ISBN 978-953-235 -816 -2
168,00 kn | 22,30 € verbum.hr
CAL NEWPORT
DIGITALNI MINIMALIZAM
digitalni-minimalizam.indd 1
07.10.2022. 16:22:08
Biblioteka: MOMENTUM 5. Urednik: mr. sc. Petar Balta Naslov izvornika: Digital Minimalism: Choosing a Focused Life in a Noisy World Copyright © 2019 by Calvin C. Newport This edition published by arrangement with Portfolio, an imprint of Penguin Publishing Group, a division of Penguin Random House LLC. © Copyright za hrvatsko izdanje: Verbum, Split, 2022. Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnožavati, fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kakvu obliku (elektronički, mehanički i sl.) bez prethodne pisane suglasnosti nakladnika. Izvršna urednica: Katarina Gugić Prijevod: Anđelko Bošnjak Lektura i redaktura: Bonislav Kamenjašević Za nakladnika: dr. sc. Miro Radalj ISBN 978-953-235-816-2 CIP zapis dostupan u katalogu Sveučilišne knjižnice u Splitu pod brojem 190524092.
digitalni-minimalizam.indd 2
07.10.2022. 16:22:08
Cal Newport
Digitalni minimalizam KAKO ŽIVJETI SMISLENO I USREDOTOČENO U SVIJETU PREPUNU OMETANJA
VERBUM
digitalni-minimalizam.indd 3
07.10.2022. 16:22:09
digitalni-minimalizam.indd 4
07.10.2022. 16:22:09
Za Julie, moju partnericu, moju muzu, moj glas razuma
digitalni-minimalizam.indd 5
07.10.2022. 16:22:09
digitalni-minimalizam.indd 6
07.10.2022. 16:22:09
Uvod
U
rujnu 2016. godine utjecajni bloger i komentator Andrew Sullivan napisao je esej od 7000 riječi za časopis New York pod naslovom „Nekad sam bio ljudsko biće“ (I Used to Be a Human Being). Podnaslov je bio alarmantan: „Neprekidno bombardiranje vijestima, tračevima i slikama pretvorilo nas je u manične ovisnike o informacijama. Mene je slomilo. Moglo bi i vas.“1 Članak su mnogi podijelili. Moram priznati kako na prvo čitanje nisam u potpunosti razumio Sullivanovo upozorenje. Jedan sam od rijetkih pripadnika svoje generacije koji nema račune na društvenim mrežama i ne provodi mnogo vremena na internetu. Tako mobitel u mome životu igra relativno malu ulogu te ne dijelim iskustvo većine ljudi o kojemu se govori u članku. Drugim riječima, znao sam da se izumi internetskoga doba sve više upliću u živote mnogih ljudi, ali nisam instinktivno razumio što to znači. Sve dok se stvari nisu promijenile. Ranije tijekom 2016. godine izdao sam knjigu Deep Work, koja govori o podcjenjivanju vrijednosti intenzivne usredotočenosti i tome kako ustrajanje poslovnoga svijeta na komunikacijskim alatima koji odvlače pozornost spreča7
digitalni-minimalizam.indd 7
07.10.2022. 16:22:09
DIGITALNI MINIMALIZAM
va ljude da daju svoj maksimum na radnome mjestu. Kako je knjiga pronašla svoju publiku, počelo mi se javljati sve više mojih čitatelja. I dok su mi neki slali poruke, a drugi prilazili nakon javnih nastupa, mnogi od njih postavljali su isto pitanje: Što je s našim privatnim životima? Slagali su se s mojim argumentima vezanima uz distrakcije na poslu, ali su potom govorili o tome kako ih možda još više zabrinjava to što se čini da im nove tehnologije oduzimaju smisao i zadovoljstvo u vremenu koje provode izvan posla. To mi je privuklo pozornost i neočekivano me ubacilo u ubrzani tečaj o prednostima i opasnostima suvremenoga digitalnog života. Gotovo svi oni s kojima sam razgovarao vjerovali su u moć interneta i u to kako on može i treba mijenjati njihove živote nabolje. Nisu se željeli odreći Google Mapsa ili Instagrama, ali su istovremeno osjećali da je njihov sadašnji odnos prema tehnologiji neodrživ – u toj mjeri da bi se i oni mogli slomiti ako se nešto uskoro ne promijeni. Izraz koji sam često čuo u ovim razgovorima o suvremenome digitalnom životu jest iscrpljenost. Pritom nijedna aplikacija ili internetska stranica sama za sebe nije problem. Kako su mnogi rekli, problem je u ukupnome učinku tolikih svjetlucavih drangulija koje im uporno odvlače pozornost i utječu na njihovo raspoloženje. Problem pri ovoj mahnitoj aktivnosti nije u njezinim detaljima, već u činjenici da ljudi nad njom nemaju kontrolu. Rijetki žele provoditi toliko vremena na internetu, ali ti alati na neki način razvijaju ponašajne odnosno bihevioralne ovisnosti. Nagon da se provjeri Twitter ili osvježi Reddit postaje nervozni trzaj koji neprekinuto vrijeme razbija na komadiće koji su premaleni da bi održali svjesnost i prisutnost potrebnu za svrhovit život. Kako sam otkrio u svojemu kasnijem istraživanju, a o čemu ću govoriti u sljedećemu poglavlju, neka su od ovih ovisničkih ponašanja slučajna (rijetki su mogli predvidjeti 8
digitalni-minimalizam.indd 8
07.10.2022. 16:22:09
UVOD
do koje mjere slanje tekstualnih poruka može upravljati našom pozornošću), dok su neka posve namjerna (kompulzivno korištenje u temelju je mnogih poslovnih planova društvenih mreža). No, bez obzira na njezin izvor, ta neodoljiva privlačnost ekrana u ljudi stvara osjećaj da prepuštaju sve više i više svoje autonomije u pogledu toga na što će usmjeriti pozornost. Nitko, naravno, nije pristao na takav gubitak kontrole. Preuzeli su aplikacije i kreirali račune s dobrim namjerama, ali su ubrzo shvatili, ironično, da su ti servisi počeli potkopavati upravo ono zbog čega smo ih smatrali vrijednima: ljudi su se pridružili Facebooku kako bi mogli održavati kontakte s prijateljima diljem zemlje, ali im je postalo nemoguće održavati neprekinut razgovor s prijateljem s kojim sjede za istim stolom. Doznao sam i da neograničena aktivnost na internetu ima negativan učinak i na psihološko zdravlje. Mnogi ljudi s kojima sam razgovarao istaknuli su sposobnost društvenih mreža da utječu na njihovo raspoloženje. Neprestana izloženost brižljivo uređenim prikazima života njihovih prijatelja stvara osjećaje nedostatnosti – posebno tijekom razdoblja u kojima se ionako osjećaju nedostatno – a u tinejdžera predstavlja okrutno učinkovit način da se neke osobe javno isključuje i odbaci. Osim toga, kako se pokazalo tijekom predsjedničkih izbora u SAD-u 2016. godine i neposredno nakon njih, izgleda da internetske rasprave pospješuju pristajanje ljudi uz emocijama nabijene i iscrpljujuće ekstreme. Tehnofilozof Jaron Lanier uvjerljivo tvrdi kako je prvenstvo ljutnje i bijesnih ispada na internetu na neki način neizostavan dio samoga tog medija: na otvorenome tržištu pozornosti mračne emocije privlače više pogleda nego pozitivne i konstruktivne misli.2 U ljudi koji provode mnogo vremena na internetu neprestana interakcija s ovom vrstom tame može 9
digitalni-minimalizam.indd 9
07.10.2022. 16:22:09
DIGITALNI MINIMALIZAM
postati izvor iscrpljujuće negativnosti, što je visoka cijena njihove kompulzivne umreženosti, za koju nisu ni svjesni da je plaćaju. Susret s ovim uznemirujućim skupom problema – od iscrpljujućega i ovisničkoga korištenja tih alata do njihove sposobnosti da nam umanje autonomiju i sreću, potaknu u nama mračne instinkte i odvrate nas od vrednijih aktivnosti – pokazao mi je kakav napet odnos mnogi imaju s tehnologijom koja dominira našom kulturom. Drugim riječima, pomogao mi je da puno bolje razumijem što je Andrew Sullivan mislio kada je rekao: „Nekad sam bio ljudsko biće.“
Nakon razgovorâ s čitateljima bio sam uvjeren u to kako vrijedi dublje istražiti utjecaj tehnologije na čovjekov osobni život. Počeo sam ozbiljnije istraživati ovu temu i pisati o njoj pokušavajući bolje razumjeti njezine obrise, ali i pronaći rijetke primjere onih koji iz novih tehnologija mogu izvući veliku vrijednost, a da ne izgube kontrolu.* Jedna od prvih stvari koje su postale očite u ovome istraživanju bila je ta da odnos naše kulture prema ovim alatima usložnjava činjenica da su oni istovremeno štetni i korisni. Pametni telefoni, sveprisutni bežični internet, digitalne platforme koje povezuju milijarde ljudi – sve su to nevjerojatni izumi! Rijetki su ozbiljni komentatori koji smatraju kako bi nam bilo bolje da se vratimo u neko ranije tehnološko doba. No ljudi se istovremeno ne žele osjećati kao da su postali robovi svojih uređaja. *
Neki vide problem u činjenici da ja ne mogu govoriti na temelju velikoga osobnog iskustva. „Kako možete kritizirati društvene mreže ako se nikada niste njima koristili?“ jedna je od najčešćih pritužbi koje čujem kao reakcije na moje javne istupe o ovoj temi. U toj tvrdnji ima istine, ali kada sam započeo ovo istraživanje, 2016. godine, shvatio sam da moj položaj autsajdera ima i svoje prednosti. Gledajući našu tehnološku kulturu iz jedne nove perspektive, možda mogu bolje razlikovati pretpostavku od istine i smisleno korištenje od manipulacije. 10
digitalni-minimalizam.indd 10
07.10.2022. 16:22:09
UVOD
Ova stvarnost dovodi do pomiješanih emocija, s obzirom na to da nam je istovremeno drago što na Instagramu možemo pronaći nadahnjujuće fotografije, ali i strahujemo jer nam ista ta aplikacija može oduzeti čitavu večer, koju bismo inače proveli u razgovoru s prijateljem ili čitajući. Najčešći je odgovor na ove komplikacije predlaganje skromnih trikova i savjeta. Možda ako se pridržavate digitalnoga šabata, navečer držite mobitel podalje od kreveta ili isključite obavijesti i odlučite više biti svjesni sadašnjega trenutka, možete zadržati sve dobre strane novih tehnologija koje su vas njima uopće i privukle te njihove negativne učinke svesti na najmanju moguću mjeru. Znam da je ovaj umjeren pristup privlačan jer ne morate donositi nikakve teške odluke u vezi svoga odnosa s tehnologijom – ne morate od ničega odustati, propustiti nikakve blagodati, naživcirati prijatelje ili podnijeti bilo kakve ozbiljne neugodnosti. No onima koji su pokušali unijeti ovakve male promjene postaje sve jasnije kako snaga volje, savjeti i nedefinirane odluke sami po sebi nisu dovoljni da ukrote sposobnost novih tehnologija da okupiraju vaš kognitivni prostor – činjenica da su osmišljene kako bi stvarale ovisnost i snaga kulturnih pritisaka koja ih podržava presnažne su da biste im se suprotstavili nekim ad hoc rješenjem. Radeći na ovoj temi, uvjerio sam se u to kako je zapravo potrebna potpuno razvijena filozofija korištenja tehnologije, utemeljena na dubokim osobnim vrijednostima, koja nudi jasne odgovore na pitanja o tome kojim se alatima i kako trebate koristiti i, što je jednako važno, omogućava vam da s pouzdanjem ignorirate sve ostalo. Postoje mnoge filozofije kojima se mogu postići ovi ciljevi. Jedna je krajnost neoludizam, koji zagovara napuštanje većine novih tehnologija. Drugu krajnost predstavljaju en11
digitalni-minimalizam.indd 11
07.10.2022. 16:22:09
DIGITALNI MINIMALIZAM
tuzijasti „kvantificiranoga ja“, koji pažljivo integriraju tehnološke uređaje u sve aspekte svoga života s ciljem optimizacije svojega postojanja. No među različitim filozofijama koje sam proučavao jedna se ističe kao najbolji odgovor za one koji žele rasti u ovome vremenu pretrpanosti tehnologijom. Ja je nazivam digitalni minimalizam, a radi se o primjeni uvjerenja da manje može biti više na naš odnos prema digitalnim alatima. Ova ideja nije nova. Davno prije nego što je Henry David Thoreau uzviknuo „jednostavnost, jednostavnost, jednostavnost“3, Marko Aurelije rekao je: „Vidjet ćeš koliko čovjeku malo treba da ovlada spokojnim tokom bogobojazna života.“4 Digitalni minimalizam jednostavno primjenjuje ovu klasičnu mudrost na ulogu tehnologije u našim suvremenim životima. Ali ta jednostavna primjena može imati vrlo velik učinak. U ovoj ćete se knjizi susresti s mnogim primjerima digitalnih minimalista koji su doživjeli iznimno pozitivne promjene nakon što su nemilosrdno skratili vrijeme koje provode na internetu kako bi se usredotočili na manji broj dragocjenih aktivnosti. Budući da digitalni minimalisti provode toliko manje vremena na internetu, možemo doći u iskušenje da njihov stil života smatramo ekstremnim, no oni bi rekli da su stvari zapravo obrnute: ekstremno je to koliko vremena svi ostali provode buljeći u ekrane. Oni su shvatili da je za osobni razvoj u svijetu visoke tehnologije ključno provoditi mnogo manje vremena koristeći se tom tehnologijom.
Cilj je ove knjige ponuditi argumente u prilog digitalnoga minimalizma, izložiti također detaljnije istraživanje onoga što on zahtijeva i zbog čega je uspješan, a zatim i poučiti vas 12
digitalni-minimalizam.indd 12
07.10.2022. 16:22:09
UVOD
kako prihvatiti ovu filozofiju, ako odlučite da je ona za vas ispravna. Kako bih to postigao, knjigu sam podijelio u dva dijela. U prvome dijelu opisujem filozofske temelje digitalnoga minimalizma počevši s pomnijim uvidom u sile koje tolikim ljudima korištenje tehnologije čine sve nepodnošljivijim. Nakon toga prelazim na detaljnu raspravu o digitalnome minimalizmu, koja uključuje i moj argument za tvrdnju da je on pravo rješenje za te probleme. Prvi dio završava predstavljanjem metode koju predlažem za usvajanje ove filozofije: digitalnoga raščišćavanja. Kako sam već rekao, da biste radikalno promijenili svoj odnos prema tehnologiji, potrebno je djelovati odlučno. Digitalno raščišćavanje nudi to odlučno djelovanje. Ovaj proces zahtijeva da se na trideset dana uzdržite od neobveznih aktivnosti na internetu. Tijekom toga perioda odviknut ćete se od spirale ovisnosti koju mnogi digitalni alati mogu uzrokovati i počet ćete otkrivati tomu analogne aktivnosti koje vam donose dublje zadovoljstvo. Otići ćete u šetnju, razgovarati s prijateljima oči u oči, uključiti se u svoju zajednicu, čitati knjige i gledati u oblake. Najvažnije je od svega to što vam raščišćavanje daje prostora da bolje shvatite što smatrate najvrednijim. Nakon tih trideset dana uvest ćete opet malen broj pomno odabranih online aktivnosti za koje smatrate da će biti od velike koristi za stvari koje smatrate vrijednima. Otada ćete se truditi da ove ciljane aktivnosti postanu srž vašega online života te da napustite većinu ostalih navika koje su vam cjepkale vrijeme i odvlačile pozornost. Raščišćavanje djeluje kao snažna obnova: u proces ulazite kao iznureni maksimalist, a izlazite kao hotimični minimalist. U posljednjemu poglavlju prvoga dijela vodit ću vas kroz primjenu vlastitoga digitalnog raščišćavanja. Pritom ću 13
digitalni-minimalizam.indd 13
07.10.2022. 16:22:09
DIGITALNI MINIMALIZAM
se uvelike oslanjati na eksperiment koji sam proveo u ranu zimu 2018. godine, u kojemu je 1600 ljudi pristalo izvesti digitalno raščišćavanje pod mojim vodstvom i iznijeti svoja iskustva. Čut ćete priče sudionika i doznati koje su strategije na njima dale rezultate, kao i to s kojim su se zamkama susreli kako biste ih vi mogli izbjeći. U drugome dijelu knjige pobliže ćemo promotriti ideje koje će vam pomoći u njegovanju održivoga načina života u kontekstu digitalnoga minimalizma. U ovim poglavljima bavim se pitanjima kao što su važnost samoće i nužnost razvijanja kvalitetnih slobodnih aktivnosti, što bi trebalo zamijeniti vrijeme koje većina nas danas provodi u besmislenome korištenju svojih uređaja. Iznosim i branim možda pomalo kontroverznu tvrdnju da će vaše veze ojačati ako prestanete stiskati „Sviđa mi se“ i ostavljati komentare u objavama na društvenim medijima te se počnete prijateljima više javljati tekstualnim porukama. Donosim i pogled iznutra na pokret otpora odvlačenju pozornosti – neformalnu organizaciju pojedinaca koji se koriste alatima visoke tehnologije i strogim operativnim postupcima kako bi izvlačili vrijednost iz proizvoda ekonomije digitalne pozornosti dok istovremeno izbjegavaju upadanje u zamku kompulzivnoga korištenja iste te tehnologije. Svako poglavlje drugoga dijela završava nizom praksi, odnosno konkretnim taktikama osmišljenim kako bi vam pomogle da djelujete na temelju velikih ideja koje to poglavlje donosi. Kao potencijalni digitalni minimalist, na ove prakse možete gledati kao na alate koji bi vam trebali pomoći da izgradite minimalistički stil života koji odgovara vašim specifičnim okolnostima.
14
digitalni-minimalizam.indd 14
07.10.2022. 16:22:09
UVOD
U Waldenu Thoreau piše svoju poznatu rečenicu: „Većina ljudi vodi život tihog očaja.“ Ali rjeđe se citira odgovor na ovo, koji dolazi u sljedećemu odlomku: No oni iskreno misle da nije ostalo nikakva izbora. Ali čile i zdrave naravi pamte da je sunce svanulo bistro. Nikad nije prekasno da odustanemo od svojih predrasuda.5
Naš sadašnji odnos prema tehnologiji hiperpovezanoga svijeta neodrživ je i vodi nas prema tihome očaju koji je Thoreau primijetio prije toliko godina. No Thoreau nas podsjeća na to „da je sunce svanulo bistro“ i da još uvijek možemo promijeniti ovakvo stanje stvari. Međutim, kako bismo to postigli, ne smijemo biti pasivni i dopuštati klupku alata, zabave i distrakcija koje donosi doba interneta da nam nalaže kako ćemo provoditi svoje vrijeme i kako ćemo se osjećati. Umjesto toga, moramo poduzeti korake kako bismo iz tih tehnologija izvukli ono dobro te istovremeno izbjegli ono loše. Potrebna nam je filozofija koja će omogućiti da nam svakodnevna iskustva budu ponovno vođena našim težnjama i vrijednostima skidajući s prijestolja prvobitne hirove i poslovne modele Silicijske doline, koji trenutno nad njima vladaju; filozofija koja prihvaća nove tehnologije, ali ne i pod cijenu dehumanizacije na koju nas upozorava Andrew Sullivan; filozofija koja dugoročnomu smislu daje prednost pred kratkoročnim zadovoljstvom. Drugim riječima, filozofija kao što je digitalni minimalizam.
15
digitalni-minimalizam.indd 15
07.10.2022. 16:22:09
digitalni-minimalizam.indd 16
07.10.2022. 16:22:09
PRVI DIO
Temelji
digitalni-minimalizam.indd 17
07.10.2022. 16:22:09
digitalni-minimalizam.indd 18
07.10.2022. 16:22:09
1
Neravnopravna utrka u naoružanju
NISMO PRISTALI NA OVO Sjećam se svoga prvog doticaja s Facebookom: bilo je to u proljeće 2004.; bio sam na posljednjoj godini studija i počeo sam primjećivati kako sve više mojih prijatelja govori o mrežnoj stranici thefacebook.com. Prva osoba koja mi je pokazala pravi pravcati profil na Facebooku bila je Julie, moja tadašnja djevojka i sadašnja supruga. „Meni je u sjećanju bio kao novotarija“, rekla mi je nedavno. „Prezentiran nam je kao virtualna verzija tiskanoga popisa brucoša, mjesto na kojemu možemo naći dečke i cure ljudi koje poznajemo.“ Ključna riječ u ovome sjećanju je novotarija. Facebook nije ušao u naš svijet s obećanjem da će radikalno promijeniti ritam naših društvenih i građanskih života; bio je tek jedan od mnogih oblika razonode. U proljeće 2004. godine ljudi za koje sam znao da su se prijavili na thefacebook.com gotovo su sigurno provodili puno više vremena igrajući Snood (neobjašnjivo popularna igra slagalica slična Tetrisu) nego frizirajući svoje profile ili bockajući virtualne prijatelje. 19
digitalni-minimalizam.indd 19
07.10.2022. 16:22:09
DIGITALNI MINIMALIZAM
„Bio je zanimljiv,“ rekla je zaključno Julie, „ali sigurno nije izgledao kao nešto na čemu bismo uopće potrošili puno vremena.“ Tri godine poslije Apple je izbacio iPhone pokrenuvši revoluciju među mobitelima. No mnogi zaboravljaju da je „revolucija“ koju je taj uređaj tada obećavao također bila daleko skromnija od utjecaja koji je s vremenom stvorio. U ovome trenutku pametni telefoni preoblikovali su čovjekov doživljaj svijeta pružanjem stalno prisutne veze sa zujajućom matricom brbljanja i distrakcija. U siječnju 2007., kada je Steve Jobs predstavio iPhone u svome poznatom obraćanju na konferenciji Macworld, vizija je bila daleko manje grandiozna. Jedna od glavnih značajki izvornoga iPhonea bila je to što vam je objedinjavao iPod i mobilni telefon, zbog čega više niste sa sobom morali nositi dva odvojena uređaja. (To je svakako ono čega se ja sjećam kao prednosti iPhonea kada se pojavio.) U skladu s tim, prilikom demonstracije iPhonea na pozornici tijekom svojega središnjeg obraćanja Steve Jobs prvih je osam minuta prolazio samo medijskim mogućnostima zaključujući: „To je najbolji iPod koji smo dosada napravili!“6 Još jedna velika prednost ovoga uređaja bila je u tome što je na više načina unaprijedio iskustvo telefonskih poziva. Velika vijest u to vrijeme bila je da je Apple natjerao AT&T da otvori svoj sustav glasovne pošte kako bi se omogućilo bolje sučelje za iPhone. Jobs je na pozornici pokazao i neskriveno oduševljenje jednostavnošću pregleda telefonskoga imenika, kao i činjenicom da se brojevi za biranje pojavljuju na ekranu te nema potrebe za trajnim plastičnim tipkama. „Ova brutalna aplikacija obavlja pozive“7, uskliknuo je Jobs tijekom svoga obraćanja, na što je uslijedio pljesak. Tek nakon trideset i tri minute te slavne prezentacije istaknuo je 20
digitalni-minimalizam.indd 20
07.10.2022. 16:22:09
NERAVNOPRAVNA UTRKA U NAORUŽANJU
karakteristike poput poboljšanoga slanja poruka i pristupa internetu, koje danas dominiraju načinom na koji se koristimo mobilnim telefonima. Kako bih bio siguran da ta ograničena vizija nije bila pogreška u Jobsovu planu prezentacije, razgovarao sam s Andyjem Grignonom, članom tima koji je razvijao iPhone. „To je trebao biti iPod kojim možete zvati“, potvrdio mi je. „Naša osnovna zadaća bila je puštanje glazbe i mogućnost poziva.“ Grignon mi je zatim objasnio kako je Steve Jobs u početku odbijao ideju da će iPhone postati više nalik višenamjenskom mobilnomu računalu na kojemu će raditi različite aplikacije koje su drugi razvili. „Čim dopustimo nekome glupom programeru da napiše kod koji će sve upropastiti,“ Jobs je jednom rekao Grignonu, „baš će tada netko morati zvati hitnu.“8 Kada je iPhone tek izašao na tržište, 2007. godine, nije bilo App Storea, nije bilo obavijesti s društvenih medija, nije bilo brzoga stavljanja fotografija na Instagram, nije bilo razloga da se desetak puta tijekom večere potajno baci pogled na mobitel – i Steve Jobs time je bio posve zadovoljan, kao i milijuni ljudi koji su u to vrijeme kupili svoj prvi pametni telefon. Baš kao i u slučaju ranih korisnika Facebooka, rijetki su mogli predvidjeti koliko će se naš odnos prema ovome blještavom novom alatu promijeniti tijekom narednih godina.
Općenito je prihvaćeno da su nove tehnologije, kao što su društveni mediji i pametni telefoni, uvelike promijenile način života u dvadeset i prvome stoljeću. Ta se promjena može prikazati na mnogo načina. Smatram da društveni kritičar Laurence Scott čini to vrlo učinkovito kada suvremenu hiperpovezanu egzistenciju opisuje kao onu u kojoj se „tre21
digitalni-minimalizam.indd 21
07.10.2022. 16:22:10
DIGITALNI MINIMALIZAM
nutak može činiti neobično bezličan, kao da postoji jedino sam u sebi“9. Cilj je navedenih zamjedbi naglasiti nešto što mnogi također zaboravljaju, a to je da su ove promjene, uz to što su ogromne i dubinske, jednako tako bile i neočekivane i neplanirane. Student koji je 2004. napravio račun na stranici thefacebook.com kako bi potražio kolege s godine vjerojatno nije predvidio da će prosječni suvremeni korisnik provoditi oko dva sata dnevno na društvenim medijima i s njima povezanim servisima za slanje poruka, pri čemu gotovo pola tog vremena otpada samo na proizvode Facebooka. Jednako tako, prvi vlasnik iPhonea, koji ga je kupio 2007. kako bi uživao u glazbi, bio bi manje oduševljen da mu je netko rekao kako može očekivati da će za deset godina kompulzivno provjeravati svoj uređaj osamdeset i pet puta dnevno. Danas znamo da tu „karakteristiku“ Steve Jobs uopće nije imao na umu kada je pripremao svoje poznato obraćanje. Ove su nam se promjene prišuljale i dogodile su se brzo, prije negoli smo uopće imali prilike sagledati stvari i zapitati se što zaista želimo od brzoga razvoja koji se dogodio tijekom prošloga desetljeća. Dodali smo nove tehnologije rubnomu području svojega iskustva zbog ne osobito bitnih razloga, a onda jednoga dana shvatili da su one kolonizirale srž naše svakodnevice. Nismo, drugim riječima, pristali na digitalni svijet u koji smo trenutno ukopani; čini se kao da smo nehotice upali u njega. Ova nijansa često ostaje neprimijećena u kulturnim razgovorima o ovim alatima. Prema mom iskustvu, kada se javno raspravlja o negativnim aspektima novih tehnologija, zagovaratelji skreću razgovor prema korisnosti – nudeći primjere, recimo, mladoga umjetnika koji s pomoću društve22
digitalni-minimalizam.indd 22
07.10.2022. 16:22:10
NERAVNOPRAVNA UTRKA U NAORUŽANJU
nih medija dolazi do publike* ili vojnika koji zahvaljujući WhatsAppu ostaje povezan sa svojom obitelji kod kuće. Na temelju toga, zaključuju kako ne možemo ove tehnologije odbaciti kao beskorisne, čime obično pobjeđuju u raspravama. Zagovaratelji tehnologije u pravu su kada iznose svoje tvrdnje, ali istovremeno im izmiče bit. Uočena korisnost ovih alata nije osnova na kojoj gradimo naš oprez. Pitate li prosječnoga korisnika društvenih mreža zašto se koristi Facebookom, Instagramom ili Twitterom, možete očekivati razumne odgovore. Svaki od ovih servisa vjerojatno nudi nešto što je teško pronaći igdje drugdje: mogućnost da, primjerice, redovito gledate slike djeteta svoga brata ili sestre ili uz pomoć hashtaga pratite neku novu mjesnu inicijativu. Izvor naše nelagode ne može se vidjeti u ovim izdvojenim primjerima, već postaje uočljiv tek kada sagledamo širu sliku načina na koji su se ove tehnologije u cjelini proširile izvan svojih manjih uloga zbog kojih smo ih uopće i prihvatili. One sve više diktiraju načine na koje ćemo se ponašati i kako ćemo se osjećati i nekako nas prisiljavaju na to da se njima koristimo više nego što smatramo da je zdravo, često na štetu drugih aktivnosti, koje smatramo vrednijima. Drugim riječima, nelagodu nam stvara osjećaj da gubimo kontrolu – osjećaj koji se javlja na desetak različitih načina svakoga dana, kao kada se, recimo, zadubimo u mobitel dok se dijete *
Ovaj primjer dolazi iz osobnoga iskustva. U jesen 2016. gostovao sam u emisiji nacionalne radijske postaje CBC u Kanadi u kojoj je tema bila moja kolumna u New York Timesu u kojoj propitujem koristi društvenih medija za razvoj karijere. Voditelj me na samome početku razgovora iznenadio dovevši nenajavljenoga gosta: umjetnika koji svoj rad promovira na društvenim medijima. Zanimljivo je da je vrlo brzo taj umjetnik priznao (a da mu nije postavljeno to pitanje) da mu društveni mediji previše odvlače pozornost i da se njima tijekom duljih razdoblja ne koristi kako bi mogao neometano raditi. 23
digitalni-minimalizam.indd 23
07.10.2022. 16:22:11
DIGITALNI MINIMALIZAM
kupa ili kada ne možemo uživati u ugodnome trenutku bez snažnoga poriva da ga podijelimo s virtualnom publikom. Ne radi se o korisnosti, već o autonomiji. Očito pitanje koje slijedi jest, naravno, kako smo se doveli do toga. Prema mom iskustvu, većina ljudi kojima život na internetu stvara problem nema slab karakter niti je glupa. To su uspješni profesionalci, odlični studenti, brižni roditelji; organizirani su i naviknuti na ostvarivanje teških ciljeva. No aplikacije i stranice koje mame s ekrana mobitela i tableta – jedinstvene među mnogim napastima kojima oni svakodnevno odolijevaju – uspjele su nekako metastazirati nezdravo daleko izvan svojih izvornih uloga. Velik dio odgovora na pitanje kako je do toga došlo leži u činjenici da mnogi od tih novih alata nisu ni približno bezazleni kako se čine. Ljudi nisu podlegli ekranima zato što su lijeni, već zato što su uložene milijarde dolara u to da se tako nešto dogodi. Prethodno sam rekao kako se čini da smo nehotice upali u digitalni život na koji nismo pristali. U nastavku želim pokazati kako je vjerojatnije da su nas u njega gurnuli vrhunski proizvođači uređaja i konglomerati ekonomije pozornosti koji su otkrili kako se može zaraditi ogromno bogatstvo u kulturi kojom dominiraju naprave i aplikacije.
UZGA JIVAČI DUHANA U MA JICAMA K R AT K I H R U K A V A Bill Maher svaku svoju emisiju Real Time na HBO-u završava monologom. Teme su uglavnom političke. No to nije bio slučaj 12. svibnja 2017., kada je Maher pogledao u kameru i rekao: 24
digitalni-minimalizam.indd 24
07.10.2022. 16:22:11
NERAVNOPRAVNA UTRKA U NAORUŽANJU
Tajkuni društvenih medija moraju se prestati pretvarati da su prijateljski nastrojeni šmokljanski bogovi koji grade bolji svijet i priznati da su obični uzgajivači duhana u majicama kratkih rukava koji djeci prodaju proizvode koji stvaraju ovisnost. Jer, budimo iskreni, provjeravanje broja lajkova je novo pušenje.10
Zabrinutost zbog društvenih medija u Maheru je potaknuo prilog u emisiji 60 Minutes, prikazan mjesec dana ranije. Prilog je nosio naslov „Hakiranje mozga“, a započeo je razgovorom koji je Anderson Cooper vodio s vitkim, crvenokosim inženjerom s pažljivo održavanom bradom, popularnom među mladićima u Silicijskoj dolini. Njegovo je ime Tristan Harris, bivši je osnivač razvojne tvrtke i Googleov inženjer koji je skrenuo sa svoga utabanog puta po tehnološkome svijetu kako bi postao nešto daleko rjeđe u tome zatvorenom svijetu: zviždač. „Ovo ovdje je aparat s igrama na sreću“, kaže Harris na početku razgovora pokazujući svoj pametni telefon. „Kako to može biti aparat s igrama na sreću?“ pita Cooper. „Pa svaki put kada provjerim telefon, igram igru Što sam dobio?“ odgovorio je Harris. „Postoji čitava knjiga tehnika kojima se [tehnološke kompanije] koriste kako biste se vi proizvodom koristili što je dulje moguće.“ „Programira li Silicijska dolina aplikacije ili ljude?“ pitao je Cooper. „Ljude“, kaže Harris. „Uvijek se čuje ta priča kako je tehnologija neutralna. Na nama je kako ćemo se njome koristiti. To jednostavno nije istina…“ „Tehnologija nije neutralna?“ prekinuo ga je Cooper. „Nije neutralna. Oni žele da se njome koristite na određene načine i u dugim razdobljima. Na taj način oni zarađuju.“11 Billu Maheru taj se intervju činio poznatim. Nakon što je svojoj publici pustio isječak iz razgovora s Harrisom, Maher je dobacio: „Gdje sam ja ovo već čuo?“ Zatim je pre25
digitalni-minimalizam.indd 25
07.10.2022. 16:22:11
DIGITALNI MINIMALIZAM
šao na poznati intervju koji je Mike Wallace 1995. održao s Jeffreyjem Wigandom – zviždačem koji je svijetu potvrdio ono što je većina već naslućivala: da veliki proizvođači duhanskih proizvoda cigarete prave na način da stvaraju što veću ovisnost. „Philip Morris samo želi vaša pluća“, zaključio je Maher. „App Store želi vašu dušu.“
Harrisov preobražaj u zviždača jedinstven je dijelom zbog toga što je njegov život dotada bio posve normalan prema standardima Silicijske doline. Harris, koji je u vrijeme kada ovo pišem u srednjim tridesetim godinama, odrastao je u Zaljevskome području San Francisca. Poput mnogih inženjera mladost je provodio hakirajući na svome Macintoshu i pišući računalne kodove. Na Sveučilištu Stanford studirao je informatiku, a diplomski studij započeo je radom u poznatome Laboratoriju za poticajnu tehnologiju B. J. Fogga – u kojemu se istražuje kako se koristiti tehnologijom u svrhu mijenjanja čovjekova razmišljanja i ponašanja. U Silicijskoj dolini Fogg je poznat kao „stvaratelj milijunaša“ jer su mnogi ljudi koji su prošli njegovim laboratorijem primijenili ono što su ondje naučili kako bi si pomogli u stvaranju unosnih tehnoloških razvojnih tvrtki (jedan od tih „dot-com“ velikana je i suosnivač Instagrama Mike Krieger). Slijedeći taj isti put, jednom kada je naučio dovoljno o umijeću interakcije između uma i uređaja, Harris je napustio studij i osnovao Apture, tehnološku razvojnu tvrtku koja se koristila skočnim prozorima s trivijalnim informacijama kako bi produljila vrijeme koje korisnici provode na nekoj internetskoj stranici. Google je 2011. kupio Apture, a Harris je postao dio tima koji je radio na pristigloj pošti Gmaila. Harris je sada 26
digitalni-minimalizam.indd 26
07.10.2022. 16:22:11
NERAVNOPRAVNA UTRKA U NAORUŽANJU
radio na proizvodima koji su mogli utjecati na ponašanje stotina milijuna ljudi, što ga je počelo brinuti. Nakon iskustva na manifestaciji Burning Man, koje mu je otvorilo oči, potezom kao iz scenarija Camerona Crowea, napisao je manifest na 144 slajda pod naslovom „Poziv na minimiziranje distrakcija i poštivanje pozornosti korisnika“. Harris je manifest poslao maloj skupini prijatelja u Googleu. Ubrzo je on došao do tisuća ljudi, uključujući i do jednoga od glavnih direktora Larryja Pagea, koji je Harrisa pozvao na razgovor o njegovim odvažnim idejama. Page je Harrisa postavio na tek stvorenu poziciju „proizvodnog filozofa “. A onda: ništa se posebno nije promijenilo. U članku o njemu objavljenu 2016. u časopisu Atlantic Harris je za izostanak promjena okrivio „inertnost“ tvrtke i nerazumijevanje toga što on zagovara. No gotovo je sigurno da je glavni uzrok nesuglasica vrlo jednostavan: minimiziranje distrakcija i poštivanje pozornosti korisnika smanjilo bi prihode. Kompulzivno korištenje je ono što prodaje, što Harris sada priznaje kada tvrdi kako ekonomija pozornosti tjera kompanije poput Googlea na „borbu za svaku moždanu stanicu“12. Harris je, stoga, dao otkaz i osnovao neprofitnu organizaciju pod imenom Time Well Spent s ciljem zahtijevanja da tehnologija „služi nama, a ne oglašivačima“13 te javno upozorava na to do koje su mjere tehnološke tvrtke spremne ići kako bi nam „preuzele“ um. U Washingtonu, gdje ja živim, općepoznata je činjenica da su najveći politički skandali oni koji potvrde nešto negativno na što je javnost već sumnjala. Ovo možda objašnjava žar s kojim je dočekano ono što je Harris javno iznio. Nedugo nakon što je izašao u javnost, pojavio se na naslovnici časopisa Atlantic, intervjuiran je u emisijama 60 Minutes i PBS NewsHour i brzo je angažiran da održi TED govor. Svi mi koji smo se godinama bunili kako ljudi s lakoćom posta27
digitalni-minimalizam.indd 27
07.10.2022. 16:22:11
DIGITALNI MINIMALIZAM
ju robovi svojih pametnih telefona ušutkavani smo i nazivani paničarima. Ali onda se pojavio Harris i potvrdio ono u što su mnogi sve više bili uvjereni da je istina: te aplikacije i savršeno napravljene stranice nisu, kako je rekao Bill Maher, „šmokljanski bogovi koji grade bolji svijet“. Umjesto toga, one su dizajnirane da nam u džep stave aparate s igrama na sreću. Harris je imao moralne hrabrosti da nas upozori na skrivene opasnosti naših uređaja. No ako želimo osujetiti najgore posljedice koje oni mogu ostaviti, moramo bolje razumjeti kako s takvom lakoćom uspijevaju pokvariti naše najbolje planove. Nasreću, imamo dobroga vodiča na putu do toga cilja. Ispalo je da je, u isto vrijeme kada se Harris hrvao s etičkim posljedicama tehnologije koja stvara ovisnost, mladi profesor marketinga na Sveučilištu New York posvetio ogromnu pažnju razumijevanju načina na koji ta ovisnost o tehnologiji funkcionira.
Prije 2013. godine Adam Alter nije se osobito zanimao za tehnologiju kao predmet istraživanja.14 Bio je profesor poslovanja s princetonskim doktoratom iz socijalne psihologije i bavio se općenitim pitanjem kako odlike svijeta koji nas okružuje utječu na naše misli i ponašanje. Alterova doktorska disertacija, na primjer, proučava pitanje kako slučajne poveznice između dviju osoba utječu na to kako one gledaju jedna na drugu. „Doznate li da vam rođendan pada na isti dan kada i nekomu tko je počinio nešto strašno,“ objasnio mi je Alter, „mrzit ćete tu osobu više nego što biste je mrzili da niste znali tu informaciju.“ Njegova prva knjiga Drunk Tank Pink donosi mnogobrojne slične primjere u kojima naoko neznatni čimbenici iz okoline dovode do velikih promjena u ponašanju. Tako 28
digitalni-minimalizam.indd 28
07.10.2022. 16:22:11
NERAVNOPRAVNA UTRKA U NAORUŽANJU
se, primjerice, naslov knjige odnosi na istraživanje koje je pokazalo da bi pijani i agresivni zatvorenici u mornaričkome zatvoru u Seattleu postali vidno mirniji nakon što bi proveli samo petnaest minuta u ćeliji obojenoj nijansom ružičaste poput lijeka Pepto-Bismol. Isti učinak primijećen je i u kanadskih učenika u učionici iste boje. Knjiga također otkriva i kako će crvena majica na profilnoj slici na stranici za upoznavanje potaknuti više zanimanja za vaš profil nego ijedna druga boja te da ćete lakše napredovati u pravnoj karijeri što vam je ime lakše izgovoriti. Let iz New Yorka za Los Angeles 2013. učinio je tu godinu prekretnicom u Alterovoj karijeri. „Imao sam velike planove da se naspavam i odradim dosta posla“, rekao mi je. „No, kako se avion pripremao za polijetanje, počeo sam igrati igru strategije na svome mobitelu, koja se zove 2048. Kada smo nakon šest sati sletjeli, još uvijek sam igrao igru.“ Nakon što je objavio knjigu Drunk Tank Pink, Alter je krenuo u potragu za novom temom koju će istraživati, a ta ga je potraga neprestano vraćala na isto pitanje: „Koji je to najvažniji faktor koji danas oblikuje naše živote?“ Iskustvo kompulzivnoga igranja igre tijekom šestosatnoga leta odjednom je jasno ukazalo na odgovor: naši ekrani. Mnogi su, naravno, već postavljali važna pitanja o naoko nezdravome odnosu koji imamo s novim tehnologijama kao što su pametni telefoni i videoigre, no Alter se isticao zbog svoga poznavanja psihologije. On ovomu problemu nije pristupio kao kulturološkoj pojavi, već se usredotočio na njegove psihološke korijene. Ta nova perspektiva Altera je neizbježno i nedvojbeno odvela u neugodnome smjeru: prema znanosti o ovisnosti.
29
digitalni-minimalizam.indd 29
07.10.2022. 16:22:11
DIGITALNI MINIMALIZAM
Riječ ovisnost mnoge ljude plaši. Širu javnost ona asocira na ovisnike o drogama koji kradu majčin nakit. No psiholozi definiciji ovisnosti pristupaju s oprezom, pa ona ne sadrži takve grozne elemente. Evo jednoga primjera koji to pokazuje: Ovisnost je stanje pri kojemu osoba uzima supstancu ili ponavlja ponašanje čiji učinak donosi nagradu koja osobu prisiljava da nastavi s istim ponašanjem bez obzira na štetne posljedice.15
Donedavno se pretpostavljalo da se ovisnost odnosi samo na uzimanje alkohola ili droga: supstanci koje sadrže psihoaktivne spojeve koji mogu izravno izmijeniti kemijski sastav mozga. No na prijelazu iz dvadesetoga u dvadeset i prvo stoljeće sve više istraživanja ukazivalo je na to kako ponašanja koja ne uključuju unošenje tvari u tijelo mogu također izazvati stanje koje odgovara navedenoj definiciji ovisnosti. Kao primjer možemo navesti istraživanje objavljeno 2010. u časopisu American Journal of Drug and Alcohol Abuse, u kojemu se zaključuje kako postoji sve više dokaza da „ponašajne ovisnosti u mnogim domenama nalikuju ovisnostima o supstancama“16. Članak ukazuje na patološke ovisnosti o kocki i internetu kao dva posebno potvrđena primjera ovih poremećaja. Peto izdanje Dijagnostičkoga i statističkoga priručnika za duševne bolesti (DSM-5) Američke psihijatrijske udruge, objavljeno 2013. godine, prvi je put ponašajnu ovisnost prikazalo kao problem koji se može dijagnosticirati. Ovo nas vraća na Adama Altera. Nakon što se posavjetovao s relevantnom psihološkom literaturom i razgovarao s mjerodavnim ljudima iz svijeta tehnologije, dvije stvari postale su mu jasne. Prvo, nove tehnologije posebno su prilagođene poticanju ponašajne ovisnosti. Alter priznaje da su ponašajne ovisnosti povezane s tehnologijom uglavnom „umjerene“ u usporedbi sa snažnom kemijskom ovisnošću koju stvaraju droga ili cigarete. Prisilim li vas da se odreknete 30
digitalni-minimalizam.indd 30
07.10.2022. 16:22:11
NERAVNOPRAVNA UTRKA U NAORUŽANJU
Facebooka, malo je vjerojatno da ćete trpjeti ozbiljne simptome apstinencijske krize ili usred noći potajno otići u internetski kafić kako biste zadovoljili svoju potrebu. S druge strane, ove ovisnosti svejedno mogu imati ozbiljne posljedice po vašu dobrobit. Možda se nećete iskradati noću kako biste provjerili svoj Facebook, ali ako je on od vas udaljen samo jedan dodir zaslona na vašem mobitelu u džepu, umjerena ovisnost djelovat će tako da ćete se teško oduprijeti napasti da ga tijekom dana neprestano provjeravate. Druga stvar koju je Alter shvatio na temelju svojega istraživanja još je više uznemirujuća. Baš kako je upozoravao Tristan Harris, u mnogim slučajevima karakteristike novih tehnologija koje stvaraju ovisnost nisu slučajno takve, već su pomno osmišljene kao dio dizajna. Nakon Alterova zaključka prirodno slijedi pitanje: Što je konkretno to što novim tehnologijama omogućava da potiču ovisničko ponašanje? U svojoj knjizi Irresistible, izdanoj 2017. godine, koja do detalja prikazuje njegov rad na ovoj temi, Alter istražuje mnoštvo različitih „sastojaka“ zbog kojih će određena tehnologija vjerojatno zarobiti naš mozak i dovesti do nezdravoga korištenja. Iz toga opsežnog rada želim izdvojiti dvije sile koje ne samo da su se činile posebno relevantnima za našu raspravu već su se, kako ćete uskoro vidjeti, opetovano pojavljivale i u mojemu vlastitom istraživanju načina na koji tehnološke kompanije promiču ovisničko ponašanje: povremena nagrada ili pozitivno potkrepljenje u intervalima i potreba za društvenim odobravanjem. Ove sile imaju snažan utjecaj na naše mozgove. To je važno jer mnoge aplikacije i stranice koje tjeraju ljude na to da kompulzivno zaglédaju u svoje pametne telefone često se koriste upravo tim mehanizmima kako bi im bilo gotovo nemoguće odoljeti. Da bismo razumjeli ovu tvrdnju, kratko ćemo razmotriti obje navedene sile. 31
digitalni-minimalizam.indd 31
07.10.2022. 16:22:11
Sadržaj
Uvod
7 PRVI DIO
Temelji 1. Neravnopravna utrka u naoružanju
19
2. Digitalni minimalizam
39
3. Digitalno raščišćavanje
67
DRUGI DIO
Prakse 4. Provodite vrijeme sami
89
5. Nemojte stisnuti „Sviđa mi se“
125
6. Vratite se slobodnim aktivnostima
159
7. Pridružite se pokretu otpora
201
Zaključak Zahvale Bilješke Kazalo
233 239 241 253 263
digitalni-minimalizam.indd 263
07.10.2022. 16:22:21
Nakladnik: VERBUM d.o.o. Sinjska 2, 21000 Split Tel.: 021/340-260, faks: 021/340-270 E-adresa: naklada@verbum.hr www.verbum.hr Grafička priprema: Durieux d.o.o. Tisak: Grafički zavod Hrvatske Tiskano u studenom 2022.
digitalni-minimalizam.indd 264
07.10.2022. 16:22:21
ISBN 978-953-235 -816 -2
168,00 kn | 22,30 € verbum.hr