Pilot studija glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu by United Nations Development Programme in Croatia

Pilot studija glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Hrvatska

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. UNDP djeluje u 166 zemalja. Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje institucionalnih kapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu, uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana. Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama s ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.

Posebno zahvaljujemo Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je doprinjeo realizaciji ove projektne aktivnosti.

OIKON – Institut za primjenjenu ekologiju Autorski tim: Hrvoje Peternel, Oleg Antonić, Mirna Mazija – fauna šišmiša, Pero Tutman – fauna ptica Suradnici: Zrinka Mesić Vladimir Kušan Recenzija: Državni zavod za zaštitu prirode

Autori fotografija na naslovnici: HPM / DZZP / Oikon d.o.o

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Projekt COAST Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja

Pilot studija glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu Zahvat izgradnje vjetroelektrane «Čemernica»

Zagreb 2011.

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Sadržaj

Uvod

Podaci o zahvatu i lokaciji

Svrha poduzimanja zahvata

Obilježja zahvata

Lokacija i opis vjetroelektrane

Tehničke karakteristike vjetroagregata

Tehnički parametri vjetroagregata aw 77/1500

Pristupni putovi

Građevinski radovi i plan rada

Rad i održavanje vjetroelektrane

Glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu zahvata izgradnje vjetroelektrane «Čemernica»

Uvodni dio

Cilj provedbe postupka glavne ocjene zahvata

Kratki opis metode za predviđanje utjecaja

Podaci o ekološkoj mreži

Prethodno dostupni podaci o ekološkoj mreži na području zahvata

Novi podaci o ekološkoj mreži na području zahvata

Opis utjecaja zahvata na ekološku mrežu

Mogući utjecaji zahvata na ciljeve očuvanja ekološke mreže

Procjena utjecaja

Mogući utjecaji zahvata na cjelovitost ekološke mreže

Kumulativni (skupni) utjecaji zahvata na područje ekološke mreže

Analiza mogućih utjecaja drugih pogodnih mogućnosti (varijantnih rješenja) zahvata na ciljeve očuva-

nja i cjelovitost područja ekološke mreže Zaključak

Prijedlog mjera ublažavanja štetnih posljedica zahvata na ekološku mrežu

Mjere zaštite ornitofaune

Mjere zaštite faune šišmiša

Program praćenja stanja

Program praćenja ornitofaune

Program praćenja faune šišmiša

Literatura

Nacionalni propisi

Stručne i znanstvene publikacije

Dodaci

Grafički prilozi

Tablični prilozi

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Uvod

UVOD U ovom je dokumentu prikazana pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu za planiranu vjetroelektranu Čemernica. Spomenuta studija izrađena je u sklopu projekta COAST koji je, između ostalog, za cilj imao primijeniti smjernice iz Priručnika za ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu na jedno pilot područje. Navedena lokacija je odabrana prvenstveno zbog činjenice da za ovo područje postoje recentni podaci prikupljeni tijekom jednogodišnjih istraživanja i praćenja stanja faune ptica i šišmiša, a koji zadovoljavaju razinu potrebnu za kvalitetnu provedbu Glavne ocjene propisane u spomenutom priručniku. Potrebno je istaknuti da je za navedeni zahvat tijekom postupka procjene utjecaj na okoliš izrađena je studija utjecaja na okoliš planiranog zahvata u skladu s Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08, 67/09). Također, sukladno ishođenom Mišljenju Ministarstva kulture (Kl. 612-07/08-01/348, 532-08-03/1-08-04) od 26. studenog 2008. u sklopu studije je izrađeno poglavlje-separatna studija prihvatljivosti planiranog zahvata za prirodu. Studija o utjecaju na okoliš temeljila se na idejnom rješenju vjetroelektrane Čemernica iz 2006. godine, izmjenama projekta rađenih tijekom 2008. i 2009. te idejnom rješenju: „Pristupna prometnica i servisne ceste za vjetroelektranu Čemernica“ (Trivum d.o.o., 2009.). U međuvremenu je na snagu stupio novi pravilnik kojim se definira postupak Ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu (Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu; NN 118/09), a koji je ujedno predstavljao osnovu za izradu Priručnika za ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. U skladu s tim, a budući da za zahvate vjetrolelektrana postoji obveza izrade studije utjecaja na okoliš temeljem ranije navedene Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, sadržaj Glavne ocjene u pilot studiji slijedi propisani obavezni sadržaj naveden u Prilogu V spomenutog pravilnika (Obvezni sadržaj poglavlja studije o utjecaju na okoliš – Glavna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu). S obzirom da obavezni sadržaj ne uključuje poglavlje Opis zahvata i lokacije (jer se ono nalazi u Studiji utjecaja na okoliš) ovo je poglavlje prikazano zasebno, na početku dokumenta. Kako bi se lakše pratio odnos i povezanost pilot studije i smjernica, na početku svakog poglavlja nalazi se uokviren, plavo otisnuti tekst preuzet iz Priručnika koji pojašnjava sadržaj poglavlja koje slijedi.

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Podaci o zahvatu i lokaciji

Podaci o zahvatu i lokaciji Prvi korak Glavne ocjene je sagledavanje ciljeva očuvanja područja i identifikacija onih aspekata zahvata (samog ili u kombinaciji s drugim izvedenim ili planiranim zahvatima) koji mogu imati utjecaja na njih. Kako bi se osigurala uspješna provedba postupka Ocjene, sve one karakteristike zahvata koje mogu imati utjecaja na određeno područje moraju biti dostupne, uključujući ukupnu površinu (tj. obuhvat) budućeg zahvata, kao i zonu njegovog utjecaja (u kontekstu mogućih utjecaja na područje ekološke mreže), lokaciju i druge pojedinosti zahvata relevantne za ocjenu prihvatljivosti, kao i prostorni odnos između zahvata i područja ekološke mreže.

SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA Svrha izgradnje vjetroelektane na lokaciji Čemernica je proizvodnja električne energije korištenjem obnovljivog izvora tj. korištenjem vjetropotencijala kao i unaprjeđenje raznolikosti opskrbe energijom u Hrvatskoj. Tvrtka EHN S.A., sa sjedištem u Pamploni, Španjolska, koja danas nosi naziv ACCIONA Energia te djeluje u sklopu Grupacije ACCIONA, vodeće španjolske grupacije za gradnju i usluge, osnovala je sa 100 % udjelom trgovačko društvo E.H.N., d.o.o. sa sjedištem u Splitu s ciljem da bude nositelj investicija i razvoja projekata na području RH. EHN d.o.o. provodi pripremu i razvoj projekta izgradnje VE Čemernica.

OBILJEŽJA ZAHVATA Lokacija i opis vjetroelektrane Planirana vjetroelektrana Čemernica nalazi se u Splitsko–dalmatinskoj županiji na području Općine Dicmo i, samo manjim dijelom, Grada Trilja, približno 6 km sjeverno od Dugopolja lokalnom cestom prema Krušvaru. Najbliža veća naselja su Trilj 4 km istočno, te Sinj 7,5 km sjeverno od vjetroelektrane. Postavljanje vjetroagregata je planirano na vršnim dijelovima brda Čemernica te istočno od uzvisine Trapošnik na području brda Orlovac i Drinak (Slika 1.). Površina zahvata (prema planiranom području za vjetroelektranu iz Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije) iznosi 5,7 km2 (569,9 ha). Osnovnim projektom iz 2006.g. predviđeno je postavljanje 30 vjetroagregata u dva niza (VG 1 -20 i VG 21- 30) s razmacima od oko 180- 280 m između stupova u svakom nizu, na stupovima visokim 80 m, zajedno s pripadajućom infrastrukturom, izgradnja servisne ceste koja će povezivati svih 30 vjetroagregata i pristupnog puta do elektrane, postavljanje kabelskih vodova, čvrstog postolja za dizalice, transformatorske i kontrolne prostorije te mjerne stanice za vjetar (Grafički prilog 1.). Nazivna snaga jednog vjetroagregata iznosi 1500 kW, što na 30 jedinica čini ukupno 45.000 kW (45 MW).

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Podaci o zahvatu i lokaciji

Slika 1 Satelitska snimka šireg područja lokacije zahvata

Tehničke karakteristike vjetroagregata Za vjetroelektranu Čemernica predviđeno je korištenje agregata tipa AW 77/1500. Radi se o agregatu s regulacijom napadnog kuta. Tijekom rada i u mirovanju lopatice turbine su okrenute uvijek pod optimalnim napadnim kutom u odnosu na smjer vjetra. Električnu energiju generira specijalni asinkroni generator sa kolutnim rotorom i kliznim prstenima, te dvostranim napajanjem, upravljan Ingecon-W kontrolerom koji omogućava varijabilnu brzinu vrtnje, kao i regulaciju tokova aktivne i reaktivne snage. Generatori vjetroagregata direktno su spojeni na 12 kV srednjenaponsku mrežu vjetroelektrane. Navedeni vjetroagregat odlikuje aerodinamički dizajn gondole kao i konstrukcijska izvedba glavne osovine kojom se reducira stres na mjenjačku kutiju i produžuje životni vijek agregata. Odabirom generatora sa nazivnim naponom 12 kV izbjegava se potreba za transformacijom generatorskog napona na srednjenaponski napon čime se ujedno i izbjegnuti gubici snage/energije u transformatorima. Pogon vjetroagregata u potpunosti je automatiziran. Generator samostalno počinje s proizvodnjom električne energije kad brzina vjetra dostigne ulaznu brzinu vjetra. Izlazna snaga generatora povećava se približno linearno s brzinom vjetra, sve dok vjetar ne dostigne brzinu nazivnu brzinu vjetra. U toj točki snaga je ograničena na iznos nazivne snage (1.5 MW). Ukoliko prosječna brzina vjetra prijeđe granicu do koje turbina može raditi u normalnom pogonu (25 m/s), turbina se automatski isključuje zakretanjem lopatica u položaj zračnog kočenja. Na Slici 2. prikazana je shema vjetroagregata koji će biti postavljeni na planiranoj lokaciji

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Podaci o zahvatu i lokaciji

Slika 2 Shematski prikaz vjetroagregata

Tehnički parametri vjetroagregata AW 77/1500 Osnovni podaci: Ulazna (cut-in) brzina vjetra: Izlazna (cut-out) brzina vjetra: Nazivna (rated) brzina vjetra:

3 m/s 25 m/s 11,4 m/s

Rotor: Broj lopatica: 3 Promjer: 77 m Radna površina: 4615m2 Brzina vrtnje rotora: 18,3 o/min Visina glavnog vratila: promjenjiva u odnosu na stup do 80 m Ukupna visina vjetroagregata.

118,5 m

Osnovni opis električnog sustava vjetroelektrane Osnovne značajke električnog sustava vjetroelektrane su sljedeće: Ime

Broj turbina

Tip

Snaga (mw)

Čemernica

Aw 77/1500

45 Mw

Proizvodnja električne energije ostvaruje se na generatorskom naponu 12kV i frekvenciji 50Hz. Vjetroagregati se grupiraju odnosno povezuju u više srednjenaponskih izvoda napona 12 kV, a svaki vjetroagregat ima mogućnost odvajanja od mreže svojim generatorskim prekidačem (sklopkom). 12kV-tni izvodi isključuju se po potrebi automatskim rastavljačima nazivne struje 1600 A smještenim u SN postrojenu TS SN/VN vjetroelektrane preko koje se priključuje na mrežu 110 kV.

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Podaci o zahvatu i lokaciji

Pristupni putovi Pristup lokaciji za potrebe izgradnje planiran je s nekoliko strana: 1. Postojećim makadamskim putem pored kamenoloma do vrha planine, na koji se dolazi skrećući s glavne ceste Dicmo-Sinj u predjelu Mojanka. Na postojećem makadamskom putu potrebne su manje rekonstrukcije. 2. Makadamskim putem kojeg je potrebno izgraditi od glavne ceste (pored mjesta Rakičani), u smjeru predjela Turska draga do područja Jedinog drinka.

Građevinski radovi i plan rada Topografske značajke terena na kojemu treba biti postavljena vjetroelektrana određuje sljedeće radove za postavljanje stupova i opreme vjetroagregata: - izvedba pristupnog puta - izvedba platformi za smještanje dizalica uz stupove za podizanje opreme - izvedba temelja stupova - ukopavanje kanala za električne kabele između stupova i trafostanice vjetroelektrane - mjere prostorne zaštite (protupožarno i funkcionalno čišćenje terena, sadnja biljaka). Predviđa se u roku od 9 mjeseci provesti izvedbu ovih radova i postavljanje 30 vjetroagregata.

Izgradnja pristupnih putova i servisne ceste Prilazni putovi će se izvesti od drobljenog i zbijenog kamena širine između 6,0 i 9,0 m kako bi se olakšao prolaz sastavnih dijelova vjetroagregata tijekom građevinskih radova. Kamen će se dovoziti iz obližnjih kamenoloma ili iz susjednih područja, kako bi se maksimalno smanjio prijevoz. Po završetku radova, putovi će se suziti na konačnu širinu od 4,5 m, osim na mjestima gdje je potrebna veća širina, na zavojima, prijelazima ili križanjima. Nakon izgradnje područje zahvaćeno radovima sanirat će se i vratit će se u prvobitno stanje u najvećoj mogućoj mjeri.

Izvedba temelja Konačni nacrt temelja vjetroagregata bit će određen nakon ispitivanja tla, ali on obično uključuje uporabu do 300 m³ betona i 50 tona čeličnih šipki za armiranje. Za svako postolje vjetroagregata bilo bi potrebno do 50 dostava betona (na osnovi tura od 6m³), Predviđena je izvedba jednog postolja dnevno. Dubina temelja je do 2,0 m. Iskop materijala za svaki temelj iznosi oko 800 m³ materijala. Nakon završetka, okolni prostor će se dovesti u prvobitno stanje. Višak iskopanog materijala će se upotrijebiti za prilazne putove ili u druge građevinske svrhe, ili će se odložiti na za tu svrhu određenim mjestima.

Platoi -postolje dizalica Uz svaki stup izvodi se postolje za dizalice dimenzija 45 x 24 m koje će se koristiti za podizanje dijelova tornja te kućišta motora, rotora i elisa. Izvodi se iskop dubine 1 m koji se zatrpava drobljenim kamenim materijalom. Ovakvo postolje zadržat će se tijekom cijelog vijeka vjetroelektrane, kako bi se omogućila eventualna zamjena sastavnih dijelova turbine. Predviđena je sanacija iskopa nanošenjem površinskog sloja tla kako bi se omogućio rast prirodne vegetacije.

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Podaci o zahvatu i lokaciji

Mjerna stanica za vjetar Kako bi se pratile brzine vjetra i procjenjivao rad vjetroelektrane tijekom njezina radnog vijeka, na lokaciji će biti instalirana mjerna stanica za vjetar (samostojeći rešetkasti stup visok 80 m, postavljen na malo betonsko postolje 3x3x3m).

Kabelski prokopi Električni i kontrolni kablovi između turbina i transformatorske stanice postavljaju se u prokopima oko 0,5 m širine i 1,0 m dubine. Kabelski prokopi koji povezuju vjetroagregate se izvode u trupu servisne ceste.

Transformatorska stanica i kontrolna prostorija U zoni vjetroelektrane predviđena je transformatorska stanica s kontrolnom prostorijom. Ovaj objekt zauzet će područje od oko 10x40 m i sadržavat će transformatore, opremu za mjerenje, sklopnu opremu, male rezervne dijelove i kontrolni sustav za praćenje rada vjetroagregata.

Građevinski objekt i područja rada Tijekom građevinskih radova bit će potreban privremeni objekti na lokaciji, koji uključuju: a) privremene, prijenosne tipove građevina namijenjene za terenske urede, praćenje dolazećih vozila i sl.; b) kemijske toalete (samostojeće) c) kontejnerske skladišne prostore za alat, manju opremu i dijelove; d) parkirna mjesta za otprilike pet automobila/ građevinskih vozila; i e) prijemno područje za dolazeća vozila.

Plan izgradnje Kretanja vozila varirat će, uključivat će upotrebu specijalističke opreme i biti podložna detaljnom planu upravljanja prometom prije početka građevinskih radova. Svaka turbina bit će isporučena na devet vozila, što uključuje lopatice (3 vozila za 3 lopatice), glavčinu (1 vozilo), kućištem motora (1 vozilo) i stupom (4 vozila za 4 dijela tornja). Svaki temelj za turbinu sadrži otprilike 200-300m³ betona, za koji će biti potrebno između 30 i 50 dostava mjesnih dostavljača miješalicama koje donose izmiješanu smjesu (na osnovi ruta od 6m³ betona). Do 90m³ betona trebat će za trajne i privremene temelje stanice za mjerenje vjetra i temelje transformatorske stanice, za koje će trebati dodatnih 15 do 20 dostava betona. Armiranje za svaki temelj obuhvatilo bi između 50 i 60 tona čeličnih šipki koje bi se dostavile na tri vozila (temeljeno na nosivosti od 20 tona). Većina prometa vozilima vjerojatno će se odnositi na opskrbu kamenom za prilazne putove, iako će to najviše biti slučaj u početnih nekoliko mjeseci razdoblja gradnje. Za podizanje svake turbine i stupa trebat će dvije mobilne dizalice iako će se aktivnost vršiti na malim udaljenostima. Glavna će dizalica imati kapacitet 1000 tona, s manjom vučnom dizalicom koja će se koristiti za nepomične terete tijekom izvođenja podizanja. Dizalica kapaciteta 1000 tona imat će maksimalno opterećenje osovine od oko 15 tona dok se pomiče prema lokaciji i od nje. Strojevi za gradnju ceste kao što su bageri i buldozeri prevozili bi se do i od lokacije na tegljačima. Dodatni prijevoz je potreban za dostavu alata, privremenih terenskih baraka, opreme trafostanice, ograde, geotekstila itd. Ukupno za dodatni prijevoz ne bi trebalo više od 100 vozila, čije bi se kretanje odvijalo tijekom razdoblja izgradnje. Do 20 kombi vozila/automobila bilo bi na lokaciji u svako doba, za potrebe terenskog osoblja.

Rad i održavanje vjetroelektrane E.H.N. d.o.o. će osigurati potrebne usluge rada i održavanja za vrijeme radnog vijeka vjetroelektrane. Upravni direktor E.H.N. d.o.o. imat će za podršku terenskog upravitelja zaduženog za rad i održavanje vjetroelektrane, kao i sustav za daljinsko upravljanje spojen sa središnjicom EHN-a. Tim za vjetroelektranu Čemernica bit će sastavljen od određenog broja tehničara, u razmjeru od 1 tehničara na svakih 8 vjetroagregata.

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Podaci o zahvatu i lokaciji

Među glavnim zadaćama zaposlenih na održavanju je sljedeće: - rad vjetroagregata na terenu - korektivno održavanje - preventivno održavanje - napredno održavanje - analiza podataka - inspekcija - koordinacija - podnošenje izvješća.

Vjetroelektrana će biti opremljen sustavom za daljinsko upravljanje, tako da može podržati potrebne aktivnosti na održavanju. Ovaj sustav će doprinijeti tehničkoj učinkovitosti vjetroelektrane u pogledu: - nadzora vjetroagregata - pokretanja vjetroagregata daljinskim upravljanjem - korekcije putem daljinskog upravljanja, ukoliko je to moguće - komunikacije sa zaposlenima na održavanju - raspolaganja s podacima o održavanju - nadziranja tehničkih indikatora i registara - podnošenja izvješća.

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena - Uvodni dio

Glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu zahvata izgradnje vjetroelektrane «Čemernica» UVODNI DIO Cilj provedbe postupka Glavne ocjene zahvata Cilj provedbe Glavne ocjene je utvrditi razinu značajnosti utjecaja do kojih može doći tijekom izgradnje i rada vjetroelektrane Čemernica koja se nalazi u blizini područja ekološke mreže HR1000027 # Mosor, Kozjak i Trogirska Zagora te HR1000029 # Cetina i točkastih lokaliteta HR2000050 Jama na Visokoj i HR2000024 Drinovčuša jama.

Kratki opis metode za predviđanje utjecaja Prilikom izrade Glavne ocjene korišteni su rezultati jednogodišnjih terenskih istraživanja ptica i šišmiša provedenih u sklopu Studije utjecaja na okoliš. Također, proveden je terenski uvid s posebnim naglaskom na stanišne tipove koji predstavljaju potencijalna staništa ugrožene faune. Osnovni koraci u procjeni utjecaja uključivali su: - definiranje i prostornu analizu zona utjecaja zahvata - kartiranje i analizu stanišnih tipova šireg područja utjecaja - kartiranje šireg područja utjecaja u pogledu korištenja prostora ptica/šišmiša - analizu stupnja korištenja prostora ptica/šišmiša

PODACI O EKOLOŠKOJ MREŽI Izuzetno je važno osigurati i prikupiti sve dostupne podatke o području ili područjima ekološke mreže za koje se utvrdi da mogu biti pod utjecajem zahvata. Ukoliko su postojeći podaci manjkavi treba ih nadopuniti izravnim uvidom na terenu i/ili primjenom različitih prikladnih metoda daljinskih opažanja (npr. satelitske ili aerofotogrametrijske snimke).

Prethodno dostupni podaci o ekološkoj mreži na području zahvata Prema bazi podataka Državnog zavoda za zaštitu prirode lokacija planirane vjetroelektrane Čemernica ne nalazi se unutar ekološke mreže Republike Hrvatske. Međutim, s obzirom na osnovne karakteristike zahvata, ocijenjeno je da isti može imati utjecaja na sljedeća područja ekološke mreže u čijoj se blizini nalazi (Grafički prilog 2): Važno područje za ptice - HR1000027 # Mosor, Kozjak i Trogirska zagora - HR1000029 # Cetina. Važno područje za divlje svojte i staništa (točkasti lokaliteti) - HR2000050 Jama na Visokoj - HR2000024 Drinovčuša jama Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena – Prethodno dostupni podaci o ekološkoj mreži

Opis područja ekološke mreže na koje zahvat može imati utjecaj Opis područja ekološke mreže za koja se ocjeni da mogu biti pod utjecajem planiranog zahvata odnosi se na glavne karakteristike područja, prvenstveno razloge zbog kojih je određeno područje uključeno u ekološku mrežu (popis ciljeva očuvanja, njihove karakteristike, udio populacija neke vrste/staništa ovog područja ekološke mreže u odnosu na nacionalnu ekološku mrežu i ukupnu Hrvatsku populaciju), staništa važna za ciljne vrste, udio pojedinih stanišnih tipova, veličina područja, ocjena ugroženosti područja i razloge ugroženosti područja, kao i čimbenike koji utječu na vrijednost navedenog područja.

# HR1000027 MOSOR, KOZJAK I TROGIRSKA ZAGORA1 Opis područja

Mosor, Kozjak i Trogirska zagora nalazi se u Srednjoj Dalmaciji, u području između Rogoznice (zapad), Dugopolja (sjever) i rijeke Cetine (istok). Ovo submediteransko područje karakteriziraju suha kamenjarska i stjenovita područja s liticama pogodnim za gniježđenje grabljivica. Tu se nalazi jedino recentno gnjezdilište krškog sokola u Hrvatskoj. U području postoje prostrana otvorena područja i mozaički seoski krajolici, koji su jedno od najvažnijih gnjezdilišta voljića maslinara u Hrvatskoj. Od šumskih staništa najprostranije su mlade submediteranske šume i šikare.

Staništa

Šikare i travnjaci, listopadne šume, točila, kopneni strmci, voćnjaci, nasadi, seoska mozaična staništa, napuštena polja.

Status zaštite područja

Nije zaštićeno

Ocjena ugroženosti područja

Rizično

Ciljevi očuvanja Divlje svojte: 1. jarebica kamenjarka (Alectoris graeca saxatilis) 2. sivi sokol (Falco peregrinus) 3. suri orao (Aquila chrysaetos) 4. voljić maslinar (Hippolais olivetorum) Ugroženost i mjere zaštite područja Glavni razlozi ugroženosti

Odumiranje tradicionalnog poljodjelstva i stočarstva, turizam i rekreativne aktivnosti, lov i krivolov, izgradnja visokih energetskih objekata (vjetroelektrana i dalekovoda)

Oznakom # obilježena su područja ekološke mreže za koja su ciljevi očuvanja stanišni tipovi i/ili divlje svojte navedene u odgovarajućim propisima Republike Hrvatske, u međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska potpisnica, propisima Europske unije i aktima Vijeća Europe, a sadržana su u prilozima 1.1. i 1.2.

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena – Prethodno dostupni podaci o ekološkoj mreži

# HR1000027 MOSOR, KOZJAK I TROGIRSKA ZAGORA1 Smjernice za mjere zaštite

Kako bi se izbjeglo pogoršanje staništa ciljanih vrsta ili uznemiravanje samih vrsta te kako bi se osigurao integritet područja potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite: (7) Regulirati lov i sprječavati krivolov (9) Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo (11) Pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnosti (20) Zabrana penjanja na liticama na kojima se gnijezde značajne vrste (27) Pažljivo planirati izgradnju visokih objekata (osobito dalekovoda i vjetroelektrana) (121) Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma

# HR1000029 CETINA1 Opis područja

Rijeka Cetina od izvorišnog dijela do ušća. Uz rijeku se nalazi nekoliko krških polja: Paško, Suho, Sinjsko i Hrvatačko. Paško polje je poplavno i pretežito pod vlažnim travnjacima, dok su manji dijelovi prema obroncima Dinare suhi. U njemu Cetina na nekoliko mjesta tvori poplavna područja, šljunkovite sprudove i otoke, manje močvarice i sl. Tu se nalazi jedino gnjezdilište crvenonoge prutke u Hrvatskoj. Suho polje se nalazi pod suhim kamenjarskim pašnjacima. Sinjsko polje je meliorirano i pretežito pod poljodjelskim površinama, dok u Hrvatačkom polju postoje prostrani travnjaci (vlažni i suhi) i močvarna staništa s obilnom obalnom vegetacijom (jedino gnjezdilište crnoprugastog trstenjaka u Hrvatskoj). Zajednice ptica riječnih staništa Cetine je siromašna zbog izrazito negativnog utjecaja nekoliko hidroelektrana. Akumulacija Peruča je najveća akumulacija na rijeci Cetini. Zbog ekstremnih i naglih kolebanja vodostaja gotovo da i nema močvarne vegetacije tako da je zajednica ptica močvarica siromašna, ali je to jedino gnjezdilište velikog ronca u Hrvatskoj. Na kanjonskim dijelovima rijeke vrlo su dobro razvijena stjenovita staništa.

Staništa

Tekućice, otvorena vodena površina, špilje s potopljenim ulazom, vlažni i mezofilni travnjaci, suhi (kamenjarski pašnjaci), usjevi, napuštena polja, mozaički seoski krajolici.

Status zaštite područja

Nije zaštićeno

Ocjena ugroženosti područja

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Niskorizično

Glavna ocjena – Prethodno dostupni podaci o ekološkoj mreži

# HR1000029 CETINA1 Ciljevi očuvanja Divlje svojte: 1. crnoprugasti trstenjak (Acrocephalus melanopogon) 2. crvenonoga prutka (Tringa totanus) 3. eja livadarka (Circus pygargus) 4. kosac (Crex crex) 5. veliki ronac (Mergus merganser) Ugroženost i mjere zaštite područja Glavni razlozi ugroženosti

Odumiranje tradicionalnog poljodjelstva i stočarstva, uređivanje rijeka, intenziviranje poljodjelstva, melioracije, lov i krivolov

Smjernice za mjere zaštite

Kako bi se izbjeglo pogoršanje staništa ciljanih vrsta ili uznemiravanje samih vrsta te kako bi se osigurao integritet područja potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite: (7) Regulirati lov i sprječavati krivolov (9) Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo (19) Osigurati poticaje za načine košnje koji ne ugrožavaju kosce (Crex crex) Hidrološka stabilizacija i smanjenje crpljenja prevelikih količina vode iz izvorišta rijeke Cetine

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena – Prethodno dostupni podaci o ekološkoj mreži

HR2000050 JAMA NA VISOKOJ Ciljevi očuvanja Divlje svojte: 1. endemične svojte Stanišni tipovi: 2. kraške špilje i jame (H1; 8310) Smjernice za mjere zaštite

Kako bi se izbjeglo pogoršanje staništa ciljanih vrsta ili uznemiravanje samih vrsta te kako bi se osigurao integritet područja potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite: (137) Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme (138) Očuvati sigovine, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze (139) Ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini (140) Sanirati izvore onečišćenja koji ugrožavaju nadzemne i podzemne krške vode (141) Sanirati odlagališta otpada na slivnim područjima speleoloških objekata (142) Očuvati povoljne uvjete (tama, vlažnost, prozračnost) i mir (bez posjeta i drugih ljudskih utjecaja) u speleološkim objektima (143) Očuvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, količinu vode i vodni režim ili ih poboljšati ako su nepovoljni

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena – Prethodno dostupni podaci o ekološkoj mreži

HR2000024 DRINOVČUŠA JAMA Ciljevi očuvanja Divlje svojte: 1. endemične svojte Stanišni tipovi: 2. kraške špilje i jame (H1; 8310) Smjernice za mjere zaštite

Kako bi se izbjeglo pogoršanje staništa ciljanih vrsta ili uznemiravanje samih vrsta te kako bi se osigurao integritet područja potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite: (137) Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme (138) Očuvati sigovine, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze (139) Ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini (140) Sanirati izvore onečišćenja koji ugrožavaju nadzemne i podzemne krške vode (141) Sanirati odlagališta otpada na slivnim područjima speleoloških objekata (142) Očuvati povoljne uvjete (tama, vlažnost, prozračnost) i mir (bez posjeta i drugih ljudskih utjecaja) u speleološkim objektima (143) Očuvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, količinu vode i vodni režim ili ih poboljšati ako su nepovoljni

Opis ciljeva očuvanja ekološke mreže na koje zahvat može ima utjecaj Za svako izdvojeno područje ekološke mreže mora se procijeniti očekivani utjecaj zahvata na ciljeve očuvanja ekološke mreže. Taj procijenjeni očekivani utjecaj bit će predmetom daljnje ocjene njegove prihvatljivosti sa stajališta očuvanja ekološke mreže. Pri tom je neophodno koristiti sve dostupne podatke o ciljevima očuvanja navedenog područja, npr. nove podatke o rasprostranjenosti vrsta u području EM, podaci o biologiji/ ekologiji vrsta (korištenje određenog tipa staništa za hranjenje, razmnožavanje, boravak; period razmnožavanja, migracije i ostali relevantni podaci, ukoliko su ugrožene, što ih ugrožava i sl.), rasprostranjenost stanišnih tipova koji su ciljevi očuvanja na području EM (ukoliko su ugrožena – uzroci ugroženosti), objavljeni znanstveni radovi, podaci s provedenih terenskih istraživanja i sl. Ovo je potrebno razraditi za sve ciljeve očuvanja navedenog područja ekološke mreže kako bi se procijenilo da li je na njih moguć utjecaj predmetnog zahvata.

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena – Prethodno dostupni podaci o ekološkoj mreži

# HR1000027 Mosor, Kozjak i Trogirska zagora Značajke ciljeva očuvanja na području ekološke mreže:

1. Jarebica kamenjarka (Alectoris graeca saxatilis) Uglavnom naseljava suha i stjenovita područja. Izbjegava šume zatvorenog tipa ali dolazi u otvorenijima makijama i garigu. Unutar teritorija neophodan im je pristup vodi. Hrane se većinom biljnom hranom i beskralježnjacima (u doba gniježđenja). U sezoni gniježđenja dolaze u parovima a izvan sezone gniježđenja u manjim jatima. Teritoriji pojedinih parova se uspostavljaju u ožujku a s gniježđenjem započinju krajem travnja. Gnijezdo grade na tlu, zaklonjeno vegetacijom ili stijenom. Inkubacija jaja traje 24-26 dana a mladi dosežu odraslu veličinu nakon 50-60 dana. Jarebica kamenjarka je stanarica, tj. na području gniježđenja se zadržava čitave godine. Na pojedinim planinskim područjima prisutne su vertikalne migracije, tj. ptice se u jesen pomiču na niža područja a u proljeće se vračaju na gnjezdilišta. Veličina populacije za ovo područje procijenjena je na 350 parova.

2. Sivi sokol (Falco peregrinus) Obitava na različitim staništima ali obično izbjegava stepe, pustinje, kultivirana nizinska područja bez drveća, prostrane šume i gusto obrasle močvare. Za lov im je potrebno otvoreno područje a za gniježđenje litice, stijene ili drugi nepristupačni položaji. Hrani se gotovo isključivo pticama koje hvata u letu. Gnijezde se samotni parovi. S gniježđenjem započinju krajem ožujka, inkubacija traje 29-32 dana po jajetu (3-4 jaja) a mladi izlijeću iz gnijezda nakon 35-42 dana. Populacija mediteranskog dijela Hrvatske je sedentarna (ssp. F. p. brookei), dok sjevernije populacije (ssp. F. p. peregrinus) mogu pokazivati i značajnije migratorne navike koje su sve izraženije prema sjeveru Europe. Populacija Hrvatske je najbrojnija i najstabilnija u sredozemnoj Hrvatskoj (150-190 parova). Sivi sokol može se hraniti na područjima 15 km udaljenim od gnijezda. Najbliža gnjezdilišta u blizini zahvata nalaze se na južnim padinama Kozjaka i Mosora koje su od lokacije zahvata udaljena ~ 10 km. Iz navedenog proizlazi da se ptice koje gnijezde na Kozjaku i Mosoru potencijalno mogu naći na lokaciji zahvata. U Crvenoj knjizi ugroženih ptica sivi sokol svrstan je u kategoriju rizične (VU) gnijezdeće populacije, te je hrvatska populacija procijenjena na 160-200 parova.

3. Suri orao (Aquila chrysaetos) Uglavnom naseljava planinska predjele te područja suhih sredozemnih pašnjaka i šikara. Područje koje naseljava mora sadržavati sigurna i izolirana mjesta za gniježđenje pozicionirana na lokacijama pogodnim za donošenje relativno velikog plijena (litice i stijene pozicionirane ispod platoa s bogatim hranilištima). Hrani se sisavcima i pticama a u jugoistočnoj Europi često lovi gmazove. Plijen traži sustavno pretražujući tlo, najčešće u niskom letu. Parovi ostaju na području gniježđenja tijekom cijele godine a s gniježđenjem započinju krajem veljače. Inkubacija traje 43-45 dana po jajetu (uglavnom 2 jaja) a mladunci izlaze iz gnijezda nakon 65-70 dana. U 80% gnijezda preživljava samo jedan mladunac. Ukupna populacija surog orla u Hrvatskoj procijenjena je na 30-35 parova, a najveća gustoća parova je u sjevernom dijelu priobalja, uključujući sjevernojadranske otoke. Najbliže područje lokaciji zahvata na kojem se gnijezdi par surih orlova nalazi se udaljeno ~ 11 km od granica zahvata, na padinama Kozjaka kod Solina. Jedan par također gnijezdi na padinama Mosora, 14 km od lokacije zahvata. Kako suri orlovi mogu loviti na području znatno udaljenom od gnijezda potencijalno se ptice navedenih parova mogu zateći i na lokaciji zahvata. Suri orao spada u kategoriju kritično ugrožene (CR) gnijezdeće populacije te je hrvatska populacija procijenjena na 30-35 parova.

4. Voljić maslinar (Hippolais olivetorum) Voljić maslinar je gnjezdarica sjeveroistočnog sredozemlja, a uglavnom je lokaliziran na područja uz samu obalu. Zimuje u istočnoj Africi. Naseljava otvorene šumarke, maslinike i voćnjake te područja s raštrkanom grmolikom vegetacijom. Teritoriji parova često su grupirani. S gniježđenjem započinju u drugog polovici ožujka a gnijezdo grade na niskom drveću ili grmlju. Hrane se uglavnom beskralježnjacima. Ostali podaci o ovoj vrsti su relativno oskudni. U Crvenoj knjizi ugroženih ptica voljić maslinar svrstan je u kategoriju nedovoljno poznate (DD) gnijezdeće populacije te je procjena ukupne gnijezdeće populacije vjerojatno manja od 750 parova. Veličina populacije za ovo područje procijenjena je na 50 parova.

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena – Prethodno dostupni podaci o ekološkoj mreži

# HR1000029 Cetina Značajke ciljeva očuvanja na području ekološke mreže:

1. Crnoprugasti trstenjak (Acrocephalus melanopogon) Gnijezde se po tršćacima, rogozicima i šašu. Neophodan im je gusti sloj suhih i izlomljenih stabljika trske i ostalog bilja. S gniježđenjem počinju sredinom travnja, inkubacija traje 14-15 dana a ptići su potpuno opernaćeni nakon 12 dana. Hrane se pretežito kukcima i paucima.U Hrvatskoj je poznata samo mala gnijezdeća populacija od desetak parova na Hrvatačkom polju. Svrstan je u kategoriju kritično ugrožene (CR) gnijezdeće populacije. Za selidbe je prisutan diljem panonske Hrvatske, a duž cijelog priobalja je redovita zimovalica. Lokacija zahvata udaljena je ~13 km od gnjezdilišta crnoprugastog trstenjaka na Hrvatačkom polju.

2. Crvenonoga prutka (Tringa totanus) Obitavaju po plitkim močvarama, lagunama i vlažnim travnjacima, uz jezera i rijeke. S gniježđenjem započinju početkom travnja, inkubacija traje 24 dana a ptići su sposobni za let sa 25-35 dana. Aktivne su i noću i danju a najaktivnije u sumrak. Hrane se vodenim beskralježnjacima koje love gacajući po vodi. U Hrvatskoj se jedino gnjezdilište crvenonoge prutke nalazi na poplavnom dijelu Paškog polja uz izvorišni dio Cetine gdje se gnijezdi 6-10 parova, te je uvrštena u kategoriju kritično ugrožene gnijezdeće populacije. Paško polje udaljeno je ~ 40 km od lokacije zahvata.

3. Eja livadarka (Circus pygargus) Naseljava travnjake, neobrađena polja, močvare a može gnijezditi i u obrađenim poljima, posebno u usjevima žitarica. Love uglavnom sitne sisavce i ptice, a plijen traže leteći sporo i nisko iznad tla. S gniježđenjem započinju krajem svibnja, inkubacija traje 28-29 dana, a ptići su za let sposobni sa 30-40 dana. Gnijezde se samotni parovi ili u rahlim skupinama do 10 parova zajedno a gnijezdo grade na tlu u visokoj i gustoj vegetaciji. U blizini zahvata gnijezde se na Sinjskom (udaljeno ~ 4 km od lokacije zahvata) i Paškom polju (udaljeno ~ 40 km od lokacije zahvata). Mužjak eje livadarke može loviti i na udaljenostima većim od 12 km od gnijezda pa se jedinke koje gnijezde na Sinjskom polju potencijalno mogu zateći na lokaciji zahvata. Migriraju tijekom dana u širokoj fronti na prosječnim visinama od 40-100 m. Ukupna gnijezdeća populacija Hrvatske procijenjena ja na 41-48 parova te je kategorizirana kao ugrožena (EN). Veličina populacije za ovo područje procijenjena je na 5-7 parova.

4. Kosac (Crex crex) Naseljavaju poplavne i vlažne travnjake te planinske livade. Ponekad, osobito nakon sezone gniježđenja obitavaju i na obradivim površinama te uz akumulacije. Pretežito se hrane beskralježnjacima koje skupljaju s tla ili vegetacije. S gniježđenjem započinju krajem travnja, inkubacija traje 16-19 dana, a ptići su nakon 5 tjedana samostalni i sposobni za let. Gnijezdo grade na tlu. Ukupna gnijezdeća populacija Hrvatske procijenjena ja na 750-1200 pjevajućih mužjaka, te je kategorizirana kao ugrožena (EN). Veličina populacije za ovo područje procijenjena je na 5-10 parova.

5. Veliki ronac (Mergus merganser) Gnijezde na bistrima jezerima i rijekama. Jedino poznato gnjezdilište velikog ronca u Hrvatskoj nalazi se na akumulaciji Peruča. Veličina gnijezdeće populacije je procijenjena na 4-6 parova, te je svrstana u kritično ugroženu kategoriju. Gnijezde se pojedinačni parovi ili u rahlim skupinama a gnijezda grade u dupljama i pukotinama stijena. S gniježđenjem započinju sredinom svibnja, inkubacija traje 30-32 dana a nakon jednog ili dva dana mladi izlaze iz gnijezda i slijede ženku do vode. Ptići su sposobni za let sa 60-70 dana. Hrane se pretežito ribom ali i vodenim beskralješnjacima, a love uglavnom roneći, najradije u plićoj vodi, do 4 m dubine.

Lokaliteti: HR2000050 Jama na Visokoj i HR2000024 Drinovčuša jama Na udaljenosti do 5 km od planirane lokacije vjetroelektrane Čemernica nalaze se dva podzemna objekta (kraške špilje i jame) koja su dio Ekološke mreže, a ujedno predstavljaju pogodna staništa za šišmiše (iako za niti jedan od ovih lokaliteta šišmiši nisu navedeni kao ciljevi očuvanja).

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena – Prethodno dostupni podaci o ekološkoj mreži

Šišmiši su migratorne vrste te periodično migriraju između područja ljetnih kolonija i hibernacijskih lokaliteta, u periodu parenja ali i svakodnevno u potrazi za hranom i vodom. Ta dnevna i sezonska kretanja dovode ih u opasnost od sudara s vjetroagregatima stoga je potrebno obratiti posebnu pozornost na njih prilikom planiranja, izgradnje i rada vjetroelektrana. U Republici Hrvatskoj svih 35 dosad zabilježenih vrsta šišmiša strogo je zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08), a sve europske vrste šišmiša zaštićene su temeljem Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija, NN - Međunarodni ugovori 06/00), Konvencije o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonnska konvencija, NN - Međunarodni ugovori 06/00) te pripadajućim Sporazumom o zaštiti europskih populacija šišmiša (EUROBATS, NN - Međunarodni ugovori 06/00) kojeg je RH stranka. Uz to, u Europskoj uniji sve vrste šišmiša nalaze se na dodacima Direktive Vijeća 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa te divljih životinjskih i biljnih vrsta (Direktiva o staništima, Prilog II. i Prilog IV) te se štite u okviru europske ekološke mreže Natura 2000. U skladu s iznesenim kao i činjenicom da izgradnjom planirane vjetroelektrane postoji mogućnost značajnog negativnog utjecaja na ovu skupinu životinja, obrada faune šišmiša uključena je u daljnji postupak Glavne ocjene iako nisu izričito navedeni kao ciljevi očuvanja nekog područja ekološke mreže na koja bi zahvat mogao imati utjecaja. U Tablici 1 dan je pregled dostupnih literaturnih podataka vrsta šišmiša čija je prisutnost očekivana na na širem području izgradnje vjetroelektrane Čemernica. Tablica 1. Popis vrsta šišmiša (Chiroptera) na širem području izgradnje vjetroelektrane Čemernica s navedenim stupnjem zaštite (prema dostupnim literaturnim podacima)

VRSTA

Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09)

Direktiva Vijeća 92/43/EEZ Prilog II

Prilog IV

1. Veliki potkovnjak - Rhinolophus ferrumequinum (SCHREBER)

SZZS

2. Mali potkovnjak - Rhinolophus hipposideros (BECHSTEIN)

SZZS

3. Blazijev potkovnjak – Rhinolophus blasii (PETERS)

SZZS

4. Riđi šišmiš – Myotis emarginatus (GEOFFROY)

SZZS

5. Veliki šišmiš – Myotis myotis (BORKHAUSEN)

SZZS

6. Dugonogi šišmiš – Myotis capaccinii (BONAPARTE)

SZZS

7. Oštrouhi šišmiš – Myotis blythii (TOMES)

SZZS

8. Bjelorubi šišmiš - Pipistrellus kuhlii (NATTERER)

SZZS

9. Primorski šišmiš - Hypsugo savii (BONAPARTE)

SZZS

10. Kasni noćnjak - Eptesicus serotinus (SCHREBER)

SZZS

11. Sivi dugoušan – Plecotus austriacus (FISCHER)

SZZS

12. Dugokrili pršnjak – Miniopterus schreibersi (KUHL)

SZZS

13. Sredozemni slobodnorepac - Tadarida teniotis (RAFINESQUE)

SZZS

+ +

Osim vrsta navedenih u dostupnim literaturnim podacima na ovom području se očekuje prisutnost vrste južni potkovnjak - Rhinolophus euryale. Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena – Novi podaci o ekološkoj mreži

Novi podaci o ekološkoj mreži na području zahvata

U svrhu utvrđivanja nultog stanja, na početku Glavne ocjene preporuča se terenski uvid. Njegov je cilj prikupiti podatke o stvarnom trenutnom stanju na području planiranog zahvata, čijom se analizom u Glavnoj ocjeni osigurava aktualnost i ažurnost. Terenski uvid treba fokusirati na one ciljeve očuvanja koji mogu biti zahvaćeni zahvatom. Čak i u slučaju da izrađivač Glavne ocjene posjeduje vrlo dobre ranije prikupljene podatke i saznanja o području, u sklopu Glavne ocjene preporuča se terenski obilazak područja zahvata zbog nužnosti evidencije eventualnih promjena u prostoru. Jedino u izuzetnim slučajevima (npr. ukoliko postoje dovoljno ažurni podaci visoke kvalitete) moguće je izostaviti terenski uvid, što je tada potrebno dobro argumentirati. S druge strane, u slučajevima kada je riječ o zahvatima za koje postoji velika vjerojatnost ili se zna da mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže, terenski uvid mora biti znatno intenzivniji. To znači da će za pojedine vrste i staništa biti potrebno provesti detaljna istraživanja koja će obuhvatiti najvažnije faze u životnom ciklusu i razvoju analiziranih ciljnih vrsta i staništa, kao što su vegetativna faza u razvoju biljaka ili razdoblje razmnožavanja i/ili selidbe u životinja. Tako je, na primjer, standardna praksa i u EU i Hrvatskoj da se prije izgradnje vjetroelektrana provedu detaljna istraživanja skupina koje su najugroženije radom vjetroelektrana (ptica i šišmiša) u trajanju od minimalno godine dana. Pri tome je potrebno istaknuti da se procjena vjerojatnosti utjecaja ne smije vezati (samo) uz prostornu dimenziju zahvata, odnosno njegovu veličinu, budući da i (prostorno) mali zahvati u prirodi mogu imati značajan utjecaj. To se prvenstveno odnosi na zahvate u osjetljivim ekološkim sustavima, kao što su vodena i krška staništa i sl. Prema iskustvima iz EU ovakva istraživanja mogu uključivati i više od godine dana.

Kao što se navodi u smjernicama, na početku Glavne ocjene potrebno je utvrditi nulto stanje na području na kojem planiran zahvat. Za tu je svrhu prvo potrebno odrediti područje na kojem se nulto stanje utvrđuje i na kojem je preporučljivo provesti terenski obilazak kojim će se prikupiti dodatni, novi podaci i informacije o ciljevima očuvanja ekološke mreže. Prikupljanje podataka treba biti detaljno isplanirano i stručno provedeno budući da će ti podaci poslužiti za kasnije analize, a u konačnici za procjenu značajnosti utjecaja zahvata. Zato je u prvom koraku izrade Glavne ocjene izvršena zonacija područja oko planirane lokacije za vjetroelektranu Čemernica. S obzirom da su ptice i šišmiš skupine koje su najugroženije izgradnjom vjetroelektrana, za potrebe procjene utjecaj planiranog zahvata zonacija je provedena u skladu sa smjernicama za izradu studije utjecaja na okoliš za vjetroelektrane za faunu ptica i šišmiša (Ministarstvo kulture, 2009.). Određene su tri zone utjecaja na način da je: - površini pod samom vjetroelektranom (vjetroparkom) pridijeljen je rang 3 (zona jakog utjecaja, područje izravnog zaposjedanja), - površini unutar zone od 1,5 km oko vjetroelektrane (vjetroparka) pridijeljen je rang 2 (zona srednjeg utjecaja), a - površini unutar druge (vanjske) zone od 1,5 - 5 km oko vjetroelektrane (vjetroparka) pridijeljen je rang 1 (zona slabog utjecaja).

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena – Novi podaci o ekološkoj mreži - Staništa

Slika 3 Prikaz zonacije područja oko vjetroelektrane Čemernica

Slika 3 prikazuje opisanu zonaciju za područje planirane vjetroelektrane Čemernica.

Staništa U sljedećem je koraku za potrebe procjene utjecaja planirane vjetroelektrane na ekološku mrežu izrađena karta staništa (mjerila 1:10000) koja prvenstveno služi kao osnovni pregled staništa prisutnih na nekom prostoru (svojevrsno «nultog stanja») (Slika 4.). Ovo je izuzetno važno za učinkovito planiranje upravljanja prostorom i sagledavanje mogućih utjecaja na njega, te određivanje prioriteta za zaštitu. Osim toga, karta staništa predstavlja i podlogu za daljnja istraživanja pojedinih stanišnih tipova, kao i za različite prostorne analize (identifikacija biološki vrijednih područja, zaraštavanje, rasprostranjenost pojedinih vrsta i slično). U ovom slučaju poslužila je kao osnova za izradu karte stupnja korištenja prostora za šišmiše i ptice, skupina koje su najugroženije uslijed izgradnje vjetroelektrana. Osnovu za kartiranje predstavljale su ASTER satelitske snimke, uz ostale standardne podloge koje se koriste (u ovom slučaju digitalnog ortofota, vegetacijske karte, pedološke karte, geološke karte, digitalnog modela reljefa, i karte hidrografske mreže i dr.). Na osnovu satelitske snimke izrađena je karta s poligonima kojima su pridruženi privremeni kodovi (klase) koji prikazuju različite tipove staništa/vegetacije terenska karta. Prilikom terenskog obilaska poseban je naglasak stavljen na područja koja su pogodna za postavljanje transekata koji će služiti praćenju faune ptica i šišmiša. Tijekom obilaska prikupljeno je 50 terenskih točaka, odnosno informacija o prisutnim stanišnim tipovima ili važnim elementima u prostoru. Terenskim obilaskom područja te stručnom vizualnom interpretacijom prikupljeno je dovoljno informacija koje su poslužile za izradu karte staništa. U konačnici je izvršena analiza podataka (povezivanje terenskih točaka s pripadajućim podacima), interpretaciju kodova (pridruživanje staništa) i prostorne procedure za dobivanje završnog tematskog sloja (završna GIS obradu). S obzirom na namjenu karte i činjenicu da treba poslužiti kao podloga za dobivanje informacija o korištenju prostora, određeno je da će minimalna površina kartiranja (MPK) biti 1 ha, s time da ha ukoliko se procijenilo da se u radi

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena – Novi podaci o ekološkoj mreži - Staništa

o stanišnom tipu koji predstavlja pogodno stanište pticama i/ili šišmišima, te na kojem je moguća značajnija aktivnost vrsta, izdvojene su i površine manje od 1 ha (kao što je to slučaj s lokvama i špiljskim objektima). Karta staništa izrađena je prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa Republike Hrvatske (NKS) koja sadrži 10 glavnih klasa (i jednu koja obuhvaća komplekse staništa) koje se granaju na niže do 5. razine. Za potrebe ove Studije staništa su kartirana na 3. razini. Izuzetak su vodena staništa (A.1. Stajaćice) koja su kartirana na 2. razini. Ova se kategorija u prvom redu odnosi na privremene i stalne lokve, uključujući i one antropogenog porijekla ukoliko predstavljaju pogodno stanište za ugrožene vrste (kao što je to slučaj s «betonskom» lokvom i šišmišima). Osim toga, zbog preglednosti karte kategorije J41 Industrijska i obrtnička područja, J43 Površinski kopovi i J44 Infrastrukturne površine uključene u kategoriju J4 - Gospodarske površine. Ukupno je kartirano 16 tipova staništa (Tablica 2). Analizom kartiranih tipova vidljivo je da se područje Čemernice jasno može podijeliti na: - prostor središnjeg grebena, odnosno masiva Čemernice, te - prostor okolnog, nizinskog područja na kojem je prisutan značajan utjecaj čovjeka.

Slika 4 Karta staništa šireg područja planirane lokacije vjetroelektrane Čemernica U središnjem području prevladavaju travnjaci i šikare tako da se može zaključiti (na osnovu znanja stečenih na projektima i istraživanjima provedenim na sličnim lokacijama) da uslijed zapuštanja i prestanka korištenja dolazi do sukcesije pašnjačkih zajednica vegetacijom šikara, a djelomično već i šumskom vegetacijom. Naime, zajednice dračika, s mjestimično vrlo gusto razvijenom šmrikom (Juniperus oxycedrus) koja na pojedinim dijelovima dominira u prostoru, zauzimaju trećinu područja utjecaja. Taj broj raste na gotovo 50 % cjelokupnog područja kada im se priključe zajednice šikara i šuma medunca. S druge strane, na području okolnog, nizinskog područja prevladavaju obradive površine koje zauzimaju više od trećine šireg područja utjecaja (zona 1,5-5 km od zahvata). Kao što je ranije istaknuto, na području utjecaj karirtani su i stanišni tipovi koji su manji od definirane minimalne površine kartiranja, ali je njihovo lociranje na terenu od izuzetnog je značaj u pogledu procjene utjecaja (prvenstveno

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena – Novi podaci o ekološkoj mreži - Staništa

lokve te špilje i jame). Naime, na osnovu karte staništa u kasnijoj su analizi određene površine različitog stupnja korištenja za ptice i šišmiše, a upravo ove površine predstavljaju izuzetno vrijedne lokalitete. Na osnovu prostornog rasporeda ovih elemenata za potrebe procjene utjecaja određeni su migracijski koridori kojim se šišmiši kreću ili u potrazi za hranom i vodom ili tijekom migracija s jedne na drugu stranu Čemernice.

Tablica 2. Pregled kartiranih staništa na širem području planirane lokacije vjeroelektrane Čemernica s pripadajućom površinom i udjelom

Površina (ha)

Udio u ukupnoj površini (%)

Stajaćice – povremene i stalne lokve

5,28

0,04

Tekućice (uključujući kanale)

84,78

0,56

C35

Suhi travnjaci

1478,66

9,73

D31

Dračici

5048,69

33,21

E35

Primorske, termofilne šume i šikare medunca

2282,31

15,01

E92

Nasadi četinjača

53,75

0,35

Kraške špilje i jame

15,63

0,10

I211

Mozaične poljoprivredne površine

1790,51

11,78

I212

Mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije

2173,09

14,29

I312

Intenzivne komasirane oranice s mješovitim usjevima

746,00

4,91

J11

Aktivna seoska područja

794,24

5,22

J11/I21

Aktivna seoska područja / Mozaične poljoprivredne površine

375,50

2,47

J41

Industrijska i obrtnička područja

62,61

0,41

J43

Površinski kopovi

67,94

0,45

J44

Infrastrukturne površine

223,58

1,47

15202,55

100,00

NKS kod

Stanište

UKUPNO

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena – Novi podaci o ekološkoj mreži - Fauna ptica

Fauna ptica Na lokaciji planirane vjetroelektrane Čemernica provedena su sustavna jednogodišnja terenska istraživanja ornitofaune s ciljem utvrđivanja postojećeg kvalitativno – kvantitativnog sastava i prostorno – vremenske dinamike ptičjeg svijeta užeg i šireg područja predloženog za postavljanje vjetroagregata, a u svrhu procjene mogućeg utjecaja zahvata vjetroelektrana na ornitofaunu i prijedloga potrebnih mjera zaštite.

Metodologija i dinamika istraživanja ptica Terenska istraživanja ornitofaune provedena su u razdoblju od kolovoza 2006. do kraja srpnja 2008. Tijekom istraživanja obuhvaćene su sve sezone tijekom godine, odnosno cijeli godišnji ciklus ptica; jesenska i proljetna selidba, gniježđenje i poslijegnijezdeće disperzije, te zimovanje. Obavljena su 23 terenska izlaska; za svakog terenskog izlaska na lokaciji je proveden jedan dan, a istraživanjima su obuhvaćene i dnevne i noćne vrste ptica. Istraživanja su obavljena: VIII. 2006.

IX. 2006./08*

X. 2007.

XI. 2007.

XII. 2007.

I. 2008.

12., 27.

10., 21.*

22., 29.

03., 26.

02., 10.

13., 27.

II. 2008.

III. 2008.

IV. 2008

V. 2008.

VI. 2008.

VII. 2008.

07., 19.

05., 28.

10., 15.

15., 29.

12., 26.

20., 27.

Sukladno godišnjem ciklusu ptičjih populacija, istraživanja su obuhvatila najznačajnija vremenska razdoblja tijekom godišnjih doba, te one vrste koje predstavljaju ciljeve očuvanja navedenih područja ekološke mreže s posebnim osvrtom na ptice grabljivice i njihove prelete preko područja predložene lokacije vjetroelektrana (kao vrsta koje su posebno osjetljive na sudare s vjetroagregatima).

Definiranje transekata Terenska istraživanja lokalne zajednice ptica obuhvatila su dovoljno veliki dio područja da budu reprezentativna i obavljena su po načelu transekta. Svaki je transekt obavljen tri puta u sezoni, prvi od sredine do kraja ožujka, drugi od sredine do kraja travnja i treći od sredine do kraja svibnja. Transekti su raspoređeni po različitim dijelovima plohe kako bi se njima obuhvatila različiti tipovi staništa. Na svakom terenskom izlasku bilježila se brojnost, zastupljenost i učestalost pojedinih vrsta ptica opaženih vizualno, također onih zabilježenih prema glasanju i pjevu, a koristila se i metoda zvukovnog vabljenja. Istraživanjima tijekom sezone gniježđenja utvrdila se brojnost i zastupljenost ptica gnjezdarica; u vrijeme proljetne i jesenske selidbe pratio se intenzitet preleta ptica, dok se tijekom zimskih mjeseci bilježila brojnost i zastupljenost zimovalica. Osim toga, posebno su praćeni smjer i visina preleta grabljivica, kao vrsta koje su posebno izložene nepovoljnim utjecajima i vrlo često stradavaju u izravnim sudarima s vjetroagregatima. Terenska istraživanja ornitofaune u užoj i široj zoni zahvata provedena su na 4 transekta duljine 2 – 4 km i širine oko 50 – 70 m. Područje istraživanja s ucrtanim položajima vjetroagregata i trasama transekata za istraživanje ptica prikazano je na Grafičkom prilogu 3. Ptice su bilježene na osnovi vizualnog opažanja, glasanja i pjeva. Transekt broj 1 (duljina transekta oko 3 – 4 km) obuhvaća prostor uz cestovnu prometnicu od naselja Klanac na zapadu do naselja Vladovići prema istoku. Teren je ravničarski, a prevladavaju livade i obrađena polja s rijetkom niskom vegetacijom i mjestimičnim stablima. Širina istraživanih pojaseva; 0 – 25 m i 25 – 100 metara uz prometnicu do početka obronaka Čemernice i Trapošnika. Najveća brojnost ptica opažana je u pojasu od oko 50 m od cestovne prometnice. Pogled na transekt 1 prikazan je na Slici 5.

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena – Novi podaci o ekološkoj mreži - Fauna ptica

Slika 5 Karakteristična vizura na ornitološkom transektu 1 Transekt broj 2 (duljina transekta je oko 3 – 4 km) obuhvaća područje od crkve Gospe od Zdravlja kod naselja Bralići te vršni prostor zone zahvata na brdu Čemernica po prostorima predviđenim za postavljanje vjetroagregata. Teren je brdovit i strm s gusto razvijenom, mjestimično teško prohodnom šikarom hrasta medunca i graba, te sastojinama šmrike (Juniperus oxycedrus) (Slika 6.). Širina promatranih pojaseva; 0 – 25 m, 25 – 100 m i preko 100 metara od smjera kretanja. Pojas od preko 100 metara većinom zadire po obroncima Čemernice.

Slika 6 Karakteristična vizura na ornitološkom transektu 2 Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena – Novi podaci o ekološkoj mreži - Fauna ptica

Transekt broj 3 obuhvaća prostor sa sjeverne strane lokacije na području Vojnića Sinjskog, od naselja Rakićani do naselja Bućani, te zbog neprohodnosti terena od naselja Marčeta do naselja Kovačevići (Čidović). Teren je većim dijelom ravan, a uključuje livade i polja s rijetkom vegetacijom po rubovima (Slika 7.). Sjeverni obronci lokacije dosta su strmi, s gustom i teško prohodnom vegetacijom visine do 2,5 – 3 m, na kojima prevladava bijeli grab. Širina promatranih pojaseva; 0 – 25 m, 25 – 100 m i preko 100 metara od smjera kretanja. Pojas od preko 100 metara prema jugu većinom dopire do sjevernih obronaka Trapošnika i Čemernice.

Slika 7 Karakteristična vizura na ornitološkom transektu 3

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena – Novi podaci o ekološkoj mreži - Fauna ptica

Transekt broj 4 (duljina transekta je oko 3 km) obuhvaća prostor od Kuštrine drage, preko Paske, obronaka Trapošnika, vršnih dijelova zone do vrha Jedini drinak (544 m) i Turske drage. Teren je brežuljkast, na sjevernim obroncima Trapošnika dobro su razvijene niže grabove sastojine koje mjestimično prelaze u više šumarke, a djelomično je prisutna i degradirana niska kamenjarska vegetacija (Slika 8.).

Slika 8 Karakteristična vizura na ornitološkom transektu 4 Popis svih zabilježenih ptica na području istraživanja i popis vrsta ptica zabilježenih po transektima prikazani su u Tabličnim prilozima 1 i 2.

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena – Novi podaci o ekološkoj mreži - Fauna šišmiša

Fauna šišmiša Sagledavanje potencijalnog utjecaja na šišmiše odnosno metodologija i ciljevi istraživanja u skladu su sa ranije navedenim smjernicama (Ministarstvo kulture, 2009.) te temeljeni i prema mogućnostima prilagođeni uputama iz publikacije „Guidelines for consideration of bats in wind farm projects“ Sporazuma o zaštiti europskih populacija šišmiša (EUROBATS),

Metodologija i dinamika istraživanja šišmiša Ovo istraživanje i praćenje stanja faune šišmiša obuhvaća slijedeća tri najvažnija segmenta: 1. Prethodna analiza i planiranje a) Analiza karte staništa, Ekološke mreže, ortofoto snimaka te topografskih karata, b) Planiranje ruta transekata, identifikacija podzemnih objekata koje je potrebno istražiti te lokaliteta pogodnih za postavljanje mreža za hvatanje šišmiša, c) Pregled dostupne literature u svrhu utvrđivanja prisutnosti pojedinih vrsta šišmiša.

2. Terenska istraživanja a) Obilazak podzemnih staništa (jama i špilja) i antropgenih objekata u svrhu pronalaska šišmiša te utvrđivanja njihovih migracija, b) Snimanje glasanja šišmiša pomoću ultrazvučnog detektora (bat – detektor) Pettersson D240X za vrijeme lova mrežama te istraživanja metodom transekata duž različitih tipova staništa, te pohrana na diktafon Olympus WS312M i Edirol R-09, c) Postavljanje mreža za hvatanje šišmiša (Ecotone, M3, M6, M9, M12) radi potvrde determinacije prisutnih vrsta.

3. Analiza prikupljenog / snimljenog materijala (Bat Sound Pro 4) te na temelju toga stručna ocjena stupnja korištenja prostora od strane šišmiša Istraživanje je provedeno tijekom cjelogodišnjeg ciklusa, na širem području zahvata ovisno o stanišnim obilježjima (blizina lokve, usjek, vegetacija i dr.). Pregled terena proveden je u listopadu 2008. godine, a istraživanja transekata u lipnju, kolovozu i listopadu 2009. te veljače i travnja 2010. godine kako bi se obuhvatio cjelogodišnji ciklus. U tom razdoblju obavljeno je 6 terenskih izlaska, odnosno ukupno 25 terenskih dana. U radijusu od oko 1,5 km od predviđenih lokacija turbina obavljen je detaljniji pregled terena, a istraživanje podzemnih i nadzemnih (točkastih) objekata koji šišmišima mogu služiti kao skloništa, hibernakuli ili lokaliteti porodiljnih kolonija u radijusu od približno 5 km. Pojedini dostupni antropogeni objekti su samo jednokratno istraženi ukoliko se prvim pregledom utvrdilo da nisu povoljni kao sklonište za šišmiše. Ostali objekti za koje se utvrdilo da su moguće povoljni istraženi su u više navrata. Prilikom planiranja istraživanja i sagledavanja utjecaja uzeti su u obzir i objekti važni za populacije šišmiša koji se nalaze izvan zone udaljenosti od 5 km. Unutar zone od 5 kilometara uz dva postojeća točkasta lokaliteta ekološke mreže locirano je još pet podzemnih objekata (jama Vranjača, špilja kod dalekovoda, jama Jamutina, jama Golubinka i jama Lastovnjak) koji nisu dio EMRH. Uključeni su u daljnju analizu jer su važan su segment prostora koji šišmiši koriste tijekom cjelogodišnjeg ciklusa (hibernakulum, majčinske kolonije, sklonište). Također, unutar ove zone prisutan je velik broj lokvi te područje Sinjskog polja s brojnim vodenim tokovima (kanali) i rijeka Cetina. Većina lokvi je povremenog karaktera dakle tijekom sušnog razdoblja (ljeto) presušuju. Od lokvi koje su aktivne tijekom cijele godine, za detaljnije istraživanje (postavljanje mreža) odabrane su one koje se nalaze na nekim od mogućih koridora. Odabrane lokve - Trolokva, Prisoje, Botić i „Betonska“ lokva aktivne su tijekom cijele godine, dok lokve Tendrkuša i Bajića Glavica presuše tijekom ljetnog perioda no tijekom proljeća i jeseni na njima je zabilježena povećana aktivnost šišmiša. Stalne lokve od velikog su značaja za šišmiše budući su stalni izvor pitke vode koja im je neophodna, a šišmiši iz šireg područja mogu dolaziti piti vodu iz njih tijekom cijele godine. Na te četiri, odnosno šest lokvi su zbog navedenih razloga postavljane mreže kako bi se hvatanjem jedinki potvrdila prisutnost pojedinih vrsta na ovom području. Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena – Novi podaci o ekološkoj mreži - Stupanj korištenja prostora

Slika 9 Detalj iz jame Jamutina

Slika 10 „Betonska“ lokva u usjeku

Definiranje transekata Rute transekata određene su temeljem prisutnosti pojedinih tipova staništa na samoj lokaciji istraživanja no isto tako se pri odabiru obratila pozornost na prohodnost terena tijekom noći, blizinu karakterističnih obilježja staništa koje šišmiši potencijalno intenzivnije koriste (prosjeka, lokva) te mogućeg značaja za migracije (usjek). Tijekom analize su odabrane rute transekata na kojima se pratila aktivnost šišmiša iz auta ( TA1, TA2 i TA3). Ti transekti obuhvaćaju gornju (SZ) i donju (JI) stranu lokaliteta, prolaze uz lokve i što bliže špilja te kroz Kuštrinu dragu. Na taj način obuhvatilo se veliko područje i obuhvatila ključna obilježja staništa važna za šišmiše. Rute transekata koje su provedene pješke (TP1, TP2 i TP3) prate liniju agregata koliko je to zbog guste vegetacije bilo moguće te prolaze kroz različite tipove staništa. Transekt TP1 obuhvaća prvenstveno dračike i nižu makiju, transekt TP3 prolazi suhim travnjacima i kamenjarama, a makadamska cesta kroz usjek do lokve okružene makijom obuhvaćena je trasektom TP2. Područje istraživanja s ucrtanim položajima vjetroagregata i transekata za istraživanje šišmiša prikazano je na Grafičkom prilogu 4. Postavljene rute transekata istraživane su snimanjem ultrazvučnim detektorom pješke (3 transekta) i iz auta (3 transekta) s tim da se na pojedinim dijelovima oni preklapaju. Tijekom dana proveden je pregled objekata koji su moguće stanište / sklonište šišmiša poput speleoloških objekata, potkrovlja starih kuća i napuštenih objekata. Snimanje glasanja šišmiša duž transekta provedeno je od sumraka a u trajanju od 3 do 5 sati ovisno o dužini transekta. Svaki je transekt približno jednakom rutom istražen prilikom svakog terenskog istraživanja, osim u zimskom periodu kada nije bilo aktivnosti šišmiša. Na više karakterističnih lokaliteta (na čistinama uz vegetaciju, u blizini lokvi) duž transekta stacionarno se snimalo oko 15 minuta bez kretanja. Tijekom snimanja glasanja pokušao se odrediti smjer preleta odnosno moguće rute koje šišmiši koriste na samoj istražnoj površini.

Stupanj korištenja prostora Za potrebe procjene mogućih utjecaja vjetroelektrane na ptice i šišmiše, na osnovu karte staništa izrađena je i karta stupnja korištenja prostora (SKP). Definirane su četiri zone potencijalnog korištenja prostora: 1. zona malog stupnja korištenja prostora; 2. zona umjerenog (srednjeg) stupnja korištenja prostora; 3. zona velikog stupnja korištenja prostora; 4. zona vrlo velikog stupnja korištenja prostora.

Stupanj korištenja prostora ptica Ptice uglavnom smrtno stradaju u sudarima s vjetroagregatima (BirdLife International 2003; Erickson i sur., 2001; NWCC 2002; Hebert i Reese 1995; Percival 2003; Rugge i sur., 2003; Smallwood i Thelander 2004; Thomas 1999; Tingley 2003). Premda se u početku smatralo da su sve vrste podjednako izložene riziku sudara, kasnije su studije pokazale da su u određenim staništima specifične skupine ptica (grabljivice, vrste koje lebde na strujanjima) više izložene riziku od ostalih (Becker i sur., 1999; Rugge i sur., 2003).

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena – Novi podaci o ekološkoj mreži - Stupanj korištenja prostora

Budući da su područja pogodna za izgradnju vjetroelektrana ona sa konstantnim strujanjima vjetra, kao takva često se znaju nalaziti na migracijskim koridorima. To za posljedicu može imati povećanu mogućnost direktnog sudara, naročito kod skupina koje se pri kretanju oslanjaju na struje vjetra, kao što je slučaj s grabljivicama, ali i nekim većim vrstama šišmiša. Iako grabljivice imaju velike teritorije i rasprostranjene su na različitim staništima, prilikom izrade karte stupnja korištenja prostora nastojalo se voditi računa o ekološkim potrebama ciljeva očuvanja. Stoga je dodatan naglasak prilikom određivanja potencijalnog stupnja stavljen na područja koja su važna grabljivicama, npr. izloženi grebeni kao potencijalna gnjezdilišta ili travnjaci na uzvisinama kao potencijalno vrijedna staništa za lov). Dodatne analize i izdvajanje ovih površina izvršeno je preklapanjem karte staništa s osnovnim topografskim elementima prostora (ravnica, obronci, istaknuti vrhovi, kanjoni i udoline). U Tablici 3 prikazani su kartirani stanišni tipovi na području lokacije Čemernica s pridruženim potencijalnim stupnjem korištenja prostora za ptice.

Tablica 3. Kartirani stanišni tipovi na području lokacije Čemernica s pridruženim potencijalnim stupnjem korištenja prostora (SKP) za ptice

Stanišni tip

SKP - ptice

Intenzivne poljoprivredne površine

Izgrađene površine

Špilja

Seosko područje

Staništa šikara i šumska staništa

Lokve i vodotoci

Mozaik prirodne vegetacije i poljoprivrednih površina

Travnjak

Mozaik travnjaka i šikara

Travnjaci na uzvisini i izloženi grebeni

Kada se pogleda zastupljenost pojedinih površina različitog stupnja korištenja vidljivo je da su na području utjecaja, uključujući sve tri zone, gotovo jednako zastupljene površine srednjeg (SKP 2) i velikog potencijalnog stupnja korištenja (SKP 3). Za razliku od šišmiša, definiranje migracijskih koridora kod ptica nije bilo moguće provesti budući da vrste koje su najugroženije izgradnjom vjetroelektrana i koje su ciljevi očuvanja područja ekološke mreže, imaju vrlo velike areale kretanja koji su mnogo veći od istraživanog područja. Umjesto toga tijekom terenskih istraživanja posebno se nastojalo zabilježiti potencijalne prelete grabljivica preko područja planirane vjetroelektrane kao bi su eventualni veći migracijski koridori tek utvrdili. Na Slici 11 prikazan je prostorni raspored površine različitog potencijalnog stupnja korištenja prostora za ptice.

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena – Novi podaci o ekološkoj mreži - Stupanj korištenja prostora

Slika 11 Raspodjela prostora oko vjetroelektrane Čemernica s obzirom na očekivani stupanj korištenja prostora za ptice (izvedena iz karte staništa).

Stupanj korištenja prostora šišmiša Temeljem prikupljenih podataka i stručne analize prostora procijenjena je i opisana pogodnost pojedinih obilježja staništa iz aspekta pogodnosti za šišmiše. Za razliku od ptica prilikom izrade karte stupnja korištenja prostora za šišmiše poseban naglasak stavljen je na važne točkaste lokalitete (podzemni objekti i lokve) i migracijske koridore. U analizu stupnja korištenja prostora uključeni su podaci terenskih istraživanja prikupljeni tijekom cjelogodišnjeg ciklusa. Stručna procjena stupnja korištenja prostora odražava procjenu značaja pojedinih dijelova prostora za period od listopada 2008. do travnja 2010. godine. Osnovni segmenti prostora obuhvaćeni analizom su: 1. Lokve - tijekom aktivnog perioda šišmiši tijekom svake večeri dolaze na lokve piti vodu i hraniti se. Stalne lokve koje zadržavaju vodu tijekom cijele godine osobito su značajne jer osiguravaju siguran i stalan izvor vode šišmišima šireg područja; 2. Speleološki objekti - šišmiši ih koriste tijekom cijele godine bilo kao dnevna skloništa, mjesta za osnivanje majčinskih kolonija ili kao hibernakule. Vegetacija neposredno uz ulaz u objekt i antropogeni utjecaj (odlaganje otpada, boravak u objektu, aktivnosti ispred ulaza) uvelike utječu na pogodnost speleoloških objekata za šišmiše; 3. Tip staništa - dnevne i sezonske aktivnosti šišmiša vezane su uz prisutnost dovoljne količine hrane (kukaca), izvora vode, zaklona od vjetra i optimalne noćne temperature. Otvorena područja vršnih dijelova izdignutog reljefa bez vegetacije nisu optimalna za njihove aktivnosti dok s druge strane prosjeke, usjeci ili niži dijelovi reljefa (podnožja) bez guste vegetacije pružaju optimalne uvijete; 4. Morfologija terena - prilikom dnevnih i sezonskih migracija šišmiši koriste posebna obilježja prostora na način da im ono osigurava zaklon od vjetra te na taj način zadržava topliji zrak (pa tako i veću količinu kukaca), što je osobito važno za hladnih noći. Upravo su to obilježja usjeka kao vrlo važnog koridora koji šišmiši koriste;

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena – Novi podaci o ekološkoj mreži - Stupanj korištenja prostora

5. Naselja - prisutnost rasvjetnih tijela oko kojih se okuplja veći broj kukaca, zaklonjenost prostora od vjetra te velik broj mogućih skloništa (potkrovlja, napušteni objekt i sl.) čine naselja pogodnim prostorom za boravak šišmiša, no stalna prisutnost ljudi je za pojedine vrste šišmiša nepogodna. 6. Područja pod jakim antropogenim utjecajem - industrijske zone, kamenolomi, odlagališta otpada, autocesta i drugo, nepogodna su šišmišima zbog stalnog ometanja, visokog stupnja zagađenja, opasnosti od direktnog stradavanja te čestih promjena u staništu.. Već je na više mjesta spomenuto da u korištenju prostora kod šišmiša veliku ulogu ima, s jedne strane, morfologija terena, a s druge prostorni raspored pogodnih staništa (špilja, jama i lokvi). Kao svoje dnevne i sezonske rute migracija šišmiši na ovom području koriste nekoliko povezanih pogodnih tipova prostora. Optimalni uvjeti zadovoljeni su unutar zone glavnog koridora, sporednih koridora i kontaktne zone uz glavni koridor. Glavni koridor obuhvaća usjek kroz Kuštrinu dragu do «betonske» lokve i dalje prema sjevernim obroncima Čemernice (transekt TP2). Glavnom koridoru pridijeljen je vrlo veliki stupanj korištenja prostora (rang 4). Sporedni koridori predstavljaju spoj glavnog koridora i važnih segmenata prostora (lokvi, špilja i jama) te im je pridijeljen rang 3 (veliki stupanj korištenja prostora). Isti je rang pridijeljen kontaktnoj zoni uz glavni koridor (300 m sa svake strane glavnog koridora) kao području u kojem treba omogućiti nesmetanu komunikaciju prema glavnom koridoru i dalje prema pogodnim staništima. Temeljem navedenih pretpostavki pogodnosti pojedinih dijelova prostora te pomoću karte staništa izrađena je karta stupnja korištenja prostora za šišmiše (Slika 12). Kao i za ptice, i za šišmiše je analiza zastupljenosti površina različitog stupnja korištenja pokazala da prevladavaju područja srednjeg (56 %) i velikog (41 %) potencijalnog stupnja korištenja. U Tablici 4 prikazani su kartirani stanišni tipovi na području lokacije Čemernica s pridruženim potencijalnim stupnjem korištenja prostora za ptice.

Tablica 4. Kartirani stanišni tipovi na području lokacije Čemernica s pridruženim potencijalnim stupnjem korištenja prostora (SKP) za šišmiše

Stanišni tip

SKP - šišmiši

Intenzivne poljoprivredne površine

Izgrađene površine

Špilja

3, 4

Seosko područje

Staništa šikara i šumska staništa

Lokve

3, 4

Vodotoci

Mozaik prirodne vegetacije i poljoprivrednih površina

Travnjak

Mozaik travnjaka i šikara

Glavni koridor

Sporedni koridori

Kontaktna zona prema glavnom koridoru

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena – Novi podaci o ekološkoj mreži - Stupanj korištenja prostora

Slika 12 Raspodjela prostora oko vjetroelektrane Čemernica s obzirom na očekivani stupanj korištenja prostora za šišmiše (izvedena iz karte staništa).

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena - Opis utjecaja zahvata na ekološku mrežu - Mogući utjecaji zahvata na ciljeve očuvanja ekološke mreže

Opis utjecaja zahvata na ekološku mrežu Mogući utjecaji zahvata na ciljeve očuvanja ekološke mreže Utjecaji se obično prikazuju kao: - izravni (direktni) i neizravni (indirektni), - privremeni i trajni. Za postupak Glavne ocjene jedino je važno utvrditi da li su utjecaji značajni, pri čemu može biti krivo unaprijed smatrati da su neizravni i kratkotrajni utjecaji manje značajni od izravnih i dugotrajnih. Procjena utjecaja temelji se na kvalitativnim i kvantitativnim parametrima, karakteristikama utjecaja zahvata (obuhvatom, trajanjem, intenzitetom i dr.), značaju područja s aspekta biologije vrsta i/ili stanišnih tipova koji predstavljaju ciljeve očuvanja (područje razmnožavanja, hranjenja, migracijski koridori i sl.) i ekoloških funkcija neophodnih za održanje cjelovitosti područja. Metode obrade podataka koje se koriste u procjeni utjecaja (npr. statistička analiza, GIS analiza, numeričke simulacije i sl.) trebaju biti objektivne, primjerene konkretnom problemu i utemeljene na dovoljnom broju podataka (veličini uzorka), te u pravilu trebaju rezultirati tabličnim, grafičkim i kartografskim prikazima na temelju kojih je moguće donijeti i braniti relevantne sudove o stupnju utjecaja zahvata na ekološku mrežu. Svi ulazni podaci korišteni u analizama moraju biti priloženi u Ocjeni.

Kao što je navedeno u Priručniku, prilikom procjene utjecaja zahvata prvi korak predstavlja definiranje mogućih sukoba između utjecaj zahvata i ekoloških osobitosti ciljeva očuvanja područja ekološke mreže. Izdvojeni mogući utjecaji zahvata prikazani su kao utjecaji tijekom izgradnje i utjecaji tijekom rada vjetroelektrane (Tablica 5). Tablica 5. Prikaz mogućih utjecaja zahvata tijekom izgradnje i korištenja zahvata

Utjecaji tijekom izgradnje - Trajni gubitak staništa uslijed izgradnje pristupnih putova i vjetroagregata. - Uznemiravanje (prvenstveno buka) kao posljedice rada strojeva i druge mehanizacije te prisutnosti radnika. - Moguće akcidentne situacije (izlijevanje štetnih tvari u okoliš, npr. naftni derivati).

Utjecaji tijekom korištenja - Stradavanje ptica i šišmiša zbog sudara s elisama vjetroagregata - Moguće akcidentne situacije - Pojava buke

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena - Opis utjecaja zahvata na ekološku mrežu - Mogući utjecaji zahvata na ciljeve očuvanja ekološke mreže

U skladu sa zonacijom područja oko vjetroelektrane na način opisan u prethodnom poglavlju analizirane su površine pojedinih zona i povezane izdvojenim mogućim utjecaja, pri čemu je poseban naglasak stavljen na analizu mogućih utjecaja na vrste koje predstavljaju ciljeve očuvanja ekološke mreže. Područje jakog utjecaja (zona 3) prvenstveno je povezano s utjecajima tijekom izgradnje vjetroelektrane. U ovoj zoni planira se odvijanje svih radova na izgradnji i montaži vjetroelektrane, a čini ju pojas od 40 m oko vjetroagregata, 7,5 m od osi servisne ceste koja ide između vjetroagregata i 7,5 m od osi pristupne ceste. Mogući negativni utjecaji tijekom izgradnje ograničeni su na razmjerno kratko razdoblje (9 mjeseci). Druge dvije zone povezane su prvenstveno s razdobljem rada vjetroelektrane i mogućim utjecajima na faunu ptica i šišmiša. Područje srednjeg utjecaja (zona 2) čini zona od 1,5 km oko vjetroagregata, dok površina unutar vanjske zone od 1,5 - 5 km oko vjetroagregata čini područje slabog utjecaja (zona 1). Preklapanjem ovih zona s ekološkom mrežom pokazalo se da jedino zona slabog utjecaja (zona 1) zadire u područje ekološke mreže (Grafički prilog 2). Površina zahvaćenog područja iznosi približno 1500 ha što predstavlja nešto više od 12 % površine zone 1, odnosno svega oko 10 % ukupnog područja utjecaja (gledajući sve tri zone zajedno). Površine i grafički prikaz odnosa zona utjecaj i područja ekološke mreže prikazani su u Tablica 6 i Grafu 1. Tablica 6. Površine pojedinih zona područja oko vjetroelektrane

Zona

Površina (ha)

Ekološka mreža (ha)

Udio ekološke mreže po zoni (%)

12 164,99

1 505,75

12,38

2 993,62

43,94

100 12164,99

Površina zone (ha)

Udio površine zone u ekološkoj mreži (%)

40 2993,62 20 43,94 0

lijeva ordinata desna ordinata

Zona utjecaja Graf 1. Udio ekološke mreže (% površine) u zonama utjecaja oko vjetroelektrane Čemernica (3 – izravno zaposjedanje, 2- zona srednjeg utjecaja, 1 – zona malog utjecaja)

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena - Opis utjecaja zahvata na ekološku mrežu - Mogući utjecaji zahvata na ciljeve očuvanja ekološke mreže

Dio ekološke mreže koji se nalazi u zoni slabog utjecaja planirane vjetroelektrane uključuje Sinjsko polje i okolna naselja, tako da su na ovom prostoru uglavnom prisutna različita antropogena staništa (intenzivne poljoprivredne površine, seoska područja, mozaik poljoprivrednih površina). Uz to, navedeno područje uključuje i dio rijeke Cetine s pripadajućim staništima. Popis svi kartiranih stanišnih tipova u zoni 1 koji se nalaze u ekološkoj mreži prikazani su u Tablici 7. Kada se pogledaju ciljevi očuvanja navedenog područja može se jasno vidjeti da navedena staništa nemaju veliko značenje, odnosno da ona koja su od velikog ili izuzetno velikog značaja nisu značajno zastupljena na ovom dijelu ekološke mreže. To se najbolje može vidjeti ako se pogledaju karte stupnja korištenja prostora za ptice i šišmiše (Slike 11. i 12.).

Tablica 7. Udjeli stanišnih tipova u zoni 1 koji se nalaze u ekološkoj mreži

Stanište

Površina (ha)

Udio (%)

Intenzivne poljoprivredne površine

666,03

44,23

Mozaik prirodne vegetacije i poljoprivrednih površina

276,22

18,34

Seosko područje

242,51

16,10

Šikare i šume

141,56

9,40

Vodotoci

84,78

5,63

Mozaik travnjaka i šikara

47,44

3,15

Travnjak

36,41

2,41

Izgrađene površine

10,78

0,71

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena - Opis utjecaja zahvata na ekološku mrežu - Mogući utjecaji zahvata na ciljeve očuvanja ekološke mreže

Mogući utjecaji tijekom izgradnje zahvata Trajni gubitak staništa Ovi se utjecaji odnose na direktni gubitak staništa prilikom izgradnje vjetroagregata, pristupnih putova i servisnih površina. Kao što se vidi iz Tablice 6., izravnim gubitkom biti će zahvaćeno 43,94 ha. Među stanišnim tipovima najviše će bit zahvaćeni travnjaci (kamenjarski pašnjaci) i površine obrasle višim ili nižim šikarama. Međutim, s obzirom da ciljeve očuvanja navedenih područja ekološke mreže ne predstavljaju stanišni tipovi, trajnim gubitkom neće biti utjecaja na ekološku mrežu. Pregled stanišnih tipova, njihova površina i udio u zoni izravnog utjecaja (zona 3) prikazani su u Tablici 8. Tablica 8. Stanišni tipovi, površina i udio u zoni izravnog utjecaja (zona 3)

NKS kod

Površina (ha)

Udio (%)

0.01

0.22

C35

19.48

44.32

D31

17.46

39.74

E35

6.70

15.24

J43

0.21

0.48

Uznemiravanje faune Izvođenjem radova može doći do uznemiravanja faune, posebice ptica, tako da će one biti primorane potražiti mirnija i sigurnija mjesta izvan građevinskog područja. Obzirom da je izgradnja vjetroelektrane kratkotrajna i prostorno ograničena (nakon izgradnje temelji stupova zauzimaju samo mali postotak površine), većina će se ptica nakon izgradnje vratiti na to područje. Grabljivice koje predstavljaju ciljeve očuvanja ekološke mreže i na koje zahvati izgradnje vjetroelektrane mogu imati negativan utjecaj imaju velike teritorije tako da ovakav ograničen zahvat neće imati značajnog utjecaja.

Akcidentne situacije Tijekom izgradnje planiranog zahvata, uslijed nestručnog i/ili nepažljivog postupanja s opremom i mehanizacijom može doći i do potencijalno opasnog zagađenja (npr. gorivom, motornim uljima i sl.) kojim bi mogle biti zahvaćene veće površine. Kako bi se mogućnost ovakvih situacija svela na najmanju moguću mjeru nužno osigurati da se zahvat izvede prema najvišim profesionalnim standardima i uz odgovarajuće mjere predostrožnosti.

Mogući utjecaji tijekom korištenja zahvata Fauna ptica Od vrsta koje su ciljevi očuvanja područja HR1000027 #Mosor, Kozjak i Trogirska zagora i HR1000029 # Cetina utjecaj se ne očekuje na vrste koje imaju relativno male areale kretanja, kao što su jarebica kamenjarka, voljić maslinar ili crnoprugasti trstenjak. Negativan utjecaj, odnosno potencijalno stradavanje na vjetroagregatima prvenstveno se očekuje za grabljivice: sivog sokola i surog orla (budući da se lokacija zahvata potencijalno nalazi unutar njihova radijusa kretanja), te eju livadarku (koja gnijezdi na Sinjskom polju).

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena - Opis utjecaja zahvata na ekološku mrežu - Mogući utjecaji zahvata na ciljeve očuvanja ekološke mreže

Rezultati analize korištenja prostora ptica pokazuju da će izravnim zaposjedanjem (zona jakog utjecaja - zona 3) u značajnoj mjeri biti zahvaćene površine vrlo velikog stupnja korištenja prostora (SKP 4). To je na jedan način i očekivano kada se zna da su područja pogodna za izgradnju vjetroelektrana upravo ona koja najviše odgovaraju grabljivicama. U ovom slučaju ove površine prvenstveno pripadaju kamenjarskim pašnjacima na uzvisinama koji nisu obrasli vegetacijom tako da predstavljaju pogodna područja za grabljivice kao potencijalna hranilišta. Potom slijede zone 2 i 3 (umjeren i veliki stupanj korištenja prostora) dok su daleko najslabije zastupljene površine malog stupnja korištenja prostora. Zona srednjeg utjecaja (zona 2) u stvari predstavlja obronke koji se spuštaju prema zaravnjenim, aluvijalnim nizinama na kojima su uglavnom prisutne antropogene površine (većinom mozaik prirodne vegetacije i poljoprivrednih površina). Na području ove zone prevladavaju travnjaci i površine napuštenih pašnjaka obrasle grmolikom vegetacijom, ali u značajnoj mjeri prisutne su i obradive površine. One se uglavnom izmjenjuju u prostoru s prirodnom vegetacijom i predstavljaju pogodna staništa za lov grabljivica. Površine u ovoj zoni uglavnom su okarakterizirane kao površine umjerenog i velikog stupnja korištenja prostora ptica (oko 40 %). Istovremeno, s obzirom istaknute reljefne osobitosti (obronci prema nizini) da dolazi do smanjivanje područja vrlo velikog stupnja korištenja prostora. U zoni slabog utjecaja (zona 1) situacija je vrlo slična prethodnoj zoni uz još značajnije smanjenje površina vrlo velikog stupnja korištenja prostora. Značajno su zastupljene površine umjerenog i velikog stupnja korištenja prostora ptica (oko 40 %). Ono što treba istaknuti to je da je u ovoj zoni zabilježen porast površina malog stupnja korištenja prostora (SKP 1). Zastupljenost površina stupnja korištenja prostora po zonama utjecaja prikazani su na Tablici 9 i Grafu 2.

100%

80% SKP 1 60%

SKP 2 SKP 3

40%

SKP 4

20%

0% ZONA 1

ZONA 2

ZONA 3

Graf 2 Zastupljenost (% površine) stupnjeva korištenja prostora (SKP) za ptice unutar zona utjecaja oko vjetroelektrane.

Tablica 9 Zastupljenost stupnja korištenja prostora ptica (SKP) po zonama utjecaja oko planirane vjetroelektrane Čemernica

Stupanj korištenja prostora (SKP)

ZONA 1 (12 164,99 ha)

ZONA 2 (2 993,62 ha)

ZONA 3 (43,94 ha)

SKP 1

8,93

0,97

0,48

SKP 2

41,52

42,66

32,57

SKP 3

40,92

42,73

22,63

SKP 4

8,64

13,64

44,32

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena - Opis utjecaja zahvata na ekološku mrežu - Mogući utjecaji zahvata na ciljeve očuvanja ekološke mreže

Premda je iznad šireg područja zabilježeno pet vrsta grabljivica (zmijar, kobac, škanjac, škanjac osaš i vjetruša), vrste koje su posebno analizirane i predstavljaju ciljeve očuvanja - sivi sokol, suri orao i eja livadarka - nisu zabilježene. Što se tiče surog orla, najbliža lokacija gnijezda udaljena je od područja izravnog zaposjedanja (zona 3) više od 12 km, a od zone 1 (zona slabog utjecaja) više od 7 km (Slika 14). Gledajući područja rasprostranjenja surog orla, vidljivo je da zona slabog utjecaja vjetroelektrane Čemernica zahvaća samo manjim dijelom (rubno) jedno područje surog orla (područje Kozjaka). Površina tog preklapanja iznosi oko 900 ha. S duge strane, populacije eje livadarke na Sinjskom polju, gdje gnijezdi 6-7 parova, uglavnom se zadrćžavaju na tom području i gotovo uopće ne zalaze na Čemernicu. To potvrđuju i podaci iz arhive HOD-a, prikupljeni od strane više autora tijekom raznih istraživanja i projekata koje HOD provodi na tom području, prema kojima populacije sivi sokol, suri orao i eja livadarka ne koriste prostor Čemernice, odnosno ona se nalazi izvan njihovog redovitog područja kretanja. Osim toga, i za zabilježene vrste grabljivica može se prema učestalosti pojavljivanja, zadržavanja i opaženom broju jedinki zaključiti da potencijalna lokacija Čemernica nema većeg značenja u njihovom preletu i aktivnostima. Glavni pravci jesenske i proljetne selidbe na istraživanom području odvijaju se Krušvarskim poljem i prostorom Vojnića sinjskog, a samo manjim dijelom preko Čemernice i Trapošnika (Grafički prilog 5). U najvećem su broju slučajeva povremeno bilježene pojedinačne jedinke grabljivica, u prelijetanju rubnih dijelova zone zahvata ili u kruženju na većim visinama. Tijekom zimskog razdoblja preleti i aktivnosti ptica u širem i posebice užem prostoru zahvata se značajnije smanjuju i ptice vrlo rijetko prelijeću preko zone zahvata.

Slika 13 Lokacije gnijezda i područja rasprostranjenosti surog orla na širem području planiranog zahvata

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena - Opis utjecaja zahvata na ekološku mrežu - Mogući utjecaji zahvata na ciljeve očuvanja ekološke mreže

Fauna šišmiša Rezultati obilaska podzemnih staništa Tijekom istraživanja detaljno je pregledano 5 speleoloških objekata – jama Vranjača, špilja kod Dalekovoda, jama Jamutina, jama Golubinka i jama Lastovnjak. Jama Vranjača ima otvor promjera oko 20 metara te se manji kanal na dnu jame odvaja u dubinu. Tijekom dva terenska istraživanja tamo je zabilježen veći broj šišmiša vrste Rhinolophus sp.i Myotis sp.. koji u sumrak kruže unutar otvora jame te potom izlijeću van, u smjeru Kuštrine drage ili prema dolini (moguće prema lokvama). Travnja 2010. pomoću ultrazvučnog detektora je zabilježena aktivnost 3 jedinke vrste Rhinolophus hipposideros i 1 jedinke vrste R. ferruequinum. U Špilji kod dalekovoda je u dva navrata zabilježeno oko 15 jedinki vrste veliki potkovnjak - Rhinolopus ferrumequinum. U periodu od lipnja 2009. do veljače 2010. godine je bio onemogućen ulaz u ovu špilju zbog lešine bačene na ulaz, tako da je prisutnost šišmiša bilježena ultrazvučnim detektorom. Travnja 2010. u špilji nije zabilježena niti jedna jedinka. Jama Jamutina (topografski Juretića Jametina) se nalazi na teško pristupačnom terenu koji ljudi, prvenstveno pastiri, više ne koriste te tako niti ne održavaju vegetaciju. Iz tog razloga je otvor jame zarasao bujnom vegetacijom i gotovo u potpunosti zatvorio ulaz u jamu. Prilikom prvih pretraživanja ovog objekta nađene su kosti šišmiša na dnu prvog jamskog dijela ulaza što potvrđuje njihovu nekadašnju prisutnost u ovom objektu. Travnja 2010. ulaz je bio relativno zarašten no u jami su zabilježene 4 jedinke vrste Rhinolophus hipposideros i 1 jedinka vrste R. ferrumequinum. Jama Golubinka se također nalazi na teško pristupačnom terenu te joj je ulaz djelomično zarasao, a pregledom objekta u dva navrata nije utvrđena prisutnost šišmiša. Jama Lastovnjak nalazi se u južnom polju podno brda Čemernica i u njenoj blizini se nalazi lokalna cesta. Sama blizine ceste omogućila je ljudima da ovu jamu koriste kao odlagalište raznog otpada što je gotovo u potpunosti uništilo ovaj podzemni objekt i učinilo ga nekorisnim kao stanište šišmiša.

Rezultati hvatanja šišmiša mrežom U lipnju 2009. godine mreža je postavljena pored lokve Tendrkuša te je tokom jedne noći uhvaćeno 4 jedinke vrste bjelorubi šišmiš - Pipistrellus kuhlii, 2 jedinke vrste rani večernjak - Nyctalus noctula, 1 jedinka vrste veliki potkovnjak - Rhinolophus ferruequinum te 1 jedinka vrste trepavičavi šišmiš - Myotis emarginatus. U ovom razdoblju mreža je također postavljena pored “Betonske” lokve u Kuštrinoj dragi te je tokom jedne noći uhvaćeno 5 jedinki vrste veliki potkovnjak - Rhinolophus ferrumequinum. U listopadu 2009. godine su postavljene mreže uz lokvu ispod sela Prisoje (Slika 14.) gdje su tokom jedne noći uhvaćene 3 jedinke vrste rani večernjak - Nyctalus noctula, 4 jedinke vrste bjelorubi šišmiš - Pipistrellus kuhlii i 2 jedinke vrste Brandtov šišmiš - Myotis brandtii (Slika 15.). Mreža je također postavljena kod lokve Botić gdje je uhvaćena jedna jedinka vrste primorski šišmiš - Hypsugo savii. Mreža postavljena na ulaz špilje kod dalekovoda nije uhvatila niti jednog šišmiša, a nije niti primijećena aktivnost šišmiša u blizini. U travnju 2010. godine postavljena je mreža uz lokvu Botić te je ulovljena jedna jedinka vrste bjelorubi šišmiš - Pipistrellus kuhlii. Uz lokvu Prisoje zabilježeno je glasanje vrste sredozemni slobodnorepac - Tadarida teniotis, a u mrežu je uhvaćena jedna jedinka vrste Brandtov šišmiš - Myotis brandtii i dvije jedinke vrste rani večernjak - Nyctalus noctula. Ovom metodom potvrđena je prisutnost vrste veliki potkovnjak - Rhinolopus ferrumequinum, mali potkovnjak - Rhinolophus hipposideros, riđi šišmiš – Myotis emarginatus, bjelorubi šišmiš - Pipistrellus kuhlii i sredozemni slobodnorepac - Tadarida teniotis. Osim vrsta navedenih u dostupnoj literautri zabilježena je prisutnost vrsta rani večernjak - Nyctalus noctula i brandtov šišmiš - Myotis brandtii.

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena - Opis utjecaja zahvata na ekološku mrežu - Mogući utjecaji zahvata na ciljeve očuvanja ekološke mreže

Slika 14 Lokva ispod sela Prisoje

Slika 15 Brandtov šišmiš uhvaćen u mrežu

Pregledom dostupnih literaturnih podataka te utvrđivanjem prisutnosti pojedinih vrsta očekivana je prisutnost ukupno 16 vrsta šišmiša na području planirane izgradnje VE Čemernica.

Rezultati istraživanja ultrazvučnim detektorom - metoda transekata Tijekom analize zvučnog zapisa s transekata, pomoću sinkronizacije ultrazvučnog detektora i GPS-uređaja, definirano je ukupno (zajedno s lokalitetima špilja i lokvi) 257 konkretnih lokaliteta, koji su u daljnjoj obradi podataka korišteni kao prostorne jedinice uzorka. Snimanje glasanja šišmiša duž transekata pomoću ultrazvučnog detektora dovelo je do nekih zaključaka o korištenju prostora tj. staništa od strane šišmiša. Rezultatima dosadašnjih istraživanja generalno se može zaključiti da se većina šišmiša zadržava u blizini sela, gdje vjerojatno i borave u potkrovljima starih kuća, a osobito u blizini lokvi koje se često nalaze unutar tih sela. Pojedini dijelovi transekata TA2 i TA3 najzornije su prikazali i potvrdili navedene pretpostavke. Na vršnim zonama (dijelovi TP1 i TP3) aktivnost šišmiša je vrlo slaba ili nikakva čak i za pogodnog vremena. Ono što je iznimka od cjelokupnog istraživanog područja je usjek između vrhova Čemernica i Trapošnik koji se naziva Kuštrina draga (Slika 16.). Važni elementi tog usjeka su postojanje špilje, lokve, makadamske i asfaltirane ceste koja zadržava toplinu, zaštićenost od jakih vjetrova te poveznica između Sinjskog polja s jedne (SI) strane i brojnih lokvi s druge (JZ) strane. Istraživanje ultrazvučnim detektorom (TP2 i dio TA1) do sada je pokazalo da ovim područjem prelijeće veći broj šišmiša tijekom noći, čak i kada su nepovoljne vremenske prilike (jak vjetar, niske temperature). U zimskom periodu nije utvrđeno postojanje zimskih kolonija u navedenim špiljama. Tijekom proljetnog perioda pokušalo se utvrditi moguće postojanje proljetnih migracijskih koridora šišmiša preko područja predviđenog za izgradnju VE Čemernica. Iako su vremenske prilike tijekom proljetnog istraživanja bile pogodne (slab vjetar i temperatura tijekom noći od 12°C) nije zabilježena povećana aktivnost nad područjem. Kao i tijekom prethodnih perioda zabilježena je aktivnost u usjeku Kuštrina draga no ona je bila vrlo mala, tek nekoliko preleta. Za detaljno utvrđivanje i istraživanje migracijskih ruta bilo bi potrebno metodološki i tehnički (sustav pasivnog monitoringa, prema Arnett i sur. 2008; infracrvene kamere i termalne kamere) mnogo zahtjevnije postaviti cjelokupno istraživanje.

Slika 16 Kuštrina draga (glavni koridor za migraciju šišmiša) gledano s južne strane Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena - Opis utjecaja zahvata na ekološku mrežu - Mogući utjecaji zahvata na ciljeve očuvanja ekološke mreže

Tijekom istraživanja faune šišmiša prikupljene su informacije o aktivnostima šišmiša na 257 terenskih točaka (Grafički prilog 6). Aktivnost je očekivano najveća na prostoru glavnog migracijskog koridora (transekt TP2) na području kojeg je zabilježeno 55 točaka s aktivnostima šišmiša. Jednako tako, značajna aktivnost zabilježena je i na sporednim koridorima ali i na prostoru transekta TA1 (preko 70 točaka). Osim toga, rezultati istraživanja i analiza korištenja prostora upućuju na to da kontaktna zona uz glavni koridor (300 metara sa svake strane) ima u pogledu korištenja ovog migracijskog koridora veliko značenje budući da je u njoj zabilježeno 6 od ukupno 8 vrsta šišmiša (koliko je zabilježeno ovim istraživanjem). Osim određivanja vrsta, prilikom bilježenja aktivnosti vodilo se računa i o stupnju aktivnosti, odnosno da li je vrsta npr. samo u prolasku područjem (mali stupanj aktivnosti) ili se na njemu duže zadržava, prvenstveno u potrazi za hranom (veliki stupanj aktivnosti). Prikaz svih 257 terenskih točaka i podataka vezanih uz njih nalazi se u Tablični prilog 3. Rezultati prisutnosti populacija šišmiša na točkama u blizini planirane vjetroelektrane Čemernica prikazani su u Tablici 10., gdje se može uočiti kako se porastom stupnja korištenja prostora povećava srednja vrijednost broja vrsta šišmiša, kao i stupnja njihove aktivnosti zabilježenog u terenskom istraživanju.

Tablica 10 Opisna statistika rezultata uzorkovanja prisutnosti populacija šišmiša na točkama u blizini planirane vjetroelektrane Čemernica.

Broj vrsta šišmiša

Sumarna ocjena stupnja aktivnosti

SKP

AVG

STD

MIN

MAX

AVG

STD

MIN

MAX

1,242

0,584

0,061

1,440

0,933

0,098

1,286

105

0,717

0,070

1,695

105

1,494

0,146

1,738

1,182

0,151

2,475

2,481

0,318

SKP – stupanj korištenja prostora , AVG – aritmetička sredina, N - broj uzoraka tijekom cijelog razdoblja istraživanja (1 godina) unutar pojedinog SKP, STD – standardna devijacija, SE – standardna pogreška aritmetičke sredine, MIN – minimum, MAX – maksimum.

Stupanj korištenja prostora povezan je i sa ranije definiranim zonama utjecaja kako bi se analizom pomoću statističkih metoda utvrdio potencijalni utjecaj izgradnje planirane vjetroelektrane Čemernica na šišmiše s obzirom na njihov stupanj aktivnosti unutar pojedinih dijelova prostora. Rezultati analize korištenja prostora u pogledu šišmiša pokazuju da će izravnim gubitkom površina (zona 3) najviše biti zahvaćene površine umjerenog (srednjeg) stupnja korištenja prostora (SKP 2). To je i očekivano kada se zna da su područja pogodna za izgradnju vjetroelektrane upravo vršni dijelovi brda sa većim brzinama vjetra koji nisu pogodni za migracije šišmiša. Potom slijedi velik utjecaj stupnja korištenja prostora (SKP 3) i s vrlo malim udjelom vrlo velik stupanj korištenja prostora (SKP 4) dok su daleko najslabije zastupljene površine malog stupnja korištenja prostora (SKP 1). U druge dvije zone podjednako su zastupljene površine umjerenog i velikog stupnja korištenja prostora (oko 40-50%) uz istovremeno smanjivanje područja vrlo velikog stupnja korištenja prostora. Zastupljenost površina stupnja korištenja prostora po zonama utjecaja prikazani su na Grafu 3 i Tablici 11..

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena - Opis utjecaja zahvata na ekološku mrežu - Procjena utjecaja

100%

80% SKP 4 60%

SKP 3 SKP 2

40%

SKP 1

20%

0% ZONA 1

ZONA 2

ZONA 3

Graf 3 Zastupljenost (% površine) stupnjeva korištenja prostora (SKP) za šišmiše unutar zona utjecaja oko vjetroelektrane Tablica 10 Zastupljenost stupnja korištenja prostora šišmiša (SKP) po zonama utjecaja oko planirane vjetroelektrane Čemernica

Stupanj korištenja prostora (SKP)

ZONA 1 (12 164,99 ha)

ZONA 2 (2 993,62 ha)

ZONA 3 (43,94 ha)

SKP 1

2,75

0,66

0,48

SKP 2

57,01

52,63

72,64

SKP 3

40,24

44,50

22,41

SKP 4

0,00

2,22

4,48

Analizom prostora utvrđeno je kako područje kontaktne zone uz glavni koridor obuhvaća vjetroagregat VT20, te se u svrhu izbjegavanja eventualno mogućeg stradavanja šišmiša na području Kuštrine drage predlaže izmještanje vjetroagregata VT20 na drugu prikladnu lokaciju. Ukoliko ne postoji zadovoljavajuća lokacija, navedeni vjetroagregata potrebno je maknuti iz plana izgradnje vjtroelektrane.

Procjena utjecaja Konačna ocjena stupnja utjecaja zahvata na razmatrano područje ekološke mreže uvijek se provodi pojedinačno za svaki cilj očuvanja nakon detaljne analize svih relevantnih podataka. Procjena stupnja utjecaja je najkompleksniji dio Glavne ocjene. Bez obzira na sve korištene kvantitativne pokazatelje i objektivne analize koje su za nju stvorile temelj, procjena stupnja utjecaja nužno je uvijek do određene mjere subjektivna. Upravo iz tog razloga potrebno ju je bazirati na što objektivnijim podacima i pri tome se koristiti jasnim i dobro razrađenim metodologijama. U skladu s tim, za svaku procjenu stupnja utjecaja (kao obavezni dio Glavne ocjene) nužno je: 1) da ju provode stručnjaci sa značajnim iskustvom u procjeni utjecaja zahvata na okoliš i prirodu i 2) da se osiguraju mehanizmi njezine interne (kod izrađivača Glavne ocjene) i eksterne procjene (kod nadležnih tijela, npr. Ministarstvo kulture). Stručne poslove vezano uz OPPZEM, uključujući i izdavanje mišljenja vezano uz prethodnu i glavnu procjenu obavlja Državni zavod za zaštitu prirode sukladno Zakonu. U tijeku postupka po potrebi se konzultiraju i druge znanstvene i stručne ustanove te stručnjaci.

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena - Opis utjecaja zahvata na ekološku mrežu - Procjena utjecaja

Na osnovu izdvojenih mogućih utjecaja prikazanih u Tablici 5. i izvršenih svih ranije navedenih analiza, u konačnici se pristupilo procjeni utjecaja zahvata. Za procjenu utjecaja korištena je skala prikazana u Tablici 12. Rezultati procjene utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja ekološke mreže prikazani su u Tablicama 13. i 14. Tablica 12 Korištena skala za procjenu stupnja utjecaja zahvata

Vrijednost

Opis

Pojašnjenje opisa

-2

Značajan negativan utjecaj (neprihvatljiv negativan utjecaj)

Značajno uznemiravanje ili destruktivan utjecaj na staništa ili vrste, značajne promjene ekoloških uvjeta staništa ili vrsta, značajan utjecaj na staništa ili prirodni razvoj vrsta. Značajne negativne utjecaje potrebno je mjerama ublažavanja svesti na razinu ispod značajne, a ukoliko to nije moguće razmotriti izmjene zahvata (druga pogodna rješenja) ili zahvat odbaciti kao neprihvatljiv.

-1

Umjeren negativan utjecaj (negativan utjecaj koji nije značajan)

Prihvatljiv negativan utjecaj na staništa ili vrste, umjerena promjena ekoloških uvjeta staništa ili vrsta, marginalan (lokalan i/ili kratkotrajan) utjecaj na staništa ili prirodni razvoj vrsta. Ovaj utjecaj je moguće prihvatiti.

Bez utjecaja

Projekt nema utjecaj koji bi se mogao dokazati ili je taj utjecaj zanemariv. Vrsta ili tip staništa nisu niti stalno niti povremeno prisutni na dijelu ekološke mreže gdje se nalazi zahvat (uključujući područje utjecaja).

Pozitivan utjecaj koji nije značajan

Umjereno pozitivan utjecaj na staništa ili populacije, umjereno poboljšanje ekoloških uvjeta staništa ili vrsta; umjereno pozitivan utjecaj na staništa ili prirodni razvoj vrsta.

Značajno pozitivan utjecaj

Značajno pozitivan utjecaj na staništa ili populacije, značajno poboljšanje ekoloških uvjeta staništa ili vrsta, značajno pozitivan utjecaj na staništa ili prirodni razvoj vrsta.

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena - Opis utjecaja zahvata na ekološku mrežu - Procjena utjecaja

Tablica 13 Procjena stupnja i opis utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja ekološke mreže HR1000027 # Mosor, Kozjak i Trogirska Zagora

Vrsta (cilj očuvanja)

Utjecaj Tijekom gradnje

Tijekom korištenja

Opis

Suri orao (Aquila chrysaetos)

-1

Vrsta nije zabilježena na užem području planirane lokacije vjetroelektrane tako da je utjecaj tijekom izgradnje (prvenstveno uznemiravanje) marginalan i lokalnog karaktera. S obzirom da vrsta ima široki areal kretanja postoji mogućnost da prilikom potrage za hranom prelijeće i preko ovog prostora čime postoji mogućnost sudara s elisama vjetroagregata, ali je vjerojatnost sudara vrlo je mala.

Sivi sokol (Falco peregrinus)

-1

Isto što vrijedi za surog orla vrijedi i za sivog sokola. Vrsta također nije zabilježena na užem području planirane lokacije vjetroelektrane tako da je utjecaj tijekom izgradnje (prvenstveno uznemiravanje) marginalan i lokalnog karaktera. S obzirom da vrsta ima široki areal kretanja postoji mogućnost da prilikom potrage za hranom prelijeće i preko ovog prostora čime postoji mogućnost sudara s elisama vjetroagregata, ali je vjerojatnost sudara vrlo mala.

Jarebica kamenjarka (Alectoris graeca saxatilis)

Zahvat neće imati utjecaja na navedenu vrstu.

voljić maslinar (Hippolais olivetorum)

Zahvat neće imati utjecaja na navedenu vrstu.

Tablica 14 Procjena stupnja i opis utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja ekološke mreže HR1000029 # Cetina

Vrsta (cilj očuvanja)

Utjecaj Opis

Tijekom gradnje

Tijekom korištenja

Crnoprugasti trstenjak (Acrocephalus melanopogon)

Zahvat neće imati utjecaja na navedenu vrstu.

Crvenonoga prutka (Tringa totanus)

Zahvat neće imati utjecaja na navedenu vrstu.

eja livadarka (Circus pygargus)

Vrsta gnijezdi na Sinjskom polju, ali ta gnijezdeća populacija ne zalazi na prostor Čemernice. Zahvat neće imati utjecaja na nju.

kosac (Crex crex)

Zahvat neće imati utjecaja na navedenu vrstu.

veliki ronac (Mergus merganser)

Zahvat neće imati utjecaja na navedenu vrstu.

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena - Opis utjecaja zahvata na ekološku mrežu - Mogući utjecaji na cjelovitost ekološke mreže

Tablica 15 Procjena stupnja i opis utjecaja zahvata na šišmiše

Vrsta (cilj očuvanja) Šišmiši (Chiroptera)

Utjecaj Tijekom gradnje

Tijekom korištenja

Opis

-1

Mogući utjecaj tijekom korištenja prvenstveno se odnose na uznemiravanje i okarakterizirani su kao prihvatljivi. Tijekom rada vjetroelektrane postoji mogućnost sudara s elisama vjetroagregata, ali je vjerojatnost sudara vrlo mala. Iz svega navedenoga, može se zaključiti kako u razdoblju istraživanja nije utvrđen moguć značajan negativan utjecaj gradnje VE Čemernica na faunu šišmiša. Analizom prostora utvrđeno je kako područje kontaktne zone uz glavni koridor obuhvaća vjetroagregat VT20 te se u svrhu izbjegavanja eventualno mogućeg stradavanja šišmiša na području Kuštrine drage predlažu korekcije lokacije vjetroagregata VT20

Mogući utjecaji zahvata na cjelovitost ekološke mreže Osim procjene utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja, Glavnom ocjenom treba se sagledati i utjecaj zahvata na cjelovitost područja. Iskustva država članica EU pokazuju da značajan negativan utjecaj zahvata makar i na samo jednu ciljnu vrstu ili stanište uvijek znači i značajan negativan utjecaj na cjelovitost područja ekološke mreže. Određivanje utjecaja treba se prvenstveno usredotočiti na to da li zahvat ima negativni utjecaj na ciljeve očuvanja tako što: -- dovodi do značajne promjene ekoloških uvjeta područja, -- dovodi do značajnog smanjenja površine na kojoj se pojavljuje određeni stanišni tip ili značajnog smanjenja populacija vrste navedene kao cilj očuvanja, -- značajno smanjuje raznolikosti područja, -- dovodi do fragmentacija staništa, -- dovodi do gubitka ili pogoršavanja glavnih karakteristika područja (npr. površina pod šumom, režima plavljenja i sl.).

Jedan od glavnih razloga ugroženosti područja Mosor, Kozjak i Trogirska zagora predstavlja izgradnja visokih energetskih objekata (vjetroelektrane i dalekovodi). Shodno tome ovo se područje može smatrati izuzetno osjetljivim na izgradnju ovih tipova zahvata te zahtjeva izuzetno pažljivo planiranje, te predostrožnost prilikom procjenjivanja mogućih utjecaja. Povezanost s ostalim dijelovima ekološke mreže očituje se preko vrsta (ciljeva očuvanja) kojima vjetroelektrane mogu predstavljati potencijalnu prepreku prilikom širenja na druge prostore. Nadalje, s obzirom da su ptice i šišmiši izuzetno mobilne životinje kod kojih je izražen fenomen selidbe, što predstavlja još jedan aspekt na koji vjetroelektrane, iako izvan granica područja, mogu utjecati. Od vrsta koje su ciljevi očuvanja populacije surog orla i sivog sokola s područja Mosor, Kozjak i Trogirska zagora ne koriste prostor Čemernice, odnosno ona se nalazi izvan njihovog redovitog područja kretanja. Od vrsta koje su ciljevi očuvanja područja Cetina potencijalni utjecaj se može očekivati jedino na populaciju eje livadarke koja gnijezdi na Sinjskom polju, međutim ni ova gnijezdeća populacija ne zalazi na Čemernicu. Stoga se izvođenjem zahvata ne očekuje značajni utjecaj na cjelovitost područja ekološke mreže. Cjelovitost ekološke mreže neće biti ugrožena niti u pogledu šišmiša budući da su istraživanja ukazala kako nije utvrđen mogući značajan negativan utjecaj gradnje VE Čemernica na faunu šišmiša. Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena - Opis utjecaja zahvata na ekološku mrežu - Kumulativni utjecaji

Kumulativni (skupni) utjecaji zahvata na područje ekološke mreže Za ocjenu skupnih utjecaja nužno je prikupiti podatke o drugim postojećim i planiranim zahvatima u okolici (preporučljivo je da se minimalno prikupe podaci iz županijskih i općinskih planova). Područje na kojem se sagledavaju skupni utjecaji treba biti realno odabrano (pri čemu ne treba voditi računa o administrativnim granicama), a u razmatranje treba uzeti samo one zahvate koji su već sagrađeni ili za koje postoji vjerojatnost da će biti izgrađeni u bližoj budućnosti. U obzir se trebaju uzeti samo oni utjecaji postojećih i/ili planiranih zahvata koji mogu značajno promijeniti rezultat procjene pojedinačnog utjecaja predmetnog zahvata. Prema prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije na području županije ukupno su planirane 32. lokacije za smještaj vjetroelektrana. Od navedenog ukupnog broja planiranih vjetroelektrana unutar šireg radijusa od 5 km zahvata planirane su 3 lokacije za izgradnju vjetroelektrana: Visoka-Zelovo, Pometeno brdo i Kočinje brdo. Osjetljivost na kumulativne učinke izgradnje vjetroelektrana osobito je izražena u populacija čije jedinke ili parovi imaju velike areale kretanja, populacija nije velika, a vrsta je suočene s gubitkom staništa iz drugih izvora. Navedena obilježja prvenstveno se odnose na grabljivice, a u cijelosti se mogu primijeniti na populaciju surog orla. Suri orlovi imaju široke areale kretanja, a izloženi su smanjenju staništa zbog zaraštanja pašnjaka, a veličina populacije je mala. Za potrebe analize skupnih utjecaja također je izvršena zonacija područja oko vjetroelektrana za koje je procijenjeno da mogu imati zajednički utjecaj s planiranom vjetroelektranom Čemernica. Zonacija je izvršena na isti način kao i prilikom analize samostalnih utjecaja, s time da su sve tri vjetroelektrane uzete u analizu zajednički, odnosno kao jedno područje (Slika 17). Zonacijom je: -- površini pod vjetroelektranama (vjetroparkvima) pridijeljen rang 3 (zona jakog utjecaja, područje izravnog zaposjedanja), -- površini unutar zone od 1,5 km oko vjetroelektrana (vjetroparkova) pridijeljen rang 2 (zona srednjeg utjecaja), a -- površini unutar druge (vanjske) zone od 1,5 - 5 km oko vjetroelektrana (vjetroparkova) pridijeljen rang 1 (zona slabog utjecaja).

Slika 17 Lokacije gnijezda i područja rasprostranjenosti surog orla na širem području planiranog zahvata Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena - Opis utjecaja zahvata na ekološku mrežu - Kumulativni utjecaji

Analiza zona utjecaja vjetroelektrana koje mogu imati skupni utjecaj sa zonama utjecaja planirane vjetroelektrane Čemernica pokazala je da jedino u zoni slabog utjecaj VE Čemernica (zona 1) dolazi do preklapanja sa svim zonama ostalih vjetroelektrana (u ovom slučaju samo VE Visoka-Zelovo. Međutim, zona jakog utjecaj zauzima svega 0,06 % površine zone 1 VE Čemernica. U zonama 2 i 3 dolazi do preklapanja jedino sa zonom slabog utjecaja vjetroelektrana koje su razmatrane u analizi skupnih utjecaja. U svakom slučaju potrebno je istaknuti da su najveće površine one na kojima nije došlo do preklapanja zona utjecaja i one u sva tri slučaja zauzimaju više od 60 % površine. Zastupljenost zona utjecaja vjetroelektrana uzeti u analizu skupnih utjecaja u zonama utjecaja planirane vjetroelektrane Čemernica prikazana je Tablici 16 i na Slici 18.

Tablica 16 Zastupljenost zona utjecaja vjetroelektrana uzetih u analizu skupnih utjecaja u zonama utjecaja planirane vjetroelektrane Čemernica

VE ČEMERNICA VE SKUPNI

ZONA 1

ZONA 2 (2 993,62 ha)

ZONA 3 (43,94 ha)

bez preklapanja

60.23 %

62.67 %

63.51 %

zona_1

31.40 %

37.33 %

36.49 %

zona_2

8.32 %

0.00

zona_3

0.06 %

0.00

100%

80% zona_3 60%

zona_2 zona_1

40%

bez prekidanja

20%

0% ZONA 1

ZONA 2

ZONA 3

Slika 18 Zastupljenost (% površine) zona utjecaja obližnjih vjetroelektrana koji bi mogli doprinijeti skupnom utjecaju, unutar zona utjecaja planirane vjetroelektrane Čemernica.

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena - Opis utjecaja zahvata na ekološku mrežu - Analiza drugih pogodnih mogućnosti

Analiza mogućih utjecaja drugih pogodnih mogućnosti (varijantnih rješenja) zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže Analizom varijantnih rješenja zahvata razmatraju se druge mogućnosti izvođenja zahvata kojima se može umanjiti ili čak izbjeći negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Druge pogodne mogućnosti („varijantna rješenja“) se predlažu kada unatoč mjerama ublažavanja utjecaji planiranog zahvata ostaju značajno negativni ili kada ne postoje provedive mjere ublažavanja. Najčešće se odnose na drugu lokaciju, primjenu drugačije tehnologije, drukčiji razmjer ili projektno rješenje zahvata i slično. U razmatranje varijantnih rješenja uvijek se uključuje i rubno rješenje u kojemu se zahvat uopće ne poduzima (tzv. „nulta opcija“, koja je praktično jednaka neodobravanju zahvata). Razmatranje “nulte opcije“ omogućava da se ocjenjivanjem pažljivo preispita potreba za zahvatom, ukaže na koje se probleme mora posvetiti pozornost i razmotri mogućnost od njegovog odustajanja. Varijantna rješenja moraju se razmatrati neovisno od toga nalaze li se u prostornim planovima. Pri tome treba istaknuti da je osnovni cilj ove faze pronaći da li postoje varijantna rješenja, a ne ocijeniti njihovu usklađenost s prostornim planom.

Varijantna rješenje predložena projektom razlikuju se samo u planiranim pristupnim putovima i načinu priključka na elektroenergetsku mrežu. S obzirom na male razlike navedena rješenje neće imati značajnog negativnog utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost razmatranih područja ekološke mreže. Međutim, tijekom analize područja i mogućih utjecaja na faunu šišmiša utvrđeno je kako područje kontaktne zone uz glavni koridor obuhvaća vjetroagregat VT20 (Slika 20.). Kako bi se izbjegla mogućnost stradavanja šišmiša na ovoj lokaciji (područje Kuštrine drage) kao varijantno rješenje predlaže se izmještanje vjetroagregata VT20 na drugu prikladnu lokaciju (izvan ove zone). Ukoliko nije moguće pronaći prikladnu lokaciju, navedeni vjetroagregat treba biti maknut iz planova izgradnje vjetroelektrane.

Slika 19 Lokacije gnijezda i područja rasprostranjenosti surog orla na širem području planiranog zahvata Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena - Zaključak

ZAKLJUČAK U zaključku Glavne ocjene iznosi se konačna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Zaključak se ne treba ograničiti samo na kratku izjavu o tome da li postoje ili ne postoje značajni negativni utjecaji, već je preporučljivo da bude u složenijoj formi koja se sastoji od: - popisa područja ekološke mreže na koja bi zahvat imao utjecaja, - kratkog prikaza mogućih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, - kratkog prikaza rezultata analize značajnosti utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, - prijedloga mjera ublažavanja i - konačne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

Prema bazi podataka Državnog zavoda za zaštitu prirode lokacija planirane vjetroelektrane Čemernica ne nalazi se unutar ekološke mreže Republike Hrvatske. Međutim, s obzirom na osnovne karakteristike zahvata, ocijenjeno je da isti može imati utjecaja na sljedeća područja ekološke mreže u čijoj se blizini nalazi: Važno područje za ptice HR1000027 # Mosor, Kozjak i Trogirska zagora HR1000029 # Cetina.

Važno područje za divlje svojte i staništa (točkasti lokaliteti) HR2000050 Jama na Visokoj HR2000024 Drinovčuša jama

Unutar zone od 1,5-5 kilometara od vjetroelektrane, uz dva gore navedena točkasta lokaliteta ekološke mreže, locirano je još pet podzemnih objekata (jama Vranjača, špilja kod dalekovoda, jama Jamutina, jama Golubinka i jama Lastovnjak) koji nisu dio ekološke mreže. Ovi su objekti uključeni u daljnju analizu, jer su potencijalno važne sastavnice prostora koji šišmiši koriste tijekom cjelogodišnjeg ciklusa (hibernakulum, majčinske kolonije, sklonište). Mogući negativni utjecaji na ornitofaunu i faunu šišmiša tijekom izgradnje ograničeni su na razmjerno kratko razdoblje, i odnose se na najuže područje izgradnje vjetroagregata, pristupnih putova i servisnih površina. Radovima će doći do uznemiravanja faune, pogotovo ptica, no s obzirom da će radovi biti kratkotrajni i prostorno ograničeni, veliki dio faune će se nakon prestanka radova vratiti na to područje, tako da izgradnja neće bitno utjecati na ciljane vrste navedenih područja ekološke mreže. Trajni gubitak staništa prenamjenom prostora nakon izgradnje (vjetroagregati, pristupni putovi, servisne površine) može se također ocijeniti kao vrlo malen, zbog malih površina koje se prenamjenjuju. Tijekom rada vjetroelektrane može doći do sudara ptica i šišmiša s elisama vjetroagregata. Grabljivice predstavljaju posebno rizičnu skupinu, jer svojim kretanjem pokrivaju velika područja, pa mogu zalaziti u prostore relativno udaljene od svojih gnjezdilišta. Šišmiši su također migratorne vrste čija je dnevna i sezonska aktivnost vezana uz prisutnost dovoljne količine hrane (kukaca), izvora vode, zaklona od vjetra i optimalne noćne temperature. Otvorena područja vršnih dijelova izdignutog reljefa bez vegetacije nisu optimalna za njihove aktivnosti, dok s druge strane prosjeke, usjeci ili niži dijelovi reljefa (podnožja) bez guste vegetacije pružaju optimalne uvjete. Procjena utjecaja zahvata na izdvojene ciljeve očuvanja ekološke mreže na koje je moguć utjecaj prikazana je u Tablici 17.

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena - Zaključak

Tablica 17 Procjena stupnja i opis utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja ekološke mreže na koje zahvat može imati utjecaja

HR1000027 # Mosor Vrsta (cilj očuvanja)

Utjecaj Tijekom gradnje

Tijekom korištenja

Opis

Suri orao (Aquila chrysaetos)

-1

Sivi sokol (Falco peregrinus)

-1

HR1000029 # Cetina Vrsta (cilj očuvanja)

Utjecaj Tijekom gradnje

eja livadarka (Circus pygargus)

Tijekom korištenja

Opis Vrsta gnijezdi na Sinjskom polju, ali ta gnijezdeća populacija ne zalazi na prostor Čemernice. Zahvat neće imati utjecaja na nju.

HR2000050 Jama na Visokoj HR2000024 Drinovčuša jama Vrsta (cilj očuvanja) šišmiši (Chiroptera)

Utjecaj Tijekom gradnje

Tijekom korištenja

-1

Opis

Mogući utjecaji tijekom izgradnje prvenstveno se odnose na uznemiravanje i okarakterizirani su kao prihvatljivi. Analizom prostora utvrđeno je kako se na području kontaktne zone uz glavni migratorni koridor nalazi vjetroagregat VT20, na kojemu se vjerojatnost sudara šišmiša s elisama vjetroagregata i njihovog stradavanja može ocijeniti kao nezanemariva. Stoga se kao varijantno rješenje predlaže izmještanje ili ukidanje tog vjetroagregata. Uz pretpostavku realizacije tog varijantnog rješenja, može se zaključiti kako se ne očekuje značajan negativan utjecaj gradnje VE Čemernica na faunu šišmiša.

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena - Zaključak

Od vrsta koje su ciljevi očuvanja ekološke mreže, populacije surog orla i sivog sokola s područja „Mosor, Kozjak i Trogirska zagora“ ne koriste prostor Čemernice, odnosno ona se nalazi izvan njihovog redovitog područja kretanja. Od vrsta koje su ciljevi očuvanja područja „Cetina“ potencijalni utjecaj mogao bi se očekivati jedino na populaciju eje livadarke koja gnijezdi na Sinjskom polju, kada bi ta gnijezdeća populacija zalazila na Čemernicu, što nije slučaj. Na osnovu rezultata istraživanja faune šišmiša može se zaključiti kako se utjecaji tijekom izgradnje, koji se prvenstveno odnose na uznemiravanje, mogu okarakterizirati kao prihvatljivi. Tijekom rada vjetroelektrane postoji mogućnost sudara s elisama vjetroagregata. Analizom prostora utvrđeno je kako se na području kontaktne zone uz glavni migratorni koridor (Kuštrina draga) nalazi vjetroagregat VT20, na kojemu se vjerojatnost stradavanja može ocijeniti kao nezanemariva. Stoga se, kao varijantno rješenje koje je bitno prihvatljivije sa stajališta zaštite prirode, predlaže izmještanje ili ukidanje tog vjetroagregata. Uz pretpostavku realizacije tog varijantnog rješenja, može se zaključiti kako se ne očekuje značajan negativan utjecaj gradnje VE Čemernica na faunu šišmiša. U skladu s iznesenim može se zaključiti da izgradnja vjetroelektrane na predmetnoj lokaciji, uz primjenu svih propisanih mjera zaštite, neće imati značajnog negativnog utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže HR1000027 # Mosor, Kozjak i Trogirska zagora, HR 1000029 # Cetina, HR2000050 Jama na Visokoj i HR2000024 Drinovčuša jama

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena - Prijedlog mjera ublažavanja

Prijedlog mjera ublažavanja štetnih posljedica zahvata na ekološku mrežu Može se dogoditi da se tijekom provedbe postupka Glavne ocjene utvrdi da zahvat ima značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže koji se, međutim, može ublažiti ili čak potpuno izbjeći primjenom određenih mjera. Takve mjere, koje se nazivaju „mjere ublažavanja“, obično proizlaze iz samog postupka Glavne ocjene. Važno je napomenuti da mjere ublažavanja moraju biti provedive i propisane na način da ih nadležno tijelo može primijeniti kao obvezujući dio uvjeta. Prilikom propisivanja mjera ublažavanja potrebno je popisati sve mjere koje će biti primijenjene i objasniti kako se mjerama izbjegavaju ili umanjuju štetni učinci na području. To uključuje: - prikaz kako će biti osigurana provedba mjera i tko će ih provesti, - prikaz stupnja pouzdanosti uspješnosti provedbe predloženih mjera, - prikaz vremenskog okvira, razmjernog zahvatu, za implementaciju mjera, - način na koji će se pratiti primjena navedenih mjera - prepoznavanje mogućih uzroka neuspjeha provedbe mjera ublažavanja i objašnjenje kako ih ispraviti.

Mjere zaštite ornitofaune Mjere zaštite tijekom rada 1. Vršne dijelove krakova elisa obojati crvenom bojom i/ili UV bojama kako bi vjetroagregati tijekom dana bili što uočljiviji (naročito grabljivicama) Cilj: Umanjiti/izbjeći stradavanje ciljnih vrsta (naročito grabljivica)Izvođač: Nositelj zahvata Vrijeme primjene mjera: Tijekom rada vjetroelektrane Pouzdanost: Prema međunarodnim iskustvima i istraživanjima (npr.Anderson i sur. 1999; BirdLife International, 2000, 2004a, 2004b, Kingsley i sur. 2001; Strickland i sur. 2001) navedena mjera može značajno umanjiti moguće utjecaje vjetroelektrane na ornitofaunu Način praćenja primjene mjere: Program praćenja ornitofaune tijekom prve dvije godine rada vjetroelektrane Izvođač: Biolog, stručnjak za faunu ptica

2. Koristiti minimalno osvjetljenje koje je propisano zbog avio-sigurnosti za građevine ovog tipa. Ako je potrebno koristiti osvjetljenje, koristiti crveno ili žuto pulsirajuće svijetlo s maksimalnom dužinom neosvijetljene faze. Cilj: Umanjiti/izbjeći privlačenje i stradavanje ciljnih vrsta (naročito grabljivica) tijekom noćnog rada vjetroelektrane Izvođač: Nositelj zahvata Vrijeme primjene mjera: Tijekom rada vjetroelektrane Pouzdanost: Prema međunarodnim iskustvima i istraživanjima (npr.Anderson i sur. 1999; BirdLife International, 2000, 2004a, 2004b, Kingsley i sur. 2001; Strickland i sur. 2001) navedena mjera može značajno umanjiti moguće utjecaje vjetroelektrane na ornitofaunu Način praćenja primjene mjere: Program praćenja ornitofaune tijekom prve dvije godine rada vjetroelektrane Izvođač: Biolog, stručnjak za faunu ptica

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena - Prijedlog mjera ublažavanja

3. Ako je potrebno koristiti kablove koji se nalaze na visinama potencijalno opasnima za ptice, postaviti mar kere za odvraćanje ptica. Cilj: Umanjiti/izbjeći stradavanja ciljnih vrsta (naročito grabljivica) na kablovima koji se nalaze dovoljno visoko da predstavljaju opasnost za ptice Izvođač: Nositelj zahvata Vrijeme primjene mjera: Tijekom rada vjetroelektrane Pouzdanost: Prema međunarodnim iskustvima i istraživanjima (npr.Anderson i sur. 1999; BirdLife International, 2000, 2004a, 2004b, Kingsley i sur. 2001; Strickland i sur. 2001) navedena mjera može značajno umanjiti moguće utjecaje vjetroelektrane na ornitofaunu Način praćenja primjene mjere: Program praćenja ornitofaune tijekom prve dvije godine korištenja zahvata Izvođač: Biolog, stručnjak za faunu ptica

Mjere zaštite faune šišmiša Mjere zaštite tijekom građenja 1. Prilaz cesti koja spaja mjesta Krušvar i Vojnić Sinjski po kojoj je tijekom izgradnje moguće učestalo kretanje teške mehanizacije dozvoliti samo sa strane Vojnića Sinjskog u svrhu zaštite šišmiša i speleološkog objekta „Špilja kod dalekovoda“ koji se nalazi u neposrednoj blizini navedene ceste. Cilj: Zaštiti šišmiše i speleološki objekt „Špilja kod dalekovoda“ koji se nalazi u neposrednoj blizini navedene ceste Izvođač: Nositelj zahvata Vrijeme primjene mjera: Tijekom izgradnje vjetroelektrane Pouzdanost: Navedena mjera značajno doprinosi zaštiti šišmiša i speleološkog objekta „Špilja kod dalekovoda“ Način praćenja primjene mjere: Inspekcijski nadzor tijekom izgradnje i program praćenja šišmiša tijekom prve dvije godine korištenja zahvata Izvođač: Biolog, stručnjak za faunu šišmiša

2. U slučaju potrebe osvjetljavanja gradilišta treba koristiti svjetleća tijela koja daju žutu ili crvenu svjetlost koja ne privlači kukce, a osvjetljenje treba biti usmjereno prema tlu. Cilj: Spriječiti privlačenje kukaca i moguće stradavanje šišmiša Izvođač: Nositelj zahvata Vrijeme primjene mjera: Tijekom izgradnje vjetroelektrane Pouzdanost: Prema međunarodnim iskustvima i istraživanjima (npr. Arnett i sur. 2007; Arnett i sur. 2010; Horn i sur. 2008; Kunz i sur. 2007; Rodrigez i sur. 2008) navedena mjera može značajno umanjiti moguće utjecaje vjetroelektrane na faunu šišmiša Način praćenja primjene mjere: Program praćenja šišmiša tijekom prve dvije godine korištenja zahvata Izvođač: Biolog, stručnjak za faunu šišmiša

3. U slučaju potrebe osvjetljavanja vjetroagregata tijekom njihova rada treba predvidjeti korištenje svjetlećih tijela koja daju žutu ili crvenu svjetlost, a osvjetljenje ne smije biti konstantno nego treptajuće, kako ne bi privlačilo kukce. Cilj: Spriječiti privlačenje kukaca i moguće stradavanje šišmiša Izvođač: Nositelj zahvata Vrijeme primjene mjera: Tijekom rada vjetroelektrane Pouzdanost: Prema međunarodnim iskustvima i istraživanjima (npr. Arnett i sur. 2007; Arnett i sur. 2010; Horn i sur.

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena - Prijedlog mjera ublažavanja

2008; Kunz i sur. 2007; Rodrigez i sur. 2008) navedena mjera može značajno umanjiti moguće utjecaje vjetroelektrane na faunu šišmiša Način praćenja primjene mjere: Program praćenja šišmiša tijekom prve dvije godine korištenja zahvata Izvođač: Biolog, stručnjak za faunu šišmiša

4. Brzina vjetra na kojoj se turbine počinju okretati (cut-in speed) regulirati na brzinu od 5 - 6,5 m/s kako bi se u značajnoj mjeri smanjila opasnost od stradavanja šišmiša. Cilj: Umanjiti/izbjeći stradavanje šišmiša Izvođač: Nositelj zahvata Vrijeme primjene mjera: Tijekom rada vjetroelektrane Pouzdanost: Prema međunarodnim iskustvima i istraživanjima (npr. Arnett i sur. 2007; Arnett i sur. 2010; Horn i sur. 2008; Kunz i sur. 2007; Rodrigez i sur. 2008) navedena mjera može značajno umanjiti moguće utjecaje vjetroelektrane na faunu šišmiša Način praćenja primjene mjere: Program praćenja šišmiša tijekom prve dvije godine korištenja zahvata Izvođač: Biolog, stručnjak za faunu šišmiša

5. Izbjegavati rušenje visoke vegetacije kako se ne bi stvarali novi koridori za migracije šišmiša. Cilj: Osigurati cjelovitost staništa i spriječiti stvaranje novih koridora Izvođač: Nositelj zahvata Vrijeme primjene mjera: Tijekom izgradnje vjetroelektrane Pouzdanost: Navedena mjera značajno doprinosi očuvanju staništa Način praćenja primjene mjere: Inspekcijski nadzor tijekom izgradnje

6. Pristupne ceste, manipulativni platoi ili bilo kakva kretanja teške mehanizacije planirati tako da su u što više (a najmanje 50 metara) udaljeni od jame Vranjača, kako se ne bi narušila njena stabilnost i dovela u opasnost podzemna fauna koja u njoj obitava. Cilj: Spriječiti narušavanje stabilnosti špilje Vranjače Izvođač: Nositelj zahvata Vrijeme primjene mjera: Tijekom izgradnje vjetroelektrane Pouzdanost: Navedena mjera značajno doprinosi očuvanju špilje Vranjače i podzemne faune koja u njoj obitava Način praćenja primjene mjere: Inspekcijski nadzor tijekom izgradnje i program praćenja šišmiša tijekom prve dvije godine korištenja zahvata Izvođač: Biolog, stručnjak za faunu šišmiša

7. U daljnjim fazama projektiranja, do ishođenja lokacijske dozvole, vjetroagregat VT 20 u dogovoru sa stručnjakom za šišmiše izmjestiti nešto sjevernije od sadašnjeg položaja kako ne bi ulazio u padine Kuštrine drage, na lokaciju gdje neće predstavljati potencijalnu opasnost za šišmiše. Ukoliko to iz bilo kojeg razloga nije moguće, potrebno je ispustiti taj vjetroagregat iz vjetroelektrane (vjetroparka). Cilj: Umanjiti/izbjeći stradavanje šišmiša Izvođač: Nositelj zahvata Vrijeme primjene mjera: Tijekom projektiranja i izgradnje vjetroelektrane Pouzdanost: Prema međunarodnim iskustvima i istraživanjima (npr. Arnett i sur. 2007; Arnett i sur. 2010; Horn i sur. 2008; Kunz i sur. 2007; Rodrigez i sur. 2008) navedena mjera može značajno umanjiti moguće utjecaje vjetroelektrane na faunu šišmiša Način praćenja primjene mjere: Inspekcijski nadzor tijekom izgradnje

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena - Program praćenja stanja

Program praćenja stanja Program praćenja ornitofaune Program praćenja ornitofaune tijekom prve dvije godine korištenja zahvata u cilju ustanovljavanja realnog utjecaja na ptice:

Program praćenja tijekom korištenja zahvata 1. Kako bi vjetroagregati bili što uočljiviji (naročito grabljivicama) tijekom dana, vršne dijelove krakova elisa obojati crvenom bojom i/ili UV bojama. Izvođač: Biolog, stručnjak za faunu ptica

2. Koristiti minimalno osvjetljenje koje je propisano zbog avio-sigurnosti za građevine ovog tipa. Ako je potrebno koristiti osvjetljenje, koristiti crveno ili žuto pulsirajuće svijetlo s maksimalnom dužinom neosvijetljene faze. Izvođač: Biolog, stručnjak za faunu ptica 3. Ako je potrebno koristiti kablove koji se nalaze na visinama potencijalno opasnima za ptice, postaviti markere za odvraćanje ptica. Izvođač: Biolog, stručnjak za faunu ptica Praćenje stanja populacija gnjezdarica, te prisutnosti i ponašanja osjetljivih vrsta treba provoditi korištenjem istih standardnih metoda po istim protokolima (identični transekti, točke motrenja ili prebrojavanja, razdoblje istraživanja i dr.) koji su korišteni u inicijalnim istraživanjima za potrebe određivanja nultog stanja.

Program praćenja faune šišmiša Program praćenja tijekom građenja 1. Pratiti stanje šišmiša u jami Vranjača, te osobito detaljno pratiti objekt Špilja kod dalekovoda i pripadajuću faunu šišmiša. Izvođač: Biolog, stručnjak za faunu šišmiša

Program praćenja tijekom korištenja zahvata 2. Pratiti stanje populacije šišmiša na cjelokupnom istraživanom području koristeći istu metodologiju kao u istraživanju prije izgradnje (utvrđivanje nultog stanja) VE Čemernica, te istodobno započeti sa praćenjem eventualne smrtnosti šišmiša u trajanju od dvije godine. U slučaju da se utvrdi smrtnost šišmiša, treba omogućiti provedbu svih potrebnih mjera zaštite, uključujući prilagođavanje i/ili ograničavanje rada vjetroagregata u vrijeme vršnih aktivnosti šišmiša, osobito za vrijeme dnevnih, te proljetnih i jesenskih migracija. Izvođač: Biolog, stručnjak za faunu šišmiša

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena - Literatura

3. Nastaviti s praćenjem stanja kolonija šišmiša u jami Vranjača, te u „Špilji kod dalekovoda“ u trajanju od dvije godine nakon izgradnje vjetroelektrane. Izvođač: Biolog, stručnjak za faunu šišmiša

LITERATURA

Nacionalni propisi 1. Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, NN 139/08, NN 57/11) 2. Uredba o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) 3. Uredba o procjeni utjecaja na okoliš (NN 64/08, NN 67/09) 4. Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09) 5. Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06).

Stručne i znanstvene publikacije 1. American Wind Energy Association (AWEA) (1995): Avian interactions with wind energy facilities: A summary. Prepared by Colson and Associates for AWEA, Washington D.C. 2. Anderson R, Erickson W, Strickland D, Bourassa M, Tom J Neumann N (2001): Avian monitoring and risk assessment at Tehachapi Pass and San Gorgonio Pass wind resources areas, California. Proceedings of National AvianWind Power Planning Meeting IV, 53 – 54. 3. Anderson R, Morrison M, Sinclair K, Strickland D (1999): Studying wind energy/bird interactions: A guidance document. Metrics and methods for determining or monitoring potential impacts on birds at existing and proposed wind energy sites. National Wind Coordinating Comittee. 87 pp. 4. Arnett, E. B., M. M. P. Huso, D. S. Reynolds, and M. Schirmacher (2007): Patterns of pre-construction bat activity at a proposed wind facility in northwest Massachusetts. An annual report submitted to the Bats and Wind Energy Cooperative. Bat Conservation International. Austin, Texas, USA. 5. Arnett, E. B., M. M. P. Huso, J. P. Hayes, and M. Schirmacher (2010): Effectiveness of changing wind turbine cut-in speed to reduce bat fatalities at wind facilities. A final report submitted to the Bats and Wind Energy Cooperative. Bat Conservation International. Austin, Texas, USA. 6. Birdlife International (2004b): Birds in the European Union: a status assessment. Wageningen, The Netherlands: BirdLife International. 7. Birdlife International/ European Bird Census Council (2004a): Birds in Europe: population estimates, trends and conservation status. Cambridge, UK: BirdLife International. (BirdLife Conservation Series 12.) 8. Birdlife International/European Bird Census Council (2000): European bird population: estimates and trends. Cambridge, UK: BirdLife International. (BirdLife Conservation Series 10). 9. Erickson WP, Good RE, Johnson GD, Sernka KJ, Strickland MD, Young Jr DP (2001): Avian Collisions with Wind Turbines: A Summary of Existing Studies and Comparisons to Other Sources of Avian Collision Mortality in the United States. National Wind Coordinating Committee (NWCC) Resource Document.

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena - Literatura

10. Heath MF, Evans MI (2000): Important bird areas in Europe: Priority sites for conservation. Vol. 2. Cambridge, UK: BirdLife International (BirdLife Conservation Series No. 8, 137-145). 11. Heinzel H, Fitter R, Parslow J (1999) Ptice Hrvatske i Europe: sa Sjevernom Afrikom i Srednjim Istokom. (prijevod Radović J, Dumbović V, Šćetarić V; za Hrvatsku prilagodio Radović D.). Zagreb, Hrvatsko ornitološko društvo. 384 str. 12. Horn, J.W., Arnett, E. B., Kunz T. H., (2008): Behavioral Responses of Bats to Operating Wind Turbines; Management and Conservation Article, JOURNAL OF WILDLIFE MANAGEMENT 72(1):123–132. 13. Keil M (2005) The effects of wind farms on birds: a review. Kenetech Windpower Avian Research Program Update (1994): p. 3. Kenetech Windpower, Washington, D.C. 14. Kerlinger P, Curry RC (2000): Impacts of a small wind power facility in Weld county, Colorado on breeding, migrating and wintering birds: preliminary results and conclusions. Proceedings of National avian - wind power planning meeting III, San Diego, California. 64 – 69. 15. Kingsley A, Whittam B (2001): Potential Impacts of Wind Turbines on Birds at North Cape, Prince Edward Island. Sackville, New Brunswick: Bird Studies Canada. 16. Koford R, Jain A, Zenner G, Hancock A (2004) Avian mortality associated with the top of Iowa wind farm. Progress report, 1 – 9. 17. Kunz, T. H., E. B. Arnett, W. P. Erickson, A. R. Hoar, G. D. Johnson, R. P. Larkin, M. D. Strickland, R. W. Thresher and M. D. Tuttle (2007): Ecological impacts of wind energy development on bats: questions, research needs, and hypotheses; Front Ecol Environ; 5(6): 315–324. 18. Larkin, R. P. (2006): Migrating bats interacting with wind turbines: what birds can tell us. Bat Research News 47: 23–32. 19. Lowther S (2000): The European perspective: some lessons from case studies. Proceedings of national avian – wind power planning meeting III, San Diego, California. 115 – 123. 20. Lukač G (1998): List of Croatin birds. Spatial and temporal distribution. Fauna Croatica. Suppl. Natura Croatica 3 (7): 1 – 160 21. Lukač G (2002): Studija utjecaja vjetrenjača na ornitofaunu otoka Paga. p. 49 22. Lukač G (2007): Popis ptica Hrvatske. Natura Croatica 16 (Suppl. 1). 1 – 148. 23. Percival SM (2003) Birds and wind farms in Ireland: A review of potential Issues and Impact Assessment. Durham, UK: Ecology Consulting. 24. Radović D, Ćiković D, Kralj J, Tutiš V (2004): Ptice. U: Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 51 – 60. 25. Radović D, Kralj J, Tutiš V, Ćiković D (2003): Crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Zagreb, 179. 26. Radović D, Kralj J, Tutiš V, Radović J, Topić R (2005): Nacionalna ekološka mreža – važna područja za ptice u Hrvatskoj. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 84. 27. Reynolds, D. S. (2006): Monitoring the potential impact of a wind development site on bats in the northeast. Journal of Wildlife Management 70: 1219–1227.

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena - Literatura

28. Rodrigues, L., L. Bach, M.-J. Dubourg-Savage, J. Goodwin & C. Harbusch (2008): Guidelines for consideration of bats in wind farm projects. EUROBATS Publication Series No. 3 (English version). UNEP/EUROBATS Secretariat, Bonn, Germany, 51 pp. 29. Rucner D (1998) Ptice hrvatske obale Jadrana. Hrvatski prirodoslovni muzej, Ministarstvo razvitka i obnove. Zagreb, pp. 312. 30. Rugge L, Smallwood KS, Thelander CG (2003) NREL/SR-500-33829. Bird Risk Behaviours and Fatalities at the Altamont Pass Wind Resource Area. Ojai, California: BioResource Consultants. 31. Smallwood KS, Thelander CG (2004) Developing Methods to Reduce Bird Mortality in the Altamont Pass Wind Resource Area. Final Report. PIER-EA Contract No. 500-01-019. Ojai, California: BioResource Consultants. 32. Strickland MD, Johnson G, Erickson WP, Kronner K (2001): Avian studies at wind plants located at Buffalo Ridge, Minnesota and Vansycle Ridge, Oregon. Proceedings of national avian - wind power planning meeting IV. 38 – 52. 33. Sušić G, Radović D (1988): Hrvatska ornitološka nomenklatura zapadnog palearktika i nekih vrsta ostalih zoogeografskih regija. U: Ornitologija u Hrvatskoj. Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 120 godina znanstvene ornitologije u JAZU i 86 godina znanstvene djelatnosti Zavoda za ornitologiju. 213 – 263. 34. Thelander CG, Smallwood KS, Rugge L (2000): Bird risk behaviors and fatalities at the Altamont wind resource area. Period of performance: March 1998 – December 2000. National Renewable Energy Laboratory, Midwest Research Institute. p 92 35. Thomas R (1999): An Assessment of the Impact of Wind Turbines on Birds at Ten Windfarm Sites in the UK. University College London, UK: Sustainable Development International. 36. Tucker GM, Heath MF (1994): Birds in Europe: their conservsation status. Cambridge, UK: BirdLife International (BirdLife Conservation Series no. 3). 37. Tucker V A (1996a): A mathematical model of bird collisions with wind turbine rotors. Journal of Solar Energy Engineering 118: 253 – 262. 38. Tucker, V. A. 1996b. Using a collision model to design safer wind turbine rotors for birds. Journal of Solar Energy Engineering 118:263 – 269. 39. Ugoretz S, Atwer R, Fannucchi W, Bartelt G (2001): Wind/bird interaction studies in Wisconsin. National Wind Coordinating Committee/RESOLVE. Washington, D.C. 40. Winkelman JE (1992): The impact of the Sep wind park near Oosterbierum (Fr.), The Netherlands, on birds, 1: collision victims. RIN Report 92/2. DLO-Institut voor Bosen Natuuronderzoek, Arnhem, The Netherlands. 71 pp. + Appendices. (c.f., in English summary reported on pages 127-128 in S. S. Schwartz, ed., Proceedings of the National Avian-Wind Power Planning Meeting IV. Avian Subcommittee of the National Wind Coordinating Committee, Washington, D.C., 179 pp.) 41. Winkelman JE (1995): Bird/wind turbine investigations in Europe. Pages 43-47 and 110-120 in LGL Ltd., environmental research associates, Ed. Proceedings of National Avian-Wind Power Planning Meeting, Lakewood, Colorado. National Renewable Energy Laboratory, Golden, Colorado. 145 pp.

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Glavna ocjena - Literatura

DODACI Grafički prilozi Grafički prilog 1. Prikaz lokacije planiranog zahvata (s varijantnim rješenjima) Grafički prilog 2. Prikaz područja ekološke mreže s ucrtanom lokacijom zahvata Grafički prilog 3. Područje istraživanja s ucrtanim položajima vjetroagregata i transekatima za istraživanje ptica Grafički prilog 4. Područje istraživanja s ucrtanim položajima vjetroagregata i transekatima za istraživanje šišmiša Grafički prilog 5. Glavni pravci jesenske i proljetne selidbe i preleti zabilježenih grabljivica na istraživanom području Grafički prilog 6. Prikaz terenskih točaka prikupljenih tijekom istraživanja faune šišmiša

Tablični prilozi Tablični prilog 1. Popis vrsta ptica zabilježenih na području istraživanja potencijalne lokacije vjetroelektrane Čemernica Tablični prilog 2. Popis zabilježenih vrsta ptica s brojem opaženih jedinki po transektima Tablični prilog 3. Podaci prikupljeni tijekom jednogodišnjih terenskih istraživanja faune šišmiša, uključujući podatke o zabilježenim vrstama i aktivnostima

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

GrafiÄ?ki prilog 1. Prikaz lokacije planiranog zahvata (s varijantnim rjeĹĄenjima)

Grafički prilog 2. Prikaz područja ekološke mreže s ucrtanom lokacijom zahvata

Grafički prilog 3. Područje istraživanja s ucrtanim položajima vjetroagregata i transekatima za istraživanje ptica

Grafički prilog 4. Područje istraživanja s ucrtanim položajima vjetroagregata i transekatima za istraživanje šišmiša

Grafički prilog 5. Glavni pravci jesenske i proljetne selidbe i preleti zabilježenih grabljivica na istraživanom području

Grafički prilog 6. Prikaz terenskih točaka prikupljenih tijekom istraživanja faune šišmiša

Tablični prilog 1. Popis vrsta ptica zabilježenih na području istraživanja potencijalne lokacije vjetroelektrane Čemernica

r. br. Latinsko ime

Hrvatsko ime

st. ugr. Hrv.

Prav. (NN 99/09)

sezonski status G P

jastrebovke

Circaetus gallicus

zmijar

VU gn

SZZS

Accipiter nisus

kobac

LC gn

SZZS

+ +

Buteo buteo

škanjac

Pernis apivorus

škanjac osaš

Falconidae

sokolovke

Falco tinnunculus

vjetruša

Phasianidae

kokoške

Alectoris graeca

jarebica kamenjarka

Coturnix coturnix

prepelica

Phasianus colchicus

fazan

Laridae

galebovi

Larus cachinnans

galeb klaukavac

Columbidae

golubovi, grlice, gugutke

10.

Columba palumbus

golub grivnjaš

ZZS

11.

Columba livia

divlji golub

ZZS

12.

Streptopelia decaocto

gugutka

13.

Streptopelia turtur

grlica

Cuculidae

kukavice

Cuculus canorus

kukavica

Strigidae

SOVE

Otus scops

ćuk

14. 15. 16.

Bubo bubo

ušara

Caprimulgidae

legnjevi

Bonn

EU direkt

Accipitridae

status Bern u EU

SZZS

+ +

SZZS

+ + +

NT gn

ZZS

+ +

III

NT gn pre

ZZS

+ +

III

II-2

ZZS

VU gn

LC gn

NT gn

III

II-2

III

II-1, III-1

III

II-1

ZZS

+ + +

III

II-2

SZZS

+ +

III

II-2

ZZS

+ + D

SZZS

+ + ?

NT gn

SZZS

LC gn

SZZS

17.

Caprimulgus europaeus leganj Apodidae

čiope

18.

Apus apus

crna čiopa

SZZS

III

19.

Tachymarptes melba

bijela čiopa

SZZS

Meropidae

pčelarice

20.

Merops apiaster

pčelarica

LC gn

SZZS

+ +

Upupidae

pupavci

Upupa epops

pupavac

NT gn

SZZS

+ +

Picidae

djetlići

22.

Dendrocopos major

veliki djetlić

SZZS

+ +

23.

Jynx torquilla

vijoglav

SZZS

+ +

Alaudidae

ševe

24.

Lullula arborea

ševa krunica

LC gn

SZZS

+ +

III

25.

Alauda arvensis

poljska ševa

LC gn

SZZS

+ + +

III

II-2

21.

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Tablični prilog 1. Popis vrsta ptica zabilježenih na području istraživanja potencijalne lokacije vjetroelektrane Čemernica

r. br. Latinsko ime

Hrvatsko ime

st. ugr. Hrv.

Prav. (NN 99/09)

sezonski status

SZZS

+ + +

III

SZZS

III

SZZS

+ +

SZZS

+ +

SZZS

G P

Galerida cristata Hirundinidae

lastavice, piljci, bregunice

27.

Riparia riparia

bregunica

28.

Delichion urbica

piljak

29.

Hirundo rustica

lastavica

Motacilidae

pastirice, trepteljke

30.

Anthus trivialis

prugasta trepteljka

31.

Anthus campestris

primorska trepteljka

32.

Motacilla alba

bijela pastirica

33.

Motacilla flava

žuta pastirica

Prunellidae

popići

34.

Prunella modularis

sivi popić

Muscicapidae

muharice

35.

Erithacus megarhynchos slavuj

SZZS

36.

Erithacus rubecula

crvendać

SZZS

37.

Saxicola torquata

crnoglavi batić

LC gn

SZZS

+ +

38.

Saxicola rubetra

smeđoglavi batić

LC gn

SZZS

39.

Phoenicurus ochruros

mrka crvenrepka

SZZS

40.

Oenanthe oenanthe

sivkasta bjeloguza

41.

Oenanthe hispanica

primorska bjeloguza

42.

Monticola solitarius

43.

LC gn NT gn LC gn

LC gn

NT gn

EU direkt

II D

II II

SZZS

+ +

SZZS

Bonn

26.

kukmasta ševa

status Bern u EU

II II

+ + +

SZZS

+ +

modrokos

SZZS

Turdus merula

kos

ZZS

+ + +

III

II-2

44.

Turdus philomelos

drozd cikelj

ZZS

+ +

III

II-2

45.

Hippolais icterina

žuti voljić

SZZS

46.

Sylvia borin

siva grmuša

SZZS

47.

Sylvia communis

grmuša pjenica

SZZS

48.

Sylvia atricapilla

crnokapa grmuša

SZZS

+ +

49.

Sylvia hortensis

velika grmuša

SZZS

50.

Sylvia cantillans

bjelobrka grmuša

SZZS

51.

Phylloscopus sibilatrix

šumski zviždak

52.

Phylloscopus collybita

zviždak

53.

Phylloscopus trochilus

brezov zviždak

54.

Regulus regulus

55.

Regulus ignicapillus

56.

Muscicapa striata

siva muharica

57.

Ficedula albicollis

bjelovrata muharica

58.

Ficedula hypoleuca

crnoglava muharica

Aegithalidae

dugorepe sjenice

59.

Aegithalos caudatus

dugorepa sjenica

LC gn

NT gn

+ + D

SZZS

+ +

SZZS

zlatoglavi kraljić

SZZS

vatroglavi kraljić

SZZS

NT gn

SZZS

LC gn

SZZS

EN gn

SZZS

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

III

Tablični prilog 1. Popis vrsta ptica zabilježenih na području istraživanja potencijalne lokacije vjetroelektrane Čemernica

r. br. Latinsko ime

Hrvatsko ime

st. ugr. Hrv.

Prav. (NN 99/09)

sezonski status G P

status Bern u EU

sjenice

60.

Parus ater

jelova sjenica

SZZS

61.

Parus caeruleus

plavetna sjenica

SZZS

+ + +

62.

Parus lugubris

mrka sjenica

SZZS

63.

Parus major

velika sjenica

SZZS

+ + +

Troglodytidae

sjenice

64.

Troglodytes troglodytes

palčić

SZZS

+ +

Lanidae

svračci

65.

Lanius collurio

rusi svračak

66.

Lanius minor

sivi svračak

67.

Lanius senator

riđoglavi svračak

Corvidae

VRANE

68.

Garrulus glandarius

69.

SZZS

šojka

ZZS

+ +

Pica pica

svraka

ZZS

+ + +

70.

Corvus corone cornix

siva vrana

ZZS

71.

Corvus corax

gavran

SZZS

Corvidae

vuge

Oriolus oriolus

vuga

SZZS

Sturnidae

čvorci

Sturnus vulgaris

čvorak

Passeridae

vrapci

74.

Passer domesticus

vrabac

III

75.

Passer hispaniolensis

španjolski vrabac

III

76.

Passer montanus

poljski vrabac

III

Fringillidae

zebe

77.

Fringilla coelebs

zeba

ZZS

+ + +

III

78.

Serinus serinus

žutarica

SZZS

79.

Acanthis cannabina

juričica

SZZS

+ + +

80.

Carduelis spinus

čižak

SZZS

81.

Carduelis carduelis

češljugar

SZZS

+ +

82.

Carduelis chloris

zelendur

SZZS

+ +

83.

Coccothraustes coccothraustes

batokljun

SZZS

+ +

Emberizidae

strnadice

84.

Miliaria calandra

velika strnadica

SZZS

+ +

III

85.

Emberiza cia

strnadica cikavica

SZZS

+ +

86.

Emberiza cirlus

strnadica brkašica

SZZS

+ +

87.

Emberiza melanocephala

crnoglava strnadica

SZZS

72. 73.

LC gn

III

II-2

+ + +

III

II-2

+ +

III

III +

LC gn

EU direkt

Paridae

LC gn

Bonn

III

II II

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

II-2

Napomena: Kategorije ugroženosti za Hrvatsku preuzete su iz Crvene knjige ugroženih ptica Hrvatske (Radović i sur., 2003, 2004), iz Pravilnika o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09) (kratice znače: SZZS-strogo zaštićena zavičajna svojta, ZZS-zaštićena zavičajna svojta), te prema dodatnim meñunarodnim konvencijama: EN=ugrožena, VU=osjetljiva, DD=nedovoljno poznata, NT=gotovo ugrožena, LC=najmanje zabrinjavajuća. Populacije na koju se status odnosi: gn=gnijezdeća, pre=preletnička, zim=zimujuća, ngn=negnijezdeća populacija. Sezonski status vrsta: G=gnjezdarica, P=selica/preletnica, Z=zimovalica. Status vrsta u EU i kategorije ugroženosti na europskom nivou (prema Tucker i Heath, 1994): R=rijetka, VU=rizična, D=u opadanju, S=stabilna; kratica u zagradi znači nesiguran status. EU direktiva, Bernska i Bonska konvencija prikazane su s rimskim brojevima dodatka u kojem se vrsta nalazi.

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Tablični prilog 2. Popis zabilježenih vrsta ptica s brojem opaženih jedinki po transektima

Popis zabilježenih vrsta s brojem opaženih jedinki na transektu 1. Zabilježene vrste

broj opaženih jedinki

pojas 0 – 25 m

Passer domesticus

500 – 700

500 - 700

pojas 25 – 100 m -

preko 100 m -

Streptopelia decaocto

Streptopelia turtur

Circaetus gallicus

Falco tinnunculus

Alauda arvensis

Larus cachinans

200 - 300

Galerida cristata

Parus major

70 - 80

Upupa epops

Apus apus Acanthis cannabina

Lanius collurio

Hirundo rustica

150 - 200

Delichion urbica

80 - 100

Motacilla alba

10 - 15

7-8

Erithacus megarhynchos Erithacus rubecula

Saxicola rubetra

Emberiza melanocephala

Phoenicurus ochruros

Sylvia cantillans

Sylvia communis

Sylvia hortensis

Troglodytes troglodytes

Lanius senator

Carduelis carduelis

Fringilla coelebs

Turdus merula

Carduelis chloris

Oriolus oriolus Sturnus vulgaris

70-80

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Tablični prilog 2. Popis zabilježenih vrsta ptica s brojem opaženih jedinki po transektima

Popis zabilježenih vrsta s brojem opaženih jedinki na transektu 2. Zabilježene vrste Accipiter nisus

broj opaženih jedinki 4

pojas 0 – 25 m -

pojas 25 – 100 m 1

preko 100 m 3

Alectoris graeca

Lullula arborea

Anthus campestris

Prunella modularis

Saxicola torquata

Phoenicurus ochruros

Oenanthe hispanica

Erithacus rubecula

Turdus merula

Hippolais icterina

Sylvia cantillans

Sylvia communis

Sylvia atricapilla

Philloscopus collybita

Regulus regulus

Regulus ignicapillus

Troglodytes troglodytes

Lanius collurio

Parus major

Carduelis carduelis

Fringilla coelebs

Acanthis cannabina

Oriolus oriolus

Emberiza cia

Emberiza cirlus

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Tablični prilog 2. Popis zabilježenih vrsta ptica s brojem opaženih jedinki po transektima

Popis zabilježenih vrsta s brojem opaženih jedinki na transektu 3. Zabilježene vrste

broj opaženih jedinki

pojas 0 – 25 m

pojas 25 – 100 m

preko 100 m

Galerida cristata

Garrulus glandarius

Oriolus oriolus

Passer domesticus

100

Fringilla coelebs

Streptopelia turtur

Streptopelia decaocto

Accipiter nisus

Hirundo rustica

150 - 200

Delichion urbica

100 - 150

Motacilla alba Prunella modularis

Erithacus megarhynchos

Erithacus rubecula

Saxicola torquata

Saxicola rubetra

Oenanthe hispanica

Turdus merula

Sylvia atricapilla

Sylvia hortensis

Parus caeruleus

Parus major

Troglodytes troglodytes

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Tablični prilog 2. Popis zabilježenih vrsta ptica s brojem opaženih jedinki po transektima

Popis zabilježenih vrsta s brojem opaženih jedinki na transektu 4. Zabilježene vrste

broj opaženih jedinki

pojas 0 – 25 m

Buteo buteo

Pernis apivorus

Falco tinnunculus

Anthus campestris Garrulus glandarius

pojas 25 – 100 m

preko 100 m

Fringilla coelebs

Acanthis cannabina

Erithacus megarhynchos

Erithacus rubecula

Saxicola rubetra

Saxicola torquata

Phoenicurus ochruros

Monticola solitarius

Turdus merula

Sylvia atricapilla

Sylvia communis

Parus ater

Sylvia cantillans

Parus caeruleus

Parus major

Troglodytes troglodytes

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Tablični prilog 3. Podaci prikupljeni tijekom jednogodišnjih terenskih istraživanja faune šišmiša

Tablični prilog 3. Podaci prikupljeni tijekom jednogodišnjih terenskih istraživanja faune šišmiša Transekt Točka TP1 TP1 TP1 TP1 TP1 TP1 TP1 TP1 TP1 TP1 TP1 TP1 TP1 TP1 TP1 TP1 TP1 TP1 TP1 TP1 TP1 TP1 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 7 8 9 10 11 12 13 6 5 4 3 2

Termin 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009

Suma Vrsta šišmiša Stanišni tip Broj vrsta aktivnosti MSBRA MEMA NNOC PKUH HSAV TTEN RHFER RHHIP 0 0 2 1 1 0 0 0 3 4 šikara/šuma 0 0 1 0 0 1 0 0 2 2 šikara/šuma 0 1 0 0 0 0 0 0 1 1 šikara/šuma 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 travnjak/sikara 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 šikara/šuma 0 0 0 0 2 0 0 0 1 2 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 1 0 2 1 0 0 0 0 3 4 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 0 0 2 0 0 0 1 2 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 2 1 0 0 0 0 2 3 šikara/šuma 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 šikara/šuma 0 0 1 1 0 0 0 0 2 2 šikara/šuma 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 0 0 2 0 0 0 1 2 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 0 1 2 0 0 0 2 3 šikara/šuma 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 šikara/šuma 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 šikara/šuma 0 1 0 0 0 1 0 0 2 2 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 0 0 2 0 0 0 1 2 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 2 0 1 0 0 0 2 3 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 1 0 0 0 2 1 3 4 špilja 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 travnjak 0 0 0 0 0 0 1 0 1 1 travnjak 0 0 1 0 0 0 0 1 2 2 travnjak 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjak 0 0 2 0 0 0 0 0 1 2 travnjak 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjak 0 0 1 0 0 1 2 1 4 5 travnjak 0 0 0 0 1 0 1 0 2 2 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 0 2 0 0 0 0 1 2 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 2 0 0 1 0 0 2 3 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 1

Tablični prilog 3. Podaci prikupljeni tijekom jednogodišnjih terenskih istraživanja faune šišmiša

Transekt Točka TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2

1 22 23 24 25 26 21 20 19 18 17 16 15 14 34 35 36 33 32 31 30 29 28 27 40 39 38 37 49 50 51 52 48 47 46 45

Termin 1.6.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.2.2010 1.2.2010 1.2.2010 1.2.2010 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010

Suma Vrsta šišmiša Stanišni tip Broj vrsta aktivnosti MSBRA MEMA NNOC PKUH HSAV TTEN RHFER RHHIP 0 0 2 1 1 0 0 0 3 4 lokva 0 0 0 0 0 0 2 0 1 2 špilja 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 travnjak 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 lokva 0 0 2 0 0 0 0 0 1 2 lokva 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 travnjak 0 0 0 0 0 0 2 0 1 2 špilja 0 0 0 0 2 0 2 0 2 4 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 2 2 0 0 0 0 2 4 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 1 2 2 1 0 0 4 6 lokva 0 0 0 0 0 0 1 0 1 1 špilja 0 0 0 0 0 0 0 1 2 1 lokva 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 šikara/šuma 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 špilja 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjak 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 travnjak 0 1 0 0 1 0 0 0 2 2 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 1 2 0 0 0 0 0 2 3 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 travnjak 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 špilja 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 1 0 0 1 0 0 2 2 lokva 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 špilja 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 travnjak 0 0 0 1 0 0 0 1 2 2 travnjak 0 0 2 0 0 0 1 0 2 3 travnjak 0 0 0 1 0 0 2 1 3 4 špilja 0 0 0 0 0 0 1 0 1 1 travnjak 1 0 0 0 0 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 0 0 2 0 0 0 1 2 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 2

Tablični prilog 3. Podaci prikupljeni tijekom jednogodišnjih terenskih istraživanja faune šišmiša

Transekt Točka TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP2 TP3 TP3 TP3 TP3 TP3 TP3 TP3 TP3 TP3 TP3 TP3 TP3 TP3 TP3 TP3 TP3 TP3 TP3 TP3 TP3 TP3 TP3 TP3 TP3 TP3 TP3 TP3 TP3 TP3

44 43 42 41 53 54 55 10 9 8 7 6 5 4 1 2 3 18 17 16 15 11 12 13 14 26 25 24 23 19 20 21 22 31 39 38

Termin 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010

Suma Vrsta šišmiša Stanišni tip Broj vrsta aktivnosti MSBRA MEMA NNOC PKUH HSAV TTEN RHFER RHHIP 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 0 0 2 1 0 0 2 3 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 1 1 0 0 0 0 0 0 2 2 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 1 2 2 2 0 0 0 4 7 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 0 2 0 0 0 0 1 2 šikara/šuma 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 šikara/šuma 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 šikara/šuma 0 0 0 0 0 0 1 0 1 1 travnjak 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjak/sikara 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 travnjak 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjak 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjak 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 travnjak/sikara 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjak/sikara 0 0 0 0 2 0 0 0 1 2 seosko područje 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 2 0 0 0 0 0 1 2 seosko područje 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 travnjak/sikara 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjak 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjak 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 2 2 0 0 0 0 2 4 seosko područje 0 0 0 0 2 0 0 0 1 2 seosko područje 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 travnjak 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjak 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjak/sikara 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 seosko područje 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 0 1 1 0 0 0 2 2 seosko područje 0 0 0 1 1 0 0 0 2 2 seosko područje 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 0 0 0 0 2 0 1 2 špilja 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjak 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjak/sikara 3

Tablični prilog 3. Podaci prikupljeni tijekom jednogodišnjih terenskih istraživanja faune šišmiša

Transekt Točka TP3 TP3 TP3 TP3 TP3 TP3 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1

37 36 35 34 32 33 20 21 22 1 2 3 4 5 6 7 8 10 12 9 14 15 16 18 19 13 42 43 23 24 25 26 27 28 29 31

Termin 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009

Suma Vrsta šišmiša Stanišni tip Broj vrsta aktivnosti MSBRA MEMA NNOC PKUH HSAV TTEN RHFER RHHIP 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjak 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 travnjak/sikara 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 travnjak/sikara 0 1 0 0 0 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 2 1 2 0 0 0 3 5 seosko područje 0 1 0 1 1 0 0 0 3 3 seosko područje 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 travnjak 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 travnjak 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjak 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 0 2 0 0 0 0 1 2 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 2 0 0 0 0 0 1 2 seosko područje 0 0 2 0 0 0 0 0 1 2 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 1 0 0 0 0 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 2 0 0 0 0 0 1 2 seosko područje 0 0 1 2 2 0 0 0 3 5 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 0 1 1 0 0 0 2 2 lokva 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 2 0 0 0 0 0 1 2 seosko područje 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 seosko područje 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 2 2 2 0 0 0 3 6 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 travnjak/sikara 0 0 0 0 0 0 1 1 2 2 travnjak 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 seosko područje 0 0 0 0 0 1 0 1 2 2 travnjak 0 0 0 0 0 0 1 0 1 1 šikara/šuma 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 2 0 0 0 0 0 1 2 seosko područje 0 0 2 0 0 0 0 0 1 2 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 1 0 1 0 0 0 0 2 2 seosko područje 0 0 0 0 2 1 0 0 2 3 lokva 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 lokva 0 1 1 0 0 0 0 0 2 2 seosko područje 4

Tablični prilog 3. Podaci prikupljeni tijekom jednogodišnjih terenskih istraživanja faune šišmiša

Transekt Točka TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1

32 30 36 37 38 41 40 39 34 33 35 60 61 61 62 44 45 46 47 48 56 49 51 50 57 58 59 53 54 52 55 77 67 68 74 73

Termin 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010

Suma Vrsta šišmiša Stanišni tip Broj vrsta aktivnosti MSBRA MEMA NNOC PKUH HSAV TTEN RHFER RHHIP 0 0 0 0 0 0 1 0 1 1 seosko područje 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 0 0 0 0 0 2 1 2 travnjak 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjak 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 seosko područje 0 1 0 0 0 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 0 0 0 0 1 0 1 1 seosko područje 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjak 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjak 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 šikara/šuma 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 šikara/šuma 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 0 1 1 0 0 0 2 2 seosko područje 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 lokva 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 lokva 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 seosko područje 0 0 1 0 1 0 0 0 2 2 seosko područje 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 travnjak/sikara 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjak 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 šikara/šuma 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjak 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 2 0 0 0 0 0 1 2 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 lokva 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 seosko područje 5

Tablični prilog 3. Podaci prikupljeni tijekom jednogodišnjih terenskih istraživanja faune šišmiša

Transekt Točka TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA1 TA2 TA2 TA2 TA2 TA2 TA2 TA2 TA2 TA2 TA2 TA2 TA2 TA2 TA2 TA2 TA2 TA2 TA2 TA2 TA2 TA2 TA2 TA2 TA2 TA2 TA2 TA2 TA2 TA2 TA2

71 70 69 76 75 72 6 5 4 3 2 1 7 8 9 14 13 12 11 10 15 16 17 18 21 20 19 22 23 24 32 31 30 29 28 27

Termin 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010

Suma Vrsta šišmiša Stanišni tip Broj vrsta aktivnosti MSBRA MEMA NNOC PKUH HSAV TTEN RHFER RHHIP 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 0 0 2 0 0 0 1 2 seosko područje 0 1 0 0 0 0 0 0 1 1 lokva 0 0 0 0 0 0 1 0 1 1 travnjak 0 0 2 0 0 0 0 0 1 2 seosko područje 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 šikara/šuma 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 šikara/šuma 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 travnjak/sikara 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 travnjak/sikara 0 0 0 1 1 0 0 0 2 2 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 seosko područje 1 0 2 2 2 0 0 0 4 7 lokva 0 0 0 1 1 0 0 0 2 2 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 seosko područje 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 seosko područje 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 travnjak/sikara 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 1 1 0 0 0 0 2 2 seosko područje 0 0 0 2 0 0 0 0 1 2 seosko područje 0 0 1 2 2 0 0 0 3 5 lokva 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjak/sikara 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 seosko područje 0 0 1 0 1 0 0 0 2 2 lokva 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 travnjak/sikara 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 travnjak/sikara 6

Tablični prilog 3. Podaci prikupljeni tijekom jednogodišnjih terenskih istraživanja faune šišmiša

Transekt Točka TA2 TA2 TA2 TA2 TA2 TA3 TA3 TA3 TA3 TA3 TA3 TA3 TA3 TA3 TA3 TA3 TA3 TA3 TA3 TA3 TA3 TA3 TA3 TA3 TA3 TA3 TA3 TA3 TA3 TA3 TA3 TA3 S0 S1 S2 S3

26 25 33 34 35 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 0 1 2 3

Termin 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.8.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.10.2009 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010 1.4.2010 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009

Suma Vrsta šišmiša Stanišni tip Broj vrsta aktivnosti MSBRA MEMA NNOC PKUH HSAV TTEN RHFER RHHIP 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 travnjak/sikara 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 travnjak/sikara 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 2 2 2 0 0 0 3 6 seosko područje 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 lokva 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 travnjak 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 travnjak 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 šikara/šuma 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 šikara/šuma 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 seosko područje 0 1 0 0 0 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 0 0 2 0 0 0 1 2 travnjak 0 0 2 0 0 0 0 0 1 2 lokva 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 travnjak 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 0 2 0 0 0 0 1 2 seosko područje 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 travnjak 0 1 0 0 0 0 0 0 1 1 travnjak 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 travnjak 0 0 0 0 2 0 0 0 1 2 seosko područje 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 seosko područje 0 0 1 1 0 0 0 0 2 2 travnjak 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 travnjak 0 0 0 0 2 0 0 0 1 2 travnjak 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivreda 0 0 2 0 2 2 2 2 5 10 špilja 0 0 0 0 0 2 2 0 2 4 špilja 0 2 2 0 2 2 0 0 4 8 špilja 0 1 1 0 0 0 0 0 2 2 špilja 7

Tablični prilog 3. Podaci prikupljeni tijekom jednogodišnjih terenskih istraživanja faune šišmiša

Transekt Točka S4 L0 L1 L2 L3 L4 L5

4 0 1 2 3 4 5

Termin 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009 1.6.2009

Suma Vrsta šišmiša Broj vrsta aktivnosti MSBRA MEMA NNOC PKUH HSAV TTEN RHFER RHHIP 1 0 0 0 1 0 0 0 2 2 špilja 0 2 2 2 2 2 0 0 5 10 lokva 0 2 2 0 0 0 0 0 2 4 lokva 0 0 2 2 2 2 2 2 6 12 lokva 2 0 2 2 2 2 0 2 6 12 lokva 2 0 0 0 2 0 0 0 2 4 lokva 2 0 2 0 0 2 0 0 3 6 lokva

Stanišni tip

Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te drugim nadležnim ministarstvima, 4 dalmatinske županije te brojnim lokalnim udrugama, tvrtkama i pojedincima, a provodi se uz financijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF). Planirano trajanje projekta je 7 godina. Lokalni ured za provedbu Projekta smješten je u Splitu. Projekt obuhvaća obalno područje četiri dalmatinske županije: Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. Unutar tog područja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska područja zbog svoje iznimne biološke i krajobrazne vrijednosti. To su (1) Pelješac, Dubrovačko primorje, Malostonski zaljev i Mljet; (2) Vis i viški akvatorij; (3) šire područje ušća rijeke Krke; te (4) otok Pag (jugoistočni dio u Zadarskoj županiji), područje uz Novigradsko i Karinsko more. Osnovni cilj projekta COAST je učinkovito utjecati na poduzetničke aktivnosti i prakse u turizmu, poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi, izravno i kroz bankarski sektor, kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenje i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti. Očuvanje biološke raznolikosti dalmatinske obale, kroz promicanje održivog razvoja, moguće je jedino kroz suradnju svih partnera na nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini, kao i svih zainteresiranih strana, prvenstveno na području Dalmacije. Svoje prijedloge i pitanja možete uputiti projektnom timu na sljedeću adresu:

Kraj Sv. Ivana 11 HR-21000 Split Tel: +385 21 340480 Fax: +385 21 340484 e-mail: coast@undp.hr http://www.undp.hr/coast

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”