"Slovo Gorčina" (1973-2019). Bibliografija

„Slovo Gorčina“ (1973−2019) – Bibliografija

„Slovo Gorčina“ (1973−2019) – Bibliografija Isma Kamberović

Isma Kamberović

9 789926 477127

Sarajevo, 2021.

Isma Kamberović

„Slovo Gorčina“ (1973−2019) – Bibliografija

Izdavač: Udruženje za modernu historiju / Udruga za modernu povijest Za izdavača: Prof. dr. Husnija Kamberović Recenzent: Prof. dr. Alija Pirić

-------------------------------------------------------------------------------------CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 014.3SLOVO GORČINA” 1973 / 2019” KAMBEROVIĆ, Isma “Slovo Gorčina” : (1973-2019) : bibliografija / Isma Kamberović. - Sarajevo : Udruženje za modernu historiju / Udruga za modernu povijest, 2021. - 239 str. ; 25 cm Registri.

ISBN 978-9926-477-12-7 COBISS.BH-ID 45736966 ----------------------------------- ----------------------------------------------------------

Isma Kamberović

„Slovo Gorčina“ (1973−2019) – Bibliografija

Sarajevo, 2021.

Isma Kamberović

Uvodne napomene Osnovna svrha ove bibliografije je sistematizacija radova objavljenih u časopisu „Slovo Gorčina“ u cilju lakšeg pristupa i pronalaženja autora i obrađenih tema. Koristeći bibliografiju možemo brže saznati koji su radovi objavljeni iz određene oblasti, koji autori su objavili radove i koje su teme, predmeti i osobe obrađeni u radovima. U ovoj bibliografiji je primijenjena međunarodna Univerzalna decimalna klasifikacija (UDK), jer sadrži široki popis zastupljenih struka, pregledna je i jednostavna za korištenje. Svi prilozi u bibliografiji smješteni su u sljedeće grupe sa podgrupama: 0 Nauka i znanje. Organizacija. Informacije. Dokumentacija. Bibliotekarstvo.

Institucije. Publikacije.

1 Filozofija. Psihologija.

2 Religija. Teologija.

3 Društvene nauke 5 Matematika i prirodne nauke.

6 Primijenjene nauke. Medicina. Tehnika.

7 Umjetnost. Rekreacija. Zabava. Sport.

8 Jezik. Lingvistika. Književnost.

9 Geografija. Biografija. Historija.

Unutar odgovarajuće grupe i podgrupe popisani su prilozi abecednim redom autora: prezime i ime autora, naslov članka, zatim ime i prezime autora iza kose crte, naziv publikacije, ISSN broj, odvojeno tačkom i crtom godište, broj te u zagradi godina izdanja i stranice. Sastavni dio ove bibliografije su indeksi: autorski i predmetni.

Manifestacija „Slovo Gorčina“1 prvi put je održana 1971. godine u Stocu, a tri godine kasnije, 1973. odlučeno je da se ova svetkovina poezije obogati časopisom sa istim nazivom, koji će pratiti manifestaciju „Slovo Gorčina“. U osamnaest brojeva, 1 U srednjovjekovnom hercegovačkom gradu Stocu se od 1971. godine održavala kulturna manifestacija „Slovo Gorčina“, koja je okupljala pjesnike iz svih krajeva tadašnje Jugoslavije. Kada se pogleda spisak gostiju i književnika koji su učestvovali na ovoj manifestaciji, vidi se da se njegovalo „bratstvo i jedinstvo svih naroda“. „Viđeniji“ ljudi su dolazili u posjetu ljubaznim domaćinima Rizvanbegovićima u predivnom ambijentu Begovine, zatim prelazili preko Inat ćuprije, pored Đulhanumine kuće, kahvenisali pored pitome rijeke Bregave, sladili se smokvama, grožđem, šipkom i drugim specijalitetima te zijaretili kamene spavače koji su tiho šaptali: „ne zanosi se, ja sam bio kao ti, ti ćeš biti kao ja“, a taj tužni šapat uspio je čuti zanesenjak Mak Dizdar te je čitavom svijetu prenio ta šaptanja naših predaka koji dugo leže i još će dugo ležati. Vidjeti: Mak Dizdar, Antologija starih bosanskih tekstova. Sarajevo: Alef, 1997.

“Slovo Gorčina” (1973-2019) - Bibliografija

5

Isma Kamberović

koliko je objavljeno do rata 1991., objavljeni su radovi o bogatoj historiji Stoca, poezija učesnika manifestacije, te brojni radovi iz kulturne tradicije ovoga kraja. Kasnije je, velikim naporima i upornošću prvog glavnog urednika prof. dr. Muhameda Šatora, poput feniksa, ponovo iz pepela niklo „Slovo Gorčina“ 1995. godine, bez manifestacije. Pravila nalažu da se spomenu svi zaslužni ljudi u priređivanju svakog broja „Slova Gorčina“ pojedinačno.

U prvom broju koji je objavljen 1973. članovi Redakcijskog kolegija su bili: Mile Palameta, Fahrudin Rizvanbegović, Jan Beran, Nemanja Pecelj i Muhamed Šator, koji je bio glavni urednik prvih devet brojeva i kasnije još tri broja, a odgovorni urednik je bio Mile Palameta. Izdavač je Zajednica kulture, „Slovo Gorčina“. Moćno likovno rješenje korice sa motivom “kamenog čovjeka sa ispruženom rukom“ sa stećka i nazivom u bosančici, uradio je Juraj Najdhart. Nije naveden broj već samo godina 1973. Nema urađen sadržaj. Broj je štampan u štampariji „Svjetlost“ u Sarajevu.

U drugom broju 1974. članovi Uredništva bili su: Mile Palameta, Muharem Dizdar, Fahrudin Rizvanbegović, Milorad Miketić, Jan Beran, Nemanja Pecelj i Muhamed Šator. U impresumu je navedena godina 2 i broj 2. Ima sadržaj na početku časopisa. Štampan je u Domu štampe u Zenici.

U trećem broju koji je objavljen 1975., članovi Uredništva su bili: Selam Jaganjac, Milorad Miketić, Mile Palameta, Fahrudin Rizvanbegović, Milan Soldo i Muhamed Šator. U impresumu je navedeno da su, pored radova Branka Šotre, korištene fotografije Ćire Rajića, Milenka Stolice i Milorada Miketića, ali u samom časopisu nije moguće pojedinačno identificirati ko je autor koje fotografije. Čitav broj je posvećen 30. godišnjici pobjede nad fašizmom. Časopis je štampan u „Veselinu Masleši“, OOUR Štamparija Mostar.

U četvrtom broju koji je objavljen 1976. članovi Uredništva su bili: Mehmed Dizdar, Selam Jaganjac, Milorad Miketić, Mile Palameta, Fahrudin Rizvanbegović, Milan Soldo i Muhamed Šator. Autori fotografija su: Ćiro Rajić, Milorad Miketić i Milenko Stolica, ali nisu posebeno naznačeni uz svaku fotografiju.

U petom broju koji je objavljen 1977. članovi Uredništva su bili: Mehmed Dizdar, Selam Jaganjac, Milorad Miketić, Mile Palameta, Fahrudin Rizvanbegović, Milan Soldo i Muhamed Šator, koji je i glavni urednik, a odgovorni urednik je Mile Palameta. Crteži i ilustracije Ante Ivanković, fotografije: Ćiro Rajić, Milenko Stolica i Milorad Miketić.

6

“Slovo Gorčina” (1973-2019) - Bibliografija

Isma Kamberović

U šestom i sedmom broju koji su objavljeni 1978. i 1979., te u brojevima osam (1980) i devet (1981) nisu navedeni članovi Redakcijskog kolegija. U broju 9 (1981) sve reprodukcije umjetničkih djela su iz Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine.

U desetom broju (1982) članovi Redakcije su: Emir Buzaljko, Nada Čvorović, Mehmed Dizdar, Miroslav Goluža, Ante Ivanković, Bato Ivelja, Selam Jaganjac, Marinko Milošević, Adem Krgo, Miroslav Palameta, Alija Pirić, Fahrudin Rizvanbegović i Muhamed Šator. Glavni urednik je Mehmed Dizdar, a odgovorni urednik je Risto Vukosav.

U broju 11 (1983) članovi Redakcije su bili: Emir Buzaljko, Nada Čvorović, Mehmed Dizdar, Miroslav Goluža, Ante Ivanković, Bato Ivelja, Selam Jaganjac, Jovo Bjelica, Adem Krgo, Alija Pirić, Fahrudin Rizvanbegović, Muhamed Šator, glavni urednik je Miroslav Palameta, a odgovorni urednik je Suad Sefo. Fotografije su Ćire Rajića.

U broju 12 (1984) članovi Redakcije su bili: Jovo Bjelica, Fahrudin Rizvanbegović, Miroslav Palameta, i Milorad Miketić. Glavni urednik Miroslav Palameta, odgovorni urednik Suad Sefo.

U broju 13 (1985) članovi Redakcije su bili: Suad Sefo, Meliha Kapor, Milorad Miketić, Alija Pirić, Miroslav Palameta i Fahrudin Rizvanbegović. Glavni urednik je bio Miroslav Palameta, a odgovorni urednik Suad Sefo. Broj je štampala SOUR „Svjetlost“, OOUR Štamparija Trebinje.

U broju 14 (1986) članovi Redakcije su bili: Miroslav Palameta, Fahrudin Rizvanbegović, Alija Pirić, Milorad Miketić, Marinko Milošević. Glavni urednik je Miroslav Palameta, a odgovorni urednik je Risto Ružić.

U broju 15 (1987) članovi Redakcije su bili: Miroslav Palameta, Fahrudin Rizvanbegović, Alija Pirić, Milorad Miketić, glavni urednik je Miroslav Palameta, odgovorni urednik je Risto Ružić.

U broju 16-17 (1988−1989) članovi Redakcije su bili: Miroslav Palameta, Fahrudin Rizvanbegović, Samija Rizvanović, Alija Pirić, Milorad Miketić, Ale M. Poljarević, glavni urednik bio je Miroslav Palameta, odgovorni urednik je Mirjana Pisar. Broj je ilustrovan razglednicama Šemsudina Serdarevića.

“Slovo Gorčina” (1973-2019) - Bibliografija

7

Isma Kamberović

U broju 18 (1990) članovi Redakcije su bili: Miroslav Palameta, Fahrudin Rizvanbegović, Samija Rizvanović, Alija Pirić, Milorad Miketić, Ale M. Poljarević.

Glavni urednik je Miroslav Palameta. Broj je ilustrovan razglednicama iz zbirke Šemsudina Serdarevića i Muzeja revolucije BiH. Izdavači su Zajednica za kulturu, „Slovo Gorčina“ i NIŠRO „Oslobođenje“.

U septembru 1991. održana je manifestacija „Slovo Gorčina“ i dugo smo tragali za brojem iz 1991., ali smo nakon iscrpnih traganja, shvatili da nije objavljen za ovu godinu, jer je u to vrijeme rat već bio počeo u Dubrovniku, a opasnost se osjećala i u Stocu, a uskoro su svi i protjerani iz Stoca.

Ratnih godina 1992, 1993. i 1994. časopis nije izlazio.

Godine 1995. obnovljeno je izlaženje „Slova Gorčina“, samostalno bez održane manifestacije, u Novoj seriji sa brojem 1 čiji je izdavač Informativni centar Ratnog predsjedništva općine Stolac i KDB „Preporod“ Stolac. Na korici stoji: Stolac − Mostar. Glavni urednik je bio Muhamed Šator. Članovi Redakcije su bili: Tahir Đulić, Adem Krgo, Mensud Medar, Enes Ratkušić i Muhamed Šator. Nije urađena numeracija stranica. U impresumu je navedeno da je ilustrovan fotografijama Arhiva Ratnog predsjedništva općine Stolac i KDB „Preporod“ Stolac, te razglednicama iz zbirke Šemsudina Zlatka Serdarevića. Broj je štampan u Štampariji u Fojnici.

U broju 2 za 1996. u impresumu stoji: broj 22, nova serija, broj 2, januar 1996., prema našem uvidu u objavljene brojeve, ovo treba biti broj 20 a ne 22, ali, pravila nalažu da su važeći podaci navedeni u impresumu publikacije te smo ih tako i navodili. U ovom broju nisu navedeni članovi Redakcijskog kolegija. Glavni urednik je Muhamed Šator, a odgovorni urednik je Mehmed Dizdar. Broj je štampala Štamparija Islamskog centra u Mostaru.

Godine 1997. objavljen je broj „Slova Gorčina“ sa izborom najznačajnijih tekstova iz ranije objavljenih brojeva, povodom dvadeset i pet godina manifestacije „Slovo Gorčina“. Navedena je samo godina 1997. Održana je i manifestacija. Glavni urednik je Muhamed Šator, odgovorni urednik je Mehmed Dizdar. Članovi Redakcije su: Mehmed Dizdar, Salih Mulać, Alija Pirić, Fahrudin Rizvanbegović i Muhamed Šator. Izdavač je Predsjedništvo općine Stolac. Broj je štampala Štamparija Islamskog centra u Mostaru. Raniji brojevi su imali samo navedene sadržaje bez rubrika. Prvi put je u ovom broju, u kojem je urađen reprint ranije objavljenih tekstova u „Slovu

8

“Slovo Gorčina” (1973-2019) - Bibliografija

Isma Kamberović

Gorčina“, građa podijeljena u sljedeće rubrike: Slovo o ovom broju; Uvodnik „Slova Gorčina“ 1973; Historija; Graditeljsko naslijeđe; Zapisi o Stocu; Mak; Stolac kakav pamtimo; Stolac anno domini 1993.

Zatim je, zbog različitih okolnosti, napravljena pauza u održavanju manifestacije četiri godine: 1998., 1999., 2000., i 2001. te nije objavljeno „Slovo Gorčina“.

Od 24. broja (2002) nastavljeno je objavljivanje bez vezivanja za manifestaciju „Slovo Gorčina“ jer ona zahtijeva veća finansijska sredstva. Publikacija je zadržala stari naziv „Slovo Gorčina“ sa prefiksom godišnjak i oslanjala se na ranije utvrđenu koncepciju. Od broja 24 (2002) glavni i odgovorni urednik je Džafer Obradović, a članovi Redakcije su: Mehmed Dizdar, Muhamed Elezović, Mensud Medar, Salih Mulać, Džafer Obradović, Alija Pirić, Fahrudin Rizvanbegović, Hikmeta Rizvanović i Muhamed Šator. Izdavači su bili Inicijativni odbor kulturne manifestacije „Slovo Gorčina“ i Općinski odbor BZK „Preporod“ Stolac. Godišnjak je imao sljedeće rubrike: Aktuelnosti; Historija; Urbicid; Duhovna baština; Sjećanja; Književnost; Slapovi modre rijeke; Bibliografija. Broj je štampan u DES-u u Sarajevu.

U broju 25 (2003) članovi Redakcije su: Mehmed Dizdar, Čedo Kisić, Mensud Medar, Salih Mulać, Jasminko Mulaomerović, Džafer Obradović, Alija Pirić, Fahrudin Rizvanbegović, Samija Rizvanović i Muhamed Šator. Glavni i odgovorni urednik je Džafer Obradović. Izdavač je Udruženje „Slovo Gorčina“ Stolac. Građa je podijeljena na: Horizonti; Historija; Stolac; Stočani; Sjećanja; Plodovi zemlje; Osvrti; Suočenja; Pjesnici Mediterana; Mak Dizdar; Pjesnik gost. Ilustriran je sa starim razglednicama Stoca. Broj je štampan u DES-u u Sarajevu.

U broju 26 (2004) članovi Redakcije su bili: Mehmed Dizdar, Čedo Kisić, Mensud Medar, Salih Mulać, Jasminko Mulaomerović, Džafer Obradović, Alija Pirić, Fahrudin Rizvanbegović, Samija Rizvanović i Muhamed Šator. Glavni i odgovorni urednik je Džafer Obradović. Izdavač je Udruženje „Slovo Gorčina“. Građa je podijeljena na: Uvodnik; Horizonti; Historija; Stolac; Stočani; Prijatelji Stoca; Osvrti; Suočenja; Mak Dizdar; Pjesnik gost. Broj je ilustrovan likovnim djelima iz Fondacije „Mak Dizdar“. Broj je štampan u DES-u u Sarajevu.

U broju 27 (2005), glavni urednik je Muamer Kodrić, članovi Redakcije su: Mehmed Dizdar, Muamer Kodrić, Jasminko Mulaomerović, Alija Pirić i Fahrudin Rizvanbegović. Građa je podijeljena na: Uvodnik; Vidoški vidici; Historija i baština; Stolac; Ljudi Slova Gorčina; Književnost; Taj čovjek; Gorčinovi pjesnici; Gost slikar;

“Slovo Gorčina” (1973-2019) - Bibliografija

9

Isma Kamberović

Gost pjesnik.

U broju 28 (2006) glavni urednik je Muamer Kodrić. Članovi Redakcije su: Muamer Kodrić, Jasminko Mulaomerovć, Alija Pirić i Fahrudin Rizvanbegović.

Naznačene su rubrike: Uvodnik; Vidoški vidici; Historija i baština; Stolac; Gorčinova čitanka; Poetika sunca i kamena; Književnost; Gost pjesnik; Iz stolačkog bauna. Broj je štampan u DES-u u Sarajevu. Članovi Redakcije u broju 29 (2007) su bili: Mehmed Dizdar, Muhamed Elezović, Alija Pirić, Fahrudin Rizvanbegović, Hikmeta Rizvanović, Elvira Burina, Samija Rizvanović i Enes Ratkušić, koji je i glavni i odgovorni urednik. Radovi su podijeljeni na: Slovo o duhu; Slovo o Slovu; Slovo o pjesnicima; Slovo o prošlosti; Slovo o gradu i Slovo o igri. Izdavač je Udruženje „Slovo Gorčina“. Broj je štampan u „Bemustu“ u Sarajevu.

U broju 30 (2008) članovi Redakcije su bili: Mehmed Dizdar, Muhamed Elezović, Alija Pirić, Fahrudin Rizvanbegović, Hikmeta Rizvanović, Elvira Burina, Samija Rizvanović i Enes Ratkušić.

Glavni urednik je Enes Ratkušić. Građa je podijeljena na: Država i društvo; Stolac; Na tragu Makove poezije; Gost pjesnik; Gost slikar; Književna kritika; Historija; Likovna kultura; Sjećanja; Poznati Stočani; Istraživanja; Tradicija; Novo iz pera stolačkih autora. Broj je štampan u IC štampariji Mostar.

U broju 31 (2009) glavni urednik je Enes Ratkušić, a članovi Redakcije su: Edim Šator, Mehmed Dizdar, Amir Kadribegović, Muhamed Elezović, Alija Pirić, Fahrudin Rizvanbegović, Hikmeta Rizvanović, Elvira Burina, Samija Rizvanović, Enes Ratkušić. Građa je podijeljena na: Kritički osvrti; Književna baština; Duhovni horizonti; Gost pjesnik; Gost slikar; Književni ogledi; Stolac; Historija; Istraživanja; Likovna kultura; Sjećanja; Mediteranske kulture; Novo iz pera stolačkih autora; Tradicija; Mladi pjesnici; Mladi slikari. Broj je štampan u IC štampariji Mostar.

U broju 32 (2010) glavni i odgovorni urednik je Orhan Tikveša, članovi Redakcije su: Mehmed Dizdar, Alija Pirić, Fahrudin Rizvanbegović, Samija Rizvanović, Enes Ratkušić, Hikmeta Rizvanović, Edim Šator i Orhan Tikveša.

Građa je podijeljena na: Aktuelnosti; Obljetnice; Kroz historiju; Prikazi i osvrti; Gost pjesnik; Gost slikar; Mladi pjesnici, Iz pera hercegovačkih autora. Broj je štampan u IC štampariji Mostar.

10

“Slovo Gorčina” (1973-2019) - Bibliografija

Isma Kamberović

U broju 33 (2011) članovi Redakcije su: Mehmed Dizdar, Alija Pirić, Fahrudin Rizvanbegović, Samija Rizvanović, Enes Ratkušić, Hikmeta Rizvanović, Edim Šator i Orhan Tikveša, koji je i glavni i odgovorni urednik. Građa je podijeljena na: Slovo o slovu; Historija; Književnost i jezik; Gost slikar; Gorčinovi pjesnici; Sjećanja; Riječi i slike (Literarno stvaralaštvo); Književni klub Mostar. Broj je štampan u IC štampariji Mostar.

U broju 34 (2012) članovi Redakcije su: Mehmed Dizdar, Alija Pirić, Fahrudin Rizvanbegović, Samija Rizvanović, Enes Ratkušić, Edim Šator i Orhan Tikveša, koji je i glavni urednik. Građa je podijeljena na: Slovo o slovu; Književnost i jezik; Kulturna baština; Gost pjesnik; Gost slikar; Gostujući teatar; Gorčinov pjesnik; Slovo o jednom čovjeku; Sjećanja; Zavičaj; Slovo u riječi. Ilustriran je fotografijama Stoca, autora Š. R. (Šefika Rizvanovića). Broj je štampan u IC štampariji Mostar.

U broju 35 (2013) glavni i odgovorni urednik je Orhan Tikveša. Članovi Redakcije su: Mehmed Dizdar, Alija Pirić, Fahrudin Rizvanbegović, Samija Rizvanović, Enes Ratkušić, Edim Šator i Orhan Tikveša. Građa je podijeljena na: Aktuelnosti; O književnosti; „Okrugli sto o stećcima“ – Stolac 2012; Gost pjesnik; Gorčinov pjesnik; Stolac u vremenu; Slovo o čovjeku; Iz prošlosti BiH. Broj je štampan u IC štampariji Mostar.

U broju 36 (2014) glavni i odgovorni urednik je Orhan Tikveša. Članovi Redakcije su: Mehmed Dizdar, Alija Pirić, Fahrudin Rizvanbegović, Samija Rizvanović, Enes Ratkušić, Jasmin Hodžić, Edim Šator i Orhan Tikveša. Građa je podijeljena na: Umjesto uvodnika; Sjećanja; O književnosti i jeziku; Kulturna baština; Iz historije; Okrugli sto: „O ratu pjevati nakon rata“ – Stolac 2013.; Gost pjesnik; Gost slikar; Gorčinov pjesnik; Slovo na slovo; Riječ na riječ. Broj je štampan u IC štampariji Mostar.

U broju 37 (2015) članovi Redakcije su bili: Mehmed Dizdar, Alija Pirić, Fahrudin Rizvanbegović, Samija Rizvanović, Enes Ratkušić, Jasmin Hodžić, Edim Šator i Orhan Tikveša. Glavni i odgovorni urednik je Edim Šator. Građa je podijeljena na: Svjedočenje; O Stocu i Stočanima; Slovo o slikarstvu; Slovo o slovu; Prikazi i intervjui.

Za 2016. godinu nije objavljen broj „Slova Gorčina“.

“Slovo Gorčina” (1973-2019) - Bibliografija

11

Isma Kamberović

U broju 38-39 (2017) članovi Redakcije su bili: Mehmed Dizdar, Alija Pirić, Fahrudin Rizvanbegović, Samija Rizvanović, Enes Ratkušić, Jasmin Hodžić, Edim Šator i Orhan Tikveša. Glavni i odgovorni urednik je Edim Šator. Građa je podijeljena na: Slovo o čovjeku; Taj čovjek; Crtice iz historije; Slovo o zavičaju; Gorčinov pjesnik; Zapisi. Broj je štampan u IC štamparija Mostar.

U 2019. godini objavljen je broj 39-40 (a treba samo 40). Ovaj broj je objavljen sa novom koncepcijom. Naslovna stranica sa motivom čovjeka sa stećka na naslovnoj stranici sa naslovom na bosančici, koju je izvorno dizajnirao Juraj Najdhart, je redizajnirana. Novi crveno-plavi dizajn je izradio Bor Dizdar. Urednici su: Nenad Rizvanović i Matija Bošnjak. U impresumu je naveden samo Upravni odbor: Gorčin Dizdar (predsjednik), Vesna Pirija, Edim Šator, Samir Seno Zekić i Adnan Žetica.

Ima naveden sadržaj bez rubrika. Broj je štampala „Dobra knjiga“.

Izdvojit ćemo glavne urednike po godinama: Muhamed Šator je uredio prvih devet brojeva, od broja 1 (1973) do broja 9 (1981) Mehmed Dizdar uredio je broj 10 (1982) Miroslav Palameta uredio je brojeve od 11 (1983) do 18 (1990) Muhamed Šator uredio je brojeve za 1995, 1996, 1997.

Džafer Obradović uredio je brojeve od 24 (2002) do 26 (2004) Muamer Kodrić uredio je brojeve od 27 (2005) do 28 (2006) Enes Ratkušić uredio je brojeve od 29 (2007) do 31 (2009) Orhan Tikveša uredio je brojeve od 32 (2010) do 36 (2014) Edim Šator uredio je brojeve od 37 (2015) do 38-39 (2017) Nenad Rizvanović i Matija Bošnjak uredili su broj 40 (2019) Napomenut ćemo da smo ravnopravno tretirali sve radove: književne, historijske i likovne tj. svaki likovni rad (slika, grafika, crtež), svaka bilješka, program manifestacije

12

“Slovo Gorčina” (1973-2019) - Bibliografija

Isma Kamberović

i sl. je obrađen kao posebna bibliografska jedinica. Većina radova se može klasifikovati i smjestiti u više grupa u UDK, a mi smo ovdje izabrali samo jednu, te treba i to uzeti u obzir.

Poznati problem bibliografa je nepotpuni fond periodike u sarajevskim bibliotekama. Napomenut ću da nijedna biblioteka u Sarajevu niti u Bosni i Hercegovini ne posjeduje kompletne brojeve „Slova Gorčina“ te nam je ta činjenica bila veliki problem. Najveći dio brojeva „Slova Gorčina“ pronašla sam u Biblioteci Instituta za bošnjačke studije BZK „Preporod“ u Sarajevu, nekoliko brojeva sam pronašla u Biblioteci Bošnjačkog instituta, Fondacija Adila Zulfikarpašića, dio sam pronašla u pdf-u na web stranici Udruženja „Slovo Gorčina“, a ostalo sam posudila iz privatne kolekcije gospođe Samije Rizvanović, dugogodišnje saradnice i članice Redakcije „Slovo Gorčina“. Svima gore spomenutim se od srca zahvaljujem.

“Slovo Gorčina” (1973-2019) - Bibliografija

13