Virski list broj 19/20 by Vir turizam d.o.o.

Virski LIST Dvobroj 19-20 | Godina II. |

Svibanj - Lipanj 2009.

mjesečni magazin

pobjeda koalicije SDP-HSLS-HSS | sanacija torova | intervju jurčić projekt obalnog uređenja vira | asfaltirana uvala žitna | boćari u zlatnoj sredini

Trec’i mandat

SVIBANJ - LIPANJ 2009. sadržaj Virski LIST

TREĆI MANDAT ZA SDP-HSLS-HSS novi izborni trijumf nove i stare koalicijske vlasti na lokalnim izborima u Viru

NAKON IZBORA: JAČI LEGITIMITET IZVRŠNE VLASTI međusobni odnosi predstavničkog tijela i čelnika izvršne vlasti

mjesečni magazin Izdavač Vir Turizam, Trg Sv. Jurja bb, Vir

SANIRANJE DIVLJIH DEPONIJA uz sanirane Torove, Općina Vir sanirat će i druga odlagališta otpada

INTERVJU JURČIĆ ugledni hrvatski ekonomski stručnjak govori o gospodarskoj krizi

POČETAK TURISTIČKE SEZONE virski ured TZ-a deﬁnira ljetne ponude događaja

VIRSKA RIVIJERA splitski arhitekt Ivica Galasso predstavio Idejno rješenje uređenja obalnog pojasa od Luke Porat do uvale Prezida

Naklada 2000 komada

NOVA VIZURA UVALE ŽITNA asfaltirana glavna ulica uz more

Izlazi mjesečno. Godina II. Broj 19 i 20. 2009. godina

VIR OTPUTOVAO U SVIJET virska konoba Kod Spavalice ugostila Prvi program hrvatskoga radija

U ZLATNOJ SREDINI boćari Vira nakon 9 odigranih susreta ostvarili 4 pobjede

BUDUĆNOST U NARANČASTOM mlađi pioniri Nogometnog kluba Vir imali uspješnu sezonu

Glavni i odgovorni urednik Kažimir Škrbić kazimir.skrbic@gmail.com Telefon: 023/362-713 Tisak Kerschoffset Zagreb Graﬁčka priprema Media Oglasi d.o.o., marketing i izdavaštvo, Velebitska 6, Zadar Telefon: 023/492-711 mzd@media-zd.hr

Virski LIST mjesečni magazin

Trec’i mandat

Novi izborni trijumf nove i stare koalicijske vlasti SDP-HSLS-HSS na virskim lokalnim izborima 2009. godine

Trec’i mandat

Kristijan Kapović i u trećem mandatu vodit će Općinu Vir kao njezin načelnik s Tomislavom Bašićem kao donačelnikom, a i u Općinskom vijeću dosadašnja koalicijska vlast SDP-HSLS-HSS i dalje će sa sedam dobivenih vijećnika imati većinu

rvi neposredni lokalni izbori za načelnika Općine Vir nisu donijeli nikakve dramatične promjene, odnosno potvrdili su novi, treći uzastopni mandat načelniku Općine Vir Kristijanu Kapoviću, a doajena virskog sporta Tomislava Bašića promovirali su u donačelnika Općine Vir. Također, i u Općinskom vijeću sa sedam izabranih vijećnika koalicijska vlast SDP-HSLSHSS ponovno je osigurala većinu čime je trijumf stare i nove općinske vlasti ostvaren u potpunosti. Sa 52,91 posto dobivenih glasova na prvim neposrednim izborima za načelnika Općine Vir, odnosno s 908 dobivenih glasova od 1719 glasača koliko ih je pristupilo izborima, ili više nego svi drugi kandidati zajedno, Kapović je tako prema vlastitim očekivanjima u prvom krugu potvrdio političku karizmu i prepoznatljivost među virskim biračima. Kada je u pitanju rezultat za Općinsko vijeće, koalicija SDPHSLS-HSS osvojila je 50,78 posto glasova što je više u odnosu na prethodne lokalne izbore kada je osvojeno 50,54 posto, ali nedovoljno za ostvarenje željenih osam mandata. No, i sa

lokalni izbori 2009.

sedam mandata u trinaestočlanom Općinskom vijeću imat će većinu. Iako je kao nositelj liste HDZ-a za Općinsko vijeće Miroslav Glavan sa 446 dobivenih glasova, odnosno sa 27,21 posto, osigurao svojoj stranci četiri mandata u Općinskom vijeću, na izborima za načelnika sa dobivenih 22,79 posto glasova nije došao do željenog drugog kruga. Kako nije dobio ni priželjkivani peti mandat u Općinskom vijeću, ostat će na istoj poziciji na kojoj je bio i prije izbora, baš kao i kandidat koalicije HSP-HNS-HSU-HKDS Šime Buškulić koji je sa 308 dobivenih glasova i na izborima za načelnika i na izborima za Općinsko vijeće dobio ukupno dva mandata, koja je imao i do sada. Tako se na prvim neposrednim izborima za načelnika Općine Vir i Općinsko vijeće zadržalo postojeće stanje i odnosi među političkim snagama, dok su istovremeno, s druge strane, nezavisni kandidati i njihove liste na izborima za načelnika i Općinsko vijeće doživjeli potpunu političku blamažu ne osvojivši zajedno niti 100 glasova.

Tomislav Bašić, slavlje novog virskog donačelnika

Kristijan Kapović, predizborni nastup načelnika Općine Vir

Virani čestitaju izbornom pobjedniku

Slavlje na virskim ulicama nakon pobjede koalicije SDP-HSLS-HSS

svibanj | lipanj

Struktura Općinskog vijeća Općine Vir prema stranačkoj i koalicijskoj pripadnosti

Rezultati lokalnih izbora 2009.

Vladajuća koalicija

Opozicija

Broj birača i glasača Općinsko izborno povjerenstvo utvrdilo je kako Općina Vir ima ukupno 3746 birača i da je na izborima za Općinsko vijeće Općine Vir glasalo 1719 birača, odnosno 45,89 posto. Bilo je 1639 ili 95,35 posto važećih glasova, dok je nevažećih listića bilo 80 ili 4,65 posto. Na izborima za načelnika Općine Vir, Općinsko izborno povjerenstvo utvrdilo je kako Općina Vir ima ukupno 3746 birača i da je glasalo 1716 birača, odnosno 45,80 posto od čega je bilo 1640 ili 95,57 posto važećih glasova, dok je nevažećih listića bilo 76 ili 4,43 posto.

lokalni izbori 2009.

Izbori za načelnika Općine Vir

Postotak osvojenih glasova

Broj osvojenih glasova

Kristijan Kapović

52,91%

kandidat SDP-HSLS-HSS

908

391

308

kandidat SDP-HSLS-HSS

Miroslav Glavan

22,79%

Miroslav Glavan

kandidat HDZ

Šime Buškulić

17,95%

Šime Buškulić

kandidat HSP-HNS-HSU-HKDS

Srećko Radović

kandidat HSP-HNS-HSU-HKDS -

1,92%

Srećko Radović

nezavisni kandidat

Izbori za Općinsko vijeće

Postotak osvojenih glasova

Broj osvojenih glasova

Kristijan Kapović

–

50,78%

Nositelj liste SDP-HSLS-HSS

834

446

–

308

Nositelj liste SDP-HSLS-HSS

Miroslav Glavan

27,21%.

Miroslav Glavan

Nositelj liste HDZ

Šime Buškulić

–

18,79%

Šime Buškulić

Nositelj liste HSP-HNS-HSU-HKDS

Željka Crnjak

–

3,11%

Željka Crnjak

nositelj nezavisne liste

–

nositelj nezavisne liste

Sastav novog Općinskog vijeća Općine Vir

KRISTIJAN KAPOVIĆ

TOMISLAV BAŠIĆ

načelnik

donačelnik

MATE RADOVIĆ

VESELJKO ORLIĆ

DALIBOR KAPOVIĆ

vijećnik

IGOR BLAŽEVIĆ

IGNACIO RADOVIĆ

MIROSLAV GLAVAN

DINO BAŠIĆ

vijećnik

KARMELO OLIĆ

RAJKO RADOVIĆ

ŠIME BUŠKULIĆ

DRAGO DUMANČIĆ

vijećnik

svibanj | lipanj

Nakon neposrednih izbora međusobni odnosi predstavničkog tijela i izravno izabranog čelnika izvrše vlasti

Iako su neposredni izbori provedeni uz još nedeﬁnirane odnose, činjenica je kako su se upravo građani i političari izjasnili za takav sustav biranja te da u tom slučaju imaju pravo na zadovoljstvo zbog ostvarene mogućnosti neposrednog biranja čelnika

rajem 2007. godine hrvatski parlament usvojio je paket zakona koji omogućuje neposredan izbor čelnika izvršne vlasti lokalne samouprave, a riječ je o sustavu koji je zapravo prilično rasprostranjen u Europi i Sjevernoj Americi. Iako su zakoni praktično stupili na snagu u svibnju 2009. godine kada su provedeni prvi neposredni izbori za lokalnu vlast u Republici Hrvatskoj, velik dio javnosti slaže se kako unatoč postojećim dvojbama hoće li neposredni izbori značiti demokratizaciju, modernizaciju ili možda korak unazad, oni svakako predstavljaju izvor jačeg legitimiteta za izvršnu vlast. Prvi su neposredni izbori provedeni uz još mnoštvo nedeﬁniranih i nepreciznih odnosa i situacija, ali činjenica je kako su se upravo građani i političari izjasnili za takav sustav biranja te da u tom slučaju imaju pravo na zadovoljstvo zbog ostvarene mogućnosti neposrednog biranja čelnika. Također, i stručnjaci ističu prednosti novog izbornog modela po kojemu će se točno znati da je izabran onaj tko je dobio većinu glasova na izborima, čime će biti izbjegnute mnoge situacije često mučnih dogovora oko izbora izvršnog čelnika, političkih trgovina i ucjena. No, predstavničko tijelo i dalje će postojati te će kao i do sada donositi temeljne normativne akte, od statuta do lokalnih poreza, odnosno od uvjeta izgradnje različitih objekata pa do lokalnog proračuna. Ono što je neizbježno, pitanje je međusobnih odnosa predstavničkog tijela i neposredno izabranog čelnika izvršne vlasti, unutar kojega su teorijski moguća raznovrsna rješenja. Neka smo bitna pitanja potražili unutar zakonskih rješenja i na njih pokušali dati odgovor.

Status izvršnih čelnika Zakon utvrđuje mnogo nespojivih dužnosti čelnika i zamjenika, pa kaže kako čelnici i njihovi zamjenici ne mogu biti članovi predstavničkog tijela iste ili druge jedinice samouprave. Pored toga ne mogu istovremeno ni obavljati funkcije pročelnika, službenika i namještenika u upravnim tijelima i službama iste ili druge jedinice samouprave, člana uprave trgovačkog društva u pretežnom vlasništvu jedinice samouprave, te ravnatelja i djelatnika ustanove kojoj je jedinica samouprave osnivač.

Prestanak mandata Čelniku i njegovom zamjeniku mandat prestaje po sili zakona ako podnese ostavku, dobije pravomoćnu sudsku odluku o oduzimanju poslovne sposobnosti, ili dobije pravomoćnu sudsku presudu kojom je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od jednog mjeseca ili kojom je osuđen zbog

lokalni izbori 2009.

Jači legitimitet počinjenja kaznenog djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina. Mandat čelnika prestaje i ako odjavi prebivalište s područja jedinice. U tom slučaju raspisuju se prijevremeni izbori, ali ako se to dogodi u godini u kojoj se trebaju održati redovni izbori, onda se prijevremeni izbori neće održati. Ako mandat čelnika prestaje opozivom, prestaje i mandat njegovom zamjeniku, pa u tom slučaju Vlada Republike Hrvatske imenuje povjerenika koji će obnašati dužnost čelnika do provedbe izbora.

Promjene u odnosima predstavničkog i izvršnog tijela Prema novom sustavu, izvršno tijelo jedinice samouprave je načelnik ili gradonačelnik, s neposrednom legitimnošću jednakom kao što je i legitimnost predstavničkog tijela koje neće, kao što je moglo do sada, iskazivati nepovjerenje nositeljima izvršne vlasti i razriješiti ih dužnosti prije isteka njihova mandata, nego jedni i drugi odgovaraju biračima. U samom zakonu nema suptilnije ili preciznije deﬁniranog međuodnosa predstavničkog tijela i čelnika jer propisuje samo neke mehanizme nadzora predstavničkog tijela nad čelnikom, pa će se slijedom toga njihov međuodnos morati detaljnije

i njegovog zamjenika može podnijeti najmanje jedna trećina članova predstavničkog tijela, ili 20 posto birača te jedinice. Odluka raspisivanju referenduma donosi se većinom glasova svih članova predstavničkog tijela, no postoje i neka ograničenja prilikom raspisivanja referenduma. Naime, predstavničko tijelo ne smije raspisati referendum o razrješenju prije isteka roka od 6 mjeseci od početka mandata čelnika i njegovog zamjenika. Također, referendum se ne smije raspisati prije isteka roka od 12 mjeseci od prije održanog referenduma o tom pitanju.

Promjene u odlučivanju S novim sustavom biranja čelnika, promijenio se i način odlučivanja na lokalnoj razini, posebno vezano uz one odluke koje je do sada donosilo poglavarstvo. Tako čelnik preuzima neke funkcije poglavarstva, osobito one vezane za proračun pa ono što je do sada bilo u domeni predlaganja, automatski se daje u mjerodavnost čelniku. Većina tih ovlasti u odlučivanju tek će biti riješena posebnim zakonima, kao na primjer Zakonom o komunalnom gospodarstvu.

Mjerodavnost izvršnog čelnika

t izvršne vlasti urediti statutom.

Obaveza izvješćivanja Na sjednicama predstavničkog tijela prisustvuje izvršni čelnik kojemu članovi predstavničkog tijela mogu postavljati pitanja o njegovom radu, i to usmeno na sjednicama ili u pisanom obliku posredstvom predsjednika predstavničkog tijla, a u skladu s odredbama poslovnika predstavničkog tijela.

Razrješenje izvršnog čelnika Čelnik i njegov zamjenik mogu biti razriješeni samo na referendumu, i to na način da predstavničko tijelo može raspisati referendum u dva slučaja: kada krše ili ne izvršavaju odluke predstavničkog tijela, te kada svojim radom prouzroče jedinici lokalne, odnosno područne samouprave znatnu materijalnu štetu. Ovaj pojam, znatne materijalne štete, podrazumijeva štetu u iznosu od 1 posto od proračuna te jedinice u tekućoj godini, a ako 1 posto od proračuna iznosi više od 500 tisuća kuna, pod znatnom materijalnom štetom smatra se šteta u iznosu od 500 tisuća kuna. Inicijativu za raspisivanje referenduma o razrješenju čelnika

Čelnik prije svega zastupa jedinicu samouprave te ima inicijativu predlaganja općih akata od kojih je najvažniji proračun, a obavezan je izvršavati ili osiguravati izvršavanje općih akata predstavničkog tijela. Također ima mogućnosti suspenzivnog veta odnosno obustave od primjene odluka predstavničkih tijela. Čelnik također usmjeruje djelovanje upravnih tijela jedinice samouprave u obavljanju poslova iz njihovog djelokruga te nadzire njihov rad. Čelnik je odgovoran središnjim tijelima državne uprave za obavljanje poslova državne uprave prenijetih u djelokrug tijela jedinice samouprave. Čelnik upravlja nekretninama i pokretninama u vlasništvu jedinice samouprave i njezinim prihodima i rashodima. U mjerodavnosti ima i nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnog odbora te može raspustiti vijeće mjesnog odbora ako ono često krši statut jedinice samouprave, ili ne izvršava povjerene poslove.

Može li izvršni čelnik imati savjetodavno tijelo? Zakonski postoji mogućnost osnivanja stručnih i savjetodavnih tijela kao potpore čelniku ako je njihovo osnivanje predviđeno statutom jedinice samouprave. Takva tijela mogu imati ulogu zamjene za poglavarstvo, ali bez prava odlučivanja.

Je li predsjednik predstavničkog tijela profesionalna dužnost? Predsjednik predstavničkog tijela, kao i članovi predstavničkog tijela, dužnost obavlja počasno i za to ne prima plaću.

Kada se raspušta predstavničko tijelo? U slučaju da predstavničko tijelo u zakonom određenom roku ne donese proračun, odnosno ako ne donese odluku o privremenom ﬁnanciranju, Vlada Republike Hrvatske raspustit će predstavničko tijelo neovisno o tome koliko je puta odbijalo donijeti odluku o proračunu.

Statut jedinice samouprave Preporuka Središnjeg državnog ureda za upravu jest da jedinice samouprave izrade nove statute kako bi se izbjeglo donošenje ponovnih izmjena i dopuna statuta te kako bi jedinica imala konsolidirani akt. Međutim, zakonito je i donijeti izmjene i dopune statuta.

svibanj | lipanj

Općina Vir dobila Certiﬁkat o zadovoljenju norme ISO 9001:2008

Potvrda kvalitete komunalnih usluga Dobivanje ovog međunarodnog Certiﬁkata izuzetno je značajno za daljnje poslovanje Općine Vir koja se ovime obvezala na zadržavanje visokog standarda upravljanja kvalitetom poslovanja

d svibnja mjeseca Općina Vir posjeduje Certifikat o zadovoljavanju norme ISO 9001:2008, a njegovo dobivanje od velike je važnosti za Općinu jer praktički potvrđuje kvalitetu organizirane uspostave sustava provedbe i nadzora kakvoće komunalnih usluga. Certifikat je odobren od strane SGS Société Générale de Survelliance SA Systems & Services Certification iz Švicarske s nakanom da se ovakvim sustavom upravljanja kvalitetom standardiziraju i poboljšaju usluge. ISO 9001:2008 oznaka je profesionalnosti i međunarodno prepoznatljivih normi kvalitete, a uvela ju je Organizacija za standardizaciju, International Organization for Standardization, s ciljem uspostave međunarodnih zahtjeva za Sustave upravljanja kvalitetom. Riječ je o najpoznatijem sustavu za ocjenu kvalitete tvrtki, a njime se vrednuje cjelokupno poslovanje i organizacijsko ustrojstvo tvrtke. Norma ISO 9001:2008 predstavlja kontinuiran proces i ne završava dobivanjem certifikata već zahtijeva kontinuirano

praćenje i usklađivanje svih procesa unutar poduzeća. Općina Vir dobila ju je nakon provedenog postupka za dobivanje certifikata i provedenog audita. Uvođenje i održavanje ovog sustava upravljanja kvalitetom jedan je od strateških projekata Općine, koji je ostvaren u cilju još efikasnijeg zadovoljavanja zahtjeva, potreba i očekivanja građana i drugih korisnika komunalnih usluga. Dobivanje ovog Certifikata izuzetno je značajno za daljnje poslovanje Općine Vir koja se ovime obvezala na zadržavanje visokog standarda upravljanja kvalitetom poslovanja.

Saniran deponij na Torovima Uz Torove, Općina Vir sanirat će i odlagališta pokraj Lozica, na predjelu Kozjaka, Starog puta, i Puta Velike Slatine U svibnju je Općina Vir sanirala najveće odlagalište divljeg otpada na otoku u Torovima, čime je prema ranije utvrđenom programu započela sanacija divljih odlagališta otpada. Općina je već duže vrijeme radila na pokretanju sanacije divljih odlagališta jer su, osim ekološkog problema, postala i vizualno vrlo neugodna. Prethodno je izrađen elaborat o sanaciji, a po tom je pitanju dogovorena i suradnja s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Na čitavom području Vira u proteklim je godinama nastalo nekoliko velikih divljih odlagališta. Uz Torove tu su još i odlagališta pokraj Lozica, na predjelu Kozjaka, Starog puta, i Puta Velike Slatine. Procjena je kako će se morati ukloniti oko 10 tisuća m3 različitog otpada. Prije uklanjanja izvršit će se separacija građevinskog od krupnog komunalnog otpada, a u sklopu radova na ovom projektu izvršit će se i sanacija kamenoloma u blizini Lozica koji je bespravno eksploatiran sredinom prošlog desetljeća da bi, nakon toga, postao divlje odlagalište.

aktualnosti

Na Torovima više nema smeća

Intervju ugledni ekonomski stručnjak govori o razmjerima hrvatske gospodarske krize i ekonomskom programu SDP-a

Ljubo Jurcˇic’

Hrvatskim građanima stvorit ćemo uvjete za bolji život Riječ je o ekonomskoj politici poticanja svake pojedine djelatnosti i proizvodnje te svake regije, koja bi kao pozitivan trend kontinuirano rasla. Kod nas sve postoji, samo treba udahnuti duh ekonomske politike, ali ne generalno, već speciﬁčno za svaku djelatnost

gledni profesor s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, saborski zastupnik i kandidat za premijera Republike Hrvatske na proteklim parlamentarnima izborima, Ljubo Jurčić, kao vođa SDP-ovog Savjeta za gospodarstvo i razvoj formulirao je ekonomsku strategiju koju SDP planira provesti ako stranka osvoji sljedeće parlamentarne izbore i na taj način izvući Hrvatsku iz velike gospodarske krize. 55-godišnji Jurčić, rođen u Ružićima u Bosni i Hercegovini, diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao s temom Strukturna analiza uvozne ovisnosti hrvatske privrede prije 11 godina, i na kojemu kao stalni zaposlenik radi

od 1990. godine. Jurčić je u 80-im godinama bio referent, šef odjela izvoza i direktor vanjske trgovine u Tvornici elektrotehničkih proizvoda Zagreb, potom je u zagrebačkom poduzeću za istraživačkorazvojne usluge i konzalting – Progres - radio kao savjetnik za vanjsku trgovinu, da bi od 1986. godine počeo raditi kao asistent u dopunskom radnom odnosu na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Objavio je više stručnih i znanstvenih radova te stručnih studija s međunarodnom i domaćom recenzijom, urednik je časopisa Ekonomist, član uredništva Suvremene trgovine, te član brojnih međunarodnih profesionalnih ekonomskih institucija od European Economic Association, International Economics and Finance Society do New York Academy of Sciences i American Managemant Association. U vremenu ekonomske krize, rasta bankarskih kamata te sve

svibanj | lipanj

ljubo jurčić nastavak većeg financijskog opterećenja za hrvatske građane i prema očekivanjima sve osjetnijeg i izraženijeg pada standarda, razgovarali smo sa eminentnim ekonomskim stručnjakom koji je osim preciznog dijagnostičkog opisa hrvatske ekonomske krize, ponudio i konkretna rješenja. VL Na temelju čega se vodi uspješna ekonomska politika? Jurčić Vodi se temeljem dobrih informacija o stanju u vlastitom gospodarstvu, o stanju resursa, ciljevima društva i mogućnostima da se oni ostvare. Ekonomska politika, kao i svaka politika uostalom, mora imati svoj cilj. Recimo, danas nismo zadovoljni s nivoom zapošljavanja, dohotkom, izvozom, investicijama i nekim drugim dijelovima gospodarskog života, pa se iz tog nezadovoljstva izvlači cilj. Dakle, odredimo ono što želimo biti za pet ili deset godina, pa se grade instrumenti i mjere s kojima će ta gospodarska politika iz postojećeg doći u poželjno stanje. Međutim, mi smo u Hrvatskoj u posljednjih 18 godina zaboravili kvantificirati ciljeve iako ljudi u suštini žive od plaće. Zna se je li plaća 3 ili 5 tisuća kuna, zna se imamo li proračun od 120 ili 130 milijardi, zna se je li izvoz 10 ili 15 milijardi, ali to politika izbjegava kazati kako ne bi stvorila obavezu i kontrolne točke. Zato politika mora imati jasne ciljeve, kvantitativne i kvalitativne, kao i kontrolne točke kako se do tih ciljeva dolazi. VL Postoje li naznake da bi u Hrvatskoj, s obzirom na tešku ekonomsku situaciju, moglo doći do gospodarskog i političkog konsenzusa? Jurčić Ne. Mi smo početkom 90-ih godina imali politički konsenzus da želimo samostalnu državu Hrvatsku, koji se zbog stoljetne težnje hrvatskog naroda za samostalnošću nametnuo sam od sebe. Danas, na žalost, u Hrvatskoj nema političkog konsenzusa niti oko nacionalnih ciljeva. Recimo, prvi nacionalni cilj bio bi očuvanje teritorijalne cjelovitosti, a paralelno s tim i pitanje stabilnosti, sigurnosti i suvereniteta. To je jednostavno za reći, ali poteškoće nastaju kada se to pokuša definirati. Na primjer, kako definirati teritorijalnu cjelovitost ako mi dopuštamo da u našem moru netko slobodno izlovljava ribu? Drugim riječima, pitam se podrazumijeva li očuvanje teritorijalne cjelovitosti odustajanje od ZERP-a? Drugo, nemamo definiranu ni neovisnost, jer smo ovisni o stranim novcima, uvoznoj hrani i energiji. Ovisnost uvijek stvara nestabilnost, a ona nesigurnost. Zato bi s obzirom na sadašnju situaciju trebalo definirati nacionalne ciljeve oko kojih neće biti stranačkih sporova. Oni mogu postojati samo po pitanju političkog natjecanja, odnosno tko će bolje, jeftinije, jednostavnije i kvalitetnije ostvariti te ciljeve.

Ako Hrvatska ostane u vječitoj krizi, to zaista nikoga u svijetu neće brinuti tako da je iluzorno očekivati kako će nas netko spasiti. Zaista najviše možemo napraviti sami za sebe, za svoga susjeda i lokalnu zajednicu, a time i za državu

Padat će plaće i mirovine VL Konkretno, s čim je Hrvatska danas suočena u ekonomskom smislu? Jurčić Suočena je s dvije situacije. Prvo, kao država suočena je s visokom zaduženošću od 40 milijardi eura prema inozemstvu, pri čemu je naša sadašnja godišnja proizvodnja u tom iznosu. Međutim, kako na taj vanjski dug treba plaćati kamatu koja iznosi 7 posto, dizanje proizvodnje za 7 posto značilo bi da imamo iznos taman toliki da se plati kamata i da nam ništa ne ostaje za bolji život. Na žalost, mi ove godine nećemo ni imati za 7 posto veću proizvodnju, već vjerojatno manju za 5 posto što znači kako neće biti mogućnosti za poboljšanje životnog standarda hrvatskih građana. Dakle, ni plaća, ni mirovina, a niti boljih zdravstvenih usluga. Jednostavno, toliko smo zaduženi da ne možemo očekivati poboljšanje standarda. Drugo, u okviru toga duga hrvatski su građani dužni 20 milijardi eura, što znači kako u ovoj situaciji pada proizvodnje građanima dolaze rate na otplatu dugova. Međutim, javlja se i treći, operativni problem jer Hrvatska nema aktivnu politiku kako povećati dohodak kroz povećanje domaće proizvodnje, već se bavi pitanjem kako raspodijeliti sve manji nacionalni

intervju

dohodak. Zbog toga je došlo do štrajkova u travnju, odnosno zbog najavljenog smanjenja plaća zaposlenicima u javnoj upravi. Onima koji rade u privatnom sektoru također će pasti plaće zbog smanjivanja proizvodnje, tako da je Hrvatska sada suočena s prvim stadijem i efektom dužničke krize. VL Kako se onda održava tečaj kune i kakva-takva ﬁnancijska stabilnost? Jurčić U proteklom vremenu skupili smo u centralnoj i komercijalnim bankama devizne rezerve koje nisu dolazile iz naše proizvodnje, već iz zaduženja. Kad su se naše banke zaduživale u inozemstvu da bi nama dale novce, onda je centralna banka propisala kako od tog zaduživanja komercijalne banke trebaju staviti u depozite po 20-30 posto, i sada crpimo te rezerve. Jednostavno rečeno – Hrvatska vozi na rezervi. Novih novaca nema, rezerve se tope, pa je samo pitanje vremena koliko ćemo ih brzo potrošiti, odnosno hoće li to biti do kraja ove godine ili početkom sljedeće godine. VL Kakve će biti posljedice za hrvatske građane? Jurčić Ako se ništa ne poduzme, posljedice će biti izražene u radikalnom padu standarda. Ne samo da će padati plaće, već postoji opasnost da padnu mirovine, zdravstvene usluge i sve

Jurčić u šetnji Virom u društvu virskog načelnika i vijećnika Općinskog vijeća

VL Možete li u brojkama izraziti te negativne ekonomske trendove u proizvodnji? Jurčić Godišnje više trošimo nego proizvodimo u prosjeku za 4 milijarde eura, i taj je model sada potrošen. To se jednostavno vidi u proračunu koji se u obimu većem od 50 posto punio na granici, odnosno od uvozne robe na koju otpada 60 posto naše potrošnje. Na granici smo naplaćivali carinu, trošarinu i PDV, i taj je novac išao u proračun. Kako nam sada uvoz pada za 20 do 30 posto, taj prihod s granice nedostaje u proračunu. Pored toga, prva tri mjeseca u ovoj godini u Hrvatskoj je osobna potrošnja kroz trgovinu na malo pala za 17 posto, pa je i tu izgubljen dio PDV-a, kao što je izgubljen zbog činjenice kako je i domaća proizvodnja u istom vremenu pala u prosjeku za 10 posto. Zbog te situacije sada imamo problem, pa rebalans proračuna, odnosno njegovo rezanje, neće biti dovoljno. VL Što će se dogoditi? Jurčić Na jesen ćemo s proračunom ići još prema dolje što će prouzročiti manju državnu potražnju, a time i manju domaću proizvodnju. Bez sumnje, nalazimo se u negativnom ciklusu. VL Hrvatski voćari kažu kako bi s novcima koji su do sada ulagani u uvoz stranog voća, hrvatsko voćarstvo danas bilo na visokoj europskoj razini. Je li to dio rješenja za Hrvatsku? Jurčić Mi smo prošle godine uvezli inozemnu robu u vrijednosti od 22 milijarde eura, dok smo izvezli robe u vrijednosti od svega 10 milijardi eura. Od tih 22 milijarde eura koje smo potrošili na uvoz, barem 15 milijardi eura mogli smo utrošiti na domaću proizvodnju tih uvezenih roba. Znači, ne samo za proizvodnju voća, već i za tekstil, drvo, metal i sve ono za što u Hrvatskoj imamo uvjete i što možemo proizvoditi. Ali, to je već ekonomska politika koju mi nemamo. Primjerice, da uložimo u domaću proizvodnju makar 3 milijarde eura od iznosa koji dajemo za uvoz, ne bi imali pad domaće proizvodnje od 5 posto već rast za godinu dana od 10 posto. Međutim, takvu ekonomsku politiku treba svjesno i stručno kreirati. Nemamo proizvodnu orijentaciju

Imamo ministarstvo regionalnog razvitka, a da tamo nekoga pitate kakva je to politika, odgovor bi bio – nemamo politiku, ali imamo ministarstvo. Sve te nelogičnosti, na koncu, plaćaju hrvatski građani drugo što država ﬁnancira. Mislim kako neće biti dovoljno novca za javne usluge i plaće, a neće biti dovoljno ni za mirovine, pa će sve u prosjeku pasti za 10 posto. Treba sve mijenjati VL Vidite li izlaz? Jurčić Ne, ako se ne promijeni politika. E, sad je pitanje ima li sadašnja politička vlast snage promijeniti vlastitu politiku. To ćemo tek vidjeti, jer treba mijenjati sve – pristup gospodarstvu, politici i društvu. Mi smo do sada imali potrošno društvo s jeftinim kreditima iz inozemstva, pa smo stvorili sustav u kojemu se u Hrvatskoj ništa ne isplati proizvoditi. Drugo, te jeftine kredite iz inozemstva nismo koristili da bi stvarali nova radna mjesta i kreditna sredstva pretvarali u imovinu i proizvodnju, nego smo kreditima kupovali još jeftiniju inozemnu robu. De facto, nismo bili proizvodno nego potrošno društvo, zbog čega se naša industrija demontirala. Inače, suvremena se društva razvijaju od manufakture prema sve složenijoj industriji, dok smo mi naslijedili industriju i praktički je pretvorili u manufakturu.

VL Pa, zašto to ne radi Vlada Republike Hrvatske, ili bolje je pitati – što radi? Jurčić Vlada raspodjeljuje nacionalni dohodak koji se stvara automatizmom. Ona na njega ne djeluje niti ima instrumente kojima bi zaustavila pad proizvodnje, a kamoli da bi je povećala. Kad ste spomenuli voćarstvo, napomenut ću kako godišnje trošimo 75 do 80 tisuća tona jabuka, od kojih uvozimo 25 tisuća tona, iako imamo mogućnost da proizvodimo svih 80 tisuća tona i da budemo izvoznici umjesto uvoznici. Međutim, sustav u Hrvatskoj napravljen je tako da se to ne isplati raditi. Za ne vjerovati je i da uvozimo 90 posto mrkve, a imamo milijun hektara neobrađene površine. Uvozimo i 50 posto mesa, dok su nam pašnjaci prazni i ljudi nezaposleni, a također i namještaj koji Talijani, Austrijanci i Slovenci proizvode od našeg drveta. To su sve problemi s kojima se suočava Hrvatska, a ekonomska ih politika ne rješava iako ima resurse koji ne koštaju ništa. Pogledajte samo primjere iz svijeta, od razvijenih zemalja koje se sada suočavaju s ekonomskom krizom i koje, poput Amerike, Engleske i Njemačke, sve snažnije potiču vlastitu proizvodnju. S druge strane, Hrvatska se ponaša kao da se ništa ne događa. VL Nije li onda riječ o namjeri, a ne o nestručnosti ili slučaju? U Grčkoj koja je članica EU postoji zakonska zaštita domaće proizvodnje voća i povrća. Mislim da uvoze samo ananas kojega ne proizvode. Jurčić Točno, ni nama nitko ne priječi zaštititi domaću proizvodnju. Dapače, čak bi za projekte oživljavanja proizvodnje dobili novce od Europske unije, ali jednostavno nemamo proizvodnu orijentaciju niti politiku usmjerenu na proizvodnu orijentaciju. Hrvatska će silom prilika morati smanjiti potrošnju, što će biti prvi prijedlog Međunarodnog monetarnog fonda. VL Što Vi mislite o tome, odnosno što bi bio Vaš prijedlog?

svibanj | lipanj

ljubo jurčić nastavak

Ured Turističke Zajednice Općine Vir uoči početka nove

Jurčić Moj je prijedlog, s obzirom da će se potrošnja ionako sama od sebe regulirati, da se stvori politika za povećanje proizvodnje. Naravno, ne ona politika koja će «tjerati» na proizvodnju, već ona koja će stvoriti uvjete da se u Hrvatskoj isplati proizvoditi, izvoziti i raditi. Sada se ne isplati ni raditi, ni proizvoditi, ni izvoziti, zbog čega u temelju imamo jedan sociološki problem, a taj je da u Hrvatskoj imamo najmanji radni kontingent. Da bi država koliko-toliko normalno funkcionirala mora imati najmanje 60 posto ljudi u radnom kontingentu, a Hrvatska ga ima oko 55 posto. Od te brojke treba oduzeti 260 tisuća ljudi koji ne rade, dok ih od 1,5 milijuna koji rade polovica stvara samo dodanu vrijednost. Svi ostali žive na račun onoga što proizvodi 800 tisuća ljudi. Zato je temeljni hrvatski problem stvaranje kulta nerada. Brojnim administrativnim mjerama, zakonima i politikom sposobne ljude za rad izgurali smo iz radnog kontingenta, pa je sada pitanje kako ih vratiti natrag u posao, jer uvijek mogu reći kako je jeftinije neraditi za dvije tisuće kuna koje se dobivaju nego raditi za tri ili četiri koliko se radom može dobiti. To Hrvatska ﬁnancijski više ne može izdržati.

Dogovoreni su nastupi glazbenih sastava Tempo i Joy 11. i 18. srpnja, potom će 1. kolovoza nastupiti KUD-ovi iz Zagreba, Varaždina i virski Sveti Ivan, 5. kolovoza organizirat će se već tradicionalna smotra klapa, a 8. kolovoza također tradicionalni festival pjevača amatera Dalmaciji s ljubavlju

Rješenje na lokalnom nivou VL U kojoj mjeri jedna lokalna zajednica, poput virske, može gospodarski biti uspješna i biti izuzeta od općeg ekonomskog sivila u Hrvatskoj? Jurčić Ova kriza počela je iz Amerike i globalno se raširila, ali će njezino rješenje doći s lokalnih razina i ići će prema vrhu. Prvo, kad se kriza počne rješavati u Americi i Europi, veliko je pitanje hoće li se to rješenje dotaći i nas, jer se mora imati na umu kako je od 190-200 zemalja u svijetu, njih 170 u vječitoj krizi. Ako Hrvatska ostane u vječitoj krizi, to zaista nikoga u svijetu neće brinuti tako da je iluzorno očekivati kako će nas netko spasiti. Zapravo, to je štetna i opasna politika. Zato je sve na nama; zaista najviše možemo napraviti sami za sebe, za svoga susjeda i lokalnu zajednicu, a time i za državu. Najlakše i najbrže se nešto konkretno može napraviti u manjim lokalnim zajednicama, pa bi rješenje krize trebalo ići upravo s lokalnog nivoa. One bi se trebale okrenuti sebi i iskorištavanju vlastitih resursa i mogućnosti za dobrobit svojih građana. U suradnji s državom, odnosno decentraliziranim sredstvima, to se može i udvostručiti pa lokalna zajednica nužno ne mora snositi posljedice krize. VL U slučaju da SDP dobije vlast na narednim parlamentarnim izborima te da se realizira Vaša ekonomska strategija, za koliko bi vremena hrvatski građani mogli očekivati bolji život? Jurčić Najdalje za dvije godine. Svaka industrija ima svoj ciklus, pa se tako u industriji metala, drveta, tekstila, u elektro, kemijskoj ili strojarskoj industriji rezultati mogu očekivati već za šest mjeseci, dok bi prvi značajni rezultati za poljoprivredu i turizam došli za godinu dana. Općenito bi zbroj svih tih rezultata i postignuća u različitim oblastima, s obzirom da smo mala zemlja, bio za većinu građana vidljiv za dvije godine. Po pojedinim djelatnostima, rekao sam, to bi bilo i znatno brže, a u nekima i duže. Ako hoćete popraviti sliku voćarstva i danas posadite jabuku, morate čekati na plod od 3 do 5 godina. Tako je i sa vinogradima. Ukupno, riječ je o ekonomskoj politici poticanja svake pojedine djelatnosti i proizvodnje, svake regije, koja bi kao pozitivan trend kontinuirano rasla. Kod nas sve postoji, samo treba udahnuti duh ekonomske politike, ali ne generalno, već speciﬁčno za svaku djelatnost. Na primjer, mi se sada zaklinjemo kako nam je turizam strateška grana, ali da pitate premijera ili ministra turizma koji su bitni elementi te turističke strategije, koji su ciljevi i koje procedure za ostvarenje tih ciljeva, ne bi dobili odgovor. Ista je stvar i sa poljoprivredom za koju dajemo sve više novca i sve veće subvencije, a istovremeno uvozimo sve više hrane. Imamo i ministarstvo regionalnog razvitka, a da tamo nekoga pitate kakva je to politika, odgovor bi bio – nemamo politiku, ali imamo ministarstvo. Sve te nelogičnosti, na koncu, plaćaju hrvatski građani.

virski list

ako sve ponude za ovogodišnje sezonske nastupe na Ljetnoj pozornici još uvijek nisu došle na adresu virskog Ureda Turističke zajednice Općine Vir, sa sigurnošću se može kazati kako ni ova turistička sezona neće biti lišena događaja, zabave, nastupa pjevača, KUD-ova, klapa i bendova, umjetničkih izložbi i onog prepoznatljivog ljetnog šušura. Kao i svih prošlih godina, dio organizacije oko ljetne zabave na plećima je virskog Ureda Turističke zajednice Općine Vir. «Ove ćemo godine biti nešto skromniji s ponudom ljetnih događanja zbog ograničenih sredstava, ali mislim kako će još uvijek biti dovoljno raznolike zabave za sve. Jedan dio programa još uvijek dogovaramo», kaže direktor virskog TZ-a Šime Vučetić. Tako Vučetić ističe kako je Ured TZ-a ograničen u potrošnji s obzirom na ukupni godišnji proračun nešto veći od 1,8 milijuna kuna, te činjenicu da su od ove godine izdvajanja prema niskotarifnoj avionskoj kompaniji Ryan Airu pet puta veća. Drugim riječima, od prošlogodišnjih 10 tisuća kuna zbog otvaranja novih zračnih linija narasla su na 50 tisuća kuna, čime je «pojedeno» barem nekoliko ljetnih večeri u organizaciji TZa. Tako ove ljetne sezone neće biti virskog kartaškog turnira u briškuli i trešeti, a izostat će i jednodnevna fešta povodom otvaranja Virskog ljeta.

Ljetna događanja Ono što je sigurno i potvrđeno datumima, nastupi su glazbenih sastava Tempo i Joy 11. i 18. srpnja na Ljetnoj pozornici, potom na istom mjestu 1. kolovoza nastup KUD-ova iz Zagreba, Varaždina i virskog Svetog Ivana, 5. kolovoza organizirat će se već tradicionalna smotra klapa, a 8. kolovoza također tradicionalni festival pjevača amatera Dalmaciji s ljubavlju. Ured Turističke zajednice u iščekivanju je dogovora s udrugom ART.a iz Zagreba, koja je na Viru boravila prošle godine organizirajući brojne likovne i radionice iz primijenjenih umjetnosti na otvorenom, a pregovara se i oko novog nastupa kazališnih amatera. Podsjetimo, amatersko kazalište Bracera iz Supetra na Braču već je gostovalo na Viru sa svojom hitpredstavom Jubavi, jubavi, a ove bi godine mogli predstaviti svoj novi dramsko-humoristični komad. Sa Šumom Striborovom prošlo su se ljeto predstavili glumci iz zagrebačkog dječjeg kazališta Smješko, ali kako se do sada još nisu javili, upitno je hoće li biti kazališne predstave za djecu. Nešto manje neizvjesnosti vezano je uz umjetničke izložbe, koje bi ovo ljeto najvjerojatnije trebale zaživjeti u novom prostoru. «I ove ćemo godine imati izložbe, ali se nadam kako će se

turističke sezone i deﬁniranja ljetne ponude događaja

Kuda ovog ljeta? - pitaju se turisti

Klape, nastup KUD-ova, glazba i likovne izložbe organizirati u prostoru škole, a ne u župnom uredu. To je frekventniji prostor koji se nalazi do ceste, pa je pretpostavka kako bi svojom blizinom i pristupačnošću osigurao znatno veći posjet gostiju i ostavio dojam pravog događanja», kaže Vučetić. Kao i prošle godine, virskoj bi se javnosti i gostima otoka ponovno trebao predstaviti zagrebačko-virski slikar Danijel Šokec, a pored njega očekuje se dolazak slikarice Anke Jović, čiji je prošlogodišnji rad Morska čarolija odabran za originalni suvenir Malog Lošinja.

kako bi na stvaranju takvog turističkog imidža trebali raditi svi; od vlasnika restorana i apartmana do Turističke zajednice kao inicijatora. Međutim, čini se kako se zapelo već na prvim koracima uslijed nedovoljnog interesa virskih ugostitelja i iznajmljivača smještaja. «Na žalost, s ovakvim načinom do toga će se teško doći. Od toga naravno ne odustajemo, ali je riječ o procesu koji traje. Puno se još mora napraviti», zaključuje Vučetić.

Virska turistička ponuda A kada je u pitanju samostalni prihod Ureda TZ-a, analizirajući prva četiri mjeseca ove godine Vučetić je ustanovio manji prihod za 15 posto u odnosu na prošlogodišnji te za 40 posto manji broj noćenja na Viru. «Još ćemo vidjeti kako će teći ovogodišnja sezona, ali prema onome što sam vidio na terenu zaključujem kako imamo jako puno stranih državljana koji se uopće ne prijavljuju. Nije riječ o neupućenosti, jer je riječ o ljudima koji posjeduju terene i kuće na otoku», dodaje direktor TZ-a. Prošle godine iz virske Turističke zajednice najavili su, rukovodeći se interesima turista i gostiju otoka, pokušaje u stvaranju prepoznatljive virske turističke ponude. Ideja je bila

svibanj | lipanj

Predstavljamo veliki projekt uređenja 4,5 kilometara obalnog pojasa od Luke Porat do uvale Prezide

Virska rivijera za 21. stoljeće Istočni i zapadni lučki bazen buduće Luke Porat

virska rivijera

Ovisno o interesu privatnih investitora, ﬁnancijskim mogućnostima Općine Vir i drugih ulagača, ovaj projekt u potpunosti bi se mogao realizirati kroz 10 do 20 godina i prema prvim kalkulacijama koštao bi oko 350 milijuna kuna

ada se za nekoliko godina na mjestu oko sadašnjeg virskog Mula izgradi moderno uređena i opremljena lučka infrastruktura s bazenom za brodice domaćeg stanovništva, lukobranskim objektom s pristanom za prihvat manjih plovila javnog pomorskog prometa, izletničkih i opskrbnih brodova s površinom akvatorija od 1,8 tisuća metara kvadratnih i 320 vezova te ukupnom duljinom lukobranskog objekta od 120 metara, otok Vir će dobiti reprezentativni širi lučki prostor. No, projekt uređenja i deﬁniranja Luke Porat samo je dio većeg projekta uređenja cjelokupnog obalnog pojasa od sadašnjeg Mula do uvale Prezida u dužini od 4,5 kilometara, na kojemu će prema Idejnom rješenju splitskog arhitekte Ivice

svibanj | lipanj

obalno uređenje nastavak

850 metara obalnog područja u predjelu Luke

Galassa nizovi marina, kupališta, sportskih terena, parkirališta, suvremenih ugostiteljskih objekata, šetnica, zelenih pojasa, asfaltiranih pristupnih putova i otvorenog bazena olimpijskih dimenzija činiti – buduću virsku rivijeru. Ovisno o interesima velikih privatnih investitora, ﬁnancijskim mogućnostima Općine Vir i drugim ulagačima u ovaj projekt, on bi se u grubim računicama u potpunosti mogao realizirati kroz 10 do 20 godina i prema prvim kalkulacijama koštao bi oko 350 milijuna kuna. «Nesumnjivo je kako je Vir otok s mediteranskom dušom. On sa svojim ukupnim prostornim potencijalom i ljepotom krajolika upravo izaziva i provocira te dovodi ljude u situaciju da borave na njemu. Možda i najpotentniji dio tog otočnog prostora je njegov jugozapadni dio, jer bez obzira na neke opravdane primjedbe vezane uz urbanizaciju samog naselja, može se zaključiti kako vizura mjesta gledana s mora djeluje izrazito privlačno i kako taj prostor nije degradiran ili devastiran. To otvara mogućnost da se Vir deﬁnitivno približi moru kako kroz javne, tako i kroz ekskluzivne sadržaje, čime se ne stvara samo rivijerna slika mjesta već i mogućnost općeg gospodarskog razvoja otoka», govori arhitekt Galasso predstavljajući svoje Idejno rješenje cjelokupnog uređenja obalnog pojasa otoka Vira od uvale Sapavac i Luke Porat do uvale Prezide s četiri posebno uređena punkta.

Splitski arhitekt Ivica Galasso

Uređenje Luke Porat Riječ je o uređenju mikrolokacija spomenute Luke Porat, potom uvale Radovanjica, predjela Luke i uvale Prezide na kojoj bi po Idejnom rješenju uz uređenje njezinog kopnenog dijela trebala biti i izgrađena ekskluzivna marina izvučena na morski dio uvale. Svi zahvati koji će se postupno, ovisno o ﬁnancijskim mogućnostima i interesu investitora, izvoditi na svim pojedinim dijelovima ovog velikog projekta uređenja virske

virska rivijera

70 milijuna kuna koštat će izgradnja i uređenje Luke Porat

obale, u suštini nisu izolirani već su sastavni dio mogućnosti kontinuiranog rješenja uređenja. Njime se ostvaruje mogućnost odvijanja javnog pomorskog prometa, prometa nautičara i izletničkih plovila, prihvata ribarskih plovila, sporta, rekreacije te kupališnih aktivnosti. Prije od svih i u skladu s trenutnim mogućnostima i potrebama Općine Vir, pristupit će se uređenju i izgradnji prve takve mikrolokacije, Luke Porat, čije bi kompletno uređenje i izgradnja koštalo oko 70 milijuna kuna. Po sadašnjem stanju, ona se sastoji od lučkog bazena za brodice virskih stanovnika i površinom akvatorija od 1,8 tisuća metara kvadratnih te kapacitetom za dvadesetak barki, potom lukobranskim objektom sa pristanom za prihvat manjih brodova javnog pomorskog prometa, te izletničkih i opskrbnih brodova. Od 120 metara duljine lukobranskog objekta, 40 metara otpada na pristanišnu obalu za brodove javnog pomorskog prometa. «Svaka luka predstavlja najvažniju kariku u transportu putnika i roba, ali ovisno i o nekim drugim sadržajima kao što su nautika i sportske lučice, ona utječe na sadržajno i prostorno formiranje pripadajućeg prostora. Zato možemo reći kako se u svim našim lijepim mjestima i gradovima uz luku formirao centar naselja, ili u obrnutom slučaju, kako centar naselja generira luku. Na Viru, Luka Porat je i u prostornom i metaﬁzičkom pogledu jedna izvanredna točka, ona centralnom kopnenom dijelu daje potenciju jer se na njemu mogu stvarati nove strukture», naglašava Galasso. Tako je u svom akvatorijalnom dijelu luka formirana od dva lučka bazena – istočnog i zapadnog – čiju prostornu razdjelnicu čini upravo lukobranski objekt. U zapadnom lučkom bazenu projektom je predviđen prihvat plovila različitih namjena, zatim gat s pumpnom stanicom za opskrbu svih vrsta plovila gorivom, te sportska luka za stanovnike Vira. Dimenzijama i kapacitetima zapadni lučki bazen imao bi vez za plovila pomorskog prometa duljine 110 metara uz istovremeni prihvat 2 do 3 broda dužine 20 do 30 metara, ribarski vez duljine 90 metara uz smještaj 6 koča, te spomenuti gat s pumpnom stanicom na vanjskoj strani sekundarnog lukobrana sportske lučice duljine od 60 i širine 10 metara. Prema Idejnom rješenju arhitekta Galassa i njegove tvrtke Obala iz Splita, raspoložive kopnene površine sportske luke iznose 8,5 tisuća metara sa suhim vezom za 80 do 100 plovila. Istočni lučki bazen sa pripadajućim kopnenim površinama predstavlja luku nautičkog turizma, odnosno marinu sa 2, 3 ili 4 sidra. U odnosu na veličinu raspoloživog akvatorija, ili planirane površine kopnenog dijela luke, razrađene su tri varijante nautičke luke u odnosu na angažman kopna prema kojima bi najveća površina akvatorija iznosila 23 tisuće metara kvadratnih uz najveću raspoloživu kopnenu površinu bez površine lukobranskog objekta od 16 tisuća kvadratnih metara, i 182 vezova za brodove.

Ukupni kapaciteti nautičkih i domicilnih vezova unutar akvatorija u Luci Porat tako bi iznosili oko 320, dok bi broj suhih vezova bio između 80 i 100. Izdvojeno parkiralište imalo bi 65 mjesta uz novoostvarene kupališne površine za ukupno 720 kupača. «Ta bi novouređena Luka Porat trebala bitno utjecati na formiranje centra Vira. Našim zahvatom, ona bi od lokalnog značaja prerasla u luku županijskog značaja. Obnovili smo i povećali snagu lukobrana te formirali dva lučka bazena», dodaje Galasso. Uvala Radovanjica i predio Luke Od Luke Porat, dužobalnom šetnicom dolazi se do druge mikrolokacije, uvale Radovanjice, gdje se od uređene šetnice prelazi na kupališne površine. Na kopnenom dijelu tog obalnog pojasa nalazi se prostor kampa, a u zaleđu šetnice prometnica sa stambenim objektima i turističko-ugostiteljskim sadržajima, dok u akvatoriju dominiraju dva improvizirana nasuta pristana pojedinačne dužine 50 i 100 metara. Zahvatima na ovom dijelu planira se realizirati biciklistička staza te ozelenjene i šljunčane kupališne zone koje bi se na pojedinim dionicama razgraničavale uređenom stazom, dok bi na drugim mjestima bile u slobodnom spoju. U akvatoriju, na poziciji nasutih pristana, planira se izgradnja bazena, odnosno punkta za smještaj plovila u funkciji kupališne aktivnosti – skutera, pedalona, gondola, taxi brodica i slično, a do samog punkta realizirala bi se pristupna cesta s parkiralištem i prostorom za izgradnju tipičnih pratećih sadržaja od ugostiteljsko-zabavnih do plažnih objekata sa štekatima i sanitarnim objektima. Svi planirani objekti nalaze se na četiri pozicije na ukupno 28 tisuća metara kvadratnih i kapacitetom za više od 2,3 tisuće kupača, a na akvatoriju površine 4 tisuće kvadrata moglo bi se smjestiti 58 brodova duljine od 6,5 do 9,5 metara. Njezino uređenje predviđa izdvajanje od 28 milijuna kuna. Treća mikrolokacija u sklopu uređenja obalnog pojasa nalazi se u predjelu Luke na duljini obalnog pojasa od 850 metara i na kojoj trenutno ne postoji uređena prometnica ni šetnica. U zaleđu njezinih plažnih površina smještena su tri autokampa, pojedinačni ugostiteljski objekti s pripadajućom lučicom kapaciteta od 20 do 25 vezova. Projekt arhitekta Galassa i njegove tvrtke Obala planira realizaciju dvosmjerne ceste s obostranim parkiralištima uz koju je predviđena šetnica i nogostup s biciklističkom stazom. Južno od šetnice uredile bi se jednim dijelom hortikulturno, a drugim slobodno šljunčane plažne površine za čiju bi se stabilizaciju realizirali kupališni platoi. Dva su punkta zamišljena na ovoj mikrolokaciji: sportski centar na moru i lučica na postojećoj lokaciji. Sportski centar je na osnovnu prometnicu spojen cestovnim

Prometna situacija Kako nekontrolirana urbanizacija otoka Vira nije pružila prave mogućnosti za koncipiranje ulične mreže koja bi svojim karakteristikama i dimenzijama udovoljavala realnim potrebama, već egzistira kao svojevrsna spojnica parcela koje se kreću okomito prema moru, uređenjem obalnog pojasa pružila se mogućnost uređenja i osmišljavanja jedne prometnice. Splitski arhitekt Ivica Galasso drži kako uređenje obalnog pojasa od Luke Porat do uvale Prezide daje sjajnu mogućnost uređenja prometnice koja ide od državne ceste D-4 i koja se potom spaja na cestu kod uvale Radovanjica. Osim te longitudinalne prometnice, Galassovo Idejno rješenje duž cijelog obalnog pojasa provlači i šetnicu

koja je na pojedinim dijelovima sastavni dio nogostupa koji prati cestu, a uz nju su postavljena i parkirališta. Također, osim šetnice koja je uređena zelenilom, postoji i biciklistička staza duž cijele trase. «Upravo imajući u vidu longitudinalnost te ceste i činjenicu da ona traje 4 ili 5 kilometara, na usiljeni smo način radili krivine u trasi, odnosno naizmjenična parkirališta s obje strane kako bi došlo do smirivanja prometa. Uveli smo i još jednu komponentu, a to je javni promet, pa smo predvidjeli i stajališta za autobuse. Iako nam zadatak nije bio rješavanje prometne situacije, na ovom smo obalnom pojasu napravili i takvo rješenje kao sugestiju», kaže Galasso.

svibanj | lipanj

obalno uređenje nastavak

Ekskluzivna marina u uvali Prezida

pristupom i parkirališnim prostorom, a u svom sadržaju uključuje bazen olimpijskih dimenzija sa slatkom ili slanom vodom, teniskim terenima, terenom za odbojku, objektom sa klupskim sadržajima i ugostiteljskim objektom. Lučica bi se uredila dogradnjom postojećeg bazena te formiranjem dodatnog lučkog bazena s ukupnom površinom akvatorija lučice od 9,1 tisuća metara kvadratnih, kopnenom površinom lučice od 2 tisuće kvadrata, parkiralištem u neposrednoj blizini lučice te različitim sportskim sadržajima uz lučicu, od manjeg objekta za sportske rekvizite, teniskog igrališta, igrališta za odbojku i odbojku na pijesku te igrališta za badminton. Zelene plažne površine bile bi smještene na nešto više od 9,2 tisuća metara kvadratnih s kapacitetom za 462 kupača, dok bi šljunkovite plažne površine i sunčališta na više od 17 tisuća kvadrata predviđale kapacitet za 1,7 tisuća kupača. Na ovoj bi trećoj mikrolokaciji bilo ukupno izgrađeno 341 parkirališno mjesto na izdvojenim i parkiralištima uz cestu, a ukupna cijena izgradnje i uređenja Luke iznosila bi 50 milijuna kuna. Ekskluzivna marina Prezida Na dužini obalnog pojasa na četvrtoj mikrolokaciji u uvali Prezida od jednog kilometra, za sada ne postoji uređena prometnica ili šetnica pri čemu je veći dio kopnenog dijela obalnog pojasa urbaniziran kućama i ugostiteljskim objektima, dok je manji dio u zaleđu obale neizgrađen. Južno od pristupne ceste i šetnice-pločnika zahvatima se planira uređenje dodatnih kupališnih ozelenjenih i šljunkovitih površina, dok je na zapadnom dijelu uvale Prezida planirana izgradnja posebnog parkirališta s ugostiteljskim i klupskim

virska rivijera

sadržajima te nogometnim igralištem, teniskim terenima, igralištima za odbojku na pijesku i badminton te kuglačkom stazom. Kapacitet parkirališta uz sportske objekte iznosio bi 94 mjesta, a uz prometnicu 164 mjesta. Na ovoj mikrolokaciji planirana je i izgradnja ekskluzivne marine, o čemu Galasso kaže: «U početku su razmišljanja bila usmjerena na to da se marina nasloni na kopno, odnosno na javni prostor otvoren svima, koji bi potom postao zatvoreniji, ekskluzivni prostor. Međutim, ako bi ona bila naslonjena na obalni prostor i radila se kao Porat, onda bi se poništio kupališni prostor i sve vrijednosti javnog prostora, zbog čega sam marinu smjestio u more koje je na tom dijelu podatno zbog manjih dubina. Na taj način taj prostor postaje izuzetan, jer Viru nismo oteli aktivan dio morskog i kopnenog prostora, dok s druge strane investitor ima mogućnost da na ekskluzivnom prostoru otoka čini što hoće. Mislim da bi to bio doprinos kvaliteti Vira». Riječ je o marini sa 4 sidra i s zaštićenom površinom akvatorija od 41,5 tisuća metara kubnih, pri čemu bi površina otoka marine s plažama iznosila 22 tisuće metara kvadratnih i kapacitetom za 650 kupača te ukupno 184 mjesta za parking na otočnom i kopnenom dijelu. Duljina glavnog lukobrana bila bi 430 metara uz duljinu otoka od 330 metara i širinu od 45 do 85 metara. Na novoostvarenim kupališnim površinama zelenih i šljunkovitih plažnih površina moglo bi se smjestiti više od 3,5 tisuća kupača te 444 automobila na planiranim prostorima za parking. Uređenje ovog dijela obalnog i morskog pojasa s marinom u moru koštalo bi oko 200 milijuna kuna.

Luka Porat, presjek

Predio Luke, presjek

Vrijednost projekta 350 milijuna kuna Zbirno, ukupni kapaciteti Luke Porat, bazena u uvali Radovanjica, lučice u predjelu Luke te marine Prezida iznose 798 vezova, dok je na 102 tisuće metara kvadratnih ozelenjenih i šljunčanih plaža predviđeno ukupno 8 tisuća i 720 kupača. Na parkirališnim mjestima uz prometnicu te izdvojenim parkiralištima na sedam točaka, sveukupno je planirano realiziranje 926 parkirališnih mjesta. Sve skupa… «Ovaj je projekt svakako određena vrijednost u kunama ili eurima, što nužno ne mora biti i konačna cijena koštanja pri izvođenju cjelokupnog projekta. Ona se uglavnom snižava kroz daljnja tehnička rješenja i na natječajima kada se ustupaju poslovi, no globalna procijenjena vrijednost za cjelokupan projekt bila bi 350 milijuna kuna», kaže Galasso.

Detalj uređenja uvale Radovanjica

svibanj | lipanj

U tijeku izvođenje radova na brojnim projektima komunalnog uređenja otoka Vira

Asfaltiranje glavne ceste u uvali Žitna

Nova vizura Žitne uvale U sklopu velikog komunalnog projekta rekonstrukcije i izgradnje nerazvrstanih cesta, koji se u raznim dijelovima i naseljima otoka Vira izvodi od siječnja ove godine, u svibnju je asfaltirana i glavna ulica uz more u uvali Žitna. Ona je tako produžena na zapadni dio kako bi se spojila s Bobovikom te kako bi se asfaltirao svaki ulaz i izlaz na uvalu i plažu. Riječ je o 13 sporednih ulica na kojima sada stoji novi asfalt, o čemu direktor komunalne tvrtke Vir održavanje Ante Marasović kaže: «Sada je ovaj dio Žitne doveden do dobrog oblikovnog statusa, a ono što slijedi uređenje je plaža kako bi cjelokupan predio bio na primjerenoj estetskoj i funkcionalnoj razini. Svakako je riječ o jednoj od najbolje uređenih plaža na otoku». Proﬁl voznog traka u Žitnoj je takav da su obostrano postavljeni rubnjaci i potporni betonski zidovi do morske strane kako ne bi došlo do erozije i urušavanja. Sve skupa, uređeno je i asfaltirano 650 metara puta na glavnoj cesti koja okružuje uvalu, s širinom ceste od 5 metara te trotoarom od 1,5 metara širine. Dovršetkom ovog projekta asfaltiranja, u Žitnoj uvali asfaltirane su sve površine pa bi se najvjerojatnije do kraja sezone pristupilo uređenju plaža, a potom i postavljanju javne rasvjete. Tako je Žitna uvala, uz postojeće uređenje obalnog dijela, dobila potpuno novu vizuru i uz dodatno hortikulturno uređenje sasvim je sigurno kako će

virski list

Novouređena cesta s rubnjacima u Žitnoj

stanovnici i posjetitelji Žitne uvale dobiti okružje dostojno ugodnog življenja i odmora. Inače, asfaltiranje ove ulice uz plažu u uvali Žitna spada u dio projekta koji Općina Vir ﬁnancira iz vlastitih sredstava. Projekt rekonstrukcije i izgradnje nerazvrstanih cesta vrijedan 5,4 milijuna kuna u sklopu kojega je do sada asfaltirano šezdesetak ulica i putova, bliži se svom završetku. Nakon što završe radovi na postavljanju kanalizacijskih i vodovodnih cijevi u dijelu ulice Stari put, uslijediti će i asfaltiranje te ulice koja je u svom većem dijelu već dobila novi sloj asfalta.

Asfaltiranje Starog puta «Sve asfaltirane ulice su i kablirane, što znači kako je u proﬁl ulica stavljeno 10,5 kilometara kabela i na svakih 30 metara izvršena je priprema za stavljanje stupova javne rasvjete», kaže direktor Vir održavanja Ante Marasović i napominje kako je Stari put većim dijelom asfaltiran, a nakon što izvođač radova na vodovodizaciji Vira zadarska Vodoinstalacija postavi cijevi za izgradnju vodovodne i kanalizacijske mreže otoka Vira, asfaltirat će se i preostali dio Starog puta. Na njegovom asfaltiranju izvršilo se 18 prekopa, što znači kako su poprečno ugrađene cijevi za priključenje sporednih ulica na javnu rasvjetu. A kada se ispune tehnički uvjeti, odnosno kada se dobije građevinska dozvola, u tom će se naselju priključiti javna rasvjeta.

Na veći dio Starog puta postavljen je asfalt

Rasvjeta od mosta do centra Komunalna tvrtka Vir održavanje pred dobivanjem je lokacijske dozvole za projekt uređenja i postavljanja javne rasvjete na dionici od virskog mosta do centra Vira. Uz taj projekt, paralelno će se riješiti i pitanje javne rasvjete u Soldatici i Viriću. «Projekt je napravljen i suglasnost od Elektre dobivena», kaže direktor Vir održavanja Ante Marasović. Po troškovniku, projekt postavljanja javne rasvjete na spomenutoj trasi iznosi 2 milijuna i 350 tisuća kuna bez PDV-a, a postavit će se ukupno 134 rasvjetna tijela. Ono što je važno, napominje Marasović, je činjenica

kako se radi o štedljivoj javnoj rasvjeti. To znači kako će postojati tehnička mogućnost da se njezina potrošnja poslije 23 sata u zimskom periodu i u jedan sat iza ponoći u ljetnoj sezoni smanji za 50 posto, čime će se osigurati značajna ﬁnancijska ušteda za Općinu Vir koja po sadašnjem standardu potrošnje izdvaja od 50 do 80 tisuća kuna mjesečno za javnu rasvjetu. Nakon dobivanja lokacijske dozvole, zatražit će se i potvrda glavnog projekta kako bi cjelokupna javna rasvjeta na otoku Viru bila napravljena u skladu sa svim tehničkim i građevinskim normativima.

Virski zidovi i klupe

75 metara zida u Putu Lučice

Kako bi se dobilo 5 ili više metara širine za potrebe asfaltiranja virskih putova, Općina Vir postigla je sporazum s vlasnicima zemljišta preko čijih će se terena vršiti proširivanje putova. Tim su sporazumom vlasnici zemljišta prepustili Općini za komunalne potrebe dio svojih terena, a za uzvrat im je Općina podigla zidove uz zemljište. Zidovi su podignuti u Lozicama u dužini većoj od 70 metara, i u Putu Lučice u dužini od 75 metara. Istaknimo i kako su u Biskupljači, Velikoj Slatini, Siti, Pedinki i Kozjaku postavljene ukupno 32 klupe, te je s postavljenom stolarijom i farbanjem zidova sanirana ambulanta.

svibanj | lipanj

Konoba Kod Spavalice ugostila Prvi program hrvatskog radija

Priprema uoči nastupa u živo

Radio-valovima Vir je otputovao u svijet U mozaičnoj emisiji koja je koncepcijski podijeljena na predstavljanje Umaga i Vira, pored načelnika Kapovića, profesora Bašića i arheologa Radovića, nastupili su i članovi virskog KUD-a Sveti Ivan pjevajući stare virske pjesme

virski list

a jednu noć Vir je preko radio-valova krajem svibnja otputovao u svijet. Bilo je to u živopisnoj konobi Kod Spavalice gdje je domaćin Antonio Liverić Spavalica ugostio radijskog reportera Gordan Kurtovića, njegovu tehničku ekipu iz HRT-a Radio Zadar i goste emisije. Tako su načelnik Općine Vir Kristijan Kapović, arheolog Mato Radović te istraživač povijesti otoka Vira profesor Ive Bašić govorili o virskoj sadašnjosti, prošlosti i budućnosti u emisiji emitiranoj na Prvom državnom radijskom programu koji se sluša diljem svijeta. U mozaičnoj emisiji koja je koncepcijski podijeljena na predstavljanje Umaga i Vira, pored Kapovića, Bašića i Radovića, nastupili su i članovi virskog KUD-a Sveti Ivan pjevajući stare virske pjesme. Slušatelji ove emisije mogli su čuti i klapu Vir.

Kurtović i tehnička ekipa Radio Zadra

Čašica za dobro raspoloženje

Kopa cura vinograd, vinograd...

Sve štima kod Zorana Gugića

Članovi virskog KUD-a Sveti Ivan zapjevali su slušateljima u cijelom svijetu

svibanj | lipanj

Nova sezona u Drugoj županijskoj boćarskoj ligi

Najintenzivniji virski natjecatelj - Ilija Galiot

Virski plavi u zlatn S

Boćari Vira daleko su od šampionskih ambicija, ali i jednako daleko od posljednjeg mjesta. Nakon 9 odigranih kola imaju 4 pobjede i 5 poraza, a u posljednjem su susretu poraženi kod favoriziranog i vodećeg Bartola Kašića

boćanje

jednom pobjedom i 17 poraza prošle su se sezone iz Prve županijske boćarske lige neslavno i strelovito vratili u staro boćarsko jato, odnosno među županijske drugoligaše gdje su prije dvije sezone ostvarili najveći uspjeh osvajanjem titule prvaka. U novoj sezoni koja je već zakoračila prema sredini natjecanja upravo je i rezultat negdje u prosjeku ili sredini spomenute posljednje dvije sezone. Boćari Vira daleko su od šampionskih ambicija, ali i jednako daleko od posljednjeg mjesta. Nakon 9 odigranih kola imaju 4 pobjede i 5 poraza, a u posljednjem su susretu poraženi kod favoriziranog i vodećeg Bartola Kašića. Kolo prije, na svom su boćalištu na Mulu uspjeli dohvatiti četvrtu ovosezonsku pobjedu protiv žilavih zadarskih Veterana. U prijašnjim su susretima pobijedili Zemunik, Vrsi i Podvršje, dok su poraženi u susretima s Podgradinom, Debeljakom, Svetim Brdom, Grgurom Ninskim i spomenutim Bartolom Kašićem. «Momčad je oslonjena na Darka Bašića i Igora Vučetića, te na Gorana Budiju kada uđe u formu. Oni bi

Tehnika - Igor Vučetić

noj sredini trebali biti nositelji naše igre», kaže predsjednik i boćar Vira Tomislav Bašić koji je u paru s Darkom Bašićem u susretu protiv Veterana upisao prvi ovosezonski poraz u igri parova. «Nije išlo, slabo smo igrali», dodao je Darko. Uz Budiju, među nove-stare igrače spada i Mario Kapović koji je za Vir nastupao prije 12 godina u Regionalnoj ligi. «Dobro mi dođe malo rekreacije, pa iako sam napravio veliku pauzu ipak se ne može zaboraviti igrati. Nekad bude bolje, nekad malo lošije», govori povratnik Kapović. Odličnu je partiju protiv Zadrana zato pokazao uvijek intenzivni Ilija Galiot, koji je Viranima donio prva dva boda u susretu pobjedom u krugu, o čemu je kazao: «Zadovoljan sam jer sam po prvi put nastupio za bodove u krugu i pobijedio, pri čemu sam sa 20 bodova imao 70 posto učinka. Predsjednik Kluba, voditelj momčadi i kapetan su mi ukazali povjerenje, pa je najvažnije da sam to njihovo povjerenje i opravdao».

Odlučnost - Darko Bašić

Koncentracija - Mladen Radović

svibanj | lipanj

Mlađi pioniri NK Vir imali su do sada najuspješniju sezonu u Županijskog nogometnoj ligi mlađih uzrasta

Nogometna budućnost u narančastom Sav talent mladih virskih nogometaša pokazala je utakmica protiv momčadi Zadar II koju su unatoč porazu od 2-4, Virani herojski odigrali s osmoricom na igralištu i čak vodili 2-0

ako su u posljednjem susretu sezone visoko poraženi od nedodirljivih Zadrana, mlađi pioniri Nogometnog kluba Vir u ovogodišnjem su natjecanju sa šest pobjeda i 18 osvojenih bodova ostavili više nego dobar dojam. U odnosu na prethodne sezone u Županijskoj ligi mlađih nogometnih uzrasta, kada su igrali s manjim brojem virskih natjecatelja, ovosezonska je priča obojena znatno ljepšim tonovima. Većinom sastavljena od virskih igrača i potpomognuta s nekoliko pojačanja iz Zadra i Kožina, momčad mlađih pionira Vira uspjela je, među ostalim, iznenaditi i pobijediti favorizirane momčadi poput Sabunjara iz Privlake i Pakoštana, a sportskim suparnicima i vršnjacima iz Zemunika uspjeli su u dvije ovosezonske utakmice zabiti čak 11 zgoditaka. Iz godine u godinu sve bolji

Još se prošle godine s dobrim rezultatima dalo naslutiti kako Virani brzo napreduju i kako, bez obzira na hendikep u činjenici što nemaju domaći teren, brzo hvataju razinu razvijenijih nogometnih sredina, ali je ova sezona i u rezultatskom smislu pokazala izniman napredak. «Imali smo i ranije uspjeha, ali je ova sezona s 18 osvojenih bodova rezultatski najuspješnija. Možda smo mogli uhvatiti još šest bodova, međutim dogodilo nam se da su dečki imali obaveza pa nismo mogli biti kompletni. Momčad bi tada sastavljali s tićima koji su po tri ili četiri godine mlađi od suparničkih igrača», govori Đuliano Krizman, trener mlađih pionira Vira. 32-godišnji Krizman iz Kožina licencirani je trener za mlađe uzraste, a osim rodbinske vezanosti s Virom, za otok ga vežu i uspomene na vrijeme kada je kao igrač nastupao za seniorsku momčad. Prošao je školu nogometa Nogometnog kluba Zadar do seniorskog staža, promijenio desetak klubova u Županiji i bio u generaciji Jerka Mikulića, Saše Bjelanovića, Zvonimira Jurića, Ante Galešića i Antonija Kvartuča, voditelja škole nogometa NK Vir. Nastupa za Nogometni klub Bibinje i paralelno već treću godinu radi s mlađim virskim nogometnim uzrastima s kojima je, kako smo napomenuli, imao rezultatski najuspješniju sezonu. Razlog je to za zadovoljstvo, pogotovo i zbog činjenice kako su mlađi pioniri Vira uspješno «brodili» kroz sezonu suočavajući se s brojnim problemima. Najbolja ilustracija za ovu temu utakmica je protiv Zadra II koju su Virani u nesvakidašnjim okolnostima

sport

izgubili 2-4. «Igrali smo sa samo 8 igrača i vodili prvo poluvrijeme 2-0, ali smo u drugom pali i primili 4 zgoditka. To dokazuje kako kvaliteta virskog nogometa na ovoj razini nije upitna, već da smo često opterećeni problemima oko kompletiranja momčadi», kaže Krizman. Virski Narančasti Za rješenje tog problema ruku pomoći pružio je Edi Tokić, koji je osim svakodnevne pomoći virskom županijskom ligašu i prisustva na svim utakmicama, na adresu Kluba usmjerio i dvojicu mladih Kožinjana – sina Filipa Tokića i Josipa Medića. Kada je riječ o odlascima i dolascima, Krizman napominje kako su neki od igrača Zadra koji su došli na posudbu u prvom dijelu, brzo i otišli u druge sredine poput Dalmatinca ili Arbanasa, ili su strast za nogometom zamijenili interesom prema nekim drugim sportovima. Oni koji su ostali, dio su lijepe virske nogometne priče. Prije svih, riječ je o Luki Bašiću, Đaniju Milinu i Endiju Lipanoviću koji već tri godine brane boje virskog ligaša, dok su se od prošle godine Viranima pridružili Toni Marjanović, Marko Štrbac i Renato Selihar. Posudbe ili odlasci išli su i u obrnutom smjeru, pa su tako nadareni Frane Bašić i Tin Vuksan otišli u Zadar. Kako je momčad oscilirala po broju igrača, tako su se ponekad oscilacije pokazivale i u rezultatima pa je tako Vir jednom izgubio čak 12-0 od Sabunjara, da bi pojačan novopridošlim igračima u drugoj utakmici senzacionalno pobijedio u Privlaci 1-0. Uspjeh je tim veći jer Sabunjar ima brojne talentirane igrače u svojoj školi nogometa i slovi za jednu od najboljih momčadi u Županiji. No, ni virski Narančasti nisu «za baciti», a s godinama koje dolaze bit će, uvjereni smo, sve bolji. Po pojedinačnim učincima, ističu se obrambeni igrač Luka Bašić koji je ujedno i najbolji strijelac Narančastih sa 6 postignutih golova, a trener Krizman hvali njegovu vještinu izvođenja slobodnih udaraca kao i strahovit udarac lijevom nogom, potom visoki i snažni Filip Tokić koji se također 6 puta upisao u strijelce. Dogodine i pioniri Kako je riječ o godištu 1996. i 1997., pitanje koje se nameće je hoće li među njima biti dovoljno materijala za popunjavanje pionirskog uzrasta? Krizman kaže:

Mlađi pioniri NK Vir

«Prošle godine nismo imali pionirsku selekciju, pa su igrači iz uzrasta mlađih pionira popunjavali kadetsku momčad što nije najbolje rješenje jer je razlika među njima po tri ili četiri godine. Sljedeće godine ćemo zato aktivirati i pionirski uzrast, a vjerujem kako ćemo imati još jaču selekciju nego što smo ove godine imali s mlađim pionirima». Sve brojniji mladi virski nogometaši, jednako kao i njihovi treneri, s nestrpljenjem očekuju izgradnju i uređenje nogometnog igrališta na Prauljama kako bi pred svojom publikom i na vlastitom travnjaku, pokazali sve ono što su proteklih godina učili savladavajući osnovne nogometne i životne vještine.

Rezultati, sezona 2008/09 Vir - Pakoštane 2-1, 3-5, Vir – Primorac Biograd 1-3, Vir – Zadar I 0-5, 0-14, Vir – Zadar II 2-4, 1-4, Vir – Sabunjar 1-0, 0-12, Vir – Gorica 2-0, 4-1, Vir – Zemunik 6-0, 5-0. Vir – Bibinje nije igrano.

NK VIR, mlađi pioniri Igrači, godište 1996/97: Duje Čepić (kapetan), Fabio Bašić, Marko Stijepić, Marko Čićić, Mateas Stanić, Tin Popović, Toni Vučetić, Gabrijel Vučetić, Luka Bašić, Đani Milin, Edin Lipanović, Toni Marjanović, Marko Štrbac, Renato Selihar, Filip Tokić, Josip Medić. Trener: Đuliano Krizman. Asistent: Edi Tokić.

Zadrani su bili prejaki za mlade Virane

svibanj | lipanj

Ribič iz hobija 19-godišnji virski student Marino Radović ulovio je rekordnu hobotnicu

Marino sa svojim rekordnim ulovom - foto Dražen Žepina

uno je ribičkih priča o ulovima većima od života, o morskim ribetinama i zvijerima čije su proporcije svakim novim prepričavanjem dosezale sve nevjerojatnije razmjere, ali je malo onih koji svoje priče konkretno mogu i dokazati. A kad

netko iz mora izvuče hobotnicu od čak 9 kilograma, i kad to čini iz hobija, te kada za to ima dokaz u vidu fotograﬁje, e onda je svakako riječ o pravoj priči. Učinio je to Marino Radović, 19-godišnji virski student ekonomskog menadžmenta u Zadru uz pomoć svoje drvene 4-metarske batele i obične vrše na nekih 200-tinjak metara od obale pod Kaštelinom, na dubini ne većoj od 20 metara.

Krovovi i zidovi

Ambulanta i dječji vrtić

virski list

Dva se virska prostora i objekta, svaki reprezentativan na svoj način, svakodnevno kroz izvođenje radova primiču svom konačnom izgledu. Nova zgrada virske ambulante i dječjeg vrtića postavljenim i uređenim krovovima već ponosno strši prema nebu, dok uređenje Trga oko Bunara dignutim vanjskim zidovima poprima svoje željeno lice.

9 kilograma slađih od meda Počeo sam dizati vršu i odmah osjetio težinu. Kad je vrša došla blizu kaića, vidio sam nešto veliko i smeđe, ali nisam ni pomislio kako će hobotnica biti baš toliko velika, govori Marino o svom rekordnom ulovu Radi dokumentacije, bilo je to 16. svibnja ove godine. Kako je ranije zvalo na jako jugo i kako su vrše već bile 5-6 dana u moru, Marino je odlučio uhvatiti tračak vremenskog primirja i pod tmurnim oblacima koji su se skupljali tijekom jutra provjeriti stanje u vršama. Na more je krenuo oko 8 sati u jutarnjim satima u pravcu tri pošte gdje je bacio vrše. Na prvom mjestu nije bilo ništa, pa se kaićem uputio prema drugoj pošti. «Počeo sam dizati vršu i odmah osjetio težinu. Kad je vrša došla blizu kaića, vidio sam nešto veliko i smeđe, ali nisam pomislio kako će hobotnica biti baš toliko velika», prepričava nam Marino trenutak vađenja ulova iz vrše. Kada je vrša odložena na kaić, hobotnica se počela brzo kretati pa ju je Marino uhvatio za mulju i kroz mali otvor izvadio iz vrše. A kad ju je stavio u cigalj, mjesta za drugi ulov nije ni bilo s obzirom na veličinu hobotnice. Sušena, pa na brudet Odmah po povratku, još uzbuđen i sretan zbog lijepog ulova, Marino je izmjerio težinu hobotnice i vaga je pokazala – čistih 9 kilograma. Osim što je nedugo nakon ulova pozirala za ovu priču, sudbina velike hobotnice već je određena. Nju su Radovićevi stavili u led kako bi se na zimu, u vrijeme prvih

bura, osušila i sušena poslužila kao specijalitet. «Mi u obitelji najviše ih volimo sušene na brudet. To je prava poslastica», priča nam Marino i napominje kako sušene hobotnice u postupku sušenja izgube i do 70 posto od svoje težine, pa će i ovaj orijaški ulov od 9 kilograma kada se bude krčkao u brudetu pasti na svega 3 kilograma. Ali, ti su kilogrami, kako kaže Marino, slađi od meda. Ribariti je počeo još kao 13-godišnjak s ocem Fredijem, iskusnijim 44-godišnjim virskim ribičem. Osim što je uživao u društvu oca, Marino je u ribanju pronašao hobi kao odmor od svakodnevnih školskih obaveza. Uz ribanje je zavolio i ronjenje na dah pa za svoj gušt zna zaroniti na 5-6 metara i uživati u ljepotama podmorja. Hobotnica od 9 kilograma i nekih 150 centimetara dužine njegov je osobni ribički rekord i najveći ulov, jer je do tada obično vadio upola manje hobotnice, od 3 do 5 kilograma. Prije dvije-tri godine, kada je počeo samostalno izlaziti na more, također je izvadio veliku hobotnicu, a apsolutni obiteljski rekord drži njegov otac Fredi koji je prošle godine u zimu na bonaci ostima ulovio gigantsku hobotnicu od 10,8 kilograma, što je prema sjećanjima i najveća hobotnica izvađena iz virskog mora. Ovogodišnji je Marinov ulov i službeno uvršten u konkurenciju najvećih ulova koju vodi lokalni dnevnik Zadarski list.

Uz Trg Bunara dignuti su zidovi

svibanj | lipanj

ISSN 1846-7466

Procvjetao šipak ova će škola još malo pričekati na svoje đake