Prirucnik seoski turizam by TO Bar

Dr Andriela Vitić - Ćetković Neda Ivanović

Priručnik

za seoski turizam i seoska domaćinstva

Dr Andriela Vitić - Ćetković Neda Ivanović

Priručnik za seoski turizam i seoska domaćinstva

Izdavač: Turistička organizacija opštine Bar Autori: Doc. dr Andriela Vitić – Ćetković Neda Ivanović, dipl. turizmolog Saradnici: Mr Milena Lukšić, viši lektor za engleski jezik Nevenka Čučković , dipl. pravnik Ilija Stojović, poslovni menadžer, smjer ekonomija Milka Petrović, bečelor menadžmenta u turizmu Sanja Simović, dipl. ekonomista Lektor: Saša Klikovac Fotografije: Arhiva TO Bar (Lazar Pejović, Vojo Radonjić, Branko Maljević, Anto Baković, Jadranka Mamić) Priprema i dizajn: Stevo Martinović Realizacija: Grafički studio Krug - Bar

The project is co-funded by the European Union, Instrument for Pre-Accession Assistance This publication has been produced with the financial assistance of the IPA Adriatic Cross-Border Cooperation Programme project TUR.GRATE2. The contents of this publication are the sole responsibility of Local Turist Organization of Bar and can under no circumstances be regarded as reflecting the position of the IPA Adriatic Cross-Border Cooperation Programme Authorities.

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

Sadržaj Predgovor 5

9. Uputstvo za dobijanje Odobrenja za obavljanje djelatnosti u seoskom domaćinstvu

1. Turizam kao pojava

10. Obaveze izdavaoca smještaja

2. O seoskom turizmu

ANEX 1: Primjeri potrebnih obrazaca

3. Koje karakteristike treba da posjeduje destinacija seoskog turizma

4. Potreba za marketing pristupom i marketing strategijom

ANEX 2: Pravilnik o pojmu, minimalnim uslovima, uslovima za kategorizaciju i načinu kategorizacije turističkih seoskih domaćinstava i pojmu pretežno lične proizvodnje Rječnik odabranih termina

6. Kratak osvrt na finansijski dio poslovanja seoskih domaćinstava

7. Buduće smjernice razvoja seoskog turizma

Odgovarajući termini i rečenice engleskog jezika prikladni za seoski turizam

8. Uspješni primjeri iz međunarodne prakse

Literatura 67

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

selo Godinje

PriruÄ?nik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaÄ&#x2021;instvima

Predgovor Turizam predstavlja vodeću svjetsku industriju. Sve veći broj zemalja okreće se ovoj privrednoj grani radi stvaranja ekonomske i druge dobrobiti za stanovnike date opštine/ lokalne zajednice, a time i za unapređenje kvaliteta života kroz povećanje zaposlenosti, zarada, vrijednosti imovine, obima i kvaliteta usluga. Turizam je prioritetna privredna grana Crne Gore i nosilac ekonomskog razvoja opštine Bar. Održivi razvoj opštine Bar pretpostavlja raznovrsne turističke resurse, pa je neophodno unapređivati postojeće i razvijati nove vidove turizma, uključujući seoski turizam kao podršku ravnomjernijem regionalnom razvoju. Budući razvoj turizma u opštini Bar treba da se zasniva na ostvarenju sljedećih pretpostavki. - optimalno iskorištenje prirodnih resursa - očuvanje prirodnih atrakcija i kulturnog identiteta - primjena inovacija u sektoru turizma - razvoj turističkog proizvoda na bazi tendencija na međunarodnom turističkom tržištu

Uži cilj ovog Priručnika je da bude putokaz za one koji namje ravaju da se bave seoskim turizmom, odnosno ugostiteljskim uslugama u seoskim domaćinstvima. Kao širi ciljevi Priručnika mogu se navesti: - podsticanje edukacije domaćina u vezi bavljenja seoskim turizmom - podsticanje promocije seoskog turizma i animiranje potencijalnih gostiju - animiranje novih domaćina za bavljenje seoskim turizmom - pomoć u osnivanju udruženja domaćina u Baru/ Crnoj Gori - podrška otvaranju kancelarije za pomoć zainteresovanim u vezi bavljenja seoskim turizmom.

- razvijena turistička infrastruktura itd. Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

Skadarsko jezero - Krnjice

PriruÄ?nik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaÄ&#x2021;instvima

1. Turizam kao pojava Turizam je skup odnosa i pojava koje proizilaze iz putovanja i boravka posjetilaca u nekom mjestu, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije pove zana neka privredna djelatnost1 (Hunziker i Krapf). Turizam obuhvata rekreaciju, putovanje i odmor. U pitanju je uslužna djelatnost koja se sastoji od većeg broja opipljivih i neopipljivih elemenata. U opipljive elemente spadaju: vazdušni, željeznički, putni, vodeni transport; zatim ugostiteljske usluge: smještaj, hrana i piće, izleti, suveniri i srodne usluge kao što su bankar stvo, osiguranje i bezbjednost. Takozvanim neopipljivim ele mentima pripadaju: odmor i rekreacija, kultura, avantura, nova iskustva tj. turistički doživljaj. Postoje različite vrste turizma. Dok su neke definisane određe nim obilježjem, npr. prema trajanju boravka turista, posebni oblici turizma su u vezi sa specifičnim turističkim motivom koji posjetioce privlači u određene destinacije. Razvoj turizma ima veliki uticaj na srodne djelatnosti, naročito u oblasti saobraćaja, trgovine, građevinarstva, poljoprivrede i drugih oblasti koje učestvuju u kreiranju turističkog proizvoda ili pružaju usluge u vezi sa putovanjima. 1 Hunziker, W.; Krapf. K.: “Die Grundriss der Allgemaine Fremdenverkehslehre”, Deutchland, 1992., str. 12.

Globalno posmatrano, Evropa je najveća i najposjećenija svjetska destinacija sa dinamičnim razvojem turizma i orjentacijom ka održivom turizmu, kako članica EU, tako i zemalja kandidata. Neke od tendencija na globalnom turističkom tržištu su: - trend kraćih odmora (npr. produženi vikend) i povećanje individualnih putovanja (naspram paket aranžmana) - unapređenje ponude putem informacionih tehnologija (website, email, newsletter itd.) - porast nivoa kvaliteta turističke usluge - povećana tražnja za ruralnim (seoskim) turizmom, ekoturizmom, kulturnim, tematskim, avanturističkim turizmom i krstarenjima... Turizam pokreću i održavaju potrebe savremenog čovjeka. Pojava i razvoj turizma vezuju se za potrebe ljudi za odmorom, rekreacijom, zabavom itd. Turistički zahtjevi se mijenjaju vremenom (Tabela 1).

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

Tabela 1: TURISTIČKI ZAHTJEVI I PROMJENE Karakteristike dosadašnjeg turizam Paket aranžmani Duži boravak Model jednog dugog putovanja Sve organizovano (razgledanje, program...) Komfor i pasivnost Očekivanje novih atrakcija Osjećaj superiornosti turiste Neznanje o atrakciji, kulturi i tradiciji mjesta koje se posjećuje Naglasak na ponašanju i stavovima turista Buka Suveniri masovne proizvodnje Nezainteresovanost za jezik domaćina Brzi transport Očekivanje komfora Distanca između gosta i osoblja

Karakteristike budućeg turizma Individulna putovanja Kraći boravak Model više kraćih putovanja tokom godine Odluke se donose spontano i individualno Aktivnost i učestvovanje Očekivanja od novih iskustava i kvaliteta Poštovanje i odnos sa domaćinima Poznavanje sadržaja destinacije koje želimo da vidimo Ponašanje usklađeno sa domaćinima Tišina Lični i autentični suveniri (fotografije, privatni snimci) Učenje lokalnog jezika Manje bitna brzina Komfor nije ključan Prisniji odnos sa domaćinima

Prilagođeno prema: Ostrovski, S.,: Tourism in the face of 21st century s challenges, Institute of Tourism Academy of Physical Education Cracow, Poland, 1999. p. 34

Turizam je neodvojiv od putovanja, a osnovni činilac ove privredne grane je turista. Riječ „turista” izvedena je od francuske i engleske riječi „tour”, što znači kružno putovanje, vožnja, izlet. „Turista je dobrovoljni, privremeni putnik koji putuje u očekivanju zadovoljstva koje mu mogu pružiti novosti i promjene doživljene na relativno dugom i učestalom kružnom putovanju”.2 Svaki turista je putnik, a svaki putnik nije turista. Uopšteno rečeno, turisti su potrošači u turizmu. Turistička putovanja se mogu realizovati na dva načina: - kao organizovana putovanja - kao individualna putovanja Prvo organizovano putovanje vezuje se za Thomas-a Cook-a koji je 1841. godine upriličio grupno putovanje željeznicom, a 1845. otvorio prvu turističku agenciju. Kada je riječ o začecima turizma na teritoriji barske opštine, oni datiraju još iz 18. vijeka kada su čari Gornjih Brca i današnjeg Sutomora otkrile mletačke kontese3. Što se tiče prvog turističkog objekta na teritoriji opštine Bar, 1909. godine izgrađen je Hotel “Marina” koji je služio za potrebe italijanske mornarice. Danas na podru čju opštine Bar ima 36 hotela ukupnog kapaciteta oko 7000 ležaja, dok u privatnom smještaju ima preko 25000 ležaja u 6 turističkih mjesta u opštini (Čanj, Sutomore, Bar, Dobra voda, Utjeha, Virpazar). 2 Cohen, E.: “Who is a Tourist. A conceptual clarification”, Sociological Review, Vol.22, No.4, 1994., str.15 3 Popović, M, Pavlović, B.: Koralno more, HTP „Korali“,1994., str.11

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

detalj iz Starog Bara

PriruÄ?nik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaÄ&#x2021;instvima

manastir MoraÄ?nik 10

PriruÄ?nik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaÄ&#x2021;instvima

2. O seoskom turizmu Seoski turizam zadovoljava potrebu čovjeka za slobodnim prostorom i novim iskustvima o prirodi i životu na selu. Za razvoj seoskog turizma naročito je važna činjenica da postoji sve veći broj zainteresovanih pojedinaca i porodica iz urbanih sredina koji žele da borave u seoskom ambijentu, posebno tokom vikenda i praznika. To je u vezi sa današnjim stresnim načinom života, prezaposlenošću i preopterećenošću obavezama. Na selu se turisti mogu sresti sa očuvanom prirodom, kulturnim nasljeđem, običajima, folklorom, tradicionalom gostoljubivošću. Dakle, potrošači žele da iskuse nešto drugačije u odnosu na svakodnevno okruženje, a da u isto vrijeme budu obezbijeđeni minimalni standardi komfora.

Pojam „seoski turizam” nije terminološki ujednačen i jasan u svim zemljama, pa se u ovom kontekstu upotrebljavaju sljedeći termini: ruralni turizam, agro-turizam, turizam na selu, turizam na farmama, zeleni turizam i slično. U ovom Priručniku se koristiti pojam „seoski turizam”, koji je nešto uži od pojma „ruralni turizam”. Obuhvatnost koncepta seoskog turizma prikazana je na tabeli 2.

Često se greškom smatra da je seoski turizam zapravo ugostiteljstvo na selu. To nije vjerodostojno. Seoski turizam umnogome zavisi od raznolikosti ponude programa za zahtjevne turiste. Pojedinci - preduzetnici sa sela i seoski domaćini, lokalna samouprava, nevladine organizacije itd. treba da budu u punom smislu partneri u razvoju seoskog turizma. Skoro svaki region može postati turistička destinacija uz odgovarajuća prilagođavanja.

SEOSKI TURIZAM

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

Tabela 2: Koncept seoskog turizma PRIRODA (rijeke, planine, jezera, šume...)

SEOSKI ŽIVOT (lokalni zabavni događaji, gastonomija, folklor...)

RURALNO NASLJEĐE (tradicionalna arhitektura, istorija, crkve...)

AKTIVNOSTI NA SELU (jahanje, pješačenje, biciklizam, ribolov...)

Izvor: World Tourism Organisation, 2007.

Tipični pozitivni efekti razvoja seoskog turizma su: • povećavanje zaposlenosti lokalnog stanovništva • raspoloživost dodatnog prihoda za seoska domaćinstva • podsticanje razvoja proizvodnih i uslužnih djelatnosti • sprečavanje migracije stanovništva na relaciji selo-grad • zaštita i očuvanje prirodne i kulturne baštine • obogaćivanje turističke ponude • podrška integralnom razvoju ruralnog prostora Boravak u seoskom ambijentu pruža turistima različite mogu ćnosti autentične zabave, rekreacije, bavljenja sportom, izleta do obilaska prirodnih atrakcija tipa pećina, izvora, potoka, mogućnost lova i ribolova, jahanja, planinarenja, branja šumskih plodova, ljekovitog bilja i uživanja u zdravoj hrani. Glavne atrakcije seoskog turizma su: autentično prirodno okruženje, postojeće tradicije (materijalna i nematerijalna), seoski način života, porodični milje i međuljudski odnosi. Stvaranje turističkog proizvoda u seoskom turizmu odvija se zajedno sa gostom koji je stekao mnoga nova iskustva – turistički doživljaj. Današnji gosti sve su zahtjevniji i u kontinuiranoj su potrazi za novim iskustvima i doživljajima koji su ključni elementi pri izboru destinacije koju će posjetiti. Dakle, proizvod seoskog turizma u opštini Bar treba da nam da odgovore na ovakve zahtjeve savremenih turista i kreira skup jedinstvenih vrijednosti, odnosno doživljaje i iskustva. 12

Specifično turističko iskustvo podrazumijeva4: - iskustvo zabave - iskustvo učenja uz zabavu (gosti žele biti aktivni u prezentovanim doživljajima - jahanje, branje grožđa, maslina, kestena, smokava i sl.) - iskustvo estetskog doživljaja (pasivno učešće turista, npr. estetski doživljaj može biti uživanje u prirodnim ljepotama prilikom vodičke ture krstarenje Skadarskim jezerom) - iskustvo bijega (izražene aktivnosti i uključenje turista koji nastoje biti dio tog doživljaja / aktivnosti, obično u nastojanju da se relaksiraju od svakodnevnih obaveza, npr. ribolov) Osposobljavanje seoskih imanja za gostoprimstvo i ostvarenje gostoprimstva u seoskom ambijentu, uključuje aktivnosti u kojima turista, odnosno posjetilac, direktno učestvuje sa namjerom da se razonodi. Mjesta na kojima se pruža pomenuti vid turističke ponude su seoska domaćinstva koja svoj opstanak zasnivaju na poljoprivredi, a višak proizvoda plasiraju putem turizma. Pored prodaje sopstvenih proizvoda, prihod u seoskom turizmu se ostvaruje i pružanjem usluge smještaja, prehrane, kao i pratećim aktivnostima (učestvovanje u berbama grožđa, 4 Horwath i Horwath Consulting: Strategija razvoja ruralnog turizma Splitsko-dalmatinske Županije, Zagreb, 2009., str. 87.

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

smokava, maslina, agruma, pečenju rakije itd.). Seosko domaćinstvo se može urediti uz pomoć autentičnih predmeta tog podneblja, ali sa nastojanjem da pruži potreban nivo komfora koji zahtijeva savremeni potrošač, odnosno turista. U posljednjoj deceniji, sve veću popularnost doživljavaju tzv. vinske ceste koje se odnose na ponudu vina u vinskim podrumima na određenom geografskom području (sela u okolini Skadarskog jezera), označeno posebnim mapama. Vinska cesta odnosi se na obilazak vinskih podruma uz degustaciju vina i konzumaciju lokane hrane. Radi promocije kulture vina određenog područja, razvijaju se i vinski centri (muzeji) kao obrazovne, informativne, prodajne i turističke tačke u vinogradarskom području. Posebnu pažnju u okviru seoskog turizma treba posvetiti gastro ponudi i ponudi vina (enološkoj ponudi). Posjetioci seoskih domaćinstava najčešće pamte autentičnu gastonomiju. U prilogu su neki od tradicionalnih recepata sa područja opštine Bar.

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

etno detalji iz Murića

ŠUŠANJSKA ŠTUFADA Potrebno:

3 kg junećeg mesa od buta 1,5 kg crnog luka 50g bijelog luka 300 g paradajz-koncentrata 1dl crnog vina 1 kašićica šećera suncokretovo ulje so, biber

Pripremanje: Isjeći meso na krupnije komade i pržiti na ulju. Tokom prženja okretati da sa svih strana lijepo porumeni. U većoj šerpi poređati meso i preliti uljem u kome se pržilo. Zatim, propržiti sjeckani crni i bijeli luk dok ne dobije žutu boju. Staviti luk preko isprženog mesa. U posebnoj šerpi pomiješti koncentrovani paradajz, so, šećer i biber. Dodati preko prženog mesa pa sipati malo mlake vode i krčkati na tihoj vatri. Pri kraju krčkanja dodati 1 dl crnog vina. Štufada je gotova kada se meso odvaja na listiće. 14

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

DIMLJENI KRAP5 Potrebno:

1 sušeni krap (od oko 800 g – 1 kg) 2,5 l vode 1 šoljica alkoholnog sirćeta nekoliko zrna bibera 1 lovorov list za preliv 1 limun (cijeđeni sok) 1/2 šolje bijelog vina 1/2 šoljice maslinovog ulja 50 g sjeckanog peršuna 5-6 čenova bijelog luka

Pripremanje: Dimljenog krapa dobro oprati u toploj vodi. Ukoliko je nedavno i kratko dimljen, ovakva priprema je dovoljna. Ukoliko je poodavno ili dugo dimljen, onda ga ostavite neko vrijeme u toploj vodi da odstoji. Promijenite vodu povremeno. Krapu otkinuti glavu, rep, peraja, pa ga isjeći na krupniju parčad. Staviti ga u dublji lonac sa vodom, sirćetom, lovorom i biberom da se kuva. Treba da vri 20 minuta do pola sata, u zavisnosti od suvoće. Dok se krap kuva, pripremiti preliv od preostalih sastojaka. Krap kuvan kada mu se kosti lako odvajaju od mesa, ali ne treba da se raspada. Krapa izvaditi rešetkastom kašikom u dublji sud, odmah zaliti prelivom i prekriti alu-folijom. Pošto je odstojao oko pola sata, može da se služi. 5 http://www.coolinarika.com/recept/dimljeni-krap-šaran/ 09.01.2012.

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

SARME OD RAŠTANA6 Potrebno:

veći listovi raštana 500g mljevenog mesa manja glavica crnog luka 2-3 čena bijelog luka 1 šoljica pirinča biber, so, ulje šolja kisjelog mlijeka

Pripremanje: Listove raštana oprati i kratko obariti da bi se sarma lakše savijala. Crni luk sitno isjeckati i izdinstati na malo ulja, dodati usitnjen bijeli luk i mljeveno meso. Pažljivo promiješati i pržiti dok ne bude gotovo. Skloniti sa šporeta i dodati pirinač, so, biber i sjeckani peršun. Staviti pripremljenu smjesu na listove raštana i savijati sarme. Poređati ih u plitku posudu, naliti zaprškom od brašna, ulja i vode i kuvati na laganoj vatri dok raštan ne bude potpuno mekan i raskuvan. Pred služenje pripremiti kisjelo mlijeko i sjeckani peršun kojim se jelo, prema želji, preliva. 6 Vujović, M., Mustafić, S., Baković, A.: Tradicionalna barska kuhinja, NVO Mediteranski centar fotografije, Bar, 2008., str. 183.

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

Uprkos prepoznavanju važnosti seoskog turizma kao mogućeg sredstva u razvoju ruralnih prostora, i sve izvjesnijeg brenda na međunarodnom turističkom tržištu, on se u Baru i Crnoj Gori nalazi u početnoj fazi razvoja. Iako ima pozitivnih primjera, ka ra kteristično je da dosadašnji projekti nisu počivali na nacionalnim programima razvoja, već isključivo na privatnoj inicijativi pojedinaca i grupa. Sama revitalizacija sela je veliki i zahtjevan zadatak za arhitekte, lokalnu upravu, investitore, lokalno stanovništvo i druge. Stoga, možemo reći da je seoski turizam i dalje nedovoljno prepoznatljiv u turističkom proizvodu Crne Gore i da ne postoje odgovarajući mehanizmi finansiranja preduzetničkih ideja u ovoj oblasti. S druge strane, Bar ima dobre uslove za razvoj ovog vida turizma zahvaljujući geografskom položaju, raznolikom pejzažu pogodnom za razne vidove rekreacije, gastronomiji, folkloru, bogatoj kulturnoj baštini.

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

selo Godinje

crmnički vinograd 18

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

3. Koje karakteristike treba da posjeduje destinacija seoskog turizma Posebnost turizma u odnosu na ostale djelatnosti je u tome što turistima pruža specifično iskustvo, doživljaj, a u datom slučaju autentičnu seosku atmosferu. Stoga, postoji još nekoliko važnih kriterijuma za procjenu atraktivnosti destinacije seoskog turizma, izdvajamo glavne: Kvalitet: turisti su danas orjentisani na dobijanje „vrijednosti za novac”. Turistička destinacija, da bi uspješno konkurisala, mora ponuditi tržištu veću vrijednost od svojih konkurenata za iste napore koje ulažu turisti (“value for efforts“) ili istu vrijednost za manje napora. Turisti odabiraju one destinacije koje pružaju najbolji turistički doživljaj za manje napora. Takođe se mora staviti akcenat na to koliko su resursi dobro zaštićeni, uključujući i prirodne i socio-kulturološke. Vrijednost jednog turističkog doživljaja, sa aspekta turiste, rezultat je mnogih faktora, počev od samog odabiranja puta, putovanja do destinacije, boravka u njoj i sl. Sposobnost pružanja veće vrijednosti posjetiocima omogućava turističkim destinacijama veći profit i bolji poslovni rezultat. Brojne aktivnosti u funkciji

stvaranja novog turističkog proizvoda, pružanja boljih usluga i raznovrsnijih turističkih doživljaja djeluju u pravcu održive konkurentske prednosti. Autentičnost: turisti žele da dožive autentičan doživljaj u destinaciji seoskog turizma. U tom smislu, autentičan doživljaj predstavlja niz događaja koji se pamte, a koje davalac proizvoda i usluga organizuje da bi na specifičan način animirao turistu. Veliki broj sela nalazi se u blizini vrijednih kulturno-istorijskih spomenika sa karakteristikama određenog područja. Uz to, u Baru/Crnoj Gori je sve više prepoznatljivih turističkih manifestacija, puteva vina, maslina, kestena i sl. koji posjetiocu mogu pružiti specifično iskustvo. Brend: turistički proizvod treba da razvije sopstveni identitet uz pomoć brenda kao njegove oznake. Brendiranje proizvoda omogućava njegovu prepoznatljivost od strane potrošača, kao i lojalnost brendu. Naziv i oznaka brenda su dva elementa koje obuhvata ovaj proces. Uspješan pristup procesu brendiranja

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

barsko maslinovo ulje turističkog proizvoda je identifikovanje različitosti i prednosti našeg proizvoda u odnosu na konkurenciju.

Širenje aktivnosti: nije dovoljno imati jedinstvenu atrakciju.

Turistima se mora ponuditi mogućnost izbora kako bi ostali duže u toj destinaciji ili učestvovali u više aktivnosti seoskog turizma. Pri razvoju ovih mogućnosti izbora mora se paziti na to da budu usklađene sa glavnom atrakcijom, kulturnim i prirodnim resursima zajednice. Privlačna moć: po važnosti, atrakcije mogu biti svrstane u primarnu (npr. posjeta vinskom podrumu) i sekundarnu kate goriju (npr. vožnja kajakom). Zapravo, turistička atrakcija treba da bude mjesto ili aktivnost koja: - obezbjeđuje prijatno i zabavno iskustvo za posjetioce - obezbjeđuje odgovarajući nivo sadržaja i usluga dabi se zadovoljili zahtjevi, potrebe i interesovanja posjetilaca - može, ali i ne mora biti vezana za naplaćivanje posjete7

U svakom slučaju, ne treba zaboraviti da se turizam danas ne posmatra prvenstveno kao način za postizanje, već kao sredstvo za ostvarenje doživljaja koji se u užurbanoj svakodnevici teško ostvaruju. Drugim riječima, turisti traže usluge koje će 7 Prilagođeno prema: Buhalis, D., Costa, C.: Tourism business frontiers, Elsevier Butterworth-Heinemann Linacre House, Oxford, 2006. p. 200.

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

Skadarsko jezero im omogućiti da uživaju u drugačijem, često nepoznatom okruženju. Sa aspekta posjetilaca, riječ je o sljedećem: Turistički resursi/atrakcije - prilike za otkrića STVARI KOJE TREBA VIDJETI Aktivnosti - prilike za uživanje STVARI KOJE TREBA URADITI Usluge, objekti i infrastruktura - prilike da se usluga učini dostupnom PRISTUPAČNOST Turisti kupuju snove, zabavu, avanturu, očekujući da će biti riječ o onom doživljaju koji nije dostupan u njihovom svakodnevnom okruženju. U tom smislu, destinacija seoskog turizma treba da ispuniti očekivanja tj. obećanje kvaliteta usluge. O tome treba voditi računa pri osmišljavanju i razvoju kako destinacije seoskog turizma, tako i turističkog proizvoda u čemu nam je marketing pristup važan saveznik. U opštini Bar postoji niz potencijala za razvoj i unapređenje seoskog turizma. Seoski turizam treba bazirati na već izgrađenoj infrastrukturi, predočenoj kroz arhitekturu narodnog gradi teljstva. Nadalje, manifestacije u seoskom turizmu treba da postignu značajnije efekte u smislu povećanja atraktivnosti seoskih predjela. Takođe, dječja rekreativna nastava, može biti važan potencijal za unapređenje seoskog turizma u opštini Bar. Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

Skadarsko jezero - Krnjice 22

PriruÄ?nik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaÄ&#x2021;instvima

4. Potreba za marketing pristupom i marketing strategijom Za bavljenje seoskim turizmom važno je postojanje BIZNIS IDEJE i MARKETINŠKOG NAČINA RAZMIŠLJANJA. Nakon toga je potrebno proučiti zakonske propise koji su dati u Aneksu Priručnika (prije svega Pravilnik o pojmu, mimimalnim uslovima, uslovima za kategorizaciju i načinu kategorizacije turističkih seoskih domaćinstava i pojmu pretežno lične proizvodnje – Aneks 2).

proizvoda, cijene, promocije, distribucije, ljudi, uslužnog ambijenta i procesa pružanja usluga. Ispravnom kombinacijom ovih elemenata određuje se konkurentnost na tržištu. Marketing strategija pomaže da se domaćinstvo na pravi način usmjeri ka potrebama i željama gosta, da se optimalno koriste postojeći resursi, kao i da se smanji rizik u poslovanju.

U svakodnevnom kontekstu, marketing se često pogrešno poistovjećuje sa promocijom koja je samo dio marketinga. Marketing obuhvata analizu tržišta, određivanje ciljnih grupa,

Sam pojam „marketing u užem smislu“ znači: „to market a pro duct“ - „iznijeti proizvod na tržište“. Pritom se misli na prostor no, ali i preneseno značenje.

Vinogradarski region - subregion Crmnica Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

Postojanje marketinškog pristupa znači da treba da imate:

- individualno ili grupno putovanje (paket aranžman/ parovi, porodice, prijatelji) - direktno rezervisanje ili uz pomoć turističke agencije - vrste transporta i smještaja (automobil, bicikl i sl.) - sezona posjete (npr. glavna sezona, međusezona, van sezone) - lojalnost (novi ili stalni gosti)

- CILJEVE - MARKETING STRATEGIJU - MARKETING MIKS

I CILJEVI Ciljevi predstvaljaju ono čemu seosko domaćinstvo treba da teži, npr. izdavanje određenog broja soba u toku sezone ili godine, povećan broj posjeta turista, povećan prihod seoskog domaćinstva, osvajanje novog tržišta i sl.

II MARKETING STRATEGIJA

- Odrede se ciljevi u određenom periodu (npr. izdavanje soba u seoskom domaćinstvu povećati za 10%) - Odrede se kanali distribucije (npr. turističke agencije, sop stveni website, website lokalne turističke organizacije itd.)

Pri formiranju marketing strategije, važni su sljedeći koraci:

- Odredi se marketing miks (npr. prospekti, flajeri, prezenta cija na Internetu, posjeta sajmu i sl.

- Precizno se odredi biznis ideja - Odredi se ciljna grupa (npr. porodice s djecom, stariji ljudi, ribolovci, turisti - posmatrači ptica itd.). Treba napomenuti da se ciljne grupe određuju na osnovu više kriterijuma. Za potrebe ovog Priručnika, biće izdvojeni sljedeći: - glavna motivacija za putovanje (npr. posjeta odre đenoj atrakciji, uživanje u lokalnim vinima i sl.) 24

- Pristupa se pozicioniranju, odnosno odredi se mjesto u turističkoj ponudi regije

- Povratna sprega (ispitivanje gostiju o zadovoljstvu uslugom itd.)

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

III MARKETING MIKS Marketing usluga, na koju se nadovezuje seoski turizam, ima sljedeće osnovne djelove, tzv. marketing miks (4P): 1. Proizvod 2. Cijena 3. Promocija 4. Mjesto - distribucija Turistički proizvod predstavlja ukupna iskustva turista koja, u manjoj ili većoj mjeri, zadovoljavaju njihova očekivanja, uključujući iskustva sa smještajem, prirodnim i kulturnim resursima, zabavom, prevozom, ugostiteljstvom, zaposlenima u turizmu, itd8. Riječ je, dakle, o skupu proizvoda i usluga koje posjetilac konzumira za vrijeme turističkog putovanja. Turistički proizvod se zato planira za duži vremenski period i teško se prilagođava promjenljivoj tržišnoj situaciji. Gosti žele da dožive nešto novo i autentično, a naš zadatak je da u tu svrhu iskoristimo ponudu našeg domaćinstva ili destinacije. Turistički proizvod može biti različitog stepena složenosti, počev od osnovnog proizvoda (npr. smještaj i hrana u seoskom

domaćinstvu) pa do proširenog proizvoda koji je vezan za posebno uređenje i atmosferu u smještajnom objektu (npr. u duhu prošlih vremena) itd. Kad je riječ o seoskom turizmu, proizvod se najčešće odnosi na: - smještaj (npr. gostinska kuća) - ishranu (npr. ishrana bazirana na domaćoj proizvodnji u seoskom domaćinstvu) - smještaj i ishranu zajedno (noćenje s doručkom, polupansion, pun pansion) - animaciju gostiju/dopunske aktivnosti (npr. učestvovanje u berbi kestena) - dodatnu animaciju (izleti, upoznavanje sa kulturom, tradicijom i folklorom, lov, ribolov itd.) - prodaja proizvoda (suveniri, upakovana lokalna hrana i sl.) Kad je riječ o zemljama regiona, tipični oblici ponude u seo skom turizmu prikazani su u tabeli broj 3.

8 http://www.pannoniantourism.hu/htmls/gradivo.html?gID=250&ID=559

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

Tabela 3: Tipični oblici ponude u seoskom turizmu Hrvatske 1. 2. 3.

4. 5. 6.

7. 8. 9. 10.

Oblici ponude Turističko porodično poljoprivredno domaćinstvo Vinske ceste Probaonice (vina, rakije, likera, meda i proizvoda od meda, maslina i maslinovog ulja, sira, suhomesnatih proizvoda, smokava, tartufa i drugo) Izletišta i objekti tradicionalnog pripremanja i usluživanja toplih i hladnih jela i pića Smještaj na seoskom prostoru Stara sela (tzv. eko-etno sela, selo-hotel ili difuzni hotel) i poljoprivredna domaćinstva sa zbirkama etnografskih predmeta) Eko-poljoprivredna domaćinstva i organska (ekološka ili biološka) poljoprivreda Etnografske zbirke, često manjeg obima Tradicionalni zanati, kreativne radionice i izvorni suveniri Tematski putevi, staze i itinereri na ruralnom prostoru

Prilagodjeno prema: Horwath i Horwath Consulting: Strategija razvoja ruralnog turizma Splitsko-dalmatinske Županije, Zagreb, 2009. str. 87.

Za formiranje cijena bitno je poznavanje svih troškova, zatim cijena konkurencije, kao i očekivanja gosta u vezi istih. Neki od faktora koji dodatno mogu uticati na cijenu: - vrsta usluge (pansion, polupansion, noćenje sa doručkom, izlet itd.), posjeta u sezoni ili van sezone - dužina boravka (preporučuje se popust za goste koji duže borave) - individualna ili grupna posjeta (preporučuje se davanje popusta grupama) - posjeta stalnih ili novih gostiju itd. (preporučuje se davanje popusta stalnim gostima) Kad je riječ o promociji, za seosko domaćinstvo je važno da ima svoju brošuru koja sadrži osnovne informacije za potencijalnog gosta, po mogućnosti na više jezika, imajući u vidu da je turizam u Baru i Crnoj Gori mahom orjentisan na međunarodno tržište. Turistička organizacija Bar i NTO treba da budu Vaš partner u promociji jer izrađuju katalog opšte ponude destinacije/ opštine Bar i Crne Gore, katalog aktivnog odmora, katalog smještaja itd. u kojem su zastupljen oblici ponude seoskog turizma, a koji se distribuiraju na brojnim međunarodnim saj movima i prezentacijama. Website, bilo sopstveni, bilo TO Bar ili NTO daje mogućnost promovisanja proizvoda širom svijeta uz male troškove. Internet prezentacija, sa fotografijama i po mogućnosti sa navedenim cijenama, predstavlja važan način

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

komunikacije sa gostima koji putuju individualno (dakle, ne u organizaciji turističke agencije) i uopšte. Ovo stoga što individualni putnici mogu biti naročito važan tržišni segment u seoskom turizmu. Oni koji su motivisani posebnim željama ili aktivnostima će verovatnije ići u potragu za tom aktivnošću sopstvenim automobilom ili biciklom. Informacije koje mogu biti date na web site-u ili u seoskom domaćinstvu, a veoma važne individualnim turistima su: - - - - - - -

lokalne putne mape sa prikazanim dnevnim maršrutama opis pejzaža koji se može vidjeti na ovim maršrutama vrste puteva vremenski uslovi objekti na mjestima za pauzu objekti za popravku bicikala lokalna dešavanja, praznici, svečanosti i zabava

Distribucija tj. kanali distribucije, odnose se na posrednike u prodaji turističkih proizvoda. Postoji više vrsta kanala distribucije u turističkom poslovanju, a moguće je poslovati posredstvom nekoliko kanala istovremeno. Najčešće korišteni kanali su: turističke agencije, turoperatori, CRS - rezervacioni sistemi, internet i direktni marketing.

u turizmu, već bilo riječi, osvrnućemo se kratko na direktni marketing. Pod datim pojmom se podrazumijeva direktna komunikacija između proizvođača (seoskog domaćina) i kupca (turista) bez posrednika. Direktni, za razliku od indi rektnog, podrazumijeva neposredan kontakt sa ciljnim gru pama i to e-mailom, telefonom, pismom/pozivnicom itd. Direktan marketing je svrsishodan ako je ciljna grupa mala i ako je poznajete. Primjer može biti čestitka stalnim go sti ma za Novu godinu. Direktan marketing omogućava smanjenje troškova oglašavanja putem radija, TV-a, novina, i sl. što je tipično za indirektni marketing. Prednosti direktnog marketinga su uštede, kada je riječ o plaćanju provizije posre dnicima, a nedostatak se odnosi na to da direktni marketing podrazumijeva raspolaganje bazom adresa stalnih ili poten cijalnih kupaca. Kada je riječ o indirektnom marketingu, uz pomoć mjera marketinga može se stvoriti utisak o pozitivnoj atmosferi o našem proizvodu/usluzi. Primjer mjera:

Pošto je o značaju interneta, sa aspekta marketing miksa Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

1. izrada brošure na više jezika 2. izrada sajta sa ponudom, galerijom slika i po mogućnosti cijenama 3. prodaja originalnih suvenira, uključujući putem interneta (npr. tradicionalni odjevni predmeti poput kapa itd.) 27

4. izrada vizit-karti 5. uključivanje na sajt TO Bar i NTO i u brošure regiona 6. saradnja sa turističkim udruženjima, npr. Udruženjem turističkih agencija, CTU U prethodnom tekstu je objašnjen tzv. 4P marketing miks koncept. Uvažavajući koncept marketing miksa, seoska domaćinstva zapravo treba da ponude turistički proizvod koji je prilagođen potrebama ciljnog potrošača, raspoloživ na mjestu gdje ga oni očekuju po cijeni koja je primjerena vrijednosti proizvoda i koja je konkurentna, a da pri tome obavještavaju potrošače o proizvodu, mjestu i cijeni kroz odgovarajuće promotivne aktivnosti. Treba napomenuti da, sem 4P marketing miks koncepta, postoji i savremeniji pristup proširen za još 3 elementa (7 P): Ljudi - naglasak je na doprinosu ljudi u seoskom domaćinstvu pri dobijanju i zadržavanju gosta Uslužni ambijent ili prostor - riječ je o autentičnom ambijentu u kome se odvija usluga u seoskom turizmu Proces pružanja usluge - vezuje se za niz sitnih, dobro planiranih aktivnosti koje će učiniti sigurnim 28

i udobnim boravak turiste na selu od momenta dolaska do momenta odlaska (npr. ako turista mora da čeka, da se to čekanje odvija u prijatnom i udobnom ambijentu, da mu se obezbijedi osvježenje i sl.) Kad je riječ o ljudima kao elementu marketing miksa, postavlja se pitanje kakav to treba da bude domaćin u seoskom domaćinstvu. Domaćin u seoskom turizmu treba da poznaje potrebe savremenog gosta, kao i način očuvanja kulture, tradicije i običaja koji mogu da postanu dio ponude seoskog turizma. Pored talenta i osjećaja za kontakt sa gostom, kao i određenog nivoa znanja i vještina za bavljenje turizmom/ ugostiteljstvom (npr. znanja u vezi dočeka gostiju, organizacije smještaja, ishrane i planiranja sadržaja tokom boravka), u generalne osobine koje su potrebne kod domaćina u seoskom turizmu ubrajamo i psihofizičke karakteristike. Sljedeće psihofizičke osobine treba njegovati kod domaćina u seoskom turizmu: - ljubaznost - urednost - pristupačnost - pažljivost - brižnost - otvorenost

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

- povjerljivost - energičnost - entuzijazam - zainteresovanost - angažovanost Male preporuke za seoske domaćine u vezi sa gostima: - budite uslužni prema gostu, ali ne i nametljivi - ukoliko je riječ o stranim gostu, naučite pozdrav na njegovom jeziku - razgovarajte opušteno s gostom, ali ne tapšite ga po ramenu - izbjegavati riječi “ne znam” i “nemamo” Kad je o riječ o uslužnom ambijentu ili prostoru seoskog turizma, kao elementu proširenog marketing miksa, u završnom dijelu Priručnika su date dvije studije slučaja iz međunarodne prakse koje očitavaju važnost autentičnog ambijenta kao atraktivnog faktora u seoskom turizmu. Nadalje, kada govorimo o procesu pružanja usluge, turisti danas žele da iskuse nešto drugačije, a da u isto vrijeme dobiju garancije o minimalnim standardima komfora. Stoga treba poći od toga da se u komunikaciji sa gostima domaćin mora voditi sljedećim principima: - biti srdačan sa gostima

- informisati goste, po želji upoznati ih sa drugim gostima, članovima domaćinstva - biti stalno prisutan - biti zainteresovan za goste i njihove probleme - preduzeti druženje ili aktivnost zajedno sa gostima - organizovati neki poseban događaj/doživljaj za goste koji afirmiše lokalnu kulturu, život na selu Domaćini treba da nastoje da obezbijede gostima aktivan odmor na selu. Način obavljanja starih zanata, sticanje vještina u pripremi gastronomskih užitaka, učešće u poslovima seoskog domaćinstva, neki su od posebnih doživljaja koji seoski domaćini mogu ponuditi turistima i time im pružiti specifično iskustvo.

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

Ne treba zaboraviti staro pravilo da je gost uvijek u pravu!

detalj sa Skadarskog jezera

PriruÄ?nik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaÄ&#x2021;instvima

5. LOHAS ili “zeleni” potrošači kao ciljni segmnent seoskog turizma Jedan od trendova na međunarodnom tržištu u vezi je sa rastom broja tzv. LOHAS9 potrošača. Ovi potrošači povezuju svijest o brendovima sa ekološko-etičkom sviješću: “kupujem, dakle odlučujem“. Zbog toga kvalitetna ponuda u seoskom turizmu treba da štiti seoski turizam kako ne bi postao masovni proizvod i da štiti individualne karakteristike proizvoda seoskog turizma. Danas se sve više pažnje posvećuje tzv. zelenom marketingu, što je naziv za marketinške napore usmjerene na zadovoljavanje potreba i želja potrošača sa naglaskom na zaštitu životne sredine. Zelenim proizvodima smatraju se oni koji ne štete okolini ili je njihov negativan učinak minimalan, a zelena ambalaža je ona čiji je negativan uticaj na okolinu minimiziran. Tzv. zelene usluge su naročito važne u turizmu, kao i samom ugostiteljstvu i one predstavljaju naročitu šansu za seoski turizam. Ove usluge orjentišu se ka LOHAS potrošačima, koji su usmjereni na zaštitu životne sredine i način na koji mogu 9 Engl. “Lifestyle of Health and Sustainability” (zdrav životni stil)

da doprinesu njenom poboljšanju. Njih često nazivaju “zeleni potrošači“. Pored toga, LOHAS potrošači usmjereni su na zdrav život, zabavu i luksuz, pa orjentacija ka ovom ciljnom segmentu pruža šansu za male “odgovorne” biznise (npr. izrada suvenira od recikliranog materijala). Tipične karakteristike LOHAS potrošača: - žele da imaju aktivan odnos prema konzervacijiočuvanju lokalne kulture - posvećeni su individualnom zdravom životnom stilu, a vode računa i o zdravoj planeti - orjentisani su prema karakterističnom životnom stilu - najčešći su kupci zelenih i ekološki odgovornih proizvoda Ecolabel je oznaka, prepoznatljiv standard kvaliteta i brige o životnom okruženju unutar EU (prikaz 2). U EU postoji čitav niz eko-oznaka ili eko-markica i one se dijele na nekoliko podgrupa. Potrošač je tako siguran da proizvod koji nosi eko markicu odgovara strogim ekološkim zahtjevima, ali i zahtjevima tržišta za ispravnošću proizvoda. Najpoznatija evropska markica,

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

koja nije nacionalna nego globalna, je tzv. cvijet – Flower kojeg je moguće naći na širokoj paleti proizvoda, i to LOHAS potrošačima pomaže da se lakše opredijele. Prikaz 2: EU ecolabel

Slika 12: EU ecolabel - cvijet

godine. Određeni su kriterijumi za oko 70 grupa proizvoda što je rezultiralo time da je više od 5.000 proizvoda licencirano i nosi ovu oznaku eko – kvaliteta) - Austrijski Ecolabel Ecolabel može biti primijenjen u smještajnim kapacitetima, restoranima, u zaštićenim oblastima, ekoturističkim paketima, golf kapacitetima, na plažama itd.

Izvor: www-ecolabel.eu 12.11.2011.

Izvor: www-ecolabel.eu 13.11.2011.

Kada je riječ o opremanju smještajnih kapaciteta, eko-cvijet nalazimo na dušecima, namještaju, posteljini, televizorima, kućanskim aparatima, tekstilu, odjeći, obući, proizvodima za čišćenje, bojama i lakovima, kao i samim smještajnim kapacitetima – autokampovima, konačištima i hotelima. U svijetu postoji veliki broj nacionalnih i međunarodnih oznaka, zelenih proizvoda (ecolabel). Primjeri ecolabel-a: - EU Ecolabel (Evropska ekološka oznaka od 1992.) - Nordijski labud (eko oznaka zastupljena u Danskoj, Finskoj, Islandu, Norveškoj i Švedskoj još od 1989. 32

Prateći savremene trendove u turizmu, hotelsko-turistička preduzeća, ali i smještajni kapaciteti različitog profila, vode računa o zelenoj misiji preduzeća, odgovornom poslovanju (npr. ACCOR, HILTON, MARRIOTT). Činjenica je da postoji 90 kriterijuma EU ecolabel-a (od kojih su 29 obavezni, 61 poželjni). Navodimo neke od obavezujućih kriterijuma: - energija iz obnovljivih izvora (npr. solarna, energija vjetra itd.) - česme i tuševi koji štede vodu - uključenost gostiju prilikom razvrstavanja otpada - energetski-efikasna oprema i sl. Neki od poželjnih kriterijuma su: - bioklimatska arhitektura - hrana iz lokalnih organskih farmi itd.

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

Skadarsko jezero Ukoliko su uvaženi ecolabel kriterijumi smještaj na farmama, privatnim seoskim kućama i u malim porodičnim pansionima dobiće dodatnu vrijednost, naročito u očima LOHAS potrošača. Neki od dodatnih argumentata u prilog ecolabel-u u seoskom turizmu su: - ecolabel je prepoznatljiv brend koji prezentuje sliku: “Mi brinemo o zdravlju i životnoj sredini” - pozitivan aspekt cost-benefit analize: ecolabel pronalazi prostora za uštede u raznim oblastima, od štednje energije, racionalne potrošnje vode, i sl. - omogućava saradnju sa eko-senzitivnim turoperatorima koji zahtijevaju boravak u EU Ecolabel i smještajnim kapacitetima - zelene oznake i koncepti upravljanja životnom sredinom doprinose i obezbjeđuju važnu različitu vrijednost koju opažaju LOHAS potrošači - ove oznake potrebne su zbog diversifikacije seoske privrede i preživljavanja njihovih veoma svojstvenih kulturnih i ekoloških vrijednosti Činjenica je da je eko-označavanje na međunarodnoj razini komplikovano jer postoji mnogo oznaka koje nisu unifor misane. Postoje napori da se eko-označavanje harmonizuje i pojednostavi. Međutim, proces je nedavno počeo i očekuju se postepeni rezultati. Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

maslinjak u okolini Bara

PriruÄ?nik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaÄ&#x2021;instvima

6. Kratak osvrt na finansijski dio poslovanja seoskih domaćinstava Poznavanje finansijskog dijela poslovanja za seoska doma ćinstva je važno kako za efikasno poslovanje, tako i za istra živanje mogućnosti unapređenja poslovanja i prilikom konkurisanja za kredite kod banaka za početak ili proširenje biznisa. U tom smislu, treba da dobijemo sljedeće odgovore: - koliki su naši početni troškovi? - koju cijenu treba da formiramo kako bi nam troškovi bili pokriveni? - kakav nam je tržišni položaj? - kakva je prodaja? Osnovno poznavanje finansijskog dijela poslovanja uključuje razumijevanje vrsta troškova. Najčešća klasifikacija je na stalne (fiksne) i promjenljive (varijabilne) troškove.

Fiksni troškovi

Varijabilni troškovi

- troškovi kamate

- utrošak električne energije

- bankarske provizije

- troškovi vode

- troškovi nabavke automobila

- utrošak namirnica za doručak gostiju

- troškovi promocije

- utrošak sredstava za čišćenje

- troškovi telefona

- popravke kvarova u smještajnom objektu

- plate adminsitrativnih radnika

- plate radnika koji direktno pružaju uslugu gostu (kuvari, sobarice, čistačice itd.)

- amortizacija

- troškovi posteljine, peškira i sl.

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

Fiksni troškovi postoje bez obzira na iskorišćenost kapaciteta, npr. i onda kada gostinska kuća ne prima goste. Amortizacija je u vezi sa činjenicom da određene stvari imaju svoj vijek trajanja, npr. namještaj u seoskom domaćinstvu, automobil, bicikl i sl, pa je zato potrebno uvrstiti kao trošak smanjenja vrijednosti osnovnih sredstava. Postoje zakonom propisani minimalni rokovi trajanja, odnosno stope amor tizacije na osnovu kojih se ona može izračunati. Izračunavanje stope amortizacije je u domenu računovođe, ali treba istaći da je poznavanje i uključivanje troška amortizacije važno da bismo pohabana osnovna sredstva u smještajnom objektu mogli zamijeniti novim, te da bismo tačno znali koliko nas košta usluga koju pružamo. Varijabilni troškovi zavise od stepena iskorištenosti kapa citeta i njihova visina zavisi od broja gostiju. Uspješno poslovanje podrazumijeva što niže fiksne troškove, a da se pri tome ne ugrozi kvalitet. Upravljanje troškovima je vještina koja zahtijeva pažljiv pristup, jer kvalitet ima svoju cijenu. Druga klasifikacija troškova je na direktne i indirektne. Direktni troškovi su neposredno u vezi sa nekim proizvodom, uslugom ili poslovnom jedinicom, za razliku od indirektnih troškova. Podjela na direktne i indirektne troškove je važna da 36

bismo znali koja usluga je isplativa, gdje možemo da uštedimo na troškovima i koju uslugu da razvijamo. Primjeri direktnih troškova su: - troškovi putovanja - konsulantske usluge - izdavanje brošura - lični troškovi itd. Indirektni troškovi ne mogu bit vezani za proizvod, uslugu ili aktivnost. Primjeri indirektnih troškova su: - toškovi zgrade - opreme - komunalija itd. Prihode možemo podijeliti na poslovne (npr. od prodate hrane i pića u seoskom domaćinstvu, zatim prihod od smještaja) i sporedne (npr. prihod od prodaje suvenira). Poznavanje poslovnih prihoda je važno da bismo znali da li je naša osnovna djelatnost isplativa i da li možda sporedna djelatnost donosi više prihoda od osnovne. PRIHOD = CIJENA x KOLIČINA (npr. cijena pojedinačnog obroka x broj prodatih obroka u seoskom domaćinstvu)

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

Postoje: - finansijski prihodi (očekivani prihod npr. od prodaje pića) - vanredni prihodi (npr. neočekivani boravak grupe gostiju van sezone) Prelomna tačka rentabilnosti je ona u kojoj su ukupni prihodi jednaki ukupnim troškovima. Naziva se još i prag rentabilnosti. Ovaj pokazatelj nam objašnjava koliki je minimalni iznos prihoda kojima se pokrivaju troškovi i od kojeg počinje da se ostvaruje profit. U žargonu, to je “pozitivna nula”. Za razliku od prihoda koji pokazuje koliko smo zaradili, profit (dobit) predstavlja iznos koji preostaje nakon što se odbiju troškovi. PROFIT (DOBIT) = PRIHOD - TROŠKOVI Ovo su samo finansijske odabrane kategorije kad je riječ o seoskom turizmu i seoskim domaćinstvima.

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

vinski podrum u Crmnici

Skadarsko jezero

PriruÄ?nik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaÄ&#x2021;instvima

7. Buduće smjernice razvoja seoskog turizma Opšte promjene turističke tražnje i ponašanja potrošača idu u korist razvoja seoskog turističkog proizvoda. Održivi razvoj seoskog turizma potreban je, između ostalog, jer se na tržištu sve više traži individualni i nestandardizovani turistički proizvod. Smanjenje tradicionalnih subvencija za poljoprivredu čini da seoski turizam postaje sve važniji činilac podrške održive seoske zajednice. U tom smislu, seoski turizam može da obezbijedi neophodnu ekonomsku alternativu proizvodnji i poljoprivredi, bilo da je riječ o smještaju na farmama, u privatnim seoskim kućama, u malim porodičnim pansionima i hotelima ili nekoj drugoj vrsti ponude. U većini zemalja danas postoje oblici obezbjeđivanja kvaliteta proizvoda seoskog turizma, dok na međunarodnom tržištu još uvijek nedostaje zajednički dogovoreni minimum standarda kvaliteta. Regionalna i nacionalna posebnost je jedan od glavnih resursa seoskog turizma, ali ona zahtijeva jedinstvenu terminologiju i kriterijume kvaliteta usluga. Konačno, cilj je stvaranje Evropske oznake za seoski turizam.

Seoski turizam je u bliskoj vezi sa životnom sredinom, što je naročito važno za privlačenje LOHAS potrošača. Zelene oznake i koncepti upravljanja životnom sredinom ne samo da doprinose poboljšavanju održivosti biznis inicijativa, već obezbjeđuju i specifičnu vrijednost koju prepoznaju potrošači. Zbog činjenice da seoski turizam privlači mahom turiste sa posebnim interesovanjima, destinacije koje nude odmore u seoskom turizmu vjerovatno neće trpjeti negativne posljedice koje osjećaju destinacije masovnog turizma. Filozofija seoskog turizma (ljudske vrijednosti i kulturni identitet) je veoma bitna, ali mora biti kombinovana sa profesionalizmom da bi bila uspješna. U cilju poboljšanja pozicije u odnosu na partnere iz javnog i privatnog sektora, pružaoci usluga u seoskom turizmu treba da budu umreženi i da nastupaju zajednički. Zasnivanje svojih djelovanja putem različitih udruženje, najefikasniji je način ispunjavanja zajedničkih potreba i rješavanja problema. Efikasna organizacija seoskog turizma je bitna za utemeljivanje uspješne djelatnosti.

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

Organizacija seoskog turizma, koja bi mogla obuhvatati opšti nske asocijacije, pružaoce usluga smještaja, druge pružaoce turističkih usluga i lokalnu/regionalnu upravu, mogla bi biti odgovorna za prilično veliki niz aktivnosti10: - određivanje vizije i strategije - organizacija i održavanje sistema klasifikacije - marketing seoskog turizma u datoj oblasti - pružanje usluga poslovne podrške onima koji se bave seoskim turizmom - organizovanje foruma za razmjenu iskustava – mreže onih koji se bave seoskim turizmom - obezbjeđivanje obuke - finansiranje

Ljudski resursi su ključni faktor uspjeha u seoskom turizmu. Kontinuirana stručna obuka je neophodna kako bi se povećala sposobnost da zadovolje potrošače sa rastućim zahtjevima. To se posebno odnosi na poboljšanje razumijevanja između kultura, kako pružalaca usluga tako i potrošača, kako bi se kombinovala zaštita lokalnog kulturnog identiteta sa visokim nivoom usluga.

10 http://www.cenort.rs/?page_id=80 12.12.2011.

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

8. Uspješni primjeri iz međunarodne prakse Studija slučaja 1: “Stara farma” Simon i Sarah Righton posjeduju 300 hektara zemlje. Bavlje nje poljoprivredom nije bilo dovoljno profitabilno, pa se porodica od 2002. godine odlučuje da se okrene ka turizmu u seoskom domaćinstvu. Opis: “Stara farma“ kombinuje tradicionalni smještaj i savremene zahtjeve turista. Posjeduje uspješnu prodavnicu domaćih proizvoda u okviru seoskog domaćinstva. Uključena je u

regionalni projekat Zeleni turizam, kojim se podstiče sara dnja među seoskim gazdinstvima, a individualni kapaciteti umrežavaju i postaju prepoznatljiviji. Lokacija: Dorn, Moreton-in-Marsh, Gloucestershire, Velika Britanija Web stranica: www.oldfarmdorn.co.uk

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

Turistička ponuda: “Stara farma“ je bazirana na objektu koji datira od drugog svjetskog rata. Glavni početni troškovi vezano za objekat “Stara farma“ odnosili su se na prilagođavanje za B & B ponudu (noćenje s doručkom) tokom cijele godine, uključujući centralno grijanje, dodatne toalete, itd, što je urađeno 2002. g. Takođe, ponuda je upotpunjena postavljanjem infrastrukture za kamp. Godine 2004. otvorena je prodavnica domaćih prehrambenih proizvoda koja se pokazala izuzetno uspješnom.

Takođe, dobili su besplatnu konsultansku pomoć Razvojnih agencija. Promocija: “Stara farma“ se promoviše preko web stranice, koja nudi i online rezervaciju. Kamp se promoviše i preko udruženja kampova. Sajmovi poljoprivrede, kao i regionalna turistička organizacija predstavljaju dodatne mogućnosti za promociju “Stare farme“. Njihov slogan je “Farma za 3 generacije“!

Finansiranje projekta: Pored sopstvenih izvora, lokalni Fond za razvoj poljoprivrede odobrio je porodici sredstva u iznosu od 5500 £, što je polovina troškova koje je bilo ptrebno za prodavnicu.

Izvor: prilagođeno prema www.oldfarmdorn.co.uk

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

Studija slučaja 2: “Brook Meadow” Opis: “Brook Meadow” je dobar primjer efikasnog upravljanja seoskim domaćinstvom. Lokacija: Sibbertoft, Market Harborough, Leicestershire, Velika Britanija Web stranica: www.brookmeadow.co.uk Turistička ponuda: Jasper i Marija Hart bave se poljoprivrednom proizvodnjom na farmi “Brook Meadow“ od 1977. Njihov glavni prihod bio je vezan za uzgajanje pšenice. Podstaknuti potrebom za doda tnim prihodima, porodica Hart je otpočela ponudu B & B u svom domaćinstvu od 1987., a nakon toga proširivala turističke usluge. U 1991. godini, napravljeno je malo jezero, a zatim su sagradili brvnare i uredili prostor za kamp kućice i šatore kapaciteta 250 jedinica. Sagrađena je i biciklistička staza.

Finansiranje projekta: Pored sopstvenih izvora, porodica je dobila i 10.000 £ pomoći iz Fonda za poljoprivredu (dio DEFRA) što iznosi 25% od potrebnih troškova. Osim toga, dobijena je i konsultantska pomoć iz Agencije za zaštitu životne sredine u vezi kontrole kvaliteta jezerske vode. Promocija: “Brook Meadow“ se promoviše preko web stranice, kao i publikacija poput: “Farm Stay“, “Leicestershire“ i “Northamptonshire“, zatim brošura itd. Popunjenost kapaciteta tokom godine je 65%. Porodica ističe da trenutna finansijska kriza u zemlji i svijetu utiče pozitivno na razvoj seoskog turizma, jer sve više ljudi provodi odmor u Velikoj Britaniji, umjesto da putuje u inostranstvo.

Izvor: prilagođeno prema www.insights.org.uk/

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

selo Dupilo

PriruÄ?nik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaÄ&#x2021;instvima

9. Uputstvo

za dobijanje Odobrenja za obavljanje djelatnosti u seoskom domaćinstvu

- Informacije u vezi izdavanja ležaja u domaćinstvu, odnosno za obavljanje djelatnosti u seoskom domaćinstvu, svi zainteresovani subjekti mogu dobiti u Opštini Bar – u Sekretarijatu za ekonomiju i finansije - kancelarija broj 113, I sprat, kontakt telefon: 030/301 446. - Nakon toga se u Opštini Bar - u Građanskom birou uzima Zahtjev za izdavanje ležaja u domaćinstvu, odnosno za obavljanje djelatnosti u seoskom domaćinstvu, popunjava i sa kompletnom dokumentacijom predaje u Građanski biro. - Ukoliko su ispunjeni svi uslovi, u roku od 15 dana se izdaje Rješenje za rad i Rješenje o kategorizaciji, a podižu se u Sekretarijatu za ekonomiju i finansije - kancelarija broj 113. Rješenja važe 3 godine ukoliko lice ima građevinsku dozvolu, a ukoliko nema izdaje se privremeno Rješenje koje važi 3 godine od dana izdavanja Atesta za struju.

- Nakon registracije izdavalac ležaja, odnosno subjekat koji obavlja djelatnost u seoskom turizmu, podnosi Zahtjev Građanskom birou za ovjeru Knjige gostiju i Knjige žalbi, koje kupuje u knjižari. - Primjerak Rješenja Sekretarijat za ekonomiju i finansije dostavlja Poreskoj upravi –područnoj jedinici Bar zbog oporezivanja – kontakt telefon: 030/312 684. - Tablu sa oznakom kategorije potrebno je postaviti sa spoljašnje strane glavnog ulaza u objekat, a na vidnom mjestu istaći kućni red sa svojeručnim potpisom i cjenovnikom usluga. - Za produženje Rješenja potrebno je prethodno Rješenje za rad uz plaćenu administrativnu taksu predati Građanskom birou.

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

10. Obaveze izdavaoca smještaja Prijava boravka gostiju

Članski doprinos

Davalac smještaja – pravno ili fizičko lice koje pruža usluge smještaja je dužan, na način regulisan Zakonom, da uradi prijavu boravka gostiju u roku od 24 h od njegovog prijema, da gostu da ovjerenu prijavu boravka kako ne bi imao problema prilikom izlaska iz zemlje.

Plaćaju sva pravna i fizička lica koja na teritoriji opštine Bar imaju svoje sjedište ili organizacioni dio, a koja ostvaruju prihod obavljanjem turističkih, ugostiteljskih ili s turizmom neposredno povezanih djelatnosti (Sl. list CG - opštinski propisi br. 21/2004). Visina članskog doprinosa za djelatnosti koje su razvrstane Pravilnikom (Sl. list CG, br. 30/2004), utvrđuje se zavisno od ostvarenog obima prihoda za prethodnu godinu, koji su dužni dostaviti poreskom organu lokalne samouprave.

Boravišna taksa Izdavalac smještaja je dužan da gosta odmah po dolasku upiše u Knjigu gostiju i da naplati boravišnu taksu istovremeno sa naplatom usluge smještaja. Visina boravišne takse na teritoriji opštine Bar iznosi po osobi po danu (Sl. list RCG - Opštinski propisi br. 21/2004.): - Čanj, Sutomore, Šušanj i Bar 0,70 eura - Dobra Voda, Utjeha i Virpazar 0,60 eura

Obveznik plaćanja članskog doprinosa uplaćuje ukupan iznos na jedinstven račun broj: 510-809-3207-04 (Sl. list CG, br. 17/2011.).

Sva pravna i fizička lica boravišnu taksu uplaćuju na ž. r. za boravišnu taksu Opštine Bar broj: 510-8093205-10 (Sl. list CG, br. 32/2011.) 46

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

ANEX 1: Primjeri potrebnih obrazaca OPŠTINA BAR SEKRETARIJAT ZA EKONOMIJU I FINANSIJE

OPŠTINA BAR SEKRETARIJAT ZA EKONOMIJU I FINANSIJE

PREDMET: Zahtjev za izdavanje odobrenja i KATEGORIZACIJU SOBA I APARTMANA za iznajmljivanje gostima

PREDMET: Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti u seoskom domaćinstvu

Shodno čl. 87. Zakona o turizmu (Sl. list RCG broj 32/02 i 31/05 ) i čl. 108. Pravilnika o klasifikaciji, minimalnim uslovima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata (Sl. list RCG broj 23/05), podnosim Zahtjev za izdavanje odobrenja i kategorizaciju objekata za iznajmljivanje soba i apartmana turistima.

Shodno čl. 116. Zakona o turizmu (Sl. list RCG broj 61/10 ) i čl. 19. Pravilnika o vrstama, minimalno tehničkim uslovima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata (Sl. list RCG broj 63/11), podnosim Zahtjev za obavljanje djelatnosti u seoskom domaćinstvu

Ime i prezime podnosioca Zahtjeva: ___________________________________ JMBG:_________________________________________________________ Prebivalište (mjesto, ulica i broj)_____________________________________ Objekat ___________ se nalazi u _____________, ul.________________________ u kojem izdajem ______(br.soba), ______ (br.apartamana), sa ukupno ______ ležajeva. Godina izgradnje objekta ili godina posljednjeg većeg renoviranja:_______________ Postojeća kategorija objekta_______________________________________________ Kategorija koja se traži___________________________________________________ Uz Zahtjev prilažem : 1. List nepokretnosti 2. Upotrebna dozvola ili Atest za struju 3. Dokaz o uplati: - 30,00 eura administrativne takse (žiro račun: -510-8096777-61- Opština Bar) - 10,00 eura po sobi za kategorizaciju (žiro račun: -510-8096121-89- Opština Bar) - 18.50 eura za tablu sa oznakom kategorije sobe, odnosno apartmana ( žiro račun: 510-8096121-89 – Opština Bar) Bar,_______, 200__.god. PODNOSILAC ZAHTJEVA: Ime i prezime _________________________ Adresa _________________________ Telefon _________________________ 335 U1 TURIZAM

Naziv i sjedište (ime i prezime) podnosioca Zahtjeva:__________________________ JMB:______________________________ Prebivalište (mjesto, ulica i broj):__________________________________________ Vrsta ugostiteljske usluge: _______________________________________________ Registracija u CRPS Podgorica:____________________________________________ Dokaz o pravu svojine (Posjedovni list ili ovjeren Ugovor o zakupu):______________ Uz Zahtjev prilažem: 1. List nepokretnosti ( (Ovjeren) ovjeren Ugovor o zakupu), 2. Registracija u CRPS 3. Dokaz o uplati: 30,00 € administrativne takse (žiro račun: 510-8096777-61- Opština Bar) Bar,_______, 200__.god. PODNOSILAC ZAHTJEVA: Ime i prezime _________________________ Adresa _________________________ Telefon _________________________

335- TURIZAM 336-UGOSTITELJSTVO DJ

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

OPŠTINA BAR SEKRETARIJAT ZA EKONOMIJU I FINANSIJE

PREDMET: Zahtjev za OVJERU KNJIGE GOSTIJU

PREDMET: Zahtjev za OVJERU KNJIGE ŽALBI

Molim da nam izvršite ovjeru Knjige gostiju , shodno čl. 2 Pravilnika o obliku, sadržaju i načinu vođenja Knjige gostiju u ugostiteljskim objektima za smještaj (Sl. list RCG br. 27/2003).

Molim da nam izvršite ovjeru Knjige žalbi shodno čl. 3 Pravilnika o obliku, sadržaju i načinu vođenja Knjige žalbi (Sl. list RCG br. 23/2003) Podnosilac Zahtjeva:

PREZIME I IME :___________________________________________ JMB: ______________________________________________________ ADRESA:___________________________________________________ FIRMA:_____________________________________________________ SJEDIŠTE:__________________________________________________ PREDMET POSLOVANJA:____________________________________

1. 2. 3. 4. 5. 6.

Uz Zahtjev prilažem: 1. Knjigu gostiju, 2. Rješenje za obavljanje djelatnosti (fotokopija) 3. Dokaz o izvršenoj uplati 5.00 eura administrativne takse (žiro račun : 510-8096777-61-Opštine Bar - administativne takse)

Uz Zahtjev prilažem: - Knjigu žalbi, - Rješenje za obavljanje djelatnosti (fotokopija) - Dokaz o izvršenoj uplati 5.00 eura administrativne takse (žiro račun : 510-8096777-61- Opštine Bar - administativne takse)

Bar,_______, 200__.god. PODNOSILAC ZAHTJEVA: Ime i prezime _________________________ Adresa _________________________ Telefon _________________________

335- TURIZAM 336-UGOSTITELJSTVO DJ

PREZIME I IME :____________________________________________ JMB: ______________________________________________________ ADRESA:__________________________________________________ NAZIV PREDUZETNIKA:____________________________________ SJEDIŠTE:_________________________________________________ PREDMET POSLOVANJA:___________________________________

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

ANEX 2: Pravilnik o pojmu, minimalnim uslovima, uslovima za kategorizaciju i načinu kategorizacije turističkih seoskih domaćinstava i pojmu pretežno lične proizvodnje Pravilnik je objavljen u Službenom listu RCG, br.23/2003. od 7.4.2003. godine.

I OPŠTA ODREDBA Član 1 Ovim Pravilnikom propisuje se pojam turistickog seoskog domaćinstva, minimalni uslovi, uslovi za kategoriju i način kategorizacije objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u seoskom domaćinstvu, što se smatra pretežno ličnom proizvodnjom, kao i vrste proizvoda koji ne moraju biti iz pretežno lične proizvodnje. II SEOSKO DOMAĆINSTVO Član 2 Seosko domaćinstvo, u smislu ovoga Pravilnika, je domaćinstvo koje je organizovano kao turističko seosko domaćinstvo (u daljem tekstu: seosko domaćinstvo), u kojem njegovi članovi imaju prebivalište, a privređivanje članova seoskog domaćinstva, koje učestvuje u pružanju ugostiteljskih usluga, proizlazi iz lične poljoprivredne proizvodnje.

Član 3 U seoskom domaćinstvu mogu se pružati ugostiteljske usluge smještaja u sobama i apartmanima do ukupno najviše 10 soba odnosno 20 kreveta, kao i u kampovima do najviše 10 smještajnih jedinica, odnosno 30 gostiju istovremeno. Gostima, kojima se pružaju usluge iz stava 1 ovoga člana, mogu se pružati i usluge doručka, polupansiona i pansiona, kao i usluživanje pića i napitaka iz pretežno lične proizvodnje. Pod pretežno ličnom proizvodnjom, u smislu ovoga Pravilnika, podrazumijevaju se poljoprivredni proizvodi proizvedeni na seoskom domaćinstvu, na kojem se pružaju ugostiteljske usluge. Pod vrstom proizvoda, koji ne moraju biti iz pretežno lične proizvodnje, smatraju se proizvodi koji u kombinaciji s proizvodima iz lične proizvodnje služe pripremi jela, pića i napitaka koji se uslužuju gostima (kao npr. mineralna voda, začini, brašno, pirinač i sl.). U seoskom domaćinstvu mogu se pružati i usluge usluživanja vlastitog vina ili rakije za najviše 50 lica (izletnika) istovremeno.

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

III MINIMALNI USLOVI OBJEKATA U KOJIMA SE PRUŽAJU UGOSTITELjSKE USLUGE U SEOSKOM DOMAĆINSTVU Član 4 Seosko domaćinstvo koje pruža ugostiteljske usluge iz člana 3 ovoga Pravilnika mora imati obezbijeđeno dovoljno zdravstveno ispravne tekuće vode. Domaćinstvo iz stava 1 ovoga člana, odvod otpadnih voda mora riješiti priključkom na javnu kanalizaciju ili odvodom u sopstvenu septičku jamu. Član 5 Izgled objekta, prostorija i prostora u seoskom domaćinstvu u kojem se pružaju usluge iz člana 3 ovoga Pravilnika, treba da bude u skladu sa vrijednostima i nasljeđem crnogorske tradicionalne arhitekture i života na selu područja u kojem se nalazi to domaćinstvo. Član 6 Seosko domaćinstvo koje pruža ugostiteljske usluge smještaja mora imati obezbijeđena mjesta za parkiranje vozila u skladu sa brojem smještajnih jedinica. Član 7 Soba u kojoj se gostu pruža usluga smještaja u seoskom domaćinstvu treba da ispunjava sljedeće minimalne uslove: 1. da je osvijetljena, provjetrena i suva, a zidovi okrečeni ili obloženi tapetama, drvetom i sl.; 2. da ima najmanje jedan prozor ili zastakljena balkonska vrata kroz koja dolazi direktno prirodno svjetlo i omogućeno je provjetravanje; 50

3. da prozori, odnosno balkonska vrata sobe imaju zavjesu ili neku drugu vrstu zaštite od pogleda spolja; 4. površina poda sobe treba da iznosi najmanje 6 m2 za jednokrevetnu sobu, za dvokrevetnu 9 m2, a za višekrevetnu sobu površini poda dvokrevetne sobe dodaje se 3 m2 po ležaju; 5. da ima ležajeve dimenzija 190x90 cm za jednu osobu, odnosno 190x140 cm za „francuske” ležajeve; 6. da je pod od materijala koji omogućava lako održavanje čistoće; 7. da pored glavnog osvjetljenja postoji osvjetljenje i kod ležaja; 8. da ima noćni ormarić ili odgovarajuću policu uz ležaj, sto, stolicu za toliko osoba koliko soba ima ležaja, ormar za vješanje odjeće, najmanje četiri vješalice po ležaju, korpu za otpatke i pepeljaru; 9. da ima posebnu vješalicu (stajaću ili pričvršćenu) sa najmanje tri kuke za vješanje odjeće; 10. da ima madrac za svaki ležaj, kao i najmanje dva pokrivača po ležaju, dva caršava, jastuk i jastučnicu; 11. da po ležaju ima dva peškira i jednu čašu; 12. da ima obezbijeđen odgovarajući način grijanja sobe sa temperaturom od najmanje 18,5°C (S); 13. da je u sobi na vidnom mjestu istaknut Kućni red; Posteljina se mora mijenjati prilikom svake promjene gosta, a u slučaju dužeg boravka gosta - najmanje svakih sedam dana. Peškiri se moraju mijenjati prilikom svake promjene gosta, ako gost duže koristi sobu najmanje svaka tri dana. Soba se mora čistiti i spremati najmanje jedanput dnevno. Član 8 Prostorije koje koristi gost, moraju imati električno osvjetljenje, ako

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

ovim Pravilnikom nije drugačije propisano. Električno osvjetljenje u kupatilu mora se paliti i gasiti poteznim prekidačem ili prekidačem izvan kupatila. U mjestima u kojima nema električnog osvjetljenja ili ga nema tokom čitave noći, osvjetljenje noću se mora osigurati na drugi pogodan način. Član 9 Toaleti moraju biti na odgovarajući način prirodno ili vještački osvijetljeni i provjetreni kao i stalno opremljeni toaletnim papirom. Sa unutrašnje strane toaleta (osim kad je toalet u sastavu sobe) mora postojati kuka za vješanje odjeće i sprava za zaključavanje vrata. Podovi u toaletu moraju biti od materijala koji ne propušta vodu i koji se lako čisti. Zidovi u toaletu moraju do visine 1,50 m od poda biti obloženi materijalom koji ne propušta vodu i lako se čisti i održava. Toalet mora imati pretprostor sa umivaonikom i sredstvom za pranje i brisanje ruku. U toaletu treba osigurati zdravstveno ispravnu tekuću vodu, a odvod riješiti u skladu sa članom 4 stavom 2 ovoga Pravilnika. Član 10 Kupatilo mora imati kadu ili tuš kabinu i umivaonik. Kupatilo mora imati policu ili ormarić za toaletni papir, vješalicu za odlaganje odjeće, ogledalo s pogodnom rasvjetom, utičnicu za električne aparate ukoliko je objekat priključen na električnu mrežu, prostirač za pod i dva nosača za peškire. Zasebnim kupatilom (u okviru sobe), prema odredbama ovoga Pravilnika, smatra se odvojeni prostor u koji ima pristup gost korisnik sobe, a u nju se ulazi iz pretprostora ili iz sobe. Zasebno kupatilo, osim sadržaja iz stava 1 ovoga člana mora imati i toalet, ako toalet nije u odvojenom prostoru sa ulazom

iz pretprostora sobe. U kupatilu, odnosno zasebnom kupatilu, mora biti obezbijeđena tekuća topla i hladna voda, koja se može koristiti u toku čitavog dana i noći. Ako kupatilo ima tuš kabinu, ona mora biti zaštićena odgovarajucim zastorom ili na drugi pogodan način. Član 11 Apartman, u smislu ovoga Pravilnika, je objekat u kojem se pružaju usluge smještaja i koji je opremljen tako da gost sam može pripremati i konzumirati hranu. Apartman se može organizovati kao: - zasebni smještajni objekat (stan) u stambenoj zgradi, sa posebnim ulazom za goste, - dva ili više apartmana u jednom građevinskom objektu u kojem su sve smještajne jedinice apartmani. Član 12 Apartman u kojem se gostu pruža usluga smještaja u seoskom domaćinstvu treba da ispunjava sljedeće minimalne uslove: 1. površina poda apartmana mora biti najmanje 8 m2 po jednom ležaju; 2. da su prostorije u apartmanu osvijetljene, provjetrene i suve, a zidovi soba i prostora za dnevni boravak okrečeni ili obloženi tapetama, drvetom i sl., 3. da su podovi od materijala koji omogućava lako održavanje čistoce, a podovi i zidovi sanitarnih prostorija moraju biti od materijala koji ne propuštaju vodu; 4. da prozori i balkonska vrata imaju zavjesu, ili neku drugu vrstu zaštite od pogleda spolja;

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

5. da u apartmanima koji se koriste i zimi postoji obezbijeđen odgovarajući način grijanja prostorija apartmana sa temperaturom od najmanje 18,5°C (S); 6. da svaka soba apartmana ima ležaj, noćni ormarić ili policu uz ležaj, ormar ili drugi odgovarajući namještaj za odijela i veš isključivo za goste, najmanje 4 vješalice po jednom ležaju, jednu stolicu i jednu pepeljaru po ležaju; 7. da u svakoj sobi apartmana, pored glavnog osvjetljenja, postoji osvjetljenje i kod ležaja, s tim da se glavno svjetlo može paliti i gasiti kod ulaza u sobu apartmana; 8. da se u prostoru apartmana za pripremanje jela mora nalaziti odgovarajuci šporet za kuvanje, frižider, sudopera sa hladnom i toplom tekućom vodom, odgovarajući namještaj za držanje namirnica i posuda, odgovarajuće posude za pripremanje i usluživanje jela, kao i pribor za jelo za onoliko osoba koliko je ležaja u apartmanu; 9. da se u prostoru za dnevni boravak apartmana nalazi jedan kauč ili dvije fotelje s naslonom, sto, stolice (koliko je ležaja u apartmanu) i najmanje jedna pepeljara; 10. da kupatilo ima kadu ili tuš kabinu i umivaonik. U kupatilu treba da bude polica ili ormarić za toaletni pribor, vješalica za odlaganje odjeće, ogledalo s pogodnom rasvjetom, utičnica za električne aparate, prostirač i najmanje dva nosača za peškire. Kupatilo mora da ima i WC šolju, ako toalet nije u odvojenom prostoru. U kupatilu mora biti obezbijeđena tekuća hladna i topla voda koja se može koristiti u toku čitavog dana i noći, čaša i dva peškira po ležaju; 11. sobe apartmana treba(ju) da imaju ležajeve dimenzija 190 x 90 cm za jednu osobu, a 190x140 cm za bračne ”francuske” ležajeve i pristup ležajevima sa obije strane; 52

12. da ima madrac za svaki ležaj, kao i najmanje dva pokrivača po ležaju; 13. da u apartmanu ima vješaonik sa najmanje onoliko kuka koliko ležajeva ima apartman, kao i odgovarajući prostor za odlaganje obuće; 14. da je u apartmanu odgovarajući broj korpi za otpatke, te da je obezbijeđeno dnevno odnošenje otpada. Posteljina u sobama apartmana treba da se mijenja prilikom svake promjene gosta, a u slučaju dužeg boravka gosta najmanje svakih sedam dana. Peškiri se moraju mijenjati prilikom svake promjene gosta, odnosno najmanje svaka tri dana, ako gost duže boravi. Apartman se mora čistiti i spremati najmanje jedanput dnevno. Član 13 Kamp u kojem se gostu pruža usluga smještaja u seoskom domaćinstvu treba da ispunjava sljedeće minimalne uslove: 1. kamp mora biti ograđen (žičanom ogradom, zidom i sl.), osim dijela uz obalu, sa uređenim ulazom u kamp; 2. teren kampa mora biti takav da omogućava brzo upijanje ili oticanje padavina; 3. teren na koji se postavlja oprema za smještaj turista i za smještaj automobila u kampu mora biti ravan; 4. kamp mora biti ozelenjen i djelimično pokriven drvećem zbog mogućnosti kampovanja u hladovini; 5. kamp mora biti osvijetljen na način da bude omogućeno normalno kretanje turista noću; 6. u kampu mora biti osigurana neprekidna dostava zdravstveno ispravne vode;

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

7. u kampu mora postojati priključak na vodovodnu mrežu, a na području gdje postoje problemi sa redovnim dotokom vode, kamp mora da raspolaže vlastitim rezervoarom za vodu (cistijerna, bunar) koji mora biti uređen u skladu sa sanitarno-higijenskim i tehničkim propisima, tako da se voda do potrošnih mjesta dovodi pritiskom (hidrofor, pumpa); 8. u kampu mora biti obezbijeđeno prosječno dnevno najmanje 100 litara zdravstveno ispravne vode svakom turisti korisniku kampa; 9. zbrinjavanje otpadnih voda i čvrstog otpada u kampu mora se obavljati na sanitarno-tehnički i higijenski način (kanalizacija, septička jama, odvoženje i sl.); 10. u kampu mora biti osiguran najmanje jedan toalet za muškarce i jedan odvojen za žene, s odgovarajućim pretprostorom; 11. toaleti moraju biti dobro provjetreni i preko noći osvijetljeni; 12. svi zidovi u toaletima do visine od najmanje 1,50 m moraju biti obloženi keramičkim pločicama ili drugim odgovarajućim materijalom koji se lako čisti i održava; 13. podovi u toaletu moraju biti od materijala koji se lako čisti i održava; 14. toaleti u kampu moraju biti opremljeni toaletnim papirom i četkom za čišćenje WC šolje; 15. toaleti u kampu ne smiju biti na udaljenosti većoj od 100 m od prostora za kampovanje; 16. za potrebe gostiju u kampu mora biti obezbijeđen natkriveni prostor sa najmanje dva odjeljenja sa umivaonicima sa tekućom vodom, jedan za žene i jedan za muškarce; 17. zidovi u prostoru gdje se nalaze umivaonici do visine od najmanje 1,50 m moraju biti obloženi keramičkim pločicama ili drugim

odgovarajućim materijalom koji se lako čisti i održava, a pod ispred i ispod toga prostora po cijeloj dužini i u širini od najmanje 1 m mora biti popločan; 18. uz svaki umivaonik mora biti polica za toaletni pribor, ogledalo i držač za odjeću i peškir, kao i jedna utičnica za priključak električnog aparata (za brijanje, za sušenje kose i sl.); 19. u kampu mora biti najmanje jedan odvojeni tuš za muškarce i jedan za žene. Tuševi moraju biti u tuš kabinama; 20. u natkrivenom prostoru kampa mora biti najmanje jedna sudopera (korito i iscjeđivač) sa tekućom toplom i hladnom vodom; 21. pored sudopere mora biti najmanje jedna korpa za otpatke sa poklopcem; 22. u kampu mora biti gostima obezbijeđeno jedno korito sa slavinom za pranje veša. Prostor sa koritom za pranje mora biti natkriven, a pod ispred i ispod toga prostora u cijeloj dužini i u širini najmanje 1 m mora biti popločan; 23. kamp mora biti opremljen aparatima za gašenje požara i priborom za Prvu pomoć, u skladu sa posebnim propisima; 24. u kampu mora biti obezbijeđen dovoljan broj kanti za otpatke s poklopcem ili dovoljan broj vreća za smeće, obezbijeđen prostor za držanje pribora za održavanje čistoće i obezbijeđen odvoz smeća. Član 14 Za pružanje usluga ishrane i pića, seosko domaćinstvo treba da ima: - trpezariju, odnosno prostoriju za usluživanje gostiju, - kuhinju kapaciteta koji odgovara kapacitetu trpezarije odnosno prostorije za usluživanje gostiju koji se izražava brojem sjedećih mjesta,

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

- ostavu za hranu kapaciteta kuhinje, - rashladni uređaj za čuvanje namirnica, pića i napitaka. Usluživanje gostiju jelom, pićem i napicima može da se obavlja i u prostoru za usluživanje na otvorenom.

provjetrena i treba da ima odgovarajuće police, odnosno regale za smještaj namirnica i pića. Za održavanje lako kvarljivih namirnica i pića treba postaviti rashladne komore ili frižidere odgovarajućeg kapaciteta.

Član 15 Kuhinja treba da ima: - šporet za pripremanje jela, - sudoperu sa dva korita za pranje posuda i pribora za jelo, - police ili ormare za sušenje ili smještaj posuda i pribora za jelo, - frižider odgovarajućih dimenzija srazmjerno kapacitetu kuhinje, - provjetravanje kuhinje treba da bude izvedeno tako da vazduh iz nje ne ulazi u prostoriju za usluživanje gostiju.

IV KATEGORIZACIJA OBJEKATA U KOJIMA SE PRUŽAJU UGOSTITELjSKE USLUGE U SEOSKOM DOMAĆINSTVU

Član 16 Trpezarija, odnosno prostorija za usluživanje gostiju, treba da ima odgovarajući broj stolova, stolica ili klupa i dobru provjetrenost i osvjetljenje. Pod u trpezariji odnosno prostoriji za usluživanje gostiju ne smije biti klizav, mora biti od materijala koji ne propušta vodu i koji se lako čisti i održava. Pribor za jelo treba biti od nerđajućeg materijala. Stolovi u trpezariji, odnosno prostoriji za usluživanje gostiju treba da budu pokriveni tekstilnim, papirnim ili plastičnim stolnjacima ili podmetačima ispod pribora i posuda za jelo. Na prostor za usluživanje na otvorenom odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga člana. Član 17 Ostava za hranu treba da bude odvojena od kuhinje i dovoljno 54

Član 18 Sobe i apartmani kategorišu se, u zavisnosti od uređenja, opreme i pruženih usluga. Objekti iz stava 1 ovoga člana kategorišu se pojedinačno, a pored minimalnih uslova propisanih ovim Pravilnikom treba da ispunjavaju i uslove propisane za kategoriju pojedinog objekta. Član 19 Sobama I kategorije smatraju se jednokrevetne i dvokrevetne sobe sa posebnim ulazom za goste koje se nalaze u dobro održavanim zgradama. Sobe moraju imati električno osvjetljenje, kao i kvalitetan namještaj u skladu sa tradicionalnom kulturom sela. Sobe I kategorije treba da ispunjavaju sljedeće: 1. da su podovi od parketa ili brodskog poda ili da je cijeli pod pokriven itisonom; 2. da ima unutrašnju visinu najmanje 2,40 m; 3. da uz svaki ležaj ima prostirku za pod, osim ako je cijeli pod pokriven itisonom; 4. da ima zasebno kupatilo čiji su pod i podovi do visine najmanje 1,50 m obloženi keramičkim pločicama;

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

5. da se posteljina mijenja najmanje svaka tri dana, peškiri svaki dan, odnosno prilikom svake promjene gosta. Član 20 Sobama II kategorije smatraju se jednokrevetne i dvokrevetne sobe sa posebnim ulazom koje se nalaze u dobro održavanim zgradama sa uređenim ulazom i električnim osvjetljenjem. Sobe II kategorije treba da ispunjavaju sljedeće uslove: 1. da su podovi od brodskog poda ili prekriveni itisonom ili toplim podom; 2. da imaju unutrašnju visinu najmanje 2,30 m; 3. da uz svaki ležaj imaju malu podnu prostirku, osim ako je cijeli pod pokriven itisonom; 4. da sobe bez zasebnog kupatila, imaju umivaonik sa tekućom toplom i hladnom vodom, uz umivaonik specijalnu utičnicu za električne aparate, ogledalo sa pogodnom rasvjetom, policu ili ormarić za toaletni pribor i najmanje dva nosača za peškire; 5. da su zidovi uz umivaonik obloženi keramičkim pločicama ili od drugog odgovarajućeg materijala; 6. da najviše tri dvokrevetne sobe (šest ležajeva) koje nemaju zasebna kupatila, imaju najmanje jedno zajedničko kupatilo i jedan WC. Član 21 Sobama III kategorije smatraju se sobe koje imaju jednostavniji namještaj, a mogu imati najviše četiri ležaja. Sobe III kategorije treba da ispunjavaju sljedeće uslove: 1. da imaju unutrašnju visinu najmanje 2,20 m; 2. da na svakih osam ležaja u sobama koje nemaju zasebna kupatila,

imaju prostoriju za umivanje u kojoj, osim umivaonika (najmanje jedan umivaonik na osam ležajeva) mora biti ogledalo i police za pribor za umivanje i nosač za peškir; 3. da na svakih osam ležajeva u sobama koje nemaju zasebni toalet, postoji najmanje jedan zajednicki toalet; 4. da najviše na 10 ležajeva u sobama, koje nemaju zasebno kupatilo mora postojati najmanje jedno zajednicko kupatilo. Član 22 Apartmani I kategorije, treba da ispunjavaju sljedeće uslove: 1. površina poda apartmana treba da bude najmanje 12 m2 po jednom ležaju; 2. da su prostorije apartmana unutrašnje visine najmanje 2,40 m; 3. da su podovi u sobama i dnevnom boravku apartmana od parketa ili brodskog poda ili da je cijeli pod pokriven itisonom; 4. da se uz svaki ležaj nalazi mali podni prekrivač, osim ako je pod pokriven itisonom; 5. da ima zasebno kupatilo čiji pod i zidovi su obloženi keramičkim pločicama do visine najmanje 1,50 m; 6. da u apartmanima sa više od dvije sobe postoji još jedan odvojeni toalet sa umivaonikom, ako je toalet smješten u kupatilu; 7. prostorije apartmana treba da budu opremljene kvalitetnim namještajem koji je usklađen sa tradicionalnom kulturom sela; 8. da se na balkonu ili terasi, odnosno u vrtu apartmana nalazi sto i najmanje onoliko stolica za koliko ležajeva je predviđen apartman; 9. da se u prostoriji za dnevni boravak, trpezariji, kao i u sobama na zidu, nalazi po jedna ukrasna slika; 10. da se gostima osigura smještaj vozila u garaži ili parkiranje vozila

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

neposredno uz zgradu u kojoj se nalazi apartman; 11. da se posteljina mijenja najmanje svaka tri dana, peškiri svaki dan, odnosno prilikom svake promjene gosta.

usluge u seoskom domaćinstvu, sprovodi nadležni organ lokalne uprave (u daljem tekstu: nadležni organ) koji se sastoji od najmanje tri člana, a imenuje ih starješina nadležnog organa.

Član 23 Apartmani II kategorije treba da ispunjavaju sljedeće uslove: 1. površina poda apartmana treba da bude najmanje 10 m2 po jednom ležaju; 2. da prostorije apartmana imaju unutrašnju visinu najmanje 2,30 m; 3. da su podovi u sobama i dnevnom boravku apartmana od parketa ili brodskog poda ili prekriveni itisonom ili toplim podom; 4. da se uz svaki ležaj nalazi mala podna prostirka, osim ako je pod prekriven itisonom; 5. da ima zasebno kupatilo, čiji pod i zidovi su obloženi keramičkim pločicama; 6. da postoji mogućnost korišćenja balkona, terase ili vrta; 7. da se gostima obezbijedi mogućnost parkiranja vozila u bližoj okolini zgrade u kojoj se nalazi apartman; 8. da se posteljina mijenja najmanje svakih pet dana, a peškiri svaki drugi dan, odnosno prilikom svake promjene gosta.

Član 25 Lice koje ima odobrenje za pružanje ugostiteljskih usluga u seoskom domaćinstvu, dužno je podnijeti Zahtjev za ponovnu kategorizaciju objekta u kojem pruža uslugu u roku 30 dana od dana kada je prestao ispunjavati propisane uslove za tu kategoriju objekta. Utvrđena kategorija objekta može se mijenjati ako se tokom poslovanja objekta promijene uslovi na osnovu kojih je objekat kategorisan. Postupak promjene kategorije objekta isti je kao i postupak za utvrdivanje kategorije.

V UTVRÐIVANjE MINIMALNIH USLOVA I NAČIN KATEGORIZACIJE OBJEKATA U KOJIMA SE PRUŽAJU UGOSTITELjSKE USLUGE U SEOSKOM DOMAĆINSTVU Član 24 Postupak kojim se utvrđuje da li su ispunjeni minimalni uslovi kao i uslovi za kategoriju u objektima u kojima se pružaju ugostiteljske 56

VI OZNAČAVANjE OBJEKATA U KOJIMA SE PRUŽAJU UGOSTITELJSKE USLUGE U SEOSKOM DOMAĆINSTVU Član 26 Vrste i kategorije objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u seoskom domaćinstvu označavaju se standardizovanom petougaonom tablom širine 30 cm i visine 28 cm, zelenog polja i (sa) tankom okvirnom bijelom linijom. Na sredini table, bijelim slovima, ispisana je vrsta objekta sa simbolom (za sobe i kampove), a iznad vrste objekta ispisana je oznaka kategorije objekta, ako se objekat kategoriše. Izdavanje standardizovanih tabli, iz stava 1 ovoga člana, koje moraju biti ujednačenog kvaliteta i tehničke izrade, u nadležnosti je organa lokalne uprave.

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

Standardizovanu tablu iz stava 1 ovoga člana imaju objekti sa oznakama vrste: - Soba za iznajmljivanje sa riječju: „SOBE” sa simbolom ležaja; - Apartman sa riječju: „APARTMAN”; - Kamp sa riječju: „KAMP” i simbolom šatora. Grafički prikaz standardizovanih tabli prikazan je na Obrascu oznaka kategorije turističkih seoskih domaćinstava, koji je odštampan uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.

ZAVRŠNA ODREDBA Član 28 Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom listu RCG. Broj: 01-142/4

Član 27 Kategorije turističkih seoskih domaćinstava su: Sobe Tri zvjezdice*** Prva kategorija Dvije zvjezdice** Druga kategorija Jedna zvjezdica* Treća kategorija Apartman Tri zvjezdice*** Prva kategorija Dvije zvjezdice** Druga kategorija Jedna zvjezdica* Treća kategorija Kamp Tri zvjezdice*** Prva kategorija Dvije zvjezdice** Druga kategorija Jedna zvjezdica* Treća kategorija

Ministarstvo turizma

Podgorica, 31. marta 2003. godine

v.d. Ministra, Branimir Gvozdenović, s.r.

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

Murići 58

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

Rječnik odabranih termina Aktivan odmor - aktivnost u slobodnom vremenu koja podrazumijeva sprovođenje određenih fizičkih aktivnosti u cilju unapređenja psiho-fizičkog zdravstvenog stanja Apartman - ugostiteljska jedinica sa nekoliko povezanih prostorija namijenjenih zadovoljenju svih smještajnih zahtjeva potencijalnog turiste Enologija (vinarstvo) - djelatnost proizvodnje, dorade, njege i čuvanja vina Ekokonačišta - smještajni objekti namijenjeni ekoturistima koji minimalno utiču na prirodno okruženje, izgrađeni su u skladu sa tradicionalnom arhitekturom i materijalima iz okruženja i koriste alternativne izvore energije Ekoturista - osoba motivisana da putuje u manjim grupama, spremna da saznaje o životu u divljini i kulturi područja i da pomaže u podršci, zaštiti i održivom razvoju lokalne zajednice Etno sela - turistička naselja u kojima su sačuvane etnološke i etnografske vrijednosti u duhu tradicije oblasti u kojoj se nalazi Gastronomija - nauka o poznavanju i pripremanju jela, posluživanju gostiju i odabiru pića

Hotel - osnovni ugostiteljski objekat u kome se pružaju usluge smještaja, ishrane i drugi potrebni i korisni sadržaji za korisnike usluga. Sastoji se od više tipova soba, a kvalitet i sadržaji objekta se definišu kategorijom zvjezdica Izlet - unaprijed pripremljena kombinacija dvije ili više turističkih usluga (prijevoz i druge turističke usluge) u trajanju kraćem od 24 sata, koja ne uključuje noćenje, a koje organizator putovanja ili posrednik nudi na prodaju i prodaje po jedinstvenoj cijeni Kategorizacija - sistem utvrđenih standardnih mjerila za ocjenjivanje kvaliteta smještaja, hrane i usluga u turističkim smještajnim objektima. Prikazuje se odgovarajućim simbolima (zvjezdica ili slovo) Održivi razvoj - koncept sveukupnog razvoja koji se zasniva na poštovanju i racionalnoj upotrebi resursa na kojima se taj razvoj bazira, a sve u cilju poboljšanja ili, u najmanjoj mjeri, zadržavanja istovjetnih životnih uslova i za buduće generacije. Paket aranžman - skup turističkih usluga objedinjenih na turističkom tržištu sa jedinstvenom cijenom. Paket aranžman

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

se iskazuje po osobi i sastoji se od smještaja sa predviđenom uslugom, prijevoza, a često i transfera

na zahtjev samog potencijalnog klijenta) kojima on djelimično, ili u potpunosti, zadovoljava svoju turističku potrebu.

Tržišni segment (engl. market segment) je tačno utvrđena grupa potrošača kojoj je namijenjen neki proizvod/usluga. Tržišni segmenti utvrđuju se istraživanjem tržišta na način da se utvrde određene zajedničke karakteristike potrošača (geografske, demografske i psihografske).

Turističko putovanje - jeste unaprijed pripremljena kombi nacija dvije ili više turističkih usluga (prijevoz, smeštaj i druge turističke usluge) u trajanju dužem od 24 sata ili u kraćem trajanju ako uključuje jedno noćenje, kao i višednevni boravak koji uključuje samo uslugu smeštaja u određenim terminima ili vremenskom trajanju koje turistička agencija organizator putovanja odnosno turistička agencija posrednik nudi na prodaju i prodaje po jedinstvenoj cijeni. Turističko tržište - skup odnosa turističke ponude i tražnje koji su usmjereni na razmjenu robe i usluga posredstvom novca.

Turistička agencija - privredno društvo, preduzetnik ili ogranak drugog domaćeg ili stranog pravnog lica koje na tržištu ponude i tražnje obavlja posredničku, organizatorsku i snabdijevačku ulogu u cilju zadovoljenja potreba turista. Turistička destinacija - jeste odredište turističkog putovanja koje svojom opremljenošću omogućava prihvat i boravak turista. Turistička infrastruktura - obuhvata objekte za informisanje, predah, snabdijevanje, rekreaciju, edukaciju i zabavu turista, npr. skijališta, kupališta i plaže, tematske i zabavne parkove, turističke informativne centre, centre za prihvat turista i posjetilaca, odmorišta pored puteva, objekte nautičkog turizma, terene za golf, teniske terene, bazene za kupanje, velnes objekte itd.

Turoperator - kompanija koja kreira i/ili plasira na turističkom tržištu inkluziv (inclusive) ture, vrši turističke usluge i/ili se pojavljuje kao subkontraktor u njihovom izvršenju.

Turistički aranžman - dvije ili više sinhronizovane turističke usluge koje se nude potencijalnom turisti (po odluci agencije ili

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

Odgovarajući termini i rečenice engleskog jezika prikladni za seoski turizam Appropriate English terms and statements convenient for rural tourism 1. Greetings - Pozdravi Engleski /English Hello! Good morning! Good afternoon! Good evening!

4. Accommodation - Smještaj Crnogorski / Montenegrin Zdravo! Dobro jutro! Dobar dan! Dobro veče!

Engleski / English Can I help you? I’d like to make a reservation. Would you like: • double room?

2. Introducing yourself - Predstavljanje Engleski /English My name is John and this is my wife, Serena. Pleasure! / Nice to meet you.

Crnogorski / Montenegrin Zovem se Džon, a ovo je moja žena, Serena. Drago mi je (što smo se upoznali.)!

3. Goodbyes - Pozdravi na odlasku Engleski /English Goodbye! Bye! Good night! Have a nice day!

Crnogorski / Montenegrin Doviđenja! Pozdrav! Laku noć! Prijatno! Prijatan dan želim!

• twin room? single room? triple room? room for four / five? suite? room with facilities for disabled? What would you like: • bed and breakfast? • half-board (usually includes breakfast and dinner)?

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

• • • • •

Crnogorski / Montenegrin Izvolite? Želio bih da rezervišem sobu. Da li biste željeli: • dvokrevetnu sobu sa francuskim ležajem? • dvokrevetnu sobu sa zasebnim ležajevima? • jednokrevetnu sobu? • trokrevetnu sobu? • sobu za četvoro / petoro? • apartman? • sobu za osobe sa posebnim potrebama? Šta biste željeli: • noćenje s doručkom? • polupansion (obično se sastoji od doručka i večere)? 61

Engleski / English • full-board (three meals included)? • all-inclusive? How much does it cost? Do you need: • kitchen (self-catering) in the room? • air conditioning ? • internet connection? • iron / ironing board / hairdryer? • laundry service? • satellite TV / cable TV? • parking lot? Would you like a room with: • sea view / lake view / garden view / vineyard view? adult / child check-in / check-out

Crnogorski / Montenegrin • pansion (uključena 3 obroka)? • pansion sa užinama i besplatnim pićem? Koliko to košta? Da li Vam je potrebna/-no: • kuhinja (sami kuvate svoje obroke) u sobi? • klima uređaj za rashlađivanje? • pristup Internetu? • pegla / daska za peglanje / fen? • usluge vešeraja? • satelitska televizija / kablovska televizija? • parking mjesto?

Engleski / English confirm the reservation discount excursion guest package holiday per night per person price souvenirs special offer supplement tour / tour guide tourist tax travel insurance You can cancel the booking in the next 48 hours.

Da li biste željeli sa: • pogledom na more / jezero / baštu / vinograd?

How would you like to pay the bill? By cash upon arrival or by credit card?

odrasla osoba / dijete prijava / odjava boravka (u pansionu, hotelu, itd.)

Thank you for visiting us. Please, come again. We wish you bon voyage.

Crnogorski / Montenegrin potvrditi rezervaciju popust ekskurzija gost paket-aranžman po noćenju po osobi cijena suveniri posebna ponuda dodatak tura / vodič boravišna taksa putničko osiguranje Možete otkazati rezervaciju u sljedećih 48 časova. Kako biste željeli da platite račun? Gotovinom po dolasku ili kreditnom karticom? Hvala na posjeti. Dođite nam ponovo. Želimo vam srećan put.

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

5. Directions (Where is ...?) / Pitati za put (Gdje se nalazi.... ?) 5.1. Asking for directions – Pitati za put Engleski / English Excuse me, sir/madam. Is this way to Virpazar? Excuse me, how do I get to the cyclists’ track? Excuse me, sir/madam. Where is trekking route?

Crnogorski / Montenegrin Izvinite gospodine/gospođo, je li ovo put za Virpazar? Izvinite, kako da dođem do staze za bicikliste? Izvinite gospodine/gospođo. Gdje je pješačka staza? Izvinite gospodine/gospođo. Excuse me, sir/madam. I am Pokušavam da dođem do trying to get to the bus/train autobuske / željezničke station. stanice.

5.2. Giving directions – Davati smjernice Engleski / English Turn left. Turn right. Cross the street. Go straight ahead. Go through this field/forest/ village, and then take the left/right path. Take this shortcut / path up this hill. The supermarket is in front of the Town Hall. Go by bus / by car / by train Take bus / car/ train. It is far from here.

detalj sa Skadarskog jezera

Turn right when you go out of Tourist Information Centre, head up a hill, and go past a park. Can you see the crossroads? There you must turn left.

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

Crnogorski / Montenegrin Skrenite lijevo. Skrenite desno. Pređite ulicu. Idite pravo. Prođite kroz ovo polje / šumu / selo, pa krenite stazom lijevo / desno. Krenite ovom prečicom / stazom uz brdo. Prodavnica je ispred Opštine/ Mjesne zajednice. Idite autobusom/ automobilom / vozom. Pođite autobusom / automobilom / vozom. Daleko je odavdje. Skrenite desno kada izađete iz turističke organizacije, idite uzbrdo i prođite pored parka. Da li vidite raskrsnicu? Tamo skrenite lijevo. 63

6. Buying and selling of domestic products / Kupovina i prodaja domaćih proizvoda Engleski /English

Crnogorski / Montenegrin

Seller Prodavac How can I help you? Izvolite? Šta želite? Da li biste kupili: Would you like to buy: • crno vino / bijelo vino / • red wine / white wine / domaću lozovu rakiju? local grape brandy? • goat / cow / sheep / • kozji / kravlji / ovčji / mixed milk cheese? miješani sir? • milk? • mlijeko? • home-made olives / olive • domaće masline / oil? maslinovo ulje? • tangerines / oranges / • mandarine/ lemons? pomorandže/ limunove? • grapes / figs / • grožđe/ smokve / pomegranates? šipkove? • chestnuts? • kestenove? • watermelon / melon? • lubenicu / pipun? • jam / marmalade / honey? • džem / marmeladu / med? • smoked ham / • pršut / domaću kobasicu? home-made sausage? • fish (carp, sea bass, sea • ribu (krap, brancin, orada, bream, bleak fish)? ukljeva)? 64

Engleski / English How much would you like? • Two (2) bottles of brandy / wine. • A kilo of smoked ham / smoked sausage. Fruit is fresh / ripe. Please, help yourself. Here you are. The total is € 44. Buyer I’d like to buy home-made olives. • How much is it?

Crnogorski / Montenegrin Koliko želite? • Dvije boce rakije / vina. • Kilogram pršuta / domaće kobasice. Voće je svježe / zrelo. Izvolite, probajte / poslužite se. Izvolite, uzmite. Vaš račun je 44 eura. Kupac Kupio bih /kupila bih domaće masline. • Koliko košta?

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

7. Buying a ticket for excursion / Kupovina karte za ekskurziju Engleski /English A: Could you give me some information about cruising on Skadar Lake? B: Sure. Go ahead. A: When does the boat leave? B: It leaves every morning at 8 o’clock. You should be here at least 15 minutes before embarkation. A: How much is the ticket?

Crnogorski / Montenegrin A: Možete li mi reći nešto više o krstarenjima po Skadarskom jezeru? B: Naravno. Samo izvolite. A: Kada brod isplovljava? B: Isplovljavamo svakog jutra u 8 sati. Trebali biste doći najmanje 15 minuta prije ukrcaja A: Koliko košta karta? B: Karta za odraslu osobu je B: An adult ticket is €15. 15 eura. A: Do children pay the full A: Da li djeca plaćaju punu price of the ticket? cijenu karte? B: For children under 2 it is B: Za djecu mlađu od 2 free, children between godine karta je besplatna, 3 and 15 pay half-price djeca između 3 i 15 plaćaju ticket. pola cijene A: Možemo li platiti A: Can we pay by credit card? kreditnom karticom? B: No, cash only, please. We B: Ne, samo kešom, molim. do not accept credit cards. Ne prihvatamo kartice.

8. Kayak / Bike / Car / Boat Rental Iznajmljivanje kajaka, bicikla, automobila i broda Engleski /English Hello. How may I help you? I’d like to rent a kayak / car / bike / boat.

Crnogorski / Montenegrin Zdravo. Izvolite? Želio bih da iznajmim kajak / auto / bicikl/ brod. U redu. Može. We have one. It is € 20 a day. Dnevno košta 20 eura. Fill out this form. Please, show Popunite ovaj formular. me your international driver’s Pokažite mi Vašu među license. narodnu vozačku dozvolu. Thank you very much. Hvala lijepo. You’re welcome. Nema na čemu.

Virpazar

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

9. Activities in the countryside / Aktivnosti na selu Engleski /English bird-watching cycling diving exploring countryside fishing hunting picking the grapes/olives/ figs/pomegranates rowing scuba-diving

Crnogorski / Montenegrin gledanje ptica vožnja biciklom ronjenje istraživanje predjela pecanje lov branje grožđa/maslina/ smokava/šipkova veslanje ronjenje sa bocom kiseonika ronjenje sa maskom za snorkelling ronjenje picking tangerines / oranges/ branje mandarina / lemons pomorandži/ limuna picking mushrooms branje pečurki climbing penjanje mountaineering planinarenje riding jahanje dugo pješačenje (po trekking nepristupačnim predjelima)

Engleski /English hiking harvesting sowing kayaking camping sailing collecting chestnuts harvesting herbs

Crnogorski / Montenegrin dugo pješačenje *(dio pješačke ture) žetva sjetva kajakarstvo kampovanje jedrenje skupljanje kestena branje ljekovitog bilja

barski maslinjak

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

Literatura: • Beirman, D.: Restoring tourism destinations in crisis: a strategic marketing approach, Oxon, UK, 2003. • Buhalis, D., Costa, C.: Tourism business frontiers, Elsevier Butterworth-Heinemann Linacre House, Oxford, 2006. • Buckley, R.: Case studies in Ecotourism, Wallingford, Oxon, UK, 2003. • Hawkins, E. Donald, Lamoureux, Kristin: Razvoj produkata konkurentnog seoskog turizma za destinaciju Stara planina, Međunarodni institut za turizam, GWU, Vašington, 2006. • Holloway, J. Christopher, Robinson, Chris: Marketing for Tourism, Longman, London, 2000. • Horwath i Horwath Consulting: Strategija razvoja ruralnog turizma Splitsko-dalmatinske Županije, Zagreb, 2009. • Jovanović A. idr.: Priručnik za razvoj seoskog turizma, Regionalna privredna komora, Valjevo, 2008. • Ostrovski, S.: Tourism in the face of 21st century s challenges, Institute of Tourism Academy of Physical Education Cracow, Poland, 1999. • Popović, M., Pavlović, B.: Koralno more, HTP „Korali“, 1994. • Službeni list RCG, br. 23/2003. • Službeni list RCG - Opštinski propisi, br. 21/2004. • Službeni list RCG, br. 30/2004. • Službeni list RCG, br. 17/2011. • Službeni list RCG, br. 32/2011. • Sweeting, J. E. N., Sweeting, R. A.: A Practical Guide to Good Practice – Managing Environmental and Social Issues in the Accomodation Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

Sector, The Center for Environmetal Leadership in Business, Washington, DC, 2004. • Vitić-Ćetković, A.: “Promotion of Education for Sustanable Development in Montenegro“, Education Policy and Equal Education Opportunities, Open Society Foundations, New York, USA, 2012, p. 163 – 177., ISBN 978-1936133512 Library of Congress Cataloging – in Publication Data • Vujović, M., Mustafić, S., Baković, A.: Tradicionalna barska kuhinja, NVO Mediteranski centar fotografije, Bar, 2008. • Wahab, S., Pigram, J. J.: Tourism, Development and Growth – the Challenge of Sustainability, Routledge, London, 1997. • Šarić, N. idr.: Priručnik za vođenje pansiona, GTZ, Beograd, 2008. http://www.cenort.rs/ http://www.coolinarika.com/ http://www.ecolabel.eu http://www.insights.org.uk http://www.montenegrotravel.net/ http://www.oldfarmdorn.co.uk http://www.ostorka.org.rs/ http://www.pannoniantourism.hu/ http://www.tourism.in.rs/ http://www.virtualtourist.com/

Priručnik za seoski turizam i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima

TURISTIÄ&#x152;KA ORGANIZACIJA BAR | Obala 13. jula bb, 85000 Bar, Montenegro tel/fax: +382 30 311 633; 311 969 | E-mail: tobar@t-com.me; info@bar.travel Web: www.visitbar.org www.bar.travel

Evropska unija