovrha na plaći u 2021. Vrijeme i mjesto održavanja: 9. - 18.6.2021.: Zagreb, Rijeka, Zadar, Split, Osijek, Varaždin, Bjelovar Više o programima, predavačima, prijavi te kotizaciji pogledajte na www.teb.hr
POSLOVNI info
SADRŽAJ
PRILOG ČASOPISU FIP 6/21
TEB savjetovanje poslovno
Impresum
Utemeljitelj i nakladnik: TEB Poslovno savjetovanje d.o.o. Zagreb, Trg žrtava fašizma 15/1 OIB: 99944170669 telefon: 385 (01) 46 11 211 telefaks: 385 (01) 46 11 411 Internet adresa: www.teb.hr e-mail: teb@teb.hr Direktor: mr. sc. Mladen Štahan Uredničko vijeće: dr. sc. Dragan Bolanča Ivica Maros mr. sc. Slavica Pezer Blečić Zdenka Pogarčić dr. sc. Katarina Žager Nakladnički savjet: mr. sc. Mladen Štahan mr. sc. Mirjana Paić Ćirić Nikolina Bičanić Domagoj Zaloker Ljubica Ðukanović Grafička urednica: Katja Dobrec Radić Tisak: Tiskara Zelina d.d., Sv. Ivan Zelina
TEB-ov Poslovni info izlazi mjesečno kao prilog časopisu “Financije, pravo i porezi”
Financije 2O dgovornost za obveze poduzetnika mr. sc. Mladen Štahan 3M etode obračuna amortizacije Domagoj Zaloker, dipl. oec. Porezi 4P očetak obavljanja samostalne djelatnosti u toku godine uz radni odnos mr. sc. Mirjana Paić Ćirić 6N eoporezive potpore za slučaj smrti Jasminka Rakijašić, dipl. oec. 7O bavljanje obrta u RH od strane stranog državljanina (stranca) Dinko Lukač, dipl. oec. 8P orezni tretman testiranja na COVID-19 mr. sc. Ida Dojčić Radni odnosi 10 M irovanje radnog odnosa Ljubica Ðukanović, mag. iur. Javna nabava 11 I zmjene ugovora o javnoj nabavi koje se moraju objaviti u EOJN-u Vedran Jelinović, dipl. iur. Neprofitne organizacije/Proračun 13 D onacije udrugama bez javnog natječaja i poziva Nikolina Bičanić, mag. oec. Trgovina 15 Što mora sadržavati web stranica? Irena Slovinac, dipl. oec. Gospodarstvo 16 U tjecaj bolesti COVID-19 na pad robne razmjene s inozemstvom u RH za 2020. mr. sc. Ivan Kelebuh
FINANCIJE PIŠE: MLADEN ŠTAHAN
Odgovornost za obveze pod O
dgovornost za obveze trgovačkih društava, poduzetnika i trgovaca uređena je Zakonom o trgovačkim društvima (ZTD), Kaznenim zakonom i drugim propisima. Uz tu odgovornost, ZTD uređuje osnivanje, ustroj, prestanak, statusne promjene i dr., te vrste trgovačkih društava (trgovaca).
Trgovačka društva, poduzetnici i trgovci Trgovačka društva dijele se na društva kapitala i društva osoba. Društva kapitala su: 1. dioničko društvo (d.d.) i 2. društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.), uključujući i jednostavno društvo s ograničenom odgovornosti (j.d.o.o.), kao podvrstu d.o.o.-a. Društva osoba su: 1. javno trgovačko društvo, 2. komanditno društvo i 3. gospodarsko interesno udruženje. Trgovac je prema ZTD-u osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu. Međutim, trgovačko društvo je trgovac, neovisno o tome obavlja li gospodarsku ili neku drugu djelatnost.
1. trgovačko društvo i trgovac pojedinac, 2. podružnica poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici ili trećoj državi, 3. poslovna jedinica poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici ili trećoj državi i 4. svaka pravna i fizička osoba, koja je obveznik poreza na dobit za svoju cjelokupnu djelatnost. Da ne bi bilo zabune, upozoravamo da se u poduzetnike ne ubrajaju državni proračun, jedi-
nice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici, te domaće i strane udruge i njihovi savezi, zaklade, fundacije, ustanove, umjetničke organizacije, komore, sindikati, udruge poslodavaca te sve druge pravne osobe kojima temeljna svrha osnivanja Na sličan način i Zakon o i djelovanja nije stjecanje dobiti, računovodstvu (ZOR) definira koje su neprofitnog karaktera. Trgovačko društvo (poduzettrgovačka društva kao poduzetnik) može u pravnom prometu nike. To su: 2 lipanj 2021.
stjecati prava i preuzimati obveze, može biti vlasnik pokretnih i nepokretnih stvari, te može tužiti i biti tuženo pred državnim ili izbranim sudom i sudjelovati u drugim postupcima. Trgovačko društvo je pravna osoba, odvojena od fizičkih osoba koje drže dionice ili udjele tog društva. Pravna osobnost stječe se upisom u sudski registar, a gubi brisanjem iz tog registra.
Odgovornost trgovačkih društava i „vlasnika“ za obveze trgovačkog društva Trgovačko društvo (poduzetnik) odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom. Zastupa ga uprava (direktor), koja vodi poslove društva na vlastitu odgovornost. Članovi d.o.o.-a (i j.d.o.o.-a), te dioničari d.d.-a načelno nisu
FINANCIJE POREZI
duzetnika odgovorni za obveze društva. Međutim, oni mogu biti odgovorni ako neki član ili dioničar: 1. koristi društvo za to da bi postigao cilj koji mu je inače zabranjen, 2. koristi društvo da bi oštetio vjerovnike, 3. protivno zakonu upravlja imovinom društva kao da je to njegova imovina, 4. u svoju korist ili u korist neke druge osobe umanji imovinu društva, iako je znao ili morao znati da ono neće moći podmiriti svoje obveze. Osim toga, ako član ili dioničar zloupotrebljava okolnost da kao član trgovačkoga društva ne odgovara za obveze društva, ne može se pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze. Slično je propisano i za komanditore u komanditnom društvu, dok članovi javnog trgovačkoga društva i komplementari u komanditnome društvu odgovaraju za obveze društva osobno, solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom. Sve koji žele saznati više o ovoj zanimljivoj temi pozivamo na TEB-ov webinar koji će 31.5.2021. godine pod nazivom „Odgovornost člana društva i člana uprave trgovačkog društva“ održati gđa. Nevenka Marković, sutkinja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske (više na: www.teb.hr).
PIŠE: DOMAGOJ ZALOKER
Metode obračuna amortizacije
A
mortizacija je trošak koji nastaje uporabom dugotrajne imovine s ograničenim korisnim vijekom trajanja koji se sustavno raspoređuje tijekom njenog procijenjenog vijeka uporabe. Poduzetnici mogu koristiti nekoliko metoda amortizacije: linearnu metodu (metoda pravocrtnog/ravnomjernog obračuna), funkcionalnu metodu (metoda jedinice proizvoda), degresivnu metodu (metoda padajućeg salda) i progresivnu metodu (metoda rastućeg salda). Linearna metoda amortizacije rezultira jednakim iznosom amortizacije tijekom korisnog vijeka trajanja imovine. U svakom obračunskom razdoblju (godišnje, polugodišnje, tromjesečno ili mjesečno) troškovi se opterećuju jednakim amortizacijskim iznosima.
Funkcionalna metoda rezultira amortizacijom zasnovanom na očekivanoj upotrebi ili količini proizvedenih proizvoda tijekom korisnog vijeka trajanja imovine. Kod ove metode procjenjuje se ukupna količina proizvodnih jedinica koje će biti proizvedene tijekom korisnog vijeka trajanja imovine, zatim se utvrđuje iznos amortizacije koji otpada na jednu proizvedenu jedinicu proizvoda. Ova metoda je primjenjiva kod obračuna amortizacije za imovinu kraćeg vijeka trajanja i čiji su učinci lako mjerljivi. Degresivna metoda amortizacije rezultira smanjenjem iznosa amortizacije tijekom korisnog vijeka trajanja imovine. Ovom metodom se polazi od pretpostavke da se imovina izrazitije troši u prvim godinama korištenja, pa je u tim godinama potrebno lipanj 2021. 3
FINANCIJE ukalkulirati veće iznose amorNa izbor metode amortizatizacije nego u kasnijim. Učinak cije kod domaćih poduzetniove metode je da se u prvoj po- ka uvelike utječu i odredbe čl. lovici korisnog vijeka trajanja 12. Zakona o porezu na dobit imovine otpiprema kojima še najveći dio Iako računovodstveni se porezno pritroškova nabave standardi dopuštaju znaje amortizaobračunata imovine. primjenu one metode cija isključivo po liProgresivna amortizacije koja se nearnoj metodi. metoda amortizacije rezulti- zasniva na očekivanom Poduzetnici koji ra povećanjem ne primjenjuju okviru trošenja iznosa amortilinearnu metodu ekonomskih koristi amortizacije, za zacije tijekom korisnog vijeka imovine, na njen odabir potrebe poreznog trajanja imoviamoruvelike utječu i odredbe obračuna ne. Ovom metotizaciju trebaju Zakona o porezu na i n f o r m at i v n o dom se polazi od pretpostavke da dobit prema kojima se obračunati i linearnom metodom. se imovina maporezno priznaje nje troši u prAko se utvrdi primjena linearne vim godinama da je godišnji korištenja, pa je iznos amortizametode. cije obračunane u tim godinama potrebno ukalkulirati niže izno- drugom metodom viši od iznosa se amortizacije nego u kasnijim. dobivenog obračunom po lineUčinak ove metode je da se u arnoj metodi (voditi računa o drugoj polovici korisnog vijeka porezno dopuštenim stopama trajanja imovine otpiše najveći amortizacije), tada utvrđena dio troškova nabave imovine. razlika predstavlja privremeno Izbor metode zasniva se na porezno nepriznati rashod poočekivanom okviru trošenja reznog razdoblja te se za naveekonomskih koristi imovine, deni iznos u tekućem poreznom što ovisi o procjeni samog po- razdoblju povećava osnovica u duzetnika. Svaki poduzetnik prijavi poreza na dobit. U trenuttreba svojim internim aktom ku kada se za to ostvare uvjeti, odrediti kriterije za izbor meto- privremeno porezno nepriznati de obračuna za određenu vrstu rashod amortizacije postaje poili skupinu dugotrajne imovine. rezno priznati rashod, odnosno Metodu amortizacije po- porezna osnovica će se smanjiti trebno je preispitati barem na za svotu amortizacije koja nije kraju svake poslovne godine i, bila porezno priznata u ranijim ako postoji značajna promje- razdobljima do vrijednosti prona očekivanog okvira trošenja pisane Zakonom o porezu na ekonomskih koristi u toj imo- dobit. vini, treba je promijeniti kako DETALJNIJE O TEMI: bi odražavala promjene okvira. FIP br. 12/20, D. Zaloker, str. 47 4 lipanj 2021.
PIŠE: MIRJANA PAIĆ ĆIRIĆ
Početak djelatnosti S
ukladno Zakonu o doprinosima, druga djelatnost je samostalna djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva, te ostalih samostalnih djelatnosti koju nositelj djelatnosti obavlja istodobno uz osiguranje po osnovi radnog odnosa ili po bilo kojoj od osnova obveznih osiguranja. Plaćanje doprinosa po jednoj osnovi ne isključuje plaćanje doprinosa po drugoj osnovi. To znači da osoba koja, uz radni odnos, počinje u toku godine obavljati samostalnu djelatnost plaća doprinose po obje osnove osiguranja.
Osnovica doprinosa za obveznike paušalnog poreza Obvezniku koji od druge djelatnosti plaća porez na dohodak u paušalnom iznosu, godišnja osnovica za obračun doprinosa je paušalni dohodak koji je propisan Pravilnikom o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti te iznosi: ▶ 1 2.750,00 kn ako je u poreznom razdoblju ostvaren ukupni godišnji primitak do 85.000,00 kn, ▶ 1 7.250,00 kn ako je u poreznom razdoblju ostvaren ukupni godišnji primitak iznad 85.000,00 kn do
POREZI POREZI
obavljanja samostalne u toku godine uz radni odnos 115.000,00 kn, ▶ 2 2.425,00 kn ako je u poreznom razdoblju ostvaren ukupni godišnji primitak iznad 115.000,00 kn do 149.500,00 kn, ▶ 3 4.500,00 kn ako je u poreznom razdoblju ostvaren ukupni godišnji primitak iznad 149.500,00 kn do 230.000,00 kn, ▶ 4 5.000,00 kn ako je u poreznom razdoblju ostvaren ukupni godišnji primitak iznad 230.000,00 kn do 300.000,00 kn.
Međutim, ako osoba obavlja samostalnu djelatnost samo dio godine, a u radnom je odnosu cijelu godinu, tada razdoblje druge djelatnosti obuhvaća istovremeno razdoblje obavljanja
samostalne djelatnosti i radnoga odnosa. Iznos godišnje osnovice je razmjeran broju mjeseci u kojima je obveznik doprinosa obavljao drugu djelatnost u odnosu na broj mjeseci obavljanja djelatnosti u toj godini. Npr. ako je osoba, koja je obveznik II. stupa mirovinskog osiguranja, bila u radnom odnosu od 1.1.2021. do 31.12.2021., a samostalnu djelatnost je obavljala od 1.6.2021. do 31.12.2021., proizlazi da je broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti sedam. Prema dostavljenom POSD obrascu, koji se podnosi do 15.1.2022., u navedenom je razdoblju ostvaren primitak u iznosu od 70.000,00 kn što na godišnjoj razini iznosi 120.000,00 kn (70.000 : 7 = 10.000 x 12). Budući je ostvareni primitak na godišnjoj razini u razredu od 115.000,00 kn do 149.500,00 kn, proizlazi da se radi o dohodovnom razredu od 22.425,00 kn što je ujedno i iznos dohotka. To, međutim, nije i osnovica za obračun doprinosa budući je samostalna
djelatnost obavljana samo sedam mjeseci te osnovica za obračun doprinosa iznosi 13.081,25 kn (22.425,00 : 12 x 7).
Vrste i stope doprinosa Obveznici koji obavljaju tzv. drugu djelatnost plaćaju doprinose po stopama koje su propisane i za drugi dohodak te se obračunavaju na osnovicu po stopama: osobe koje su samo u I. stupu mirovinskog osiguranja 10%/osobe koje su u I. i II. stupu plaćaju 7,5% + 2,5% te 7,5% za zdravstveno osiguranje. Iznos osnovice te vrste i iznose doprinosa utvrđuje Porezna uprava rješenjem, a plaćaju se u roku od 15 dana od dana uručenja rješenja obvezniku. Za obveznike doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti propisani su posebni uplatni računi koje navodimo u nastavku: ▶ za mirovinsko osiguranje I. stup: HR1210010051863000160 Državni proračun RH HR68 8320 – OIB ▶ doprinos za mirovinsko osiguranje II. stup: HR7610010051700036001 HR68 2224 – OIB ▶ doprinos za zdravstveno osiguranje: H R6510010051550100001HZZO HR68 8800 – OIB
lipanj 2021. 5
FINANCIJE POREZI PIŠE: JASMINKA RAKIJAŠIĆ
Neoporezive potpore za slučaj smrti P
ropisima o porezu na dohodak propisani su neoporezivi iznosi potpora za slučaj smrti članova uže obitelji radnika te u slučaju smrti samog radnika.
Potpora radniku za smrt člana uže obitelji Za slučaj smrti nekog od člana uže obitelji navedenim Pravilnikom propisana je mogućnost neoporezive isplate potpore radnicima i to u iznosu do 3.000,00 kn. Pritom, Pravilnikom su izričito navedene osobe koje se za taj slučaj smatraju članovima uže obitelji, te se neoporezivi iznos potpore može isplatiti samo za smrt sljedećih osoba: ▶ bračnog druga, ▶ roditelja, ▶ r oditelja bračnog druga, ▶ djece, ▶d rugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, ▶p osvojene i udomljene djece i djece na skrbi, te ▶p unoljetne osobe kojoj je porezni obveznik imenovan skrbnikom po posebnom zakonu. Iz navedenog proizlazi da se neoporezivi iznos potpore ne može isplatiti primjerice za slučaj smrti brata ili sestre. Nadalje, neoporezivi iznos potpore do 6 lipanj 2021.
3.000,00 kn nije propisan kao godišnji neoporezivi iznos nego se odnosi na svaki pojedinačni slučaj smrti. Također, odnosi se i na svakog radnika neovisno o tome što više članova uže obitelji mogu biti zaposlenici kod istog poslodavca. O isplati te neoporezive potpore izvješćuje se na obrascu JOPPD s oznakom 20, a isti se dostavlja u Poreznu upravu do 15. idućeg mjeseca od mjeseca isplate, pri čemu se kao razdoblje
navodi mjesec isplate. Ako se potpora isplaćuje radniku u iznosu iznad 3.000,00 kn, razlika se smatra plaćom i podliježe svim davanjima kao i redovna plaća, te se i JOPPD podnosi na dan isplate/sljedeći radni dan.
Potpora u slučaju smrti radnika Za slučaj smrti samog radnika, propisan je neoporezivi iznos
potpore do 7.500,00 kn. Takva potpora isplaćuje se u pravilu nekom od članova obitelji preminulog radnika, te se i primitak odnosi na osobu kojoj je potpora isplaćena. Stoga se i na obrascu JOPPD navode podaci za osobu kojoj je potpora isplaćena, a ne za preminulog radnika. Za izvješćivanje o isplati neoporezivog iznosa i te potpore, također se koristi oznaka 20, a JOPPD se podnosi do 15. idućeg mjeseca od mjeseca isplate. Ako se potpora isplaćuje u iznosu višem od neoporezivog, razlika iznad neoporezivog smatra se isplatom drugog dohotka jer se u pravilu isplaćuje osobama koje nisu zaposlenici isplatitelja. Međutim, potrebno je obračunati samo porez i prirez, jer je za doprinose propisano izuzeće od obveze doprinosa. Za izuzeće se mora osigurati dokaz kojim se smatraju podaci isplatitelja iz kojih je vidljivo da se radi o potpori isplaćenoj članu obitelji umrlog radnika. Zakonom o porezu na dohodak propisana je neoporeziva mogućnost isplate i jednokratnih potpora koje se isplaćuju djeci u slučaju smrti roditelja. Pritom, s obzirom da nije propisan neoporezivi iznos, takve potpore neoporezive su u ukupnom iznosu koji se isplaćuje.
POREZI POREZI PIŠE: DINKO LUKAČ
Obavljanje obrta u RH od strane stranog državljanina (stranca) O
brtnik je fizička osoba koja obavlja jednu ili više gospodarskih djelatnosti u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih osoba. To samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti (tj. onih koje nisu zakonom zabranjene) uz ispunjenje uvjeta (i općih i posebnih) od strane fizičke osobe sa svrhom postizanja dohotka/dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu smatra se obrtom po Zakonu o obrtu. Osim na navedeni način, obrt se može obavljati i kao sezonski i to najdulje 9 mjeseci unutar jedne kalendarske godine što se upisuje u obrtni registar, i ne smije se obavljati izvan tog upisanog razdoblja.
Oblici obrta Obrt se može obavljati kao slobodni, vezani, povlašteni. Da bi mogao obavljati neki od navedenih oblika obrta obrtnik mora imati obrtnicu izdanu od nadležnog upravnog tijela na području kojega će biti sjedište obrta ako je ispunio propisane uvjete. Bitno je znati da obrtnik može obavljati samo one obrte koji su obuhvaćeni obrtnicom. Uz obrt, obrtnik može obavljati
i druge djelatnosti koje služe obavljanju obrta koji je obuhvaćen obrtnicom ili se uobičajeno obavljaju uz obrt obuhvaćen obrtnicom, ako se obavljaju u manjem opsegu, odnosno ako ne predstavljaju pretežiti dio obrta. Za obavljanje druge djelatnosti obrtnik ne mora ispunjavati uvjet stručne osposobljenosti odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja ili položenoga majstorskog ispita.
Vezani obrt Fizička osoba može obavljati vezani obrt ako uz opće uvjete ispunjava i poseban uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednjeg strukovnog obrazovanja ili položenoga majstorskog ispita (npr. automehaničar, klesar, stolar, frizer, itd.). Ukoliko osoba ispunjava opće uvjete, a ne ispunjava poseban uvjet, ista može obavljati vezani obrt ako na tim poslovima zaposli radnika u punom radnom vremenu koji udovoljava posebnom uvjetu. I osobe koje imaju odgovarajuće visoko obrazovanje, kao i fizičke osobe – izumitelji na temelju ostvarenog patentnog prava za patentirani proizvod ili uslugu
i zaštićenog industrijskog dizajna mogu obavljati vezani obrt. Prilikom otvaranja obrta, uz uvjete propisane Zakonom o obrtu, treba ispuniti i posebne uvjete za obavljanje pojedinih djelatnosti kako je uređeno posebnim propisom, npr. o trgovini, ugostiteljskoj djelatnosti, cestovnom prometu, itd. Vezani obrti, stupanj i vrsta stručne spreme potrebne za njihovo obavljanje te povlašteni obrti i način izdavanja povlastica uređeni su Pravilnikom o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica.
Stranac može obavljati vezani obrt u RH Fizička osoba koja ima registrirani obrt na teritoriju države članice Europske unije (EU) ili države ugovornice Ugovora o europskom gospodarskom prostoru (EGP) može u Republici lipanj 2021. 7
FINANCIJE POREZI Hrvatskoj (RH) obavljati vezani obrt sukladno odredbama Zakona o obrtu. Navedena osoba može obavljati i uslužnu djelatnost u RH na privremenoj ili povremenoj osnovi sukladno odredbama Zakona o uslugama. Bitno je znati da strani državljani mogu u RH obavljati obrt pod istim uvjetima kao i državljani RH. Ukoliko bi osoba iz druge države članice EU htjela registrirati obrt u RH ista mora ispuniti propisane uvjete. Na zahtjev navedene osobe i uz prilaganje dokaza, ministarstvo nadležno za obrt obavlja priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija o stečenom majstorskom ispitu i njezinih pojedinih dijelova radi obavljanja regulirane profesije u području vezanih obrta. U postupku se utvrđuje da li stručne kvalifikacije osobe (stranca) odgovaraju stručnim kvalifikacijama potrebnim za obavljanje regulirane profesije u području vezanih obrta u RH. Rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije o stečenom majstorskom zvanju i njezinih pojedinih dijelova osobi se daje pravo obavljanja regulirane profesije u RH, pod jednakim uvjetima kao i za državljane RH. Za državljane trećih zemalja (zemalja koje nisu članice EU) propisan je Zakonom o strancima i uvjet pribavljanja dozvole za boravak i rad ukoliko u svom obrtu namjeravaju raditi. Uz pribavljanje navedene dozvole, sam postupak otvaranja obrta podrazumijeva registraciju obrta bez datuma početka obavljanja djelatnosti te prijavu datuma početka obavljanja djelatnosti u obrtu. 8 lipanj 2021.
Državljaninu treće zemlje koji se samozapošljava u obrtu u kojem je jedini vlasnik, dozvola za boravak i rad može se izdati ako ispunjava uvjete iz čl. 111. Zakona o strancima (stečena obrazovna kvalifikacija te rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije sukladno posebnom propisu ako se radi o zapošljavanju državljanina treće zemlje koji će obavljati reguliranu profesiju prema popisu reguliranih profesija u RH) i ako: ▶ je u osnivanje obrta uložio najmanje 200.000,00 kn ▶ su na neodređeno i puno radno vrijeme zaposlena najmanje 3 hrvatska državljana čija bruto plaća iznosi najmanje visinu prosječne bruto isplaćene plaće u RH u protekloj godini prema službenom podatku Državnog zavoda za statistiku (DZS) ▶ iznos dohotka od samostalne djelatnosti iznosi najmanje 1,5 prosječne mjesečne neto isplaćene plaće u RH prema posljednjem službeno objavljenom podatku DZS-a. Državljanin treće zemlje koji u obrtu ima vlasnički udio najmanje 51% dužan je regulirati dozvolu za boravak i rad na naprijed navedeni način. Pod pojmom regulirana profesija smatra se profesionalna djelatnost ili skupina profesionalnih djelatnosti kod kojih je pristup, obavljanje ili jedan od načina obavljanja na temelju zakonskih ili drugih pravnih akata, izravno ili neizravno uvjetovan posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija te profesionalna djelatnost ili skupina profesionalnih djelatnosti kojima se bave članovi strukovnih organizacija s profesionalnim nazivom.
PIŠE: IDA DOJČIĆ
Porezni tre
PDV kod usluga testiranja na COVID-19
Odredbama čl. 39. st. 1. toč. b) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13 – 138/20) propisano je oslobođenje od plaćanja PDV-a za usluge bolničke i medicinske njege i s time usko povezane usluge i isporuke dobara koje obavljaju tijela s javnim ovlastima, ili koje, u uvjetima koji su u socijalnom smislu slični uvjetima koji se primjenjuju na tijela s javnim ovlastima obavljaju osobito zdravstvene ustanove: domovi zdravlja, hitna medicinska pomoć, poliklinike, opće i specijalne bolnice i klinike. Ove isporuke dobara i obavljene usluge, kao i usluge zdravstvene njege koje obavljaju zdravstvene ustanove za njegu u kući, oslobođene su plaćanja PDV-a i u slučaju kad ih obavljaju tijela odnosno pravne osobe s javnim ovlastima ili druge organizacije slične prirode na temelju javnih ovlasti. Što se smatra uslugama u vezi s liječenjem i drugom zdravstvenom zaštitom pojašnjeno je odredbama čl. 50. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov. br. 79/13 - 1/21), te je navedeno da se pod tim uslugama smatraju usluge boravka i prehrane bolesnika te smještaja roditelja uz djecu za vrijeme bolničkog liječenja na temelju uputnice za bolničko liječenje, usluge ustanova koje obavljaju javnozdravstvenu djelatnost koje su izravno povezane s liječenjem
POREZI POREZI
etman testiranja na COVID-19 i zdravstvenom njegom kao što je provođenje higijensko-epidemiološko zdravstvene zaštite stanovništva, usluge izdavanja i produljivanja zdravstvenih iskaznica, usluge cijepljenja, provođenje programa u vezi s izvanbolničkim liječenjem, provođenje izvanbolničke specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite i slično. ! Prema mišljenju Središnjeg ureda Porezne uprave (Kl: 410-19/2002/261 od 12.10.2020.), usluge testiranja na COVID-19 obavljaju se u svrhu zdravstvene zaštite te su oslobođene plaćanja PDV-a temeljem čl. 39. st. 1. toč. b) Zakona o PDV-u, neovisno o tome provodi li se testiranje na COVID-19 temeljem uputnice liječnika ili na osobni zahtjev uz plaćanje (za potrebe putovanja u inozemstvo, po zahtjevu poslodavca). S obzirom na aktualnu situaciju, u poslovnoj praksi je čest slučaj da hoteli naručuju od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) testiranje na COVID-19 za goste hotela. Račun za obavljeno testiranje HZJZ šalje na hotel, te u prilogu računa šalje popis osoba za koje je obavljeno testiranje. Troškove testiranja koje je imao za pojedinog gosta hotel nadoknađuje na način da taj trošak posebno iskazuje na računu za pruženu uslugu smještaja. Prema tumačenju Porezne uprave (Kl: 410-19/21-02/132 od 7.5.2021.), ovdje se radi o prefakturiranju troškova hotela na gosta, a ne o prolaznim stavkama na računu za
smještaj. Stoga, troškovi testiranja koje je hotel imao za pojedinog gosta predstavljaju trošak hotela, koji on prevaljuje na gosta. Tako zaračunani trošak zapravo je nadoknada učinjenih izdataka hotela, koja čini osnovicu na koju se obračunava i plaća PDV. ! Na prefakturirane troškove testiranja, koje je hotel platio za pojedinog gosta, hotel mora obračunati PDV.
Trošak testiranja na COVID-19 radniku i cijepljenja protiv COVID-19
S obzirom da veliki broj poslodavaca u interesu obavljanja djelatnosti snosi trošak testiranja svojih radnika na COVID-19, isto je izuzeto od oporezivanja. Pravilnikom o provedbi Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 45/19 – 43/21) je propisano (čl. 71.zc) da se trošak laboratorijskog ispitivanja uzročnika zarazne bolesti odnosno epidemije zaraznih bolesti što ih poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće na svoj teret omogućuje radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz čl. 21. st. 1. Zakona o porezu na dohodak u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca i isplatitelja primitka odnosno plaće ne smatra se primitkom po osnovi
nesamostalnog rada. Ova odredba ostala je u Pravilniku o provedbi OPZ-a i nakon što je Zakon o porezu na dohodak posljednji put izmijenjen.1 ! Testiranje na COVID-19 što ga poslodavac omogućuje radnicima ne smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada (plaćom). ! C ijepljenje protiv bolesti COVID-19 na teret poslodavca ne smatra se plaćom. Od 1. siječnja 2021. cijepljenje protiv bolesti COVID-19 je kao izuzeće postalo i dio Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16 - 138/20), te je propisano (čl. 22. st. 1. toč. 7.) da se trošak cijepljenja protiv zaraznih bolesti što ga poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće na svoj teret omogućuje radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz čl. 21. st. 1. Zakona o porezu na dohodak, u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca i isplatitelja primitka odnosno plaće, neovisno o načinu podmirenja troška cijepljenja, ne smatra primitkom od nesamostalnog rada. Kako se testiranje smatra troškom poslodavca, ali ne i plaćom u naravi, nema obveze obračuna javnih davanja te ne postoji ni obveza iskazivanja navedenog u obrascu JOPPD kao oporezivog niti novog neoporezivog primitka. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 138/20)
1
lipanj 2021. 9
FINANCIJE RADNI ODNOSI PIŠE: LJUBICA ÐUKANOVIĆ
Mirovanje radnog odnosa R
adni odnos zasniva se ugovorom o radu kojim se određuju prava i obveze ugovornih strana, s jedne strane radnika, a s druge poslodavca i temelj je postojanja radnog odnosa. Ugovorom o radu poslodavac određuje mjesto i način obavljanja ugovorenih poslova i obvezan je radniku osigurati uvjete za siguran rad. Zakonom o radu1 i Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama2 propisani su slučajevi u kojima prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju.
Mirovanje prava i obveza iz radnog odnosa Tako je čl. 89. ZR-a propisano da poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust, te da za vrijeme tog neplaćenoga dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno. Neplaćeni dopust nije pravo radnika već je to institut ZR-a ustanovljen kao mogućnost za slučaj osobnih potreba radnika. Trajanje neplaćenog dopusta nije ograničeno, ali njegova dužina utječe na prava radnika po osnovu rada. Iako o odobravanju neplaćeZakon o radu (Nar. nov., br. 93/14, 127/17 i 98/19; u nastavku: ZR) 2 Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 85/08, 37/20; u nastavku: ZRRP) 1
10 lipanj 2021.
nog dopusta odlučuje poslodavac, temelj toj odluci uvijek je prethodni zahtjev radnika i ako bi poslodavac radniku donio odluku o korištenju neplaćenog dopusta bez zahtjeva radnika ta odluka bi bila nezakonita. Vrijeme neplaćenog dopusta, neovisno o trajanju, ne uračunava se u staž osiguranja, a
zaposlenih roditelja ima pravo ne raditi do navršene 3. godine života djeteta. Za vrijeme korištenja prava na neplaćeni dopust, prava i obveze zaposlenog roditelja iz radnog odnosa miruju, a pravo na obvezno zdravstveno osiguranje te pravo na mirovinsko osiguranje ostvaruje se prema propisima kojima je uređeno to pravo. Poslodavac je jedan primjerak odluke o mirovanju radnog odnosa zaposlenog roditelja do treće godine djetetova života obvezan dostaviti Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguraposlodavac radnika odjavljuje nje radi evidencije. iz obveznog mirovinskog i zdravNeplaćeni dopust kada stvenog osiguranja. Nakon isteka neplaćenog dopusta ponovo se prava i obveze iz radnog uspostavlja prijava na osiguranje. odnosa ne miruju Pored neplaćenog dopusta, Za vrijeme neplaćenog dopusta sva prava i obveze miruju i čl. 225. ZR-a je propisano da za nastavljaju teći nakon uspostave vrijeme predizborne promidžbe osiguranja. U slučaju neplaćenog pravo na neplaćeni dopust ima: dopusta, kao i svim drugim slu- ▶ k andidat za predsjednika RH u trajanju do najviše dvadeset čajevima mirovanja prava, radni radnih dana, odnos ne prestaje i ne zasniva se ▶ k andidat za zastupnika u ponovno. Mirovanje radnog odnosa Hrvatski sabor u trajanju do do treće godine djetetova živonajviše petnaest radnih dana, ta propisano je čl. 22. ZRRP-a, ▶ k andidat za člana županijske nakon što je iskorišteno pravo skupštine ili župana i njegovih na rodiljni i roditeljski dopust zamjenika u trajanju do najviše ili pravo na rad s polovicom pudeset radnih dana, noga radnog vremena, jedan od ▶ k andidat za člana gradskog
JAVNA NABAVA POREZI PIŠE: VEDRAN JELINOVIĆ
ili općinskog vijeća, gradonačelnika ili načelnika općine i njihove zamjenike u trajanju do najviše pet radnih dana. Svi navedeni kandidati, da bi ostvarili pravo korištenja neplaćenog dopusta, moraju obavijestiti poslodavca najmanje dvadeset četiri sata prije, uz uvjet da se neplaćeni dopust ne može koristiti u razdobljima kraćim od jednog radnoga dana. Radniku koji se kandidirao, a nije se pojavio na poslu niti je u propisanom roku obavijestio poslodavca da će koristiti pravo na neplaćeni dopust, poslodavac može zakonito otkazati ugovor o radu neovisno o tome što je radnik svoje odsustvo s rada naknadno opravdao nekom od kandidatura. Na zahtjev kandidata, umjesto neplaćenog dopusta, kandidat može pod istim uvjetima koristiti godišnji odmor, u trajanju na koje ima pravo do prvoga dana glasovanja i poslodavac mu ne može zabraniti korištenje godišnje odmora. Ako je za stjecanje određenih prava važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja neplaćenoga dopusta izjednačuju se s vremenom provedenim na radu i ubrajaju u staž potreban za ostvarivanje određenih prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom. Razdoblje neplaćenog dopusta izjednačeno je s vremenom provedenim na radu i ubraja u staž potreban za ostvarivanje prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom.
Izmjene ugovora o javnoj nabavi koje se moraju objaviti u EOJN-u
D
ok privatni subjekti mogu slobodno uređivati svoje obvezne odnose pa tako i mijenjati početne odredbe ugovora, uz jedino ograničenje da to ne čine suprotno Ustavu RH, prisilnim propisima i moralu društva, obveznici primjene pravila o javnoj nabavi nalaze se u drugačijoj poziciji. Na njih se kao lex specialis primjenjuje Zakon o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 120/16) koji u čl. 314. do 321. propisuje pravila i uvjete pod kojima se ugovori o javnoj nabavi mogu mijenjati bez provedbe novog postupka javne nabave. Pritom se sve te odredbe na odgovarajući način primjenjuju i na izmjene okvirnog sporazuma tijekom njegova trajanja. U navedenim odredbama propisani su slučajevi koji svaki za sebe predstavlja valjanu osnovu za izmjenom ugovora. Ako se izmjena ne može podvesti pod nijednu od ovih mogućnosti, ZJN 2016 nalaže naručitelju da raskine ugovor (čl. 322. toč. 1. ZJN 2016), a za ponovnu nabavu treba pokrenuti novi postupak javne nabave.
U kojim slučajevima je naručitelj dužan objaviti obavijest o izmjeni ugovora? Izmjene ugovora koje se temelje na čl. 316. i 317. ZJN 2016 zahtijevaju objavu u EOJN-u. U oba slučaja primjenjuje se pravilo da svako povećanje cijene ne smije biti veće od 30% vrijednosti prvotnog ugovora, a ako je učinjeno nekoliko uzastopnih izmjena, ovo ograničenje procjenjuje se na temelju neto kumulativne vrijednosti svih uzastopnih izmjena. To je ujedno i posljednja granica do koje ZJN 2016 dopušta vrijednosno uvećanje ugovora bez provedbe novog postupka javne nabave, osim ako se ne radi o tome da je izmjena bila na jasan, precizan i nedvosmislen način predviđena u dokumentaciji o nabavi (čl. 315. ZJN 2016), jer se u tom slučaju ugovor može mijenjati neovisno o novčanoj vrijednosti izmjena. Isto tako, za uvećanje vrijednosti osnovnog ugovora do 10% kod robe i usluga odnosno do 15% kod javnih radova, lipanj 2021. 11
FINANCIJE JAVNA NABAVA ne moraju se ispuniti nikakvi uvjeti, te su takve izmjene uvijek dopuštene (čl. 320. ZJN 2016). Međutim, za uvećanja koja prelaze ove postotke, ZJN 2016 postavlja uvjete pod kojima su takve izmjene moguće, a teret dokazivanja njihovog postojanja je na naručitelju.
osobito na slučajeve kada su do- provođenja novog postupka nadatne isporuke namijenjene za bave. Sukladno čl. 317. ZJN 2016 djelomične zamjene ili za pro- omogućeno je da se ugovor do širenje postojećih usluga, robe 30% prvotne vrijednosti ugovora ili instalacija, kada bi promjena može uvećavati i onda kad: dobavljača obvezivala javnog ▶ j e do potrebe za izmjenom došlo zbog okolnosti koje naručitelja da nabavi materijal, radove ili usluge s drukčipažljiv naručitelj nije mogao jim tehničkim svojstvima, što bi predvidjeti i a se izmjenom ne mijenja dovelo do neusklađenosti ili ne- ▶ d Dodatni radovi, roba ili razmjernih tehničkih poteškoća cjelokupna priroda ugovora. usluge koji su potrebni za u radu i održavanju. Npr. kod Prema praksi Suda EU pojam dovršenje ugovora ugovora o izradi programskih nepredvidivih okolnosti mora se Znači, ako naručitelj ima po- rješenja ili kod ugovora o gra- usko tumačiti, a podrazumijeva trebu za dodatnim okolnosti koje nisu radovima, robama i mogle biti predviđene usprkos temeljnoj uslugama koji su se pripremi prvotne dopokazali potrebnim, djele od strane narua nisu bili uključeni čitelja, uzimajući u u prvotnu nabavu, obzir sva dostupna naručitelj smije izsredstva, narav i mijeniti ugovor o obilježja određejavnoj nabavi, pod nog projekta, dobru uvjetom da promjepraksu u određenom na ugovaratelja: ▶n ije moguća zbog području te potrebu ekonomskih ili osiguravanja prikladnog odnosa između tehničkih razloga, kao što su Izmjene ugovora o javnoj nabavi tijekom sredstava potrošenih na pripremu dodjele zahtjevi za međunjegova trajanja bez provođenja novog i njezinu predviđenu zamjenjivošću i interoperabilnošću postupka dopuštene se samo u mjeri u kojoj vrijednost. U svakom slučaju nepredviđene s postojećom opreto dozvoljava Zakon o javnoj nabavi. okolnosti treba promom, uslugama ili instalacijama koje su nabavlje- đenju, a do potrebe za izmjene cjenjivati od slučaja do slučaja, a ne u okviru prvotne nabave, i je došlo u već odmakloj fazi u neke od njih svakako možemo ▶p rouzročila bi značajne poteš- izvršenja ugovora. ubrojiti donošenje novih zakona i koće ili znatno povećavanje propisa (ovisno o slučaju), štrajk, Nepredvidive okolnosti troškova za naručitelja. prirodne katastrofe i vremenske Naručitelji mogu biti suočeni s neprilike, epidemiološke mjeSvako povećanje cijene ne smije biti veće od 30% vrijednosti vanjskim okolnostima koje nisu re i dr. Dakle, primjena ove odredbe prvotnog ugovora prvotne vri- mogli predvidjeti u trenutku dojednosti, a ako je učinjeno ne- djele ugovora, posebno ako će za ne mora se odnositi samo na koliko uzastopnih izmjena, ovo izvršenje ugovora biti potrebno uvećanje vrijednosti već se može ograničenje se procjenjuje na duže razdoblje. U tom slučaju primijeniti i kod svake izmjene temelju neto kumulativne vri- potreban je određeni stupanj uzrokovane takvim okolnostima jednosti svih uzastopnih izmjena. fleksibilnosti kako bi se ugovor zbog koje se mijenjaju početni Ova mogućnost se odnosi prilagodio tim okolnostima bez uvjeti (npr. produženje roka 12 lipanj 2021.
NEPROFITNE ORGANIZACIJE/PRORAČUN isporuke zbog pojačanja epidemioloških mjera).
Obavijest o izmjeni i žalba na izmjene Obavijest o izmjeni sadržava podatke iz Priloga V. dijela G ZJN 2016, a šalje se na objavu u EOJN u skladu s čl. 243. – 245. ZJN 2016 u roku od 30 dana od dana izmjene ugovora. U tu svrhu koristi se Standardni obrazac 20 – Obavijest o izmjeni. U podatke koji se obavezno moraju navesti posebnu pažnju potrebno je posvetiti podacima o opisu nabave prije i poslije izmjene; vrsti i rasponu radova odnosno vrsti i količini ili vrijednosti robe odnosno vrsti i rasponu usluga. Za ugovore koji su povezani s projektom i/ili programom koji se financira iz fondova Unije, potrebno je navesti i podatak o tome. Budući da gospodarski subjekti u roku od 10 dana od dana objave obavijesti mogu žalbom osporavati slučajeve i okolnosti koje opravdavaju izmjenu ugovora, naročitu pažnju naručitelji moraju posvetiti razlozima izmjene što znači opis okolnosti zbog kojih je izmijenjen ugovor. Iako žalba na ove okolnosti sama po sebi ne sprječava nastanak ugovora ili okvirnog sporazuma, osim ako Državna komisija odredi privremenu mjeru, preporučljivo je ugovoriti stupanje izmjena ugovora na snagu tek po proteku roka za žalbu odnosno po odbacivanju ili odbijanju iste.
PIŠE: NIKOLINA BIČANIĆ
Donacije udrugama bez javnog natječaja i poziva
Z
akonom o udrugama1 propisano je da nadležna državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (u nastavku: JLP(R)S/JLPS) i druge javne institucije financiraju i ugovaraju provedbu programa i projekata od interesa za opće dobro na temelju provedenog javnog poziva, odnosno natječaja ili na temelju posebnog propisa o financiranju javnih potreba. Posebnom Uredbom2 utvrđeni su kriteriji, mjerila i postupci koje nadležna tijela državne uprave, Vladini uredi i tijela te druge javne institucije, raspolažući sredstvima iz javnih izvora, primjenjuju kada iz javnih izvora financiraju programe i projekte udruga, te doniraju odnosno sponzoriraju udruge. Pod javnim izvorima podrazumijevaju se sredstva državnog proračuna, proračuna županija, 1
Nar. nov., br. 74/14 – 98/19 Uredba o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (Nar. nov., br. 26/15 i 37/21; u nastavku: Uredba)
2
gradova i općina, kao i sredstva javnih fondova i prihoda javnih trgovačkih društava i drugih javnih institucija, fondova Europske unije i inozemnih javnih izvora.
Izuzetak – donacije bez javnog natječaja Financijska sredstava iz javnih izvora mogu se dodijeliti udrugama izravno, bez objavljivanja javnog natječaja samo: ▶ u opravdanim i iznimnim slučajevima, kada nepredviđeni događaji obvezuju davatelja financijskih sredstava da u suradnji s udrugama žurno djeluje u rokovima u kojima nije moguće provesti standardni natječajni postupak i problem je moguće riješiti samo izravnom dodjelom financijskih sredstava, ▶ k ada se financijska sredstva dodjeljuju udruzi ili skupini udruga koje imaju isključivu nadležnost u području djelovanja i/ili zemljopisnog područja za koje se financijska sredstva dodjeljuju ili je udruga jedina organizacija operativno sposobna za rad na području djelovanja i/ili zemljopisnom lipanj 2021. 13
FINANCIJE NEPROFITNE ORGANIZACIJE/PRORAČUN području na kojem se financirane aktivnosti provode, ▶ k ada se financijska sredstva dodjeljuju udruzi koja je na temelju propisa izrijekom navedena kao provoditelj određene aktivnosti, ▶ k ada se prema mišljenju nadležnog povjerenstva jednokratno dodjeljuju financijska sredstva do 5.000 kuna za aktivnosti koje iz opravdanih razloga nisu mogle biti planirane u godišnjem planu udruge, a ukupan iznos tako dodijeljenih sredstava iznosi najviše 5% svih sredstava planiranih u proračunu za financiranje svih programa i projekata udruga te ▶ k ada je to propisano posebnim propisom. Na internetskim stranicama Ureda za udruge Vlade RH dostupan je Priručnik za postupanje u primjeni Uredbe3, u kojem se mogu naći i odgovori na česta pitanja vezana za primjenu Uredbe, pa tako i u dijelu obveze dodjele sredstava iz javnih izvora putem javnog natječaja. U nastavku izdvajamo neka od njih. Moraju li JLP(R)S bezuvjetno izraditi pravilnik i objaviti javni poziv/javni natječaj za udruge koje djeluju na njihovom području na koji bi se prijavljivale udruge svojim programima i projektima, a koji su od interesa za opće dobro? https://udruge.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/ISSUU// PRIRU%C4%8CNIK%20za%20 primjenu%20Uredbe_v.%20 2.0.pdf (pristupljeno 18.5.2021.)
3
14 lipanj 2021.
Kriterije, mjerila i postupke iz Uredbe JLP(R)S primjenjuju na odgovarajući način. Općine kao jedinice lokalne samouprave svakako su obavezne financiranje programa i projekata provoditi putem javnog natječaja, čime se osigurava transparentnost dodjele financijskih sredstava i omogućava dobivanje što većeg broja kvalificiranih prijava, odnosno odabir najkvalitetnijih programa i projekata, a šira se javnost obavještava o prioritetnim područjima djelovanja. Natječajna dokumentacija obavezno obuhvaća, između ostalog, temeljni dokument za raspisivanje i provedbu javnog natječaja, a taj dokument može biti u formi pravilnika, odluke i sl. Stoga je svaka JLPS dužna izraditi svoj temeljni dokument za raspisivanje i provedbu javnog natječaja. S obzirom na to da smo jedna od malih općina na čijem području djeluje manji broj udruga, jesmo li dužni raspisati javni natječaj za davanje novčanih sredstava za projekte i programe udruga ili je moguće u skladu s čl. 6. st. 3. Uredbe dodijeliti sredstva izravno bez objave javnog natječaja ili javnog poziva? Činjenica da na području općine djeluje mali broj udruga ili da se, primjerice, za projekte i programe udruga dodjeljuju sredstva u iznosu manjem od 100.000,00 kuna nije razlog da se sredstva udrugama mogu dodijeliti izravno bez objave natječaja. Izravna dodjela moguća je samo u slučajevima opisanima čl. 6. st. 3. Uredbe. Ukoliko udruga koja djeluje na
području općine ispunjava neki od propisanih uvjeta, sredstva je moguće dodijeliti izravno bez objave javnog natječaja. Postoje li sankcije ukoliko se JLPS ne pridržava Uredbe, već udrugama dodjeljuje sredstva prema vlastitim kriterijima? Uredba sama po sebi, kao provedbeni propis, nema kaznenih sankcija, međutim kaznene sankcije za neprimjenjivanje Uredbe proizlaze iz drugih zakonskih propisa, prije svega Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Izjavom o fiskalnoj odgovornosti čelnik potvrđuje zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom, odnosno financijskim planom utvrđenih sredstava, što znači da u svom poslovanju primjenjuju sve provedbene akte koji su na snazi, uključujući i Uredbu. Također, ukoliko postoje konkretne primjedbe na rad tijela, moguće je podnijeti prijavu Ministarstvu financija (i Uredu za udruge na znanje). Ministarstvo financija može provesti proračunski nadzor nad potrošnjom sredstava iz javnih izvora (pa tako i u svakoj JLPS) koji se odnose i na financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge. O Financijskom nadzoru možete detaljnije pročitati u TEBovom časopisu FIP br. 6/2021.4 S. Malenica, Financijski nadzor neprofitnih organizacija, FIP 6/2021, str. 113
4
TRGOVINA PIŠE: IRENA SLOVINAC
Što mora sadržavati web stranica? S
ve veći broj trgovačkih društava i obrtnika svoje proizvode, robu i/ili usluge prodaje i nudi putem svoje Internet (web) stranice. Osim obveze registriranja djelatnosti trgovine, proizvodnje odnosno odgovarajuće uslužne djelatnosti, ishođenja minimalnih tehničkih uvjeta za obavljanje trgovine odnosno ispunjenja uvjeta propisanih za određenu djelatnost koju obavljaju, osobe koje namjeravaju nuditi i prodavati robu i usluge putem interneta obvezne su dodatno registrirati djelatnost „Usluge informacijskog društva“, te na web stranici istaknuti podatke propisane Zakonom o elektroničkoj trgovini (Nar. nov., br. 173/03 – 32/19; u nastavku: ZET).
odnosno upravnog odbora); ▶ s jedište obrta odnosno sjedište pravne osobe davatelja usluga; ▶o stale podatke o davatelju usluga na temelju kojih korisnik može brzo i nesmetano stupiti s njim u vezu (telefon, mobitel), uključujući elektroničku adresu putem koje je moguće uspostaviti izravan kontakt; ▶b roj sudskog ili drugoga javnog registra u koji je davatelj usluga upisan, te podatke o registru; ▶p ojedinosti o nadležnom tijelu, ako djelatnost davatelja usluga podliježe službenom nadzoru;
Obvezni sadržaj web stranice Internet (web) stranica mora u obliku i na način koji je neposredno i stalno dostupan korisnicima i nadležnim tijelima sadržavati sljedeće podatke (čl. 6. ZET-a): ▶ ime i prezime odnosno tvrtku davatelja usluge. Uz oznaku tvrtke, trgovačko društvo treba navesti i podatke propisane Zakonom o trgovačkim društvima (sud kod kojeg je društvo upisano u sudski registar i broj upisa; brojeve računa i tvrtku i sjedište banaka kod kojih se vode ti računi; iznos temeljenog kapitala s naznakom je li uplaćen u cijelosti; kod dioničkog društva ukupan broj izdanih dionica; prezimena i najmanje jedno ime člana uprave a kod dioničkog društva članova uprave, odnosno izvršnih direktora i predsjednika nadzornog
▶ podatke u pogledu posebno reguliranih djelatnosti/profesija ako je davatelj usluga registriran kod određene profesionalne ili sl. institucije; ▶p orezni broj ako je davatelj usluga obveznik PDV-a; ▶ ako davatelj usluga prikazuje cijene, one moraju biti jasno i nedvosmisleno naznačene, a posebno se mora naznačiti jesu li u prikazane cijene uključeni troškovi dostave, ostali manipulativni troškovi, porez i drugi troškovi koji na bilo koji način utječu na prikazanu cijenu.
Obveze prije sklapanja ugovora (prodaje) Prije sklapanja ugovora proda-
vatelj je na internet stranici dužan kupcu na jasan, razumljiv i nedvosmislen način osigurati podatke i obavijesti o: ▶ različitim stupnjevima koji slijede u postupku sklapanja ugovora, ▶ ugovornim odredbama, ▶o pćim uvjetima poslovanja ako su sastavni dio ugovora, ▶ j ezicima ponuđenim za sklapanje ugovora, ▶ k odeksima postupanja u skladu s kojima postupaju davatelji usluga i informacije o tome kako se ti kodeksi mogu pregledati elektroničkim putem, ▶ tehničkim sredstvima za prepoznavanje i ispravljanje pogrešnog unosa podataka u poruku prije njezine predaje ili slanja (čl. 12. ZET). U slučaju prodaje osobama koje nisu potrošači ugovorne strane mogu u međusobnim ugovornim odnosima ugovoriti odstupanje od obveza navođenja podataka o stupnjevima koji slijede u postupku sklapanja ugovora i ugovornim odredbama. U slučaju ugovora sklopljenih putem elektroničke pošte ne moraju biti osigurani podaci o stupnjevima koji slijede u postupku sklapanja ugovora, ugovornim odredbama te općim uvjetima poslovanja. U slučaju prodaje putem interneta potrošačima, internet stranica mora sadržavati i informacije propisane čl. 57. st. 1. Zakona o zaštiti potrošača (Nar. nov., br. 41/14 – 14/19).
DETALJNIJE O TEMI: FIP br. 6/20, D. Marečić, str. 165 FIP br. 6/21, D. Marečić, str. 182
lipanj 2021. 15
FIGOSPO GOSPODARSTVO PIŠE: IVAN KELEBUH
Utjecaj bolesti COVID-19 na pad robne razmjene s inozemstvom u RH za 2020. T
rend rasta ukupne vanjskotrgovinske aktivnosti Hrvatske započeo je pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji te izvoz pokazuje brži rast od uvoza i vanjskotrgovinskog deficita. Izvoz je u razdoblju od 2015. do 2019. veći za 29,1%, uvoz za 23,5% i vanjskotrgovinski deficit za 25,7% ili 2,8 mlrd. eura. U 2020. godini, ukupna robna razmjena (izvoz + uvoz) Hrvatske smanjena je za 2,50 mlrd. eura, pri tome izvoz za 2,3% i uvoz za 8,6%, zbog pandemije bolesti COVID-19 koja je izravno utjecala na međunarodnu trgovinu robom. Ukupan izvoz Hrvatske u 2020. iznosio je 14,88 mlrd. eura i manji
Tablica 1. Izvoz i uvoz prema NKD-u 2007.
Ukupno
A
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
B
Rudarstvo i vađenje
C
Prerađivačka industrija
je za 2,3% u odnosu na 2019. godinu. Ukupan uvoz Hrvatske iznosio je 22,83 mlrd. eura, što je pad za 8,6% u odnosu na 2019. Vanjskotrgovinski deficit u 2020. iznosio je 7,95 mlrd. eura, što je za 1,80 mlrd. eura ili 18,5% manje nego u 2019. godini. Time je pokrivenost uvoza izvozom povećana sa 60,9% na 65,2% u 2020. Na smanjenje vanjskotrgovinskog deficita najviše je utjecao manji uvoz poljoprivrednih proizvoda, naftnih proizvoda i uvoz motornih vozila i prikolica. Zbog toga je značajno smanjen vanjskotrgovinski deficit s Njemačkom, Mađarskom, Italijom, Slovenijom, Austrijom i Poljskom. (tisuće eura)
Izvoz I. – XII. 2019.
Uvoz indeksi I. – XII. 2020. I. – XII. 2019.
I. – XII. 2020.
15 226 703 14 877 905
97,7
I. – XII. 2019.
indeksi I. – XII. 2020. I. – XII. 2019.
I. – XII. 2020.
24 980 960
22 825 916
91,4
709 708
887 129
125,0
709 809
665 320
93,7
149 410
640 082
428,4
1 260 094
838 915
66,6
13 735 056 12 782 738
93,1
22 276 319
20 777 060
93,3
10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda
1 226 431
1 246 553
101,6
2 343 721
2 168 186
92,5
11 Proizvodnja pića
163 712
146 322
89,4
257 009
230 921
89,8
12 Proizvodnja duhanskih proizvoda
163 290
162 252
99,4
135 914
154 020
113,3
13 Proizvodnja tekstila
173 492
171 822
99,0
438 378
448 305
102,3
14 Proizvodnja odjeće
713 924
617 900
86,5
1 119 036
1 069 275
95,6
15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda
441 852
409 247
92,6
605 540
561 738
92,8
16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala
743 303
704 712
94,8
358 501
328 545
91,6
17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira
271 485
282 229
104,0
537 607
501 732
93,3
18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa
2 125
2 170
102,1
2 103
1 858
88,4
19 Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda
1 084 685
575 712
53,1
1 208 160
705 086
58,4
16 lipanj 2021.
GOSPODARSTVO POREZI
Ukupno
20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda
21 Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka
22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike
Izvoz I. – XII. 2019.
Uvoz indeksi I. – XII. 2020. I. – XII. 2019.
I. – XII. 2020.
15 226 703 14 877 905
indeksi I. – XII. 2020. I. – XII. 2019.
I. – XII. 2019.
I. – XII. 2020.
97,7
24 980 960
22 825 916
91,4
855 564
815 939
95,4
1 965 182
1 943 945
98,9
1 045 211
1 063 862
101,8
1 364 497
1 677 011
122,9
490 711
488 710
99,6
1 014 556
996 771
98,2
23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizv.
514 670
522 449
101,5
465 407
441 906
95,0
24 Proizvodnja metala
548 434
546 848
99,7
1 368 117
1 305 375
95,4
25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme
984 480
1 031 948
104,8
951 211
897 098
94,3
26 Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda
27 Proizvodnja električne opreme
492 470
508 737
103,3
1 504 670
1 451 210
96,4
1 039 028
1 120 507
107,8
1 225 316
1 213 107
99,0
28 Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n.
999 496
904 868
90,5
1 987 400
1 870 441
94,1
29 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica
841 641
664 674
79,0
2 035 194
1 441 145
70,8
30 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava
524 251
384 985
73,4
444 897
498 978
112,2
31 Proizvodnja namještaja
262 302
249 594
95,2
379 324
339 154
89,4
32 Ostala prerađivačka industrija
152 501
160 698
105,4
564 578
531 253
94,1
D
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija
E
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša
J
Informacije i komunikacije
M
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
R
Umjetnost, zabava i rekreacija
Neraspoređeno
258 996
192 794
74,4
588 067
386 158
65,7
250 524
259 068
103,4
65 213
85 400
131,0
67 213
61 617
91,7
77 766
68 326
87,9
78
65
83,7
221
131
59,3
691
266
38,5
391
449
115,0
55 028
54 145
98,4
3 080
4 158
135,0
U Tablici 1. podaci o kretanju izvoza i uvoza prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti pokazuju da je na smanjenje izvoza najviše utjecao pad izvoza prerađivačke industrije (-6,9%) koja čini oko 86,0% ukupnog izvoza i 91,0% ukupnog uvoza Hrvatske, čiji pad iznosi 6,6% u odnosu na 2019. Najveći pad izvoza imaju: proizvodnja naftnih proizvoda (-46,9%), potom proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnja) (-26,6%), proizvodnja motornih vozila i prikolica (-21,0%), proizvodnja odjeće (-13,5%) i strojeva i uređaja za 9,5%. Istodobno, rast izvoza imaju proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava
(brodogradnja) (+12,2%), proizvodnja električne opreme za 7,8%, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda za 4,8%, proizvodnja prehrambenih proizvoda za 1,6% i ostala prerađivačka industrija za 5,4%. Na pad uvoza najviše je utjecalo smanjenje uvoza motornih i cestovnih vozila (-29,2%), proizvodnje naftnih derivata (-41,6%), prehrambenih proizvoda (-6,6%), proizvodnje strojeva i uređaja (-5,9%), prerade drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnje proizvoda od slame i pletarskih materijala (-8,4%), kemijskih proizvoda (-11,1%), metalnih proizvoda (-4,6%) i odjeće (-4,4%). (nastavak u sljedećem broju)
Novi TEB-ov portal! https://porezi.teb.hr
POREZI – sve na jednom mjestu TEB je pokrenuo novi portal – POREZI na kojem BESPLATNO možete pročitati pročišćene tekstove poreznih zakona i njihovih provedbenih propisa. Kako bismo omogućili jednostavnije praćenje i tumačenje poreznih propisa, svim korisnicima TEB-ovog portala POREZI omogućili smo besplatno KORIŠTENJE UNAKRSNIH POVEZNICA između konkretnih odredbi poreznih zakona i njihovih provedbenih propisa. Za korištenje besplatnog sadržaja portala NIJE POTREBNA REGISTRACIJA niti dostava bilo kakvih podataka. TEB-ovom portalu POREZI možete pristupiti putem sljedeće poveznice: https://porezi.teb.hr. Ako se malo detaljnije bavite porezima i poreznim obračunima, uz registraciju i pretplatu, na TEB-ovom portalu POREZI možete proučiti i sva relevantna i aktualna MIŠLJENJA SREDIŠNJEG UREDA POREZNE UPRAVE, te veliki broj TEB-ovih ČLANAKA i ostalih STRUČNIH TEKSTOVA kojima se pojašnjava primjena konkretnih odredbi poreznih zakona i njihovih provedbenih propisa. Sva mišljenja Porezne uprave i svi TEB-ovi članci i ostali stručni tekstovi također su unakrsno POVEZANI S KONKRETNIM ODREDBAMA poreznih zakona i njihovih provedbenih propisa, što korisnicima omogućuje brže i kvalitetnije praćenje i tumačenje poreznih propisa. Na naplatni sadržaj TEB-ovog portala POREZI možete se pretplatiti za: • • • •
7 dana po cijeni od 50,00 kn + PDV, 30 dana po cijeni od 100,00 kn + PDV, 90 dana po cijeni od 200,00 kn + PDV ili 360 dana po cijeni od 500,00 kn + PDV.
Sve pretplatnike TEB-ovog portala POREZI odmah, putem newslettera, obavještavamo o svakoj promjeni sadržaja na portalu.
porezne zakone koji su vam nužni u svakodnevnom poslovanju, s poveznicama na provedbene propise, mišljenja Porezne uprave i stručne članke i tekstove. Nazovite 01 4571 640 za podršku Proučite relevantne
ili pošaljite svoj upit na porezi@teb.hr.
