DIMENZIJA U GOO
Ljudskopravna dimenzija (prava žena/diskriminacije žena)
Svrha
Aktivan i odgovoran član razreda, škole i lokalne zajednice
Ishodi (učenik)
Uvježbavati socijalne vještine, razbijanje predrasuda Razumijevati koliko odgoj u obitelji kod mladih stvara svjetonazorske vrijednosti Nabrajati na koje sve načine i u kojim situacijama se krše ljudska prava, odnosno diskriminiraju žene
Kratki opis aktivnosti
Etika nastavna jedinica: ljudska prava (na primjeru prava žena i spolne/rodne diskriminacije) Radni materijal: „Duga“ (Dinko Šimunović), novinski članci. Uvod: razgovor o Srni i posljedicama roditeljskog odgoja: Zbog čega je Srna nastradala? Po kakvom su modelu roditelji odgajali Srnu? Pod utjecajem roditelja i okoline (društva) djeca uče kako biti djevojčice i dječaci koji će postati muškarci i žene. Kroz proces odgoja djecu učimo ponašanju, stavovima, ulogama i aktivnostima. To naučeno ponašanje postaje rodni identitet (rodna uloga). Izlaganje: Obitelj oblikuje ponašanje i stavove svoje djece i utječe na usvajanje rodnih uloga. Dakle: rod društveno oblikovanje biološkog spola. U povijesti u svim društvima privilegirani su muškarci. Biološki čimbenici kažu da su žene manje sposobne, pa time i manje vrijedne. To su rodni stereotipi (pojednostavljene, iskrivljene slike o ženama i muškarcima npr. muškarci su fizički snažniji, agresivniji, bezosjećajniji, dominantniji; žene su pasivnije, nježnije i osjećajnije). Razgovor: Što misliš o odgoju muške i ženske djece danas, u odnosu na vrijeme u kojem je živjela Srna? Što je isto, što se promijenilo? Treba li na jednak način odgajati mušku i žensku djecu? Prodiskutirajmo nekoliko primjera (rodnih stereotipa): žena vozačica, manekenka… Rodni stereotipi vode ka spolnoj diskriminaciji (diskriminacija = u društvenim odnosima obespravljenje ili ograničavanje prava za pojedince ili cijele skupine iz različitih razloga (vjerskih, rasnih, narodonosnih, spolnih, političkih, ekonomskih). Podcjenjivanje žena i njihovih sposobnosti na osnovi spola, uskraćivanje njihove ravnopravne pozicije u društvu i kršenje njihovih ljudskih prava (seksizmi). Žene najčešće rade slabije plaćene poslove, teže dolaze do posla, otkaz se prvo daje ženama, za isto radno mjesto manje su plaćene nego muškarci (20%). Po statistici UN žene obavljaju 2/3 posla na svijetu, a zarađuju 1/10 svjetskog prihoda.