Priroda i okoliš by Tomislav Dalmatin

riječ urednice Poštovani čitatelju!

ada se prije par dana na mom stolu našao ogledni primjerak našeg prvijenca »Priroda i okoliš« pao mi je kamen sa srca pomislivši da je i toj velikoj pripremi došao kraj. Malo sa strepnjom okrenula sam korice i zaledila se... prva stranica prazna i tek pri dnu vidim jedan smajlić uz pozdrave od tehničke ekipe s riječima »a da nešto napišeš kao uvodnu riječ, bio bi red«. Pogledala sam oko sebe i žurno počela prelistavati hrpu časopisa sa sličnom tematikom u nadi da će me nešto inspirirati i da ću napisati »nešto pametno, nešto drugačije, nešto što će Vas potaknuti da pročitate a ne samo da pogledate korice«. Ali ništa. Okrenula sam se prema laptopu i počela guglati upisavši »kako napisati najbolju (nikako ne običnu) uvodnu riječ«, pročitala stranica i stranica... i opet ništa. Niti I od Inspiracije. Onda pomislih, pa dobro bombardiraj ih sa hrpom informacija pa ih možda pridobiješ. Ali pridobiti koga? I s čim? Tko su budući čitatelji »Prirode i okoliša«? I kako doći do njih? Što ih zanima? I tako... hrpa pitanja a odgovora nigdje. Valjda mi sve sive stanice otišle na malo poduži odmor. Na Bali. Prazna stranica i dalje titra preda mnom i već mi je muka od svega. Čemu sve ovo? Još jedan u nizu časopisa koji će završiti negdje pored peći i za koji će neka baka reći da nije niti za vatru potpalit. Sinko ne valja ti taj papir, treba onaj šuškavi! Ponovo se vraćam na korice a od tamo me pogledaše oči euroazijskog risa. I kao da u njima piše »pa zar ćeš me i ti prepustiti zaboravu, pa i ja sam još uvijek dio prirode«. I tada mi osmijeh prijeđe preko lica jer se prisjetih čemu sve ovo. Nije važno hoćete li samo pogledati korice i da li će ovaj papir završiti negdje pored peći. Ipak će časopis bar na par sekundi biti u Vašim rukama pa se možda zakačite za neko slovo ili riječ. I možda pomislite da smo ipak svi mi dio Prirode, dio svemira, mjesta inspiracije i istraživanja. Prirode koju čovjek kroz povijest stalno mijenja stvarajući sebi novo okruženje - Okoliš. I Priroda je ta koja stalno uzmiče pred Okolišem, prepuštajući mu materijalnu i kulturnu

baštinu, vodu, tlo, zrak, klimu, biljni i životinjski svijet. I sve se mijenja, nestaje a mi samo gledamo i svjesno ili ne sve to dopuštamo ili prešućujemo. A Priroda prestaje biti onako nježna kako smo navikli i počinje pokazivati onu svoju ćudljivu, žensku stranu. Izaziva potrese, poplave, suše, uragane jer kako je uopće možemo poistovjetiti s Okolišem. I kako ih onda pomiriti?! Ruka mi sama počinje okretati listove ovog No.1 i kao da prvi put gledam što su kolege suradnici napisali. ISO standardi, sačuvajmo kršku ljepoticu, briga za kvalitetu vode, zaštita ugroženih vrsta, Međunarodni dan čistih planina, Dječji samit o okolišu, NATURA 2000, aktivnosti i projekti u HNŽ/K podržani od strane Fonda za zaštitu okoliša... i upitah se da li iza tih naslova stoje samo autori koji su entuzijasti i zaljubljenici u prirodu ili nas ipak ima puno, puno više. Listajući dalje časopis ponovo se susretoh s onim istim risom, ali sad u nekoj drugoj, opuštenoj pozi a iz njegovih očiju kao da frca »znam da nećeš«. Po drugi put se osmjehnuh jer znam da je u pravu. Jer iza ovih mojih nazovi uvodnih riječi stoji cijeli tim onih pravih zaljubljenika u prirodu, ljudi koji po cijele dane i noći promatraju, broje, bilježe, ispituju, putuju, drže radionice, štite, pišu... što sve ne samo da pomire Prirodu i Okoliš. I čovjeka. I tu je jedini pravi razlog zašto je »Priroda i okoliš« ispred Vas. Da i u Vama probudimo okolišnog prirodoljupca, da budete kreativni i dio ove cijele priče. Sve Vaše sugestije, prijedloge, članke ćemo rado prihvatiti i uvrstiti već u narednom broju. Mail je već tu negdje na stranici i imate otvoreni poziv da nam pišete i dostavljate svoje ideje, jer mi smo tu da se mijenjamo za što bolju i kvalitetniju informiranost, za veći doprinos za zaštitu i očuvanje prirode koju smo naslijedili i da okoliš učinimo ugodnim za život dostojan čovjeka. I kao što Cesarić reče u jednoj svojoj: Moj prijatelju, mene više nema, Al nisam samo zemlja, samo trava, Jer knjiga ta što držiš je u ruci, Samo je dio mene koji spava. I ko je čita -u život me budi. Probudi me, i bit ću tvoja java. Do sljedećeg broja želim Vam ugodno čitanje i razbuđivanje.

Vaša urednica

Marlena Ćukteraš, prof. mcukteras@gmail.com

priroda i okoliš | 3

>>>>>>>> I M P R E S S U M >>> Nakladnik Ekološka udruga “Lijepa naša” - Čapljina Ante Starčevića 43c, 88300 Čapljina, Bosna i Hercegovina tel./fax: ++387 36 810 320 mobitel: ++387 63 323 811 www.eulijepanasa.ba | info@eulijepanasa.ba ID broj: 4227159410004 Žiro-Račun: Hypo Aple Adria d.d. 306-027-00000-11742 Devizni račun: Hypo Aple Adria d.d. IBAN: BA393060203710182060 SWIFT: HAABBA22 Account currency: EUR Account number: 30602037101820060

Partner Neretva Delta Forum - Mostar Ante Starčevića bb, 88300 Čapljina, Bosna i Hercegovina tel./fax: ++387 36 807 731 neretva.delta.forum@tel.net.ba

INFO Izazovi ISO standarda

Sačuvajmo Bregavu, kršku ljepoticu, za buduće naraštaje!

Dječji samit o okolišu - Ozonski omotač

Briga za kvalitetu voda

Leptiri - indikatorske vrste i marketinški alat

Dobro je poznavati pojmove

RUBRIKE

Glavni i odgovorni urednik Marlena Ćukteraš, prof.

Mobitel: +387 63 640 369 - mcukteras@gmail.com

Zamjenik glavnog urednika Marinko Dalmatin, dipl. biolog

Mobitel: +387 63 323 811 - marinko.dalmatin@tel.net.ba

Uredništvo

Tomislav Lukić, Ivan Buntić, dipl. biolog, Kamilo Čuljak, dipl. iur., Ana Soldo, prof., Mario Dalmatin, dipl. oec., Josip Vekić, Irena Rozić, mag., Mario Zovko, dipl. ing. stroj., Ante Vujinović, mag. arh./pov., Zdravko Kutle

Znanstveni odbor

prof.dr.sc. Mirjana Miličević, prof.dr.sc. Jaroslav Vego, prof.dr.sc. Nevenko Herceg, prof.dr.sc. Božo Vukoja, prof.dr.sc. Branko Glamuzina, mr.sc. Milenko Raguž, mr.sc. Krešimir Šaravanja, mr. sc. Nebojša Jerković, mr.sc. Osman Delić

34 - 37

Zaštita šišmiša sliva donjeg toka rijeke Neretve

Jasminko Mulaomerović

Lektura i prijevod Marica Tolić, dipl. novinar, Marijana Matić, prof.

Grafički urednik Toni-Tomislav Dalmatin, dipl. oec.

Mobitel: +387 63 353 548 - tomislav.dalmatin@tel.net.ba

Obrada fotografija Josip Dalmatin, dipl. ing. građ., Igor Knežević

Tisak Grafotisak d.o.o. Grude

Naklada 1000 komada

IZDAVANJE ČASOPISA POMOGLI: FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA HNŽ/K www.fzohnz-k.ba Prospect C&S uz konzorcij s EPTISA, SIA ELLE i Latvijskim fondom za prirodu (Latvian Fund for Nature) kroz projekt “Podrška provođenju Direktive o pticama i Direktive o staništima u Bosni i Hercegovini”..

4 | priroda i okoliš

Međunarodni dan čistih planina u općini Prozor - Rama Irena Rozić

Stanje okoliša na području Grada Mostara Mirjana Miličević

Prirodne i krajobrazne vrijednosti Hercegovačkoneretvanske županije/kantona Josip Dalmatin

40-42

SADRŽAJ

TEMA BROJA

Direktiva Europske unije o staništima i projekt “NATURA 2000 u Bosni i Hercegovini” Aleksander Golob

10 - 15

Stanišni tipovi u Bosni i Hercegovini od značaja za Europsku uniju

16 - 21

Đorđije Milanović

Ptice ne poznaju državne granice Ivaylo Zafirov

22 - 25

Sisavci i NATURA 2000 u Bosni i Hercegovini Dražen Kotrošan

26 - 29 Komunikacija za NATURU Špela Polak i Amila Saleš

30 - 32

Ovi članci su dio aktivnosti pri provođenju projekta “Podrška provođenju Direktive o pticama i Direktive o staništima u Bosni i Hercegovini”. Projekt financira Vlada Švedske pod upravom Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini. Projekt implementira Prospect C&S uz konzorcij s EPTISA, SIA ELLE i Latvijskim fondom za prirodu (Latvian Fund for Nature). Više informacija: www.natura200.ba

Sadržaj ovih članaka je isključiva odgovornost Prospect C&S uz konzorcij s EPTISA-om, SIA ELLE i Latvijskim fondom za prirodu i ni u kom slučaju ne predstavlja stanovišta Europske unije ni SIDA-e.

Na naslovnici:

Euroazijski ris (Lynx lynx) lightpoet © 123rf.com

ZAŠTIĆENE VRSTE U BOSNI I HERGEGOVINI Euroazijski ris (Lynx lynx) Uslijed njihovog globalnog statusa, male brojnosti ali i zbog krivolova ris se svrstava u kategoriju ugroženih vrsta u Bosni i Hercegovini.

9 priroda i okoliš | 5

IZAZOVI

ISO STANDARDA Podizanje svijesti javnosti i uposlenih u gospodarstvu o ISO standardima (9001:2000, 14001:2004), zakonskoj regulativi i okolišnoj dozvoli kao alatima za zaštitu ozonskog omotača i osiguranje energetske učinkovitosti

Sačuvajmo Bregavu, kršku ljepoticu, za buduće naraštaje! Tekst Marijana Matić

Tekst Milenko Raguž

Globalizacija u suvremenim uvjetima poprima najšire razmjere u svim sferama, a naročito društveno-ekonomskoj, monetarno-financijskoj i međunarodno-trgovinskoj. Globalnim postaju informacije, novac, tržišta, proizvodi, usluge itd. Usvajanjem globalnog koncepta razvoja kroz AGENDU 21, čovječanstvo se na pragu XXI. stoljeća opredijelilo za uspostavu i osiguranje uravnoteženog ekonomskog rasta, uz očuvanje i racionalno korištenje prirodnih resursa koji će osigurati budućnost narednim generacijama. Jadan od važnih instrumenata napretka ka održivom razvoju je međunarodna suradnja sa svom svojom razuđenošću ciljeva i metoda, a jedna od njih je zaštita prirodnih resursa i očuvanje okoliša te uvođenje ISO standarda u proizvodnju, uz proklamiranu energetsku učinkovitost i smanjenje stakleničkih plinova. Generalni cilj projekta je zaštita prirodnih resursa i povećanje konkurentnosti proizvoda na domaćem i inozemnom tržištu, te približavanje i usuglašavanje zakonskih normi s Europskom unijom. Specifični cilj projekta je da se poveća ekološka svijest javnosti, informiranost gospodarskih subjekata, nevladinih udruga, građana i pojedinaca o mogućnostima i potrebama uvođenja ISO standarda koji osiguravaju energetsku učinkovitost i doprinose smanjenju emisije stakleničkih plinova i uništavanja ozonskog omotača. Rezultat: Kroz edukativna predavanja sudionici radionica usvojili su znanja o ISO standardima (9001 i 14000), okolišnoj dozvoli, energetskoj učinkovitosti i klimatskim promjenama.

6 | priroda i okoliš

U organizaciji Neretva Delta Foruma u Stocu je održana informativno-edukativna radionica u sklopu projekta »Zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti riječnih ekosustava uz poticanje volonterske inicijative mladih u slivu rijeke Neretve i Trebišnjice na području HNŽ-a«. Projekt je podržan od strane Fonda za zaštitu okoliša HNŽ-a. Tijekom predstavljanja ciljeva projekta naglašena je potreba veće brige za očuvanjem ove krške ljepotice počevši od lokalnih vlasti, NVO-a pa do pojedinaca. Bregava, ta „Modra rijeka“ opjevana u pjesmama Maka Dizdara, još uvijek nadahnjuje i inspirira kako mlade tako i stare. Ona još uvijek progovara svojim stihovima, ali i upozorava. Projektne aktivnosti bile su usmjerene na podizanje svijesti javnosti o mogućim štetama i posljedicama za općinu Stolac i rijeku Bregavu ukoliko se nastavi naša pasivnost prema projektu Gornji horizonti. Članovi NDF-a prezentirali su metodologiju praćenja riječnih parametra koji pružaju dobru polaznu osnovu za indikaciju stanja zdravlja rijeke. Metodologija predstavlja alat u rukama pojedinaca, NVO-a, učenika i lokalnih ljudi da utječu na donositelje odluka kad je u pitanju integralno upravljanje slivom Neretve i Trebišnjice. Projekt je ukazao na potrebu da se sačuva ovaj riječni biser koji nije samo rijeka u kojoj žive ribe i drugi vodeni organizmi, nego je to rijeka koja donosi život općini Stolac i njezinim žiteljima.

DJEČJI SAMIT O

OKOLIŠU OZONSKI OMOTAČ

Tekst Marlena Ćukteraš

limatske promjene su sveprisutne i osjećaju se na svim kontinentima. Temperatura se povećava, ledenjaci tope, a ekstremne vremenske pojave su sve češće i intenzivnije. Da bi se izbjegli daljnji rizici po naš planet i buduće generacije, potrebno je što hitnije djelovati. Jedna od ključnih karika u tom procesu je edukacije o okolišu i podizanje svijesti javnosti, posebice učenika. Jedan od ciljeva “Projekta podizanja svijesti kod djece/učenika o potrebi zaštite Ozonskog omotača planeta Zemlje - Dječji samit o okolišu”, koji ima podršku Fonda za zaštitu okoliša HNŽ/K a realizira udruga “EHOO” Čapljina, je uključivanje učenika u proces sustavne edukacije o okolišu.

Udruga “EHOO” Čapljina, uz suradnju partnera i suradnika na projektu, kreirala je cijeli niz aktivnosti koje će potaknuti učenike osnovnih škola da se uključe u ovu priču o klimatskim promjenama. Samo neke od aktivnosti su edukativna predavanja, izložbe, radionice i predstave. Uz potporu Fonda za zaštitu okoliša HNŽ/K, udruga “EHOO” je uz suradnju sa školama (SŠ “Ruđer Bošković” - Ljubuški i SŠ u HNŽ-u) organizirala prvi “Dječji samit o okolišu” u Ravnom. Kao gosti prisustvovali su i učenici Biskupijske klasične gimnazije Ruđer Bošković iz Dubrovnika koji su sa svojim glazbenim programom i predstavom oduševili prisutne. Nakon programa i razgledavanja Izložbe fotografija o Naturi 2000, učenici i organizatori su posjetili špilju Vjetrenicu. Djelatnici JP “Vjetrenica - Popovo polje” su još jednom pokazali svoju privrženost djeci, zaštiti i očuvanju prirodnih vrijednosti. Pozvali su organizatore i nazočne da “Dječji samit o okolišu” bude model i mjesto gdje će učenici razmjenjivati svoja znanja i prikazivati produkte kreativnog rada, što će biti izravan doprinos zaštiti, očuvanju prirode i okoliša. Učenici, profesori i NVO-e Projekt podizanja svijesti kod djece o potrebi zaštite Ozonskog su još jednom pokazali svoju omotača planeta Zemlje spremnost, znanje, stvaralački i kreativni rad, te da mogu mijenjati dosadašnje navike, rušiti barijere i biti odgovorni prema prirodi i okolišu. Uz iščekivanje sljedećeg “Dječjeg samita o okolišu”, nadamo se da je ovo početak i jedne prekogranične suradnje između škola koje će potaknuti razmjenu znanja i vještina ovih sad malih, ali u budućnosti “velikih” ljudi.

priroda i okoliš | 7

Briga za kvalitetu voda

Leptiri

indikatorske vrste i marketinški alat

Tekst Kamilo Čuljak

Briga za zaštitu, očuvanje, korištenje i upravljanje vodnim resursima na području Federacije BiH definirana je Zakonom o vodama, te europskom Direktivom o vodama (CD 2000/60/EC). Rijeka Trebižat sa svojim sedrenim navlakama, bukovima, slapovima i vodopadom Kravica privlači ljude, kupače i turiste iz svih krajeva svijeta. Uslijed brige za kvalitetu vode rijeke Trebižat, općini Ljubuški odobren je projekt „Rekonstrukcija i proširenje uređaja za tretman otpadnih voda općine Ljubuški“ koji je dio šireg projekta pod nazivom „Upravljanje Neretvom i Trebišnjicom“ koji se financira grant sredstvima GEF-a, putem Svjetske banke, kao i sredstvima koja su izdvojili općina Ljubuški, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH. Senzibilitet lokalnih vlasti, nevladinih organizacija, ekologa i turističkih djelatnika za pitanja zaštite voda rijeke Trebižat navele su izvođača i donatore da prolongiraju radove na rekonstrukciji pročistača, što se pokazalo opravdanim. Shodno tome je općina Ljubuški, sukladno zahtjevu Izvođača radova, obavijestila javnost da su radovi pomjereni te da neće doći do većih onečišćenja vode niti utjecaja na biološku raznolikost. Ovo je samo jedan dobar primjer suradnje lokalnih vlasti, Izvođača radova i lokalnih nevladinih organizacija da se problemi u prostoru mogu rješavati konstruktivnim i argumentiranim dijalogom koji vodi do ostvarenja zajedničkog cilja - bolje kvalitete vode za za sve ljude koji žive uz rijeku Trebižat.

8 | priroda i okoliš

Tekst Marinko Dalmatin

Leptiri – insekti očaravajućih boja plijene svojim izgledom, pojavom, oblikom i dekorom poglede svih uzrasta, od djece pa do odraslih. Zato nije niti čudo što su postali marketinški objekt te ih mnogobrojni proizvođači koriste kao logo tvrtke i sl. Kako proizvođači tako i trgovci su postali svjesni njihove ljepote i prepoznatljivosti kao simbola/znaka čiste i očuvane prirode, zdravog okoliša i čiste tehnologije. Ova pojava korištenja leptira u marketinške svrhe pokazala se opravdana i utemeljena, jer upravo leptiri su najbolji indikatori stanja/zdravlja okoliša. Onda ne treba čuditi činjenica da su leptiri marketinški eksploatirani i što se njihov znak koristi na proizvodima ili su stilizirani dijelovi marketinške prodaje. Nisu samo proizvođači prigrlili leptire kao dio marketinške igre, to čine i turističke organizacije u svojoj ponudi, nevladine organizacije ih koriste kao loga, a proizvođači suvenira, slikari, kipari i kostimografi ih koriste kao nezaobilazne motive. Za razliku od marketinške eksploatacije, ekolozi se bave leptirima u znanstvenim radnjama, istražujući njihovu prisutnost u prostoru, prijetnje u smislu smanjenja brojnosti, te zaštitom i očuvanjem vrsta i njihovih staništa. Leptiri su dobri pokazatelj/indikatori stanja okoliša pa ih stoga tako treba i promatrati. Projekt »Leptiri - indikatori stanja okoliša na utjecajnom području koridora Vc«, uz provedbu od strane Referentne grupe i podržanog od Fonda za zaštitu okoliša HNŽ ima za cilj ustvrditi stanje leptira duž trase koridora Vc, te sukladno dobivenim rezultatima dati ocjenu stanja okoliša na ovom području u odnosu na referentni. Ovo je mali doprinos izučavanju ove skupine ali i definiranju pritisaka na prirodu i okoliš uslijed izgradnje pojedinih objekata u osjetljivim područjima koji imaju izravan utjecaj na ovu skupinu insekata. Predloženi projekt biti će samo mali doprinos ukupnoj zaštiti ovih ljepotana prirode koji traže sustavno izučavanje i praćenje tijekom cijelog životnog ciklusa.

ZAŠTIĆENE VRSTE U BOSNI I HERCEGOVINI

Euroazijski ris (Lynx lynx) Ris se svrstava u kategoriju ugroženih vrsta u Bosni i Hercegovini uslijed njihovog globalnog statusa, male brojnosti ali i krivolova. Tekst Josip Vekić

Ris je najveća mačka u Europi pa tako i na BiH tlu. To je vrsta iz roda risova unutar porodice mačaka. Prosječna visina je 60-75 cm, a dužina tijela im je 80-130 cm uz dodatak repa dužine između 11 - 24,5 cm. Ovisno o području gdje žive, prosječno su teški od 20 do 26 RAZRED: Sisavci kg. Na ušima su prisutne duže (Mammalia) RED: dlake crne boje «kićanke», čija Zvijeri (Carnivora) dužina varira od 4 do 6 cm. Na PODRED: prednjim ekstremitetima ima Mačkolike zvijeri pet a na zadnjim četiri prsta. (Feloidea) Osnovna boja je žuto-mrka, PORODICA: Mačaka (Felidae) po leđima tamnija, dok je na ROD: trbuhu i unutrašnjim stranama Mačke (Felis) nogu blijedo-žuta. Po tijelu su VRSTA: rasute okrugle i ovalne pjege Euroazijski ris – rise. Na leđima su prisutne LATINSKI NAZIV: Lynx lynx veće a na ekstremitetima manje pjege. Uglavnom živi samostalno, osim u vrijeme parenja, kao i u vrijeme dok su majke sa mladuncima (obiteljske grupe). Zauzima teritorij od 10 km2 do preko 200 km2 i na njoj ne trpi druge jedinke iste Međunarodni propisi vrste. Dnevno prelazi Bernska konvencija od 5 do 25 km. Direktiva o zaštiti staništa Spolno dozrije CITES vanje ženki je između Domaći propisi Zakon o lovstvu FBiH 20. i 24. mjeseca Zakon o lovstvu RS života, a mužjaka sa 30 mjeseci starosti (poslije treće zime). Pari se tijekom veljače i ožujka mjeseca. Nakon skotnosti od deset tjedana, ženka koti dvoje-troje mladunaca na nekom mirnom mjestu i ostaju uz majku do sljedećeg proljeća.

Prosječna dužina života u prirodi je 12-15 godina, a u zatočeništvu i 20 godina. Osnovni izvor hrane je meso toplokrvnih životinja, u pro sjeku im je potrebno oko 3,3 kg dnevno. Ljeti najveći stupanj ishrane sačinjavaju glodavci a zimi dvopapkari (jeleni, srne, divokoze, mufloni, divlje svinje). Lovi tipično kao sve mačke, prikrada se iz zasjede i zaskoči lovinu ili ju sustiže u kratkom trku (najviše do 20 m). Staništa risa nalaze se u planinskim masivima sjeverozapadne, zapadne i centralne Bosne i Hercegovine. Područja na kojima je do sada primijećen obuhvaćaja općine: Bihać, Bosanski Petrovac, Ključ, Banja Luka, Šipovo, Ribnik, Mrkonjić Grad, Glamoč, Bosansko Grahovo, Drvar, Bugojno, Donji Vakuf, Gornji Vakuf-Vranica, Čvrsnica, Livno, Posušje.

Brojnost populacije na teritoriju Bosne i Hercegovine procjenjuje se na oko 60 jedinki. Ris se svrstava u kategoriju ugroženih vrsta u Bosni i Hercegovini, uslijed njihovog globalnog statusa, male bro jnosti ali i krivolova. Krivolov utiče na redukciju brojnosti risa, gdje je kao rijetka vrsta interesantan za krivolovce, ali i zbog šteta koje pričinjava domaćoj stoci. Ris je uvršten u Direktivu o zaštiti staništa Aneks II od interesa za Europsku uniju i čije očuvanje zahtijeva proglašenje Posebnih područja očuvanja (Speciol Aries of Conservation) kao dijela ekološke mreže Natura 2000.

priroda i okoliš | 9

Bukova (pra)šuma ispod Čvrsnice © Aleksander Golob

Velika klimatska i geomorfološka heterogenost prostora Bosne i Hercegovine ogleda se u jednoj od najvećih bioloških raznolikosti u čitavoj Europi, a visok stupanj endemskih vrsta daje joj značaj i na nivou globalne biološke raznolikosti.

10 | priroda i okoliš

Tekst Aleksander Golob

priroda i okoliš | 11

rostor Bosne i Hercegovine sastoji se od kontinentalne, alpske i mediteranske biogeografske regije, u kojima su domaći znanstvenici identificirali 64 različita stanišna tipa i 224 vrste životinja i biljaka od europskog značaja za koje bi se trebala odrediti područja za njihovo dugoročno očuvanje.

Zaštita prirode u Europskoj uniji

Bosna i Hercegovina ima pravne obveze za očuvanje biološke raznolikosti koje proizlaze iz ratifikacije sljedećih međunarodnih sporazuma: »» Konvencija Organizacije udruženih naroda o biološkoj raznolikosti (Rio de Janeiro, 1992.), ratificirana 2002. godine, »» Konvencija o močvarama od međunarodnog značaja (Ramsar, 1971.) – obveze preuzete koncesijom 2002. godine, »» Konvencija o zaštiti divljih životinja, biljaka i prirodnih staništa u Europi (Bern, 1979.), ratificirana 2009. godine.

Europska unija i njezine države članice među vodećim su snagama u svijetu kada je u pitanju zalaganje za ispunjavanje međunarodnih sporazuma na polju okoliša, uključujući i pomenute konvencije iz područja zaštite prirode. Već 1979. godine usvojena je Direktiva o pticama, a 1992. godine i Direktiva o staništima, čiji je cilj bio doprinijeti osiguranju biološke raznolikosti kroz očuvanje prirodnih staništa divlje faune i flore. Mjere poduzete u skladu s ovom Direktivom namijenjene su održavanju ili povratu u povoljno stanje očuvanosti prirodnih staništa i tipova ugroženih vrsta divlje faune i flore na teritoriji država članica EU. Pri tome se uzimaju u obzir gospodarske, socijalne i kulturne potrebe te regionalne i lokalne karakteristike.

Prema odredbama Ramsarske konvencije, Bosna i Hercegovina je trebala proglasiti zaštićenim močvare od međunarodnog značaja koje se nalaze na njezinom teritoriju, a prema odredbama Bernske konvencije prijedlog područja Emerald mreže. Dosadašnji prijedlozi BiH za ova međunarodna područja ne prelaze 5% njezina teritorija, što se u međunarodnoj javnosti ocjenjuje kao vrlo nizak postotak s obzirom na pomenutu važnost prostora Bosne i Hercegovine za biološku raznolikost.

Cilj Direktive o staništima ostvaruje se osnivanjem koherentne ekološke mreže posebnih područja očuvanja pod nazivom Natura 2000. Ova mreža, sastavljena od lokaliteta u kojima se nalaze prirodni stanišni tipovi i staništa vrsta od posebnog značaja, omogućuje njihovo održavanje u povoljnom stanju očuvanosti te, tamo gdje je to potrebno, njihov povrat u takvo stanje. Mreža Natura 2000 obuhvaća i posebna područja zaštite koja su države članice dužne odrediti u skladu s Direktivom o pticama.

Graf br. 1: Udio područja Natura 2000 mreže na površini teritorija pojedinih država članica EU (izvor: http://ec.europa.eu/ environment/nature/natura2000/barometer/index_en.htm)

12 | priroda i okoliš

Svaka država članica doprinosi stvaranju Nature 2000 u razmjeru u kojem su na njezinom teritoriju zastupljeni tipovi prirodnih staništa i staništa vrsta od posebnog značaja. U tu svrhu svaka država članica, na temelju određenih kriterija i odgovarajućih znanstvenih informacija, određuje lokalitete kao posebna područja zaštite. Prijedlog odredbe područja Natura 2000 jedan je od uvjeta za članstvo u EU. Udjel područja Natura 2000 u pojedinim državama članicama EU prikazan je na Grafu br. 1, iz kojeg je vidljivo da ne postoji pravilo o obujmu udjela teritorija zemlje koja treba da bude dio Natura 2000 mreže, već taj udjel ovisi o stupnju očuvanosti biološke raznolikosti u pojedinim zemljama.

Planinski svijet krije mnoštvo važnih i rijetkih biljnih zajednica i endemskih vrsta (pogled s Prenja na Čvrsnicu) © Aleksander Golob

Provođenje politike EU na području zaštite prirode smatra se jednim od osnovnih uvjeta za članstvo u Europskoj uniji, kao i za financijsku podršku infrastrukturnim i energetskim projektima europ skim zemljama koje se kandidiraju za članstvo u EU.

Za područja Natura 2000 mreže države članice utvrđuju mjere očuvanja koje uključuju odgovarajuće zakonske, administrativne ili ugovorne mjere koje odgovaraju ekološkim uvjetima za tipove prirodnih staništa i vrsta koje su prisutne na tim područjima. Države članice EU poduzimaju odgovarajuće korake kako bi se u područjima Natura mreže izbjeglo pogoršanje prirodnih staništa i staništa vrsta, kao i uznemiravanje vrsta za koje su ta područja određena. U tom smislu, države članice mogu odobriti bilo kakvu investiciju, odnosno plan ili projekt tek nakon što se na osnovu stručnog mišljenja uvjere da on neće negativno utjecati na integritet dotičnog Natura 2000 područja. Države članice dužne su provoditi nadzor nad stanjem očuvanosti Natura 2000 prirodnih staništa i vrsta te svakih šest godina pripremiti izvještaj o provedbi zaštitnih mjera. Pored toga, dužne su poduzeti sve potrebne mjere za uspostavu stroge zaštite životinjskih vrsta, među kojima su skoro sve ptice, šišmiši, veliki predatori, vodozemci i ugrožene vrste iz skupina gmazova, beskičmenjaka i biljaka na čitavom području njihovog prirodnog životnog prostora.

Projekt „Podrška za provođenje Direktiva o pticama i staništima u Bosni i Hercegovini“ Da bi se u zemljama poput Bosne i Hercegovine, gdje postoji interes za članstvo u EU, mogle lakše sprovesti političke i ekonomske reforme koje su nužne za postizanje standarda koji važe u EU, na raspolaganju su predpristupni fondovi, takozvani IPA programi. U okviru takvog programa zasnivao se projekt pod nazivom „Podrška za provođenje Direktiva o pticama i staništima u Bosni i Hercegovini“, koji je financirala vlada Švedske, a provodi se pod nadzorom Delegacije EU u BiH. Cilj ovog projekta jeste doprinijeti ekološki održivom gospodarskom razvoju te približiti Bosnu i Hercegovinu standardima EU na području zaštite okoliša kroz jačanje administrativnih struktura i poticanje usklađivanja s pravnim poretkom EU na polju okoliša. Cilj projekta je prije svega (1) podržati institucije u BiH približavanju zahtjevima EU direktiva o pticama i staništima, (2) prenijeti ciljeve i odredbe direktiva u pravni poredak BiH i provoditi odredbe direktiva u entitetskim propisima o zaštiti prirode, odnosno drugim relevantnim propisima i (3) podržati početne korake u razvoju Natura 2000 mreže u BiH i provedbi odgovarajuće strategije i planova upravljanja. “Ovaj članak je dio projektnih aktivnosti projekta Podrška provođenju Direktive o pticama i Direktive o staništima u Bosni i Hercegovini. Projekt financira Vlada Švedske pod upravom Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini. Projekt implementira Prospect C&S uz konzorcij s EPTISA, SIA ELLE i Latvijskim fondom za prirodu (Latvian Fund for Nature).” “Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost Prospect C&S uz konzorcij s EPTISA-om, SIA ELLE i Latvijskim fondom za prirodu i ni u kom slučaju ne predstavlja stanovišta Europske unije ni SIDA-e.”

priroda i okoliš | 13

Kao glavni korisnici projekta prepoznate su sljedeće institucije: »» Na državnoj razini: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO); »» U FBiH: Ministarstvo okoliša i turizma, Fond za zaštitu okoliša, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Ministarstvo prostornog planiranja; »» U RS-u: Ministarstvo prostornog planiranja, građevinarstva i ekologije, Fond za zaštitu životne sredine, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva; »» U Distriktu Brčko: Odjel Vlade Distrikta za prostorno planiranje i imovinskopravne odnose.

Prvi prijedlog Natura 2000 područja u BiH (izradio: Đorđije Milanović)

Predstavnici gore spomenutih institucija surađivali su na sastancima radnih grupa za biološku raznolikost, zakonodavstvo i informacijsku tehnologiju, gdje su se formirali usklađeni stavovi uz prijedloge stručnjaka projekta, od kojih je 8 stručnjaka bilo iz država članica EU a 14 iz BiH. Neposredno prije kraja projekta možemo reći da su, unatoč poteškoćama u prvoj fazi, zahtijevani rezultati dobro ispunjeni.

ZAHTIJEVANI REZULTATI PROJEKTA SU:

»» Usklađen nacrt popisa potencijalnih Natura 2000 područja; »» Izrađene smjernice za pripremu Natura 2000 planova upravljanja; »» Izrađeni planovi upravljanja za 3 odabrana NATURA 2000 područja; »» Usklađen nacrt propisa koji podržavaju uspostavu mreže NATURA 2000; »» Razrađen Natura 2000 informacijski sustav; »» Podizanje svijesti među stanovništvom BiH o zaštiti prirode, osobito o relevantnom zakonodavstvu EU-a i Naturi 2000. Uz vrlo dobru suradnju između najistaknutijih stručnjaka iz čitave Bosne i Hercegovine izrađen je prijedlog 122 potencijalnih Natura 2000 područja koji obuhvaćaju skoro 20% teritorija Bosne i Hercegovine. Prijedlog se temelji na rezultatima projekta zvanog „U susret zaštiti biološke raznolikosti u skladu sa standardima EU“, financiranog od strane Ministarstva vanjskih poslova Norveške, koji su u našem projektu nadgrađeni novim ispitivanjima i provjerama o prisutnosti i životnom prostoru Natura 2000 stanišnih tipova i vrsta. Predložena ekološka mreža Natura 2000 područja obuhvaća staništa 209 vrsta (18 vrsta sisavaca, od toga 11 vrsta šišmiša, 109 vrsta ptica, 6 vrsta gmazova, 5 vrsta vodozemaca, 28 vrsta riba, 21 vrsta beskičmenjaka i 22 vrste biljaka) i 69 stanišnih tipova. Za sve stanišne tipove i vrste ispunjeni su propisani formulari sa svim najvažnijim informacijama, uključujući podatake iz znanstvenih publikacija i ocjenu stanja očuvanosti. Uporedo s izradom prijedloga područja koja su digitalizirana prema osnovnim topografskim kartama u mjerilu 1:25000, izrađena je i internetska aplikacija koja služi za unos podataka u jedinstvenu bazu, kao i za pregled podataka. Predložena je i arhitektura Natura 2000 informacijskog sustava za Bosnu i Hercegovinu koja se zasniva na nadležnostima oba entiteta i Distrikta Brčko za područje zaštite prirode, a uvažava i odgovornost Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u smislu koordinacije i izvještavanja prema međunarodnim sporazumima.

14 | priroda i okoliš

Jedna od mnogih endemskih vrsta: Bosanski ljiljan ili zlatni ljiljan (Lilium bosniacum) je vrsta ljiljana koja raste na gorskim travnjacima i grmljem obraslim obroncima bosanskih i dinarskih planina. Naraste do visine između 30 i 90 cm. Cvjeta u svibnju i lipnju. Na vrhu stabljike obično se nalazi jedan viseći cvijet narančasto žute boje. Latice su debele i savijene unatrag. Prašnici strše. Propisi koji podržavaju uspostavu ekološke mreže Natura 2000 su slijedeći važan rezultat projekta, s obzirom da je provedba Direktiva EU o pticama i staništima prvenstveno pravni izazov i obveza zemalja koje se kandidiraju za članstvo u EU. Prvi zadatak u okviru ove komponente projekta bila je izrada procjene koliko su postojeći zakoni usuglašeni s odredbama direktiva.

Iako Direktiva o staništima ne određuje da su planovi upravljanja nužni na Natura 2000 područjima u svim situacijama, oni su ipak u većini područja vrlo važan instrument očuvanja povoljnog stanja i naročito unaprijeđenja stanja prema ciljevima zbog kojih su bila određena pojedinačna područja ekološke mreže. Ova procjena je pokazala veoma dobru usuglašenost važećih zakona o zaštiti prirode RS i FBiH, a nešto manju Distrikta Brčko. Nešto manja usklađenost s direktivom o staništima uočena je i kod zakona o lovu, naročito u pogledu strogo zaštićenih vrsta. Najveći dio posla u okviru ove komponente projekta bila je izrada nacrta podzakonskih propisa, i to: »» Nacrta uredbe o uspostavi mreže Natura 2000 koja, pored popisa područja Natura 2000 s pripadajućim stanišnim tipovima i vrstama, određuje i opće ciljeve i mjere za očuvanje staništa i vrsta u povoljnom stanju; »» Nacrta pravilnika o ocjeni prihvatljivosti planova, programa i zahvata za ekološku mrežu, koji određuje postupke koje trebaju sprovoditi nadležni organi na temelju stručnih mišljenja kako bi se na područjima ekološke mreže izbjeglo pogoršanje prirodnih staništa i staništa vrsta zbog neprilagođenih projekata i zahvata; »» Nacrta uredbe o strogo zaštićenim divljim biljnim i životinjskim vrstama, kojom se proglašavaju strogo zaštićene biljne i životinjske vrste i određuju pravila postupanja u izuzetnim slučajevima u cilju održavanja ili postizanja povoljnog stanja tih vrsta.

Bosanski ljiljan ili zlatni ljiljan (Lilium bosniacum) © Aleksander Golob

Iako Direktiva o staništima ne određuje da su planovi upravljanja nužni na Natura 2000 područjima u svim situacijama, oni su ipak u većini područja vrlo važan instrument očuvanja povoljnog stanja i naročito unaprijeđenja stanja prema ciljevima zbog kojih su bila određena pojedinačna područja ekološke mreže. Nacrt smjernica za pripremu Natura 2000 planova upravljanja razrađuje primjere različitih oblika planova upravljanja koji mogu biti samostalni ili ugrađeni u različite sektorske planove. Dalje smjernice upućuju potencijalne korisnike u sadržaj plana i pojedina poglavlja, gdje je naročita pažnja posvećena identifikaciji i uključivanju različitih interesnih grupa u proces planiranja. Jedna od specifičnosti pripreme plana upravljanja je i relativno zahtjevno praćenje učinaka planiranih mjera na stanje očuvanosti staništa i vrsta za koje je područje određeno. Veliku pažnju u sklopu projekta privukla je izrada indikativnih planova upravljanja za predložena područja ekološke mreže Tišina, Vranica i Orjen - Bijela gora. Veliku ulogu u pripremi tih planova su, naime, pored stručnjaka koji su pripremili znanstvene podloge vezane za distribuciju vrsta i staništa kao i nadležnih institucija, imali i predstavnici interesnih grupa, naročito iz lokalnog okruženja, koji mogu najviše utjecati na stanje očuvanosti područja. U svrhu njihovog uključivanja u analizu stanja, ciljeve i potrebne aktivnosti na području, organizirano je 6 radionica s prosječnim učešćem od više od 40 sudionika. Planovi upravljanja za ova tri područja usklađivat će se još u zaključnom konzultacijskom procesu. priroda i okoliš | 15

STANIŠNI TIPOVI u Bosni i Hercegovini OD ZNAČAJA ZA EUROPSKU UNIJU Tekst Đorđije Milanović

Na jugu Hercegovine, u tipično krškom ambijentu, nalazi se Hutovo blato, jedinstvena submediteranska močvara u Europi. Poznata je kao zelena oaza, s obiljem vode u kojoj je uvjete za život našao veliki broj biljnih i životinjskih vrsta. Močvara je interesantna i značajna s ornitološkog, ihtiološkog, znanstvenog, ekološkog i turističkog stajališta. Hutovo blato se smatra jednim od najvećih zimovališta ptica na području Europe.

Park prirode Hutovo blato © Marinko Dalmatin

očetkom sljedeće godine završava se dvogodišnji projekt „Podrška implementaciji Direktive o pticama i Direktive o staništima u Bosni i Hercegovini“. Financiran je od Vlade Švedske, njime upravlja Delegacija Europske unije u BiH, a implementira ga konzorcij, na čelu s Prospect C&S, EPTISA-om, ELLE i Latvijskim fondom za prirodu. Projekt predstavlja važnu stepenicu ka ostvarivanju konačnog cilja: da se sintezom i pravilnim tumačenjem svih relevantnih znanstvenih podataka evidentiraju stanišni tipovi i vrste od značaja za Europsku uniju na teritoriju BiH, te da se na osnovu njihovog rasprostranjenja formira nacionalna ekološka mreža koja će datumom pristupanja naše države u članstvo Europske zajednice postati dio europske ekološke mreže, poznate pod imenom Natura 2000.

Vrste su često ugrožene direktno, uslijed sakupljanja, izlovljavanja, trovanja, bojazni, sujevjerja i sl., ali naročit problem predstavlja trend opadanja populacija uslijed gubitka staništa. Stoga je očuvanje stanišnih tipova, u najmanju ruku, dvostruko značajno. Njihova reprezentativnost zahtijeva dugoročno održavanje u tzv. „povoljnom stanju očuvanosti“ koje se postiže na različite načine, ali je suštinski dvojako. S jedne strane se sprječavaju djelatnosti koje negativno utječu na njegovo održavanje, a istovremeno se, po potrebi, predlaže sprovođenje raznovrsnih aktivnih mjera kako bi se povoljno stanje održalo u značajnom dijelu ukupnog areala. Pri tome Direktive, osim na reprezentativnosti, inzistiraju na minimalnoj pokrivenosti, te obuhvatnosti cjelokupne varija bilnosti određenog stanišnog tipa na teritoriju svake države članice.

Ovim suvremenim modelom zaštite prirode zemlje članice Unije dužne su osigurati opstanak više od 1000 ugroženih vrsta i više od 230 stanišnih tipova.

Nisu svi stanišni tipovi podjednako važni. Za prioritetna staništa, svaka članica obvezuje se da mrežom obuhvati najmanje 80% areala unutar svojih granica, dok je za ostala staništa neophodno pokriti najmanje 20%. Takvi zahtjevi definiraju koliki će postotak državnog teritorija biti uključen u ekološku mrežu.

Prostrane mješovite šume bukve i jele u prašumi Perućici © Đorđije Milanović

Pregled, osnovne karakteristike i rasprostranjenost Od krajnje južne do krajnje sjeverne, te između krajnje istočne i krajnje zapadne točke naše zemlje ima nešto više do 300 kilometara, geografski položaj, dijapazon nadmorskih visina, heterogenost geološke građe i brojne druge specifičnosti uvjetovali su izuzetan stanišni diverzitet. Obzirom da naša država još nije završila Nacionalnu klasifikaciju staništa, o njihovom broju i rasprostranjenju se nezna dovoljno. I pored toga, tijekom dosadašnjeg rada, prepoznato je 69 stanišnih tipova od značaja za EU, što čini skoro trećinu liste značajnih staništa Direktive o staništima. Iznijet ćemo samo neke njihove osnovne karakteristike, jer bi detaljniji prikaz zahtijevao mnogo više prostora. Bosanskohercegovačko more obuhvaća zaljev Neum-Klek, dok je Malostonski zaljev i dalje predmet spora sa susjednom Republikom Hrvatskom. U prvom zaljevu primjetna je značajna eutrofikacija s razvijenim korovskim morskim zajednicama, dok se na južnoj obali Kleka more odlikuje čistoćom i prozirnošću, s vrlo karakterističnim slojanjem životnih zajednica. Nažalost, podvodni klimaksi posidonije (Posidonia oceanica) u našem marinskom akvatoriju su uništeni, a na njima se danas razvijaju facijesi morske cvjetnice (Cymodocea nodosa). Na uzanim trakama kamenitih i stjenovitih morskih obala, tamo gdje nije naseljeno, razvija se stanište karakteristično za zonu prskanja mora koje karakteriziraju biljke koje veoma dobro podnose ove specifične životne uvjete s velikom koncentracijom soli.

18 | priroda i okoliš

Staništa koja su vezana za slatke vode su česta, ali nedovoljno ispitana. U retenzionom području uz velike rijeke sjeverne Bosne te uz donju Neretvu nastaju stalne i povremene močvare i starače, od kojih su neke pretvorene u ribnjake. One su bogate karakterističnom bentoskom, flotantnom, emerznom ili submerznom vegetacijom stajaćih voda značajnom za europsku zajednicu, a stanišni tip ovisi o stupnju eutrofikacije vode. Uz ove velike rijeke, kada nivo vode opadne, otvaraju se novi sprudovi i vlažne muljevite obale na kojima se u kasno ljeto razvija karakteristična vegetacija sveza Chenopodion rubri i Bidention. Hladne i čiste vode nizijskog i brdskog pojasa obiliju zelenim draperijama različitih biljaka, te izgrađuju zajednice sveze Callitricho-Batrachion koji su važni kao sklonište i ishrana mnogim vodenim životinjama. Bujični planinski vodotoci su opet priča za sebe. Oni svakog proljeća i jeseni, za vrijeme visokih voda, nose ogromnu količinu materijala, zaobljujući ga i deponujući u prostorima proširenih klisura i dolina. Na tim mjestima, uz sami vodotok, pojavljuje se karakteristična zeljasta vegetacija sa ponicima sive vrbe (Salix eleagnos) i rakite (Salix purpurea), ali konstantno pomjeranje materijala onemogućuje potpuno povezivanje i obrastanje ovih nanosa. Na mjestima udaljenijim od obale, gdje bujica nema takvu snagu, povezivanje materijala omogućuje snažni korjenov sustav sive vrbe i na njima se razvijaju karakteristični šibljaci sveze Salicion eleagni. Danas ova staništa trpe veliki pritisak i prijeti im nestanak i kod nas. Nizijske močvare se masovno isušuju i pretvaraju u oranične površine, sprudovi uz velike rijeke su reducirani uređivanjem korita, bistri brdski tokovi su sve više onečišćeni nekontroliranim otpadnim vodama, a skoro svi bujični vodotoci predmet su sumanute pohlepe nesavjesnih za hidroenergijom. Ako želimo zdraviju budućnost te greške moramo hitno popravljati. Područje krša Hercegovine i JZ Bosne obiluje izraženim kraškim fenomenima: od prostranih i plodnih kraških polja, do visokih krečnjačkih planina. Periodično plavljena kraška polja sa svojom jedinstvenom hidrografijom najvećim dijelom leže pod vodom do kraja proljeća, kada presušuju, a na istom mjestu se razvijaju nepregledne livade sveze Molinio-Hordeion secalini, a u najnižim dijelovima barska tresetišta i livade borealnog tipa, bogate različitim vrstama šaševa.

Karakteristična vegetacija na bari Tišina © Đorđije Milanović

Po uzdignutim dijelovima polja i okolnim padinama nikla su seoska naselja oko kojih se prostiru suhi i kameniti pašnjaci Scorzoneretalia villosae i Festuco-Brometalia ili endemične vrištine s trnovitim žbunjem u kojima prevladavaju žutilovke (Genista sericea i Genista sylvestris ssp. dalmatica). Kraške rijeke odlikuju izdašna vrela, koja iz podvodnog carstva čovječije ribice (Proteus anguinus) izbijaju na površinu, formirajući prelijepa izvorišta. Njihove vode bogate su sitnim krečnjačkim materijalom, koji, taložeći se između sagova mahovine tisućama godina, formira visoke sedrene barijere i impozantne vodopade kakve danas imamo na Trebižatu, Uni, Plivi i drugim rijekama. Područje nižeg krša, s jačim utjecajem Mediterana, odlikuju posebna staništa. Ovo carstvo hrasta crnike (Quercus ilex) danas nije bogato šumama.

Ostataka velelepnih crnikinih šuma danas ima samo u pojedinačnim i raštrkanim većim stablima ili u stadiju mladika ili guštika. Degradacijom ovih šuma nastaju niski mediteranski travnjaci (Thero-Brachypodietea) i makije s dominacijom kleka (Juniperus oxycedrus i Juniperus phoenicea) koji danas zauzimaju šire područje, uvlačeći se ponegdje i dublje u submediteranski krš. Tamo ih na višim područjima i pogodnim mjestima smjenjuju šume makednoskog cera (Quercus trojana), čiji su ostaci danas vidljivi samo na teže pristupačnim mjestima. Visoki hercegovački krš pripada oromediteranskom lancu Dinarida i karakterizira ga velika sličnost s unutarnjim Dinaridima, pa ćemo ovdje objediniti kratki prikaz njihovih staništa. Gorski pojas pripada carstvu bukovih i mješovitih šuma (AremonioFagion), čijim je krčenjem čovjek stvorio šarolike pejzaže isprekidane brdskim

Ekološki vrijedno područje, centar biološke raznolikosti i očuvane prirode, je močvarno-barski kompleks bare Tišina u Tursinovcu. Ovo područja je izuzetno važno u biološkom smislu jer sadrži neke od najugroženijih staništa i vrsta karakterističnih za nizijsko područje sjevera BiH. Neka od najinteresantnijih staništa su plitka barska voda s tipičnom močvarnom vegetacijom poput bijelog i žutog lokvanja, sočivice, trske i rogoza. “Ovaj članak je dio projektnih aktivnosti projekta Podrška provođenju Direktive o pticama i Direktive o staništima u Bosni i Hercegovini. Projekt financira Vlada Švedske pod upravom Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini. Projekt implementira Prospect C&S uz konzorcij s EPTISA, SIA ELLE i Latvijskim fondom za prirodu (Latvian Fund for Nature).” “Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost Prospect C&S uz konzorcij s EPTISA-om, SIA ELLE i Latvijskim fondom za prirodu i ni u kom slučaju ne predstavlja stanovišta Europske unije ni SIDA-e.”

priroda i okoliš | 19

košanicama i pašnjacima (Festuco-Brometalia) na bazičnim supstratima ili srednjoeuropskim livadama molinije (Molinion caeruleae) na kiselim supstratima i dubljim i vlažnijim zemljištima. Na planinama oromediterana ovaj pojas postupno prelazi u šume munike (Pinion heldreichii), koje su najčešće rijetkog sklopa i degradacijom prelaze u izrazito kamenite subalpske pašnjake sveze (Seslerion robustae) ili isprane stjenovite komplekse škrapa. Unutarnji Dinaridi, subalpski pojas, karakterizira subalpska šuma buke, a dublje u kontinentu subalpska šuma smrče. Sa porastom nadmorske visine, visina šuma postaje sve manja, drveće kržljavije i postupno prelazi u žbunaste formacije, s dominacijom bora krivulja. Ovi pojasevi su u prošlosti krčeni i paljeni za potrebe nomadskog stočarstva, pa su danas Dinarske planine upečatljive po zaravnjenim pitomim pašnjacima sa tvrdačom (Nardus stricta) ili razgranatom vlasuljom (Patzkea paniculata), kamenitim subalpskim pašnjacima na strmijim silikatnim i krečnjačkim padinama, vrištinama s poleglom klekom i borovnicama, šiblja U nizijskim dijelovima, uz velike rijeke koje cima niskih vrba, plave okolne predjele, također nalazimo visokim zelenima u de različite tipove šume. One se veoma pravilno pre sijama i rubovima smjenjuju s nivoom podzemne vode, tako šuma, stjenjacima i da razlika u nadmorskoj visini od svega 1 m siparima, s brojnim uvjetuje razvoj različitih šumskih staništa. endemičnim oblicima. Samo na najvišim pla ninama Dinarida, visokim preko 2000 m, susrećemo alpske pašnjake na silikatnoj i krečnjačkoj podlozi. Na usko lokaliziranim vlažnim depresijama ili oko planinskih izvorišta, potočića i jezera gornjeg gorskog i subalpskog pojasa srećemo različite tipove tresava. Tipične uzdignute tresave su kod nas veoma rijetke, i vrlo uskog rasprostranjenja, dok se degradirane visoke tresave susreću tu i tamo, najčešće pod invazijom molinije (Molinia caerulea). Prelazna tresetišta, koja imaju karakteristike i nizijskih (barskih) i visokih tresetišta, nešto su češća oko izvorišta, potočića i planinskih jezera. Sjeverni obronci Dinarida su brdovit kraj koji postupno prelazi u plodne ravnice Knešpolja, Lijevča, Posavine i Semberije. Ovaj pojas šuma kitnjaka izrazito je naseljen i pretvoren u brdske košanice, voćnjake i obradive površine. 20 | priroda i okoliš

Za ekološku mrežu u ovom pojasu značajne su šume kitnjaka s grabom, ilirske hrastovo-grabove šume (Erythronio-Carpinion), mezotermne šume hrastova (Quercus cerris, Quercus frainetto, Querces petraea), šume pitomog kestena i termofilne šume s meduncem, koje su lokalizirane samo na krečnjačke proboje, te acidofilne bukove (LuzuloFagenion) i poluzimzelene bukove šume sa božikovinom (Ilici-Fagion) na sjevernim padinama i kiselim zemljištima. Ilirski šipari u Troglavskom kotlu © Đorđije Milanović

U nizijskim dijelovima, uz velike rijeke koje plave okolne predjele, također nalazimo različite tipove šume. One se veoma pravilno smjenjuju sa nivoom podzemne vode, tako da razlika u nadmorskoj visini od svega 1m uvjetuje razvoj različitih šumskih staništa: šuma lužnjaka s grabom, šuma tvrdih lišćara (Fraxinus angustifolia, Ulmus sp., Quercus robur) i šuma mekih lišćara (Salix alba, Populus alba, Alnus glutinosa). Degradacijom i dreniranjem veliki kompleksi ovih šuma pretvoreni su u oranice, a manjim dijelom u nizijske košanice.

Iz prethodnog teksta možemo naslutiti heterogenost stanišnih tipova u Bosni i Hercegovini, ali se mogu uvidjeti i glavni pritisci na njih. Danas je uloga Bosne i Hercegovine i njenih susjeda u očuvanju biodiverziteta Europe veća nego ikada. Nigdje na starom kontinentu nije nepoznata činjenica da slabo razvijene zemlje Balkana imaju najbolje očuvane šumske ekosustave, najmanje zagađene i uređene vodotoke, najbrojnije populacije velikih zvijeri itd. Općenito govoreći, ovdje je epicentar europskog biodiverziteta i, nesumnjivo, najveće bogatstvo koje imamo.

ne poznaju PTICE DRŽAVNE GRANICE Tekst Ivaylo Zafirov

Glavata patka (Aythya ferina) © Michael Lanew/123rf.com

DIREKTIVA 79/409/EEC bzirom da dobrobit od prirode ne prepoznaje državne granice, značajni zadaci na održavanju prirode – u smislu vrsta i u smislu staništa – također trebaju biti promatrani u međunarodnom kontekstu. Europska unija ima svojevrsnu odgovornost da zaštiti vrste i staništa pod prijetnjom nestanka. Stvaranje mreže područja (mjesta), uključujući reprezentativne uzorke svih onih prioritetnih vrsta i staništa kojima se treba pružiti dostatna zaštita u cilju osiguranja njihove dugoročne sposobnosti za život, blisko je vezano za ovu odgovornost. Od ove mreže, koja se zove Natura 2000, očekuje se da se odupre cjepkanju prirodnih staništa koje je u stalnom porastu. Europska unija pomaže u jačanju ove mreže i pružanju pravnih, logističkih i financijskih instrumenata za njeno održavanja, s ciljem da Natura 2000 postane i ostane kamen temeljac politike EU za održavanje prirode. 22 | priroda i okoliš

DIREKTIVA ZA PTICE Direktiva za ptice EU je najstariji dokument vezan za zakonodavstvo o prirodi u Europi i jedna je od najvažnijih alata za stvaranje razumljivog sustava za zaštitu divljih ptica. Usvojile su je zemlje članice EU u Luksemburgu 02.04.1979. iz zabrinutosti za smanjenej brojnosti divljih ptica u Europi uslijed zagađenja, gubitka staništa i neodrživog korištenja zemljišta. Direktiva se primjenjuje za očuvanje svih vrsta ptica koje prirodno borave u divljini na teritoriju zemalja članica Europske unije, a obuhvaća zaštitu, upravljanje i kontrolu nad ovim vrstama i određuje pravila za njihovo korištenje. Direktiva se primjenjuje na ptice, njihova jaja, gnijezda i staništa.

Što je potrebno uraditi da bi se osiguralo očuvanje divljih ptica koje nastanjuju teritorij Europe? Zemlje članice Europske unije moraju poduzeti određene mjere potrebne za održavanje populacije svih vrsta ptica koje u divljini prirodno nastanjuju teritorij zemalja članica Unije na nivou koji ispunjava okolišne, znanstvene i kulturne uvjete, i s obzirom na ekonomske i rekreacijske potrebe. Očuvanje, održavanje i restauracija biotopa i staništa treba uključivati stvaranje zaštićenih područja; održavanje i upravljanje u skladu s ekološkim potrebama staništa unutar i van zaštićenih područja; obnovu uništenih biotopa; formiranje biotopa.

Brkata sjenica (Panurus biarmicus) © Ivaylo Zafirov

Dalmatinski pelikan (Pelecanus crispus) © Ivaylo Zafirov

Dodatak I Direktive o pticama obuhvaća 195 vrsta. To su vrste koje su ugrožene, koje su ranjive na promjene u svojim staništima, a nesvakidašnje ili specifične prirode njihovih staništa zahtijevaju naročitu pažnju. Ove vrste su predmet posebnih mjera očuvanja njihovih staništa u cilju osiguranja preživljavanja i reprodukcije istih u područjima njihove distribucije. Svaka zemlja članica mora izabrati odgovarajuća područja posebne zaštite (SPA) kako bi se očuvale te vrste, kao i pridržavati se broja i veličina. Također, treba proglasiti zaštićena područja za vrste selica koja nisu navedena u Dodatku I. Važna mjesta za ptice za vrijeme odrastanja, selidbe, mitarenja ili zimovanja trebaju se proglasiti područjima posebne zaštite. Naročita pažnja pridaje se močvarama od međunarodnog značaja obuhvaćenim Ramsarskom Konvencijom. Zaštićena područja za ptice trebaju biti geografski prepoznatljiva područja. Pri izboru zaštićenih područja, Natura 2000 u potpunosti se vodi znanstvenim kriterijem. Međutim, Direktivom nisu obuhvaćena pravila izbora područja pa bi strane trebale odlučiti o ovome po svom slobodnom nahođenju. priroda i okoliš | 23

Zbog čega je usvojena Direktiva o pticama? Neke od ključnih činjenica i okolnosti koje su dovele do usvajanja Direktive o pticama su sljedeće: »» Veliki broj vrsta divljih ptica koje prirodno borave na europskom teritoriju je u ubrzanom opadanju. U nekim slučajevima ovo smanjenje predstavlja ozbiljnu prijetnju očuvanju prirodne okoline, jer može narušiti biološku ravnotežu područja. Vrste divljih ptica koje prirodno nastanjuju europski teritorij su većinom selice, i predstavljaju zajedničko naslijeđe. Učinkovita zaštita ptica je problem očuvanja okoliša koji ne poznaje granice i podrazumijeva zajedničke odgovornosti;

Veliki vranac (Phalacrocorax carbo) © Boon Tiong Chong /123rf.com

»» Očuvanje vrsta divljih ptica koje prirodno borave na teritoriju zemalja članica se treba postići na zajedničkom tržištu. Nužno je primijeniti potrebne mjere na razne faktore koji mogu utjecati na broj ptica, a uglavnom je to utjecaj ljudskih aktivnosti, naročito kada se radi o uništenju i zagađenju njihovih staništa, hvatanju i ubijanju od strane čovjeka i trgovini njima kao rezultat navedenih djelatnosti; »» Očuvanje, održavanje ili ponovno uspostavljanje bioraznolikosti i staništa ključno je za očuvanje svih vrsta ptica. Nužno je da određene vrste budu predmet posebnih mjera očuvanja njihovih staništa, u cilju osiguranja preživljavanja i reprodukcije istih u područjima njihove distribucije. Prilikom poduzimanja takvih mjera treba uzeti u obzir vrste selica, te biti u koordinaciji s pogledom na cijelu uspostavljenu mrežu; »» Očuvanje ptica, a naročito ptica selica, još uvijek krije probleme koji traže daljnja istraživanja. Takva istraživanja omogućiti će da se procjenu učinkovitosti poduzetih mjera;

Veliki vranac (Phalacrocorax carbo) © Ivaylo Zafirov Glavata patka (Aythya ferina) © M. Schaefer/dreamstime.com

24 | priroda i okoliš

»» Osnovni cilj očuvanja jeste dugoročna zaštita i upravljanje prirodnim resursima kao sastavnim dijelom naslijeđa svih stanovinika Europe. Ovo nam omogućuje kontrolu nad prirodnim resursima i upravljanje i korištenje istih na osnovu mjera potrebnih za njihovo održavanje i regulaciju prirodne ravnoteže između vrsta koliko god je to moguće.

Glavata patka (Aythya ferina) © Ivaylo Zafirov

Razlike između područja posebne zaštite za ptice (Direktiva o pticama) i mjesta od interesa za zajednicu u smislu očuvanja staništa (Direktiva o staništima): Radi se o dva različita pravna lica. Različita pravila, navedena u dvije Direktive, primjenjuju se za njihovu promociju i osiguranje integriteta njihovih mreža. Zbog toga se trebaju promatrati odvojeno, iako su oba dijelovi mreže Natura 2000; »» U skladu s Direktivom o pticama, zemlje članice mogu po svom nahođenju da određuju i proglašavaju područja posebne zaštite, dok, po Direktivi o staništima, Europska komisija ima ključnu ulogu pri usvajanje popisa SCIa. Kao zaključak, bitno je naglasiti da „spašavanje“ ne znači nužno „restrikcije i zabrane“ – ili barem ne uvijek. Natura 2000 uzima u obzir bioraznolikosti i resurse koji pružaju mogućnosti u mnogim poljima – od održivosti turizma, do kombinacije poljoprivrede i očuvanja prirode. U svim slučajevima, međutim, od velikog je značaja i na cijeni uključenost zajednice. Na kraju, priroda ne pripada samo onima koji se profesionalno njome bave, već svima nama.

Sličnosti između područja posebne zaštite za ptice (Direktiva o pticama) i mjesta od interesa za zajednicu u smislu očuvanja staništa (Direktiva o staništima): »» tvore Natura 2000 kao jedinstvenu funkcionalnu ekološku mrežu. Svako mjesto/područje ima svoj značaj kao odvojeni prostor i tvori sastavni dio cijele mreže; »» njima se upravlja u cilju zaštite bioraznolikosti i održivog razvoja; »» za svako područje ponaosob potrebno je odrediti najprimjerenije mjere očuvanja i korištenja prirodnih resursa.

Krivokljuni žalar (Calidris ferruginea) © Ivaylo Zafirov

“Ovaj članak je dio projektnih aktivnosti projekta Podrška provođenju Direktive o pticama i Direktive o staništima u Bosni i Hercegovini. Projekt financira Vlada Švedske pod upravom Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini. Projekt implementira Prospect C&S uz konzorcij s EPTISA, SIA ELLE i Latvijskim fondom za prirodu (Latvian Fund for Nature).” “Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost Prospect C&S uz konzorcij s EPTISA-om, SIA ELLE i Latvijskim fondom za prirodu i ni u kom slučaju ne predstavlja stanovišta Europske unije ni SIDA-e.”

Dalmatinski pelikan (Pelecanus crispus) © Ivaylo Zafirov

priroda i okoliš | 25

SISAVCI I NATURA 2000

Tekst Dražen Kotrošan

u Bosni i Hercegovini

Populacija vuka u Bosni i Hercegovini predstavlja zasebnu podvrstu koju je Bolkay opisao na temelju analize relevantnih morfološkotaksonomskih osobina lubanje. Vuk (Canis lupus) © Vera Kuttelvaserova Stuchelova/123rf.com

rvi podatci u Bosni i Hercegovini o istraživanja sisavaca (Mammalia) objavljeni su krajem 19. stoljeća, ali se početak sistematičnijih istraživanja veže uz ime Stjepana Bolkaya, mađarskog zoologa, koji je od 1918. do 1930. radio kao kustos u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine. Generalno, može se reći da su sisavci u Bosni i Hercegovini nedovoljno proučavani, zbog čega izostaju odgovarajući podatci o geografskoj distribuciji i brojnosti pojedinih vrsta.

Smeđi medvjed (Ursus arctos) danas je u zapadnoj Europi gotovo istrijebljen, a preostale populacije su male i međusobno odvojene. © Damir Mišura

Polazeći od popisa sisavaca koji se nalaze u Direktivi o staništima kao jednom od dva temeljna dokumenta za NATURA 2000, izdvaja se 17 vrsta sisavaca koji se danas mogu naći u Bosni i Hercegovini. Pri tome, prvu skupinu čine uglavnom krupni sisavci (medvjed, vuk, ris, divokoza, dabar i vidra). Posebno se izdvaja endemski glodar, dinarski voluharić. Najveći broj vrsta, njih 11, pripadaju redu šišmiša (Chiroptera). Medvjed (Ursus arctos L.) je jedan od simbola brdskih i planinskih područja u Bosni i Hercegovini. Za područje Bosne i Hercegovine opisana je podvrsta U. a. bosniensis (Bolkay, 1925.). Iako ne postoji usaglašeno mišljenje o veličini bosanskohercegovačke populacije, čije se procjene kreću od 400 do čak 1200 jedinki, smatra se da je ova populacija jedna od najboljih u Europi.

Smeđi medvjed (Ursus arctos) je zvijer iz porodice medvjeda. Ova vrsta ima više podvrsta - između ostalih, to su europski smeđi medvjed (U. a. arctos), grizli (U. a. horribilis) i kodijak (U. a. middendorffi) - koje nastanjuju Euroaziju i Sjevernu Ameriku. Ipak, medvjed je kod nas nerijetko žrtva krivolovaca i ilegalne trgovine trofejima. Pored spomenutog, očuvanje staništa i izvora prehrane za ovu vrstu biti će jedan od zadataka NATURA 2000 mreže u Bosni i Hercegovini. Vuk (Canis lupus L.) je jedna od najraširenijih vrsta kod nas, a može se susresti od kraških polja do planinskih područja. On je često razlog žestokih polemika i rasprava po pitanju njegove brojnosti i zaštite u Bosni i Hercegovini. Bosanskohercegovačka populacija vuka procjenjuje se na oko 600 jedinki i smatra se jednom od boljih populacija u Europi. Za područje Bosne i Hercegovine opisana je podvrsta C. l. kurjak (Bolkay, 1923.). Nažalost, ne postoji ujednačeno mišljenje o zaštiti vuka u Bosni i Hercegovini, što otvara prostor za njegovo nelegalno ubijanje. Zaštita ove vrste i njenih staništa biti će jedan od izazova NATURA 2000 u Bosni i Hercegovini. Ris (Lynx lynx L.) je najugroženija vrsta iz porodice mačaka koju danas veoma rijetko susrećemo u brdskim i planinskim područjima Bosne i Hercegovine. Procjenjuje se da bosanskohercegovačka populacija broji manje od 60 jedinki. Nažalost, iako se radi o zaštićenoj vrsti i svako ubijanje je strogo zabranjeno, nedavno je jedan primjerak odstrijeljen od strane lovaca na planini Vranici, jednom od potencijalnih NATURA 2000 područja. Neznanje ili bahatost još jednom su ukazali na potrebu bolje kontrole lova u Bosni i Hercegovini. Za očekivati je da će sprovođenje NATURA principa spriječiti ubijanje, ali i osigurati očuvanje staništa i mogućnost preživljavanja (izvora prehrane) dane vrste u Bosni i Hercegovini.

priroda i okoliš | 27

Jedan od važnih elemenata identifikacije budućih NATURA područja predstavljaju sisavci, tj. 17 vrsta koje se nalaze na popisu Direktive o staništima i koje možemo naći u Bosni i Hercegovini. Očuvanje staništa ove vrste na područjima NATURA 2000 u Bosni i Hercegovini omogućiti će i da populacija dabra ponovo bude stabilna, a ova vrsta simbol naših vodotoka.

Divokoza može narasti do 80 cm visine, u dužinu do 130 cm, a jači mužjaci teški su više od 40 kg. Ženke su nešto manje i lakše. Prirodni neprijatelj im je vuk, a za mlade opasnost može predstavljati i orao. Divokoze mogu živjeti do 20 godina. © Željo Sekulić

Divokoza (Rupicapra rupicapra L.) je nekada obilježavala stjenovite predjele Bosne i Herce govine. Bolkay je 1925. godine na primjercima iz Bosne i Hercegovine opisao posebnu podvrstu R. r. balcanica. Danas se rijetko viđa u jugozapadnim i jugoistočnim dijelovima Bosne i Hercegovine. Procjenjuje se da ova, kod nas ugrožena vrsta, broji oko 950 jedinki. Glavni uzrok smanjenja brojnosti, uz degradaciju staništa, jeste krivolov. Uspostavljanje monitoringa i kontrola krivolova biti će važan zadatak za buduća NATURA 2000 područja u Bosni i Hercegovini gdje divokoza obitava. Dinarski voluharić (Dinaromys bogdanovi Martino) je balkanska endemska vrsta glodara koja među ostalim naseljava i visoka kamenita planinska područja (npr. Orjen, Zelengora, Treskavica, Bjelašnica) Bosne i Hercegovine. Svrstava se u red ugroženih, ali i još uvijek nedovoljno proučenih vrsta kod nas. Zaštita i pravilno upravljanje planinskim NATURA 2000 područjima imati će za zadatak i očuvanje ove rijetke vrste u Bosni i Hercegovini. Dabar (Castor fiber L.) je početkom 20. stoljeća bio istrijebljen u Bosni i Hercegovini. Stotinjak godina kasnije, 2005. godine, izvršena je reintrodukcija ove vrste u vode rijeke Semešnice kod Donjeg Vakufa. Posljednjih deset godina, uz spomenute reintroducirane primjerke vode pojedinih rijeka (npr. Una, Vrbas, Pliva) i ribnjaka (npr. Saničani), naselili su se i primjerci reintroducirani u Hrvatskoj i Srbiji.

28 | priroda i okoliš

Vidra (Lutra lutra L.) je prisutna na širem području Bosne i Hercegovine, uglavnom uz nezagađena vodna staništa. Trenutačno ne postoje precizne procjene brojnosti ove vrste u Bosni i Hercegovini. Nažalost, često je žrtva ubijanja na ribnjacima, gdje se smatra velikom štetočinom. Pored toga, ubijanje radi krzna, uništavanje staništa (zagađivanje voda) i smanjenje izvora ishrane glavni su razlozi ugroženosti ove vrste, čija je globalna populacija u opadanju. Zaštita staništa ove vrste, koja je predložena za popis NATURA 2000 za Bosnu i Hercegovinu, trebala bi doprinijeti i očuvanju vidre u našim vodotocima.

Vidra je vrsta iz porodice kuna prilagođena životu u slatkoj vodi i smatra se najboljim plivačem od svih kopnenih zvijeri.

Šišmiši ili netopiri, s oko 1200 poznatih vrsta, uz glodare su najbrojniji red sisavaca. U Bosni i Hercegovini, prema posljednjim podatcima istraživača Centra za krš i speleologiju, zabilježeno je 29 vrsta šišmiša. Ove, uglavnom noćne životinje, zbog svakodnevnog ugrožavanja predstavljaju jednu od najugroženijih skupina sisavaca danas. Među glavne razloge ugroženosti šišmiša ubrajaju se: ubijanje koje je često rezultat praznovjerja i neznanja, uznemiravanje u staništima gdje borave, krčenja šuma, uništavanje pećina i jama, rušenje starih građevina, te nekontrolirano korištenje pesticida i drugih kemijskih sredstava u poljoprivredi. Iz navedenih razloga 1994. godine pokrenut je Sporazum o zaštiti europskih populacija šišmiša (EUROBATS).

U Bosni i Hercegovini, prema posljednjim podatcima istraživača Centra za krš i speleologiju, zabilježeno je 29 vrsta šišmiša.

Nažalost, Bosna i Hercegovina još uvijek nije potpisnik danog sporazuma. Među vrstama koje se nalaze na Direktivi o staništima u Bosni i Hercegovini izdvojeni su: južni potkovnjak (Rhinolophus euryale Blasius), veliki potkovnjak (RhinolophusferrumequinumSchreiber),malipotkovnjak (Rhinolophus hipposideros Bechstein), sredozemni potkovnjak (Rhinolophus blasii Peters), širokouhi mračnjak (Barbastella barbastellus Schreber), dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersi Kuhl), velikouhi šišmiš (Myotis bechsteinii Kuhl), dugonogi šišmiš (Myotis capaccinii Bonaparte), riđi šišmiš (Myotis emarginatus E. Geoffroy), veliki šišmiš (Myotis myotis Brokhausen) i oštrouhi šišmiš (Myotis blythii Tomes). Za nadati se da će projekt „Podrška za provođenje Direktive o pticama i Direktive o staništima u Bosni i Hercegovini“ pokrenuti sustavniji pristup zaštiti spomenutih vrsta i njihovih staništa u Bosni i Hercegovini. “Ovaj članak je dio projektnih aktivnosti projekta Podrška provođenju Direktive o pticama i Direktive o staništima u Bosni i Hercegovini. Projekt financira Vlada Švedske pod upravom Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini. Projekt implementira Prospect C&S uz konzorcij s EPTISA, SIA ELLE i Latvijskim fondom za prirodu (Latvian Fund for Nature).”

“Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost Prospect C&S uz konzorcij s EPTISA-om, SIA ELLE i Latvijskim fondom za prirodu i ni u kom slučaju ne predstavlja stanovišta Europske unije ni SIDA-e.”

priroda i okoliš | 29

Komunikacija za

NATURU 2000 Jedan od zadataka projekta “Podrška provođenju Direktive o pticama i Direktive o staništima u Bosni i Hercegovini” bio je i podizanje svijesti o zaštiti prirode, posebno o Naturi 2000. Tekst i fotografije Špela Polak i Amila Salaš

Komunikacija o zaštiti prirode

ezultati komunikacije u projektu predstavljeni su na radionici o komunikaciji u listopadu 2014. Strategija za komunikaciju je također predstavljena i unaprijeđena participatornim pristupom, koji je uključio svih 46 učesnika radionice.

Okvir za komunikaciju Među aktivnostima komunikacije na projektu mogu se identificirati dva glavna zadatka – podrška projektnim aktivnostima i priprema nacionalne strategije za komunikaciju za Natura 2000. Uz suradnju eksperata projektnog tima dogovoreno je da komunikacijska strategija projekta također treba podržati nacionalnu strategiju za komunikaciju. Strategija za komunikaciju o projektu i implementiranim aktivnostima predstavljena je i o njoj se diskutiralo tijekom projekta s članovima Upravnog odbora. Kada je pripremljena, Strategija za komunikaciju o Naturi 2000 za Bosnu i Hercegovinu predstavljena je na posebnoj radionici o komunikaciji, na kojoj je ukupno 45 učesnika razmjenjivalo ideje i razmišljanja o pitanju buduće komunikacije. Strategija za komunikaciju za Bosnu i Hercegovinu u finalnoj verziji rezultat je participativnog procesa. 30 | priroda i okoliš

Kod zaštite prirode, osnova komunikacije je zakonodavni okvir. Natura 2000 ima jasne osnove u Direktivi za ptice i Direktivi za staništa. Važno je, uz suradnju s ekspertima, stručnu terminologiju prilagoditi popularnom jeziku, kako bi se održala egzaktna i provjerena komunikacija o Naturi 2000. U većini slučajeva, na terenu komunikacija zahtijeva uključenost svih partnera u cilju podrške i postizanja znanstveno odobrenih mjera. Potrebno je razmotriti i razgovarati o interesima i i potrebama ljudi – ne radi se samo o zaštiti, već i o kohabitaciji. Pronaći priče s kojima se možemo povezati: ako razmijenimo priče o Naturi 2000, mnogo je lakše za partnere da se povežu sa zaštitom prirode. Komunikacija o indikativnim vrstama je važna za sve vrste. Pauci, žabe ili zmije nisu toliko popularni kod ljudi kao što su to mladi medvjedi ili šarene ptice. Za komunikaciju o zaštiti prirode koristimo vrste koje evociraju pozitivna osjećanja. Nisu samo posebne vrste te s kojima se možemo lako povezati, već su to i područja/lokaliteti s kojima imamo tendenciju povezivanja. Svaki projekt prilikom komunikacije o zaštiti prirode (putem zakonodavstva, IT rješenja ili ekspertske liste, i sl.), treba tražiti indikativne akcije na projektu.

Implementacija aktivnosti S jasnom slikom o partnerima, namjerama i ciljevima komunikacije, lakše je planirati aktivnosti komunikacije. Implementacija ipak treba biti fleksibilna, jer se okoliš mijenja praktično svaki dan. U nastavku su predstavljene samo najvažnije aktivnosti.

S otvorenja izložbe Suradnja sa školamaŠamac

Projektni partneri i ciljevi Za Naturu 2000 na prvom mjestu su važne institucije Bosne i Hercegovine za komunikaciju, budući da su one te koje planiraju i implementiraju glavne aktivnosti vezane za zaštitu prirode. Također, treba uključiti institucije iz područja poljoprivrede, turizma, energije, komunalnih usluga i infrastrukture. Sva tri nacionalna parka također su važna za zaštitu prirode. Mreža eksperata je uspostavljena na projektu, uz visok stupanj suradnje. Postoji nekoliko NVO-a u Bosni i Hercegovini koje imaju eksperte. One pokrivaju različita područja/polja okoliša i/ili korisnike zemljišta, kao što su ribolovci, lovci, farmeri, pčelari, vlasnici zemljišta. Korisnici zemljišta su najdirektnije uključena grupa kada je u pitanju Natura 2000. Partneri na lokalitetima Nature 2000 uključuju udruženja, NVO-e, korisnike zemljišta, vlasnike, poduzetnike i druge potencijalno zainteresirane. Definitivno vidimo stanovnike kao ključnu grupu za prihvaćanje i implementaciju aktivnosti Nature 2000. Bosna i Hercegovina ima širok dijapazon medija – najutjecajniji među njima su TV, radio, tiskovni mediji te određeni web portali. Međunarodni partneri su također važni, pošto podržavaju projekte u zemlji.

Web komunikacija: web-stranica projekta www.natura2000.ba, koja je redovno ažurirana i predstavlja knjižnicu svih projektnih rezultata (s oko 150 do 200 posjeta mjesečno). Osim webstranice, Facebook stranica (preko 370 oznaka “like” godišnje) je svakodnevno aktivna. Youtube kanal ‘Natura 2000 BiH’ bio je aktivniji tijekom faze promocije filma. Izložba “Suradnja za Naturu” trajala je u Sarajevu i Banja Luci više od mjesec dana. Na izložbi je predstavljena perspektiva Europske unije o Naturi 2000, potencijali u Bosni i Hercegovini i projektne aktivnosti. Mnogi eksperti su uključeni u izložbu s informacijama i fotografijama. Bilo je preko 900 posjetitelja. Organizirana su dva seminara uz direktnu suradnju s ekspertima vezanih za iskustva drugih zemalja u području Natura 2000. Ukupno oko 100 učesnika prisustvovalo je i razmijenilo iskustva iz Belgije, Slovenije, Hrvatske i Bugarske. Na projektu smo bili aktivni i u medijskoj komunikaciji – mediji su pozivani na događaje, bilo je distribuirano sedam saopćenja za medije, objavljeno je 70 medijskih izvješća o Natura 2000 u Bosni i Hercegovini. Radionica Tišina, Šamac

Ciljevi komunikacije Tri su nivoa važna u komunikaciji o zaštiti prirode, a korišteni su i na projektu, budući da se promjena ponašanja može postići tijekom dužeg perioda, od 5 do 10 godina, a to su: informirani partneri, konzultirani partneri i uključeni partneri. priroda i okoliš | 31

Uključivanje djece u komunikacijske aktivnosti vezane za prirodu ima nekoliko pozitivnih efekata – djeca su voljna da uče o prirodi i više su sklona pažnji prema prirodi. Djeca dijele svoj rad i rezultate postignute u školi i s obitelji. Implementirali smo radionice s animatorom na Kids festivalu u Sarajevu – učesnicima festivala podijelili smo 1400 majica i 1400 yo-yo igračaka. Većina aktivnosti s djecom obuhvatila je škole u pilot-područjima Tišina, Vranica i Orjen - Bijela gora. Interaktivne prezentacije bile su pripremljene posebno za svako pilot - područje. Četiri animatora u ukupno 12 škola održala su prezentacije za više od 6500 djece. Nakon prezentacije je održano nagradno natjecanje pod nazivom “Priroda i mi – nauči više o Naturi 2000”. U ovoj fazi djeca su pripremila brojne ilustracije, prezentacije, postere i videoklipove o važnosti prirode. Na završnoj izložbi njihovih radova, najbolja odjeljenja dobila su majice i yo-yo igračke. Sve aktivnosti su bile usklađene s radionicama u tri područja za planove upravljanja i predstavljene su medijima. Rad i posvećenost bili su izuzetni i puni poruka podrške za zaštitu prirode.

S otvorenja izložbe Suradnja za Naturu Banja Luka

U završnoj fazi projekta izrađen je film “Priča za suradnju za Naturu” na dva jezika, s kraćom verzijom od 10 minuta i dužom verzijom od 30 minuta. U filmu možemo vidjeti izuzetne snimke životinja, biljaka i njihovih staništa snimljenih u Bosni i Hercegovini. Scenarij je izradio projektni tim i Produkcija Visoki. Film je režirao Ilhan Dervović, koji je autor većeg dijela filmskog materijala. Autor muzike je Kenan Pašić.

Natura radionica u sklopu Kids festivala - Sarajevo

Komunikacija je bila uspješna zahvaljujući velikoj mreži podrške Komunikacija je bila uspješna ne samo zahvaljujući planiranju, već i zahvaljujući velikoj mreži onih koji su bili uključeni u aktivnosti. Tim i eksperti podržavali su komunikacijske aktivnosti. Velika podrška je bilo i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. Delegacija Europske unije u BiH i SIDA također su pružili veliku podršku. Zahvaljujemo se svim članovima Upravnog odbora. Posebna zahvala upućena je nevladinim organizacijama - NVO »Naše ptice«, »Društvo za istraživanje biodiverziteta«, »Lijepa naša« iz Čapljine i timu »Fondeka«. Sjajan doprinos dala su četiri animatora u pilot-područjima, uz suradnju s djecom koja je bila izuzetna. Zahvaljujemo se i svim timovima na podršci s pojedinačnim aktivnostima, koje su odradili na visokom nivou. Zahvaljujemo se timu za dizajn »Bunker«, timu koji je dizajnirao i izradio izložbu ART7 i timu Produkcija »Visoki« za film.

Hvala za podršku komunikaciji o Naturi 2000. “Ovaj članak je dio projektnih aktivnosti projekta Podrška provođenju Direktive o pticama i Direktive o staništima u Bosni i Hercegovini. Projekt financira Vlada Švedske pod upravom Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini. Projekt implementira Prospect C&S uz konzorcij s EPTISA, SIA ELLE i Latvijskim fondom za prirodu (Latvian Fund for Nature).” “Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost Prospect C&S uz konzorcij s EPTISA-om, SIA ELLE i Latvijskim fondom za prirodu i ni u kom slučaju ne predstavlja stanovišta Europske unije ni SIDA-e.”

32 | priroda i okoliš

dobro je poznavati

POJMOVE

PRIRODA PRIRODA (Natura) odnosi se na fenomene fizičkog univerzuma i života.

PRIRODA je, u najširem smislu, ekvivalent za prirodni, fizički ili materijalni svijet ili svemir. Priroda označava fenomene fizičkog svijeta, ali i život uopće. Njezin raspon seže od subatomskog do kozmičkog. PRIRODA sadrži sve životinje, biljke i minerale; sve prirodne resurse i događaje (uragane, tornada, potrese). Također sadrži ponašanje živih bića, kao i procese koji se vezuju uz nežive predmete - »način« na koji se stvari mijenjaju.

OKOLIŠ OKOLIŠ je prirodno okruženje u ukupnosti uzajamnog djelovanja, te materijalna i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek: »» »» »» »» »» »»

zrak, tlo, voda i more, klima, biljni svijet i životinjski svijet.

ZAŠTITA OKOLIŠA - sve odgovarajuće djelatnosti i mjere kojima je cilj prevencija od opasnosti štete ili zagađivanja okoliša, reduciranje ili odstranjivanje štete koja je nastala, i povrat na stanje prije izazvane štete.

EKOLOGIJA EKOLOGIJA je znanstvena disciplina koje proučava odnose između organizama u njihovoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti u okolišu. Ovi odnosi uključuju pojedinaca, strukturu i dinamiku populacije, interakciju između vrsta, organizaciju bioloških zajednica, te procese izmjene energije i tvari u ekosustavu. DEFINICIJE EKOLOGIJE »Ekologija je znanstveno proučavanje interakcija koje uvjetuju distribuciju i učestalost (abundanciju) vrsta, populacija i životnih zajednica.« Krebs »Ekologija proučava načela koja upravljaju vremenskim i prostornim modelima koji ujedinjavaju pojedine organizme.« Fenchel »Ekologija je znanost o odnosima živih bića i njihove okoline.« Haeckelova

NATURA 2000 Ekološka mreža NATURA 2000 je biološka veza ekološki značajnih područja (prirodnih, približno prirodnih i zaštićenih prirodnih područja) i njihovih tampon zona koje su povezane ekološkim koridorima. NATURA 2000 je središnji dio politike o zaštiti prirode i biološke raznolikosti Europske unije u čijoj osnovi su Direktiva o staništima (CD 79/409/EEC) i Direktiva o pticama (CD 92/43/EEC). DIREKTIVA O PTICAMA zahtijeva osnivanje posebnih zaštićenih područja (SPA) za ptice. DIREKTIVA O STANIŠTIMA zahtijeva posebna područja očuvanja (SAC) namijenjena za druge vrste osim ptica. Zajedno čine Natura 2000 mrežu zaštićenih područja.

priroda i okoliš | 33

Mali potkovnjak (Rhinolophus hipposideros) je europski šišmiš iz reda šišmiša i porodice potkovnjaka. Srodan je velikom potkovnjaku, no manji. Mali potkovnjak je jedna od najmanjih vrsta šišmiša, a teži samo 5 do 9 grama, s rasponom krila 192-254 mm i dužinom od 35-45 mm. Gornja strana tijela im je sivosmeđa ili ima blago crvenkasti ton, dok je donja strana siva do sivobijela. Ovo je najmanja europska vrsta šišmiša.

Tekst Jasminko Mulaomerović

S Chiroptera (šišmiši) je red sisavaca sa velikim brojem poznatih vrsta u Bosni i Hercegovini i predstavljaju jedini red sisavaca na svijetu koji je razvio sposobnost letenja. Neke vrste ovih životinja pronalaze skrovište u pećinama (većinom u krškim područjima), kao sklonište za zimsku hibernaciju ili reprodukciju.

tanje populacija šišmiša i njihovih staništa u Bosni i Hercegovini je vrlo malo poznato i takvo stanje dovodi u pitanje njihovu zaštitu i očuvanje staništa. Prva saznanja o vrstama šišmiša u Bosni i Hercegovini potječu s početka 20. stoljeća od Ericha von Brandisa koji je sakupljao informacije o flori i fauni u okolici Travnika. Nešto kasnije Stjepan Bolkaj objavljuje inventar sisavaca iz zbirke Zemaljskog muzeja u Sarajevu u kome navodi i određen broj vrsta šišmiša. Kasnije su svoj doprinos sporadično davali uglavnom strani istraživači (npr. H.Felten). Početkom 2003. godine ponovo započinju istraživanja šišmiša u Bosni i Hercegovini siste matizacijom lieraturnih podataka i evidencijom na terenu. Kao rezultat toga je rad M. Zagmajster, B. Karapandža, M. Paunović i J. Mulaomerović: Šišmiši Bosne i Hercegovine / Bats of Bosnia and Herzegovina koji je pružio podatke o 87 lokaliteta i 26 vrsta šišmiša. Publiciran je dvojezično kao interni dokument Speleološkog društva ”Speleo dodo„ iz Sarajeva 2008. godine. priroda i okoliš | 35

Kako se intenzitet istraživanja šišmiša povećavao tako se povećao i broj istraživača, pa je u zimu 2012. godine započeo monitoring šišmiša u nekoliko pećina u okolici Banja Luke i Sanskog Mosta. Logičan nastavak tih aktivnosti je uslijedio u južnim krajevima Bosne i Hercegovine.

19. Međunarodna noć šišmiša obilježavati će se 29. i 30. kolovoza 2015. pod okriljem Sporazuma o zaštiti europskih populacija šišmiša (EUROBATS). © Jasminko Mulaomerović

Polovicom 2013. godine započet je projekt Zaštita šišmiša sliva donjeg toka rijeke Neretve koji je financijsku potporu dobio od CEPF – Critical Ecosystem Partnership Fund za period od dvije godine. Dobivena su sredstva koja su omogućila više akcija na podizanju svijesti o značaju šišmiša, obuku mladih istraživača i dvogodišnji monitoring. Zaštita, očuvanje šišmiša i njihovih staništa zahtijevalo je i određene akcije na terenu kako bi se popunile nastale praznine te podigla svijest javnosti o pozitivnoj ulozi šišmiša u prirodi te potreba za njihovom boljom zaštitom. Obzirom na međunarodnu obavezu BiH u kreiranju mreže područja Natura 2000, rješavanje ovog problema dobiva na svom značaju i prioritetu. Poziv koji je međunarodni fond Critical Ecosystem Partnership Fund – CEPF uputio i na koji je Centar za krš i speleologiju iz Sarajeva aplicirao omogućili su realizaciju i ovog projekta. Poticajna sredstva omogućila su realizaciju aktivnosti na podizanju svijesti, obuku mladih istraživača i dvogodišnji monitoring u donjem toku rijeke Neretve. Posebno je bio značajan monitoring s obzirom na međunarodnu obavezu Bosne i Hercegovine u kreiranju mreže područja Natura 2000. Jedna od aktivnosti projekta je i Međunarodna noć šišmiša koja se obiljažava od 1997. godine pod okriljem UNEP/EUROBATS

36 | priroda i okoliš

sekretarijata s ciljem podizanja svijesti javnosti o potrebi i važnosti zaštite šišmiša. U državama potpisnicama Sporazuma organiziraju se različite prigodne aktivnosti kojima se nastoji upoznati javnost s ulogom šišmiša u ekosustavu, razlozima njihove ugroženosti i potrebi zaštite, kao i s načinima kako se može postići skladan suživot šišmiša i ljudi. Centar za krš i speleologiju je prvu Noć šišmiša organizirao u Čapljini 24. i 25. 8. 2013. godine. Za tu priliku je napravljen promotivni film o šišmišima, tiskana brošura o šišmišima, postavljena izložba fotografija i mala radionica za djecu. Pomoć u organizaciji pružile su nam i članice Hrvatskog biospeleološkog društva iz Zagreba Daniela Hamidović i Petra Žvorc kao i članovi Ekološke udruge ”Lijepa naša„ iz Čapljine. Tijekom te noći registrirana je i prva kolonija noćnog šišmiša Nyctalus noctula u Hercegovini. Šišmiši su nastanili betonske procjepe na mostu dr. Franjo Tuđman preko Neretve u Čapljini. Zahvaljujući iskustvu sa te prve Noći šišmiša, 2014. godine su organizirane noći šišmiša u Sarajevu i Banja Luci. U kolovozu 2013. godine održani su na Podveležu i rijeci Bregavi treninzi koji su imali za cilj davanje osnovnih znanja pravilnog obavljanja monitoringa šišmiša članovima speleoloških društava, društava za zaštitu okoliša, zaposlenicima na fakultetima, parkovima prirode, zaposlenicima u kantonalnim i federalnim ministarstvima okoliša, poljoprivrede i šumarstva. Teorijski dio se odvijao na području Podveležja (motel „Sunce“), na području gdje je planirana izgradnja farme vjetrenjača, a praktični dio u pećini Prosječenica te na rijeci Bregavi. Voditelji treninga bili su Primož Presetnik (Slovenija) i autor ovog teksta. U teorijskom dijelu bilo je

govora o vrstama šišmiša u Bosni i Hercegovini, rasprostranjenosti, dnevnim i sezonskim aktivnostima šišmiša, hibernaciji, eholokaciji, ishrani, staništima i zaštiti šišmiša: Poseban dio bio je posvećen zaštiti iz kuta zakonske regulative (EU standardi i domaće zakonodavstvo). Na kraju je bilo riječi o koordinaciji budućih aktivnosti na istraživanju i monitoringu hibernacije šišmiša kao i praktičnoj realizaciji suradnje svih zanteresiranih u lancu zaštite šišmiša. Tijekom treninga, četiri dana i četiri noći, registrirano je 15 vrsta šišmiša. To je više od polovice vrsta do sada poznatih u Bosni i Hercegovini, a također je registrirano i nekoliko bitnih skoništa u pećinama. Od pronađenih vrsta do sada su za ovaj dio Hercegovine bile poznate samo sljedeće vrste: veliki potkovasti šišmiš (Rhinolophus ferrueqmuinum), Natuzijev šišmiš (Pipistrellu nathusii) i Kolombatovićev šišmiš (Plecotus kolombatovici). Od novih nalaza najznačajnije su porodiljska kolonija velikog potkovastog šišmiša (Rhinolophus ferrueqmuinum) u Drenovačkoj pećini u kanjonu Bregave kod Stoca i možda porodiljska kolonija Blazijevog potkovastog šišmiša (Rhinolophus blasii) u pećini Prosječenici na Podveležu, što je (prema literarnim podacima) do sada jedina poznata kolonija ove vrste na kopnu u ovom dijelu Dinarida. Izuzetno su značajne i kolonije šišmiša velikog mišouhog šišmiša (Myotis myotis) u špilji Vakuf kod Studenaca te velikog mišouhog šišmiša (Myotis myotis) i malog mišouhog šišmiša (Myotis blythii) u Bilobrkovoj špilji u općini Ljubuški. Tragom novih nalaza i spoznaja do koje su članovi udruženje došli uz suradnju sa stručnim suradnicima na području Hercegovine, vidljiva je potreba za nastavak ovakvih istraživačkih projekata koji će ukazati na sve vrijednosti prostora ali i opasnosti od strane lokalnog stanovništva koje može svojim nesavjesnim ponašenjem ugroziti staništa i kolonije šišmišima, a koja su jako bitna za funkcioniranje ekosustava i njegovu ravnotežu. © Jasminko Mulaomerović

Pronađene vrste šišmiša prilikom istraživanja 1 VELIKI POTKOVASTI ŠIŠMIŠ (Rhinolophus ferrueqmuinum) 2 MALI POTKOVASTI ŠIŠMIŠ (Rhinolophus hipposideros) 3 MEDITERANSKI POTKOVASTI ŠIŠMIŠ (Rhinolophus euryale) 4 BLAZIJEV POTKOVASTI ŠIŠMIŠ (Rhinolophus blasii) 5 VELIKI MIŠOUHI ŠIŠMIŠ (Myotis myotis) 6 MALI MIŠOUHI ŠIŠMIŠ (Myotis blythii oxygnathus) 7 NATEREROV ŠIŠMIŠ (Myotis nattereri) 8 TROBOJNI ŠIŠMIŠ (Myotis emarginatus) 9 MALI BRKATI ŠIŠMIŠ (Myotis mystacinus) 10 DUGOPRSTI ŠIŠMIŠ (Myotis capaccinii) 11 NOĆNI ŠIŠMIŠ (Nyctalus noctula) 12 KULIJEV ŠIŠMIŠ (Pipistrellus kuhlii) 13 SAVIJEV ŠIŠMIŠ (Hypsugo savii) 14 VELIKI KASNI ŠIŠMIŠ (Eptesicus serotinus) 15 ŠRAJBEROV ŠIŠMIŠ (Miniopterus schreibresii)

priroda i okoliš | 37

MEĐUNARODNI DAN ČISTIH PLANINA U OPĆINI PROZOR - RAMA

26. rujan 2014. Tekst i fotografije Irena Rozić

ovodom obilježavanja “MEĐUNARODNOG DANA ČISTIH PLANINA” 26. rujna pružila se prilika ekološkim udrugama, učenicima i zaljubljenicima u planine da ukažu na sve veći pritisak čovjeka na ove osjetljive ekosustave koji na globalnoj razini zauzimaju četvrtinu svjetskog kopnenog područja i predstavljaju osnovni životni oslonac čak desetini ljudske populacije, osiguravaju 70% cjelokupne pitke vode i dom za čak 25% biljnih i životinjskih vrsta. Od ukupne površine Bosne i Hercegovine 42% otpada na planine. Preko 2000 m nadmorske visine su planine Zelengora, Lelija, Bjelašnica, Vran, Treskavica, Vranica, Plasa, Prenj, Čvrsnica, Volujak i Velika Ljubišnja, a još 60 planina ima nadmorsku visinu preko 1500 m. Makljen, Raduša, Vran, Ljubuša, Čvrsnica, prepoznatljivi su vrhovi Općine Prozor Rama, u čijem se suživotu stoljećima razvijao i život ljudi ovoga kraja, stvarale su se tradicije i prepričavale legende o Hajducima, Divi Grabovčevoj, vilama i slično. U organizaciji Turističko-ekološke organizacije Rama, Fonda za zaštitu okoliša HNŽ/K, te OŠ “Fra Jeronim Vladić” - Ripici, u Općini Prozor - Rama, upriličeno je druženje i kroz različite aktivnosti obilježen „Međunarodni dan čistih planina - 29. rujan“.

38 | priroda i okoliš

Održavanjem okruglog stola na temu „Značaj planina i zaštita okoliša“, izdavanjem priručnika „Upoznaj planine svoga kraja “ i organiziranjem „Eko kviz“ znanja o planinama, učenici osnovnih škola ukrstili su svoja znanja iz poznavanje ovih ekosustava i time dali svoj doprinos zaštiti i očuvanju planina na području općine ProzorRama. Aktivnosti su nastavljene pjesmom, čitanjem radova, izložbom slika i natjecanjima u nogometu i igri graničari. U svim aktivnostima istaknuti su najbolji učenici koji su dobili pohvalnice i simbolične nagrade. Kako bi i organizatori pamtili ovaj dan, učenici su darovali svoje crteže i na taj način zahvalili se direktoru Fonda za zaštitu okoliša HNŽ/K prof. dr. sc. Jerki Pavličeviću, gosp. Anti Šimunoviću, predsjedniku Turističkoekološke organizacije i gđi. Ireni Rozić, koja je bila koordinator projektnih aktivnosti. Osmjesi na dječjim licima, kao i njihova zainteresiranost i pokazano znanje zasigurno su motiv i za buduća obilježavanja međunarodnih ekoloških datuma, jer se upravo na ovaj način stavlja naglasak na odgovornost svakoga od nas i naše ponašanje, jer sva ova blagodat je nasljeđe naših predaka i budućnost naših potomaka.

STANJE OKOLIŠA NA PODRUČJU GRADA MOSTARA

Tekst Mirjana Miličević

Projekt: Edukacija o zaštiti okoliša s aspekta održivoga razvoja Grada Mostara

Očuvanje okoliša za dobrobit čitavoga čovječanstva osigurava skup postupaka i praksi koji omogućuju smanjenje utjecaja na okoliš i povećavaju učinkovitost kroz razvoj, realizaciju, postizanje, ocjenjivanje, održavanje i ažuriranje okolišne politike…

otreba za ovakvim projektom proistekla je iz zahtjeva lokalne zajednice (Grad Mostar) i građana koji žele unaprijediti stanje okoliša u Gradu Mostaru, uz jasno definiranje ključnih okolišnih problema koji će biti polazište za određivanje prioritetnih aktivnosti. Ukazati na stanje okoliša u lokalnoj sredini podrazumijeva ne samo procjenu osnovnih medija (zrak, tlo, voda) već i socio-ekonomskih pokazatelja. Potrebno je jasno izraziti kako pozitivne tako i negativne pojave kao što su: prirodno okruženje i prirodna baština, korištenje tla i demografija, kulturna baština, urbanizam, gospodarstvo, infrastruktura, obrazovanje, sudjelovanje građana u postavljanju i rješavanju problema i slično. Svrha izrade stanja okoliša u području Grada Mostara je prezentacija podataka javnosti i pružanje ocjene stanja okoliša koji su polazište za planiranje i provedbu mjera zaštite okoliša. Procjena stanja okoliša temelji se na prikazu pojedinih indikatora i to na način da su u pojedinim komponentama prezentirani podatci novih istraživanja, dok za određene indikatore podatci nisu dostupni te se koriste samo dostupni podatci. Tako smo u području praćenja kakvoće zraka, klimatskih promjena i površinskih voda provodili mjerenja i pratili promjene. S druge strane, za dijelove okoliša za koje još nisu uspostavljene baze podataka niti sustavno praćenje, prikupljeni podatci rezultat su pojedinačnih projekata. Glavni problem u ovoj fazi realizacije projekta predstavljala je rascjepkanost po različitim izvorima i nepostojanje svih potrebnih podataka. Jedan od zadanih ciljeva odnosio se na utvrđivanje stanja/razine ekološke svijesti stanovnika Grada Mostara o okolišnim problemima, koristeći se prepoznatljivim indikatorima, što je bio nužan korak u općoj percepciji važnosti okoliša u kojem živimo. Metodologija izrade osnovnog dokumenta temeljila se na objedinjavanju, analiziranju i strukturiranju prikupljenih podataka.

Aktivnosti projekta su se odnosile na prikupljanje podataka putem anketiranja stanovništva u različitim dijelovima Grada Mostara, pri čemu smo dobiti relevantne informacije o stanju okoliša iz perspektive korisnika. Ovakav se pristup prvi put provodi u prikazu stanja okoliša na području Grada, a odabran je zbog važnosti percepcije stanovnika kao izravnih korisnika okoliša. Obrađeni su gotovo svi okolišni indikatori: geomorfološko-geološka obilježja, klimatološki pokazatelji (temperature i oborine), vode i njihova kakvoća vode u gradskom dijelu, biološka i krajobrazna raznolikost, stanovništvo i urbanizacija, otpad, percepcija okoliša u urbanoj zoni (mišljenja građana). Rezultati ankete provedene na većinom mladom stanovništvu pokazuju pozitivan odnos prema okolišu i razumijevanje njegovog značaja za život i zdravlje ljudi, što je ključno za danu lokalnu sredinu. Na temelju prikazanih okolišnih indikatora i mišljenja građana iskazanoj kroz anketni upitnik, može se zaključiti da je postojeće stanje okoliša na razini Grada Mostar zadovoljavajuće.

Analizom svih sastavnica okoliša u Gradu Mostaru predložene su smjernice za postizanje više razine ekološke svijesti, očuvanje i pozitivan odnos prema okolišu u lokalnoj sredini: Bolja informiranost stanovništva putem medija s ciljem povećanja javne svijesti o očuvanju okoliša osobito u lokalnoj sredini; Povećane broja ekoloških aktivnosti od strane nadležnih institucija i udruga; Uvođenje (obaveznog) zelenog sata u prirodi u programe predškolskog i osnovnog obrazovanja na kojem će se govoriti i o zemljištu. Uvođenje ekološke sastavnice u sve razine i vrste formalnog obrazovanja.

priroda i okoliš | 39

PRIRODNE I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI HERCEGOVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE/KANTONA Prezentacija i promocija prirodnih vrijednosti HNŽ u funkciji razvoja ruralnih područja i uključivanja zaštićenih zona u NATURA 2000 jedna je u nizu projektnih ideja s ciljem pozicioniranja zaštićenih područja kao nositelja ruralnog razvoja HNŽ/K - JEZGRE NATURA 2000 Tekst Josip Dalmatin

Zaštita prirode podrazumijeva sve odgovarajuće aktivnosti i mjere koje imaju za cilj sprječavanje štetnih aktivnosti, oštećenja ili zagađivanja prirode, smanjenje ili eliminiranje nastale štete i obnova prirode i dovođenje u prvobitno stanje

40 | priroda i okoliš

Sukladno donesenim strateškim dokumentima na razini BiH (NEAP BiH), Strategije zaštite prirode i okoliša 2008-2018. g. i Strategije razvitka turizma u HNŽ i lokalnih akcijskih planova (LEAP-a) definirana je politika i određen krovni cilj promocije i poticanja održive uporabe prirodnih resursa uspostavom integralnog sustava upravljanja prirodno-biološkom i geomorfološkom raznolikošću.

U okviru ovog krovnog cilja definirani su i strateški ciljevi čija realizacija i implementacija trebaju doprinijeti efikasnoj zaštiti i očuvanju prirode na području županije, Federacije BiH i Bosne i Hercegovine, a koji se očituju u slijedećem: • Zaštita biodiverziteta i geodiverziteta uspostavom i jačanjem institucionalnog okvira za realizaciju efikasnih mjera; • Održiva uporaba prirodnih resursa; • Ravnomjerna raspodjela dobiti od prirodnih resursa (biološke i geološke raznolikosti); • Smanjenje pritiska na biološku i geološku raznolikost; • Uspostava financijskih mehanizama za održivo upravljanje biološkim i geološkim diverzitetom. Ramsko jezero je umjetno akumulacijsko jezero na rijeci Rami u Prozor-Rami. Stvoreno je 1968. godine. Površina oko 1500 ha. Najveća dužina je 12 kilometara, najveća dubina oko 95 metara, dok su oscilacije vode i do 55 metara.

Ekološka udruga „Lijepa naša“ - Čapljina nastoji projektnim aktivnostima kao što su foto izložbe, prezentacije zaštićenih područja, časopisi, brošure, posteri i drugi promotivni materijal pozicionirati resursnu osnovu zaštićenih područja koja može generirati razvoj ruralnih područja. Uz podizanje svijesti javnosti, odgovorniji menadžment i jasne upravljačke elemente moguće je očuvati prirodne

resurse HNŽ-a za buduće generacije. Stoga je jedan od ciljeva projekta prezentacija i promocija onih prirodnih vrijednosti HNŽ-a koji će biti u funkciji razvoja ruralnih područja uz uključivanje istih u NATURA 2000.

priroda i okoliš | 41

Sama definicija zaštite prirode po Svjetskoj uniji za zastitu prirode (IUCN) glasi: Zaštita prirode podrazumijeva sve odgovarajuće aktivnosti i mjere koje imaju za cilj sprječavanje štetnih aktivnosti, oštećenja ili zagađivanja prirode, smanjenje ili eliminiranje nastale štete i obnova prirode i dovođenje u prvobitno stanje. Međutim, za učinkovitu zaštitu prirode i okoliša na području HNŽ-a jedan od alata su proglašenje novih zaštićenih zona. Ovdje prije svega mislimo na pokrenute inicijative zaštite i kategorizacije područja špilje Vjetrenice s dijelom Popova polja, područje uz rijeku Trebižat, područje malostonskog i neumskoga akvatorija te kategorizacija endemskog centra Prenja. Ovaj model zaštite i konzervacije prirodnih vrijednosti i njene biološke raznolikosti prepoznat je i kroz EU Direktive i konvencije te NATURA 2000. Zaštićena područja su najjednostavniji i najučinkovitiji odgovor na sve izraženije smanjenje biodiverziteta jer samo se tako mogu barem djelomično nadoknaditi veliki gibitci u dosadašnjoj ljudskoj neprimjerenoj ophodnji prema prirodnim dobrima, osigurati opstanak velikog dijela biljnog i životinjskog svijeta, očuvati prirodne ekosustave i osigurati prirodnu baštinu za buduće generacije. Što je površina zaštićenih područja veća to smo bliži jednoj od osnovnih zamisli trajno održivog razvoja.

42 | priroda i okoliš

PROTEKO d.o.o.

Ruđera Boškovića 6 88300 Čapljina, Bosna i Hecegovina tel./fax: +387 36 807 469 § milenko.raguz1@tel.net.ba