ELEMENTI
KNJIŢEVNOST
KRITERIJI OCJENJIVANJA – HRVATSKI JEZIK ODLIĈAN (5)
Znanje i sposobnosti iz knjiţevnosti na najvišoj razini. Uĉenik konkretno i jasno prosuĊuje, prima, rašĉlanjuje i (voĊeno) interpretira knjiţevni tekst / djelo.Uĉinkovito i spretno primjenjuje steĉena znanja iz knjiţevno-teorijskog nazivlja u interpretaciji knjiţevnog teksta . knjiţevno znanje, odnos prema knjiţevnom djelu i knjiţevne sposobnosti na najvišoj razini istiĉe se u interpretaciji knjiţevnog djela samostalno i toĉno izdvaja temu u tekstu, likove, mjesto i vrijeme radnje samostalno pronalazi rimu u pjesmi, bez pogreške imenuje vrstu djela, basnu, bajku, djeĉji roman razlikuje bajku, basnu, igrokaz, pripovijetku -razlikuje i izraţava pouku teksta -prepriĉava toĉno, brzo i slikovito - samostalno i kronološki navodi tijek priĉe priĉa vlastiti doţivljaj, dogaĊaj iz okoline koristeći zadane rijeĉi spoznaje, doţivljava i iskazuje doţivljaje kratke priĉe ili pjesme uoĉava i prepoznaje osnovnu misao teksta, navodi osobine glavnih i sporednih likova
VRLO DOBAR (4)
Znanje i sposobnosti iz knjiţevnosti na oĉekivanoj razini kao i interes.Uĉenik konkretno i jasno analizira knjiţevne tekstove / djela primjenjujući steĉena znanja iz knjiţevnoteorijskog nazivlja.knjiţevno znanje, odnos prema knjiţevnom djelu i knjiţevne sposobnosti na oĉekivanoj razini razumije proĉitano, razvijeno knjiţevno znanje, odnos i interes prema knjiţevnosti razlikuje vrste knjiţevnog djela basnu, bajku, djeĉji roman sudjeluje u interpretaciji knjiţevnog djela razlikuje i izraţava pouku teksta -prepriĉava toĉno, brzo i slikovito - samostalno i kronološki navodi tijek priĉe toĉno izdvaja temu u tekstu, likove, mjesto i vrijeme radnje prepoznaje osnovnu misao teksta, navodi osobine glavnih i sporednih likova
DOBAR (3)
Znanje i sposobnosti iz knjiţevnosti na prosjeĉnoj razini kao i interes. Uĉenik sudjeluje u analizi i interpretaciji knjiţevnih tekstova / djela. Uz malu pomoć uĉitelja moţe primijeniti i steĉena znanja iz knjiţevno teorijskog nazivlja. knjiţevno znanje, odnos prema knjiţevnosti na prosjeĉnoj razini knjiţevne se sposobnosti dobro razvijaju uz poticaj uĉitelja sudjeluje u interpretaciji knjiţevnog djela, odreĊuje temu, osobine likova, vrijeme i mjesto radnje Nakon ĉitanja/ slušanja teksta uĉenik sporije, ali uz pomoć uĉitelja toĉno odgovara na postavljena pitanja (više od 64%), uz nastavnikovu pomoć prepriĉava i navodi tijek priĉe, izdvaja temu, glavne i sporedne likove te osnovnu misao teksta
DOVOLJAN (2)
Znanje iz knjiţevnosti je na poĉetnoj razini. Sposobnosti su djelomiĉno razvijene kao i interes. Uĉenik povremeno sudjeluje u analizi knjiţevnih djela. Teško usvaja knjiţevno teorijsko nazivlje Potrebna stalna pomoć uĉitelja. znanje i odnos prema knjiţevnosti je na poĉetnoj razini knjiţevne sposobnosti djelomiĉno razvijene nesiguran je u interpretaciji knjiţ. djela, teško razlikuje vrste knjiţ. djela nesiguran je u razumijevanju proĉitanog teksta Nakon ĉitanja/ slušanja teksta uĉenik razumije samo dijelove teksta, sporije i uz nastavnikovu pomoć toĉno odgovara na više od pola postavljenih pitanja koristeći uglavnom kratke odgovore, teško prepriĉava i navodi tijek priĉe, izdvaja sporedne i glavne likove, te osnovnu misao teksta
NEDOVOLJAN (1)
Ne moţe usvojiti knjiţevno- teoretsko nazivlje, niti uz pomoć uĉitelja analizirati knjiţevni tekst / djelo. znanje i odnos prema knjiţevnosti nedovoljno razvijene ne sudjeluje u interpretaciji knjiţevnog djela ne prepoznaje knjiţevno djelo ne razumije proĉitano