BROJ 11
GODINA 7 > SRPANJ 2017
ISSN 1849-6105
neš rica ČASOPIS O TURIZMU OTOKA KRKA
mr.sc. Majda Šale, direktorica TZ otoka Krka
Anton Bolonić, zamjenik predsjednika TZ otoka Krka
Očekujemo još jednu iznimnu sezonu
Strategija je okvir, a glavnu ulogu imaju ljudi koji razvijaju otok
str. 4
str. 7
SADRŽAJ > puneštrica I 3
4 Uvodnik 4
Turistička zajednica otoka Krka
Očekujemo još jednu iznimnu turističku sezonu
7
Anton Bolonić, predsjednik Nadzornog odbora Turističke zajednice Kvarner i zamjenik predsjednika TZ otoka Krka
Strategija je okvir, a glavnu ulogu imaju ljudi koji razvijaju otok
11
Demografski pad utječe na razvoj turizma
Obiteljsko poduzetništvo iznimno je važno za otok Krk
15
Općina Malinska Dubašnica
Projekti koji olakšavaju i uljepšavaju život
24
Odjeci primjene nove stope PDV-a za ugostitelje
Gotovo sva zarada odlazi nam na PDV
26
Poljoprivredna zadruga Vrbnik
124 zadrugara drži 80 posto proizvodnje vina
Osnivač i izdavač: Turistička zajednica otoka Krka 51500 Krk, Trg svetog Kvirina 1 Za izdavača: Majda Šale Glavna urednica: Jadranka Jurčić
28 Cikloturizam
Izdavački savjet: Anton Bolonić, zamjenik predsjednika Darijo Vasilić Toni Juranić Mirela Ahmetović Robert Anton Kraljić Marinko Žic Neven Komadina Marija Dujmović Pavan Nikola Hržić Diana Felker Renata Marević Josip Turčić Grafička priprema: DIO d.o.o. Rijeka Lektorica: Tanja Sveško Fotografje: Foto arhiva
20
Park skulptura u Dunatu
Čarobni svijet spleten iz vinove loze
22
Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir
Velika škola za veliki otok
Karmen Mrkić DIO d.o.o. Naslovna Karmen Mrkić fotografija: Realizacija: MILGRAF d.o.o. Rijeka Naklada: 600 primjeraka
Električnim biciklima preko Krka do Cresa i Lošinja
4 I poneštrica > UVODNIK
Turistička zajednica otoka Krka
Piše: Jadranka Jurčić
Zavirite u Puneštricu!
novu sezonu Krk je ušao na velika vrata, mi smo, pak, zavirili kroz puneštricu i otkrili tajne koje se u rukavima vodećih ljudi ovog turističkog otoka kriju. A iz rukava ispadaju sami asevi. Ovako to izgleda kada se sve zbroji - već u prvih šest mjeseci povećanje od 22 posto dolazaka i 23 posto noćenja. Sve to kao rezultat velikog truda i dobro osmišljenih planova. Želja je da mladi nastave tradiciju roditelja i ne napuštaju ovaj otok ostvarivih snova. A kako bi mladi ostali - sigurni moraju biti oni najmlađi. Općina Malinska Dubašnica tu je povukla odličan potez. Novi vrtić kao garancija da među mališanima, po tom pitanju - kako i treba biti - nema viška. A dok se na državnoj razini naveliko raspravlja o reformi školstva jedna krčka srednja škola provodi vlastitu reformu u malom. Koja i kako? Prolistajte naše stranice i otkrijte. No, raspravljamo i o problemima. Ne možemo zanemariti udarac koji su primili ugostitelji. Veći porez mogao bi ih, ponavljaju, uništiti. Pozivaju da se hitno nešto promijeni. Ono što mogu na Krku mijenjaju sami. Ide se u korak sa svjetskim trendovima i to na kotačima! Čak 60 milijuna aktivnih europskih biciklista. Uhvaćena je prilika DOGAĐANJA NA OTOKU da se otkine komad tog turistički slatkogKRKU kolača. Neka vaša puneštrica ostane otvorena - upijte mirise ljeta.
U
www.ala-šu.hr
DOGAĐANJA NA OTOKU KRKU
www.ala-šu.hr
Promotivni materijali upoznavaju turiste s ponudom otoka Krka i olakšavaju snalaženje
Očekujemo još jednu iznimnu turističku sezonu Piše: mr.sc. Majda Šale
U prvih odrađenih šest mjeseci turističkih kretanja ostvareno je 225.769 dolazaka i 1.046.707 noćenja, što je povećanje od 22% u dolascima i 23% u noćenjima. S izuzetnom dobro odrađenom pred sezonom, ostvareno je tako i milijuntno noćenje znatno ranije nego prijašnjih godina omaći gosti ostvarili su 18.874 dolazaka (+29,29%) i 67.989 noćenja (+31,52%) Domaći gosti imaju učešće u ukupnim noćenjima za razdoblje siječanj - lipanj od 6,50 % Strani gosti su ostvarili 206.895 dolazaka (+21,61%) i 978.718 noćenja +22,51% ). Učešće stranih turista je 93,50%. Po tržištima najveći broj dolazaka i noćenja ostvarili su Nijemci sa 60.117 dolazaka (+35,77%), noćenja su ostvarili 377.989 (+38,71%), na drugom su mjestu Slovenci koji su ostvarili 40.050 dolazaka (-2,17%) i 136.051 noćenja (-3,77%) te Austrijanci s 34.146 dolazaka (+ 22,28%) i 150.272 noćenja (+15,91% ), Talijani s 15.904 dolazaka (+23,20%) i 59.186 noćenja (+19,85%). Slijede Poljaci sa 7.943 (+85%) i 44.191 noćenje (87,48%), te Česi sa 7.305 dolazaka (+8,05%) i 41.211 noćenja (+2,71%), Mađari s 8.661 dolazaka (+31,85%) i 34.402 noćenja (+29,26%), Nizozemci s 5.324 dolazaka (+28%) i 24.847 noćenja (+12%), Poljaci s 1.951 dolazaka (+83%)
D
i 8.044 noćenja (+89%).
SEZONA 2017. > puneštrica I 5 Učešće stranih turista je 93,50%. Učešće stranih turista je 93,50%. Rezultati prema vrstama smještajnih kapaciteta /objekata siječanj 201 7. Rezultati prema vrstama smještajnih kapaciteta /objekata-lipanj siječanj-lipanj 2017. Rezultati prema vrstama smještajnih kapaciteta /objekata siječanj -lipanj 201 7. Vrsta 01.01. - 30.06.2017. 01.01. - 30.06.2016. Indeks objekta Vrsta 01.01. - 30.06.2017. 01.01. - 30.06.2016. Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja DolasciIndeks Noćenja objekta Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja Smještaj u 75.444 402.206 53.122 302.623 142,02 116,42 domaćinstvu Smještaj u 75.444 402.206 53.122 302.623 142,02 116,42 domaćinstvu Kampovi 74.325 349.505 64.775 300.209 114,74 116,42 Kampovi Hoteli Hoteli Prenoćište
74.325 74.455 74.455 113
349.505 288.393 288.393 324
Prenoćište 113 324 Kampiralište 993 4.210 Kampiralište 993 4.210 Odmaralište 439 2.069 Odmaralište 439 2.069 Ukupno 225.769 1.046.707 Ukupno 225.769 1.046.707 Izvor: E visitor TZ otoka Krka 04.07.2017. Izvor: E visitor TZ otoka Krka 04.07.2017.
64.775 65.021 65.021 78
300.209 240.640 240.640 258
78 833 833 892 892 184.721 184.721
258 4.177 4.177 2.657 2.657 850.564 850.564
114,74 114,51 114,51 144,87 144,87 119,21 119,21 49,22 49,22 122,22 122,22
116,42 119,84 119,84 125,58 125,58 100,79 100,79 77,87 77,87 123,06 123,06
Izvor: E visitor TZ otoka Krka 04.07.2017.
Ostvareni rezultati u razdoblju po mjestima Ostvareni rezultati u razdoblju siječanj siječanj-lipanj -lipanj 2017.2017. godine godine po mjestima su slijedeći su Ostvareni rezultati u razdoblju siječanj -lipanj 2017. godine po mjestima su slijedeći sljedeći Dolasci Dolasci 41.785 41.785 29.470 29.470 64.973 64.973 23.752 23.752 50.773 50.773 4.001 4.001 11.015 11.015 225.769 225.769
Mjesta Mjesta OMIŠALJ OMIŠALJ MALINSKA MALINSKA KRK KRK PUNAT PUNAT BAŠKA BAŠKA VRBNIK VRBNIK DOBRINJ DOBRINJ UKUPNO UKUPNO
Izvor: E visitor TZ otoka Krka 04.07.2017.
Indeks 17/16 Indeks 17/16 118,61 118,61 128,23 128,23 125,86 125,86 98,33 98,33 132,30 132,30 234,66 234,66 103,45 103,45 122,22 122,22
Noćenja Noćenja 188.532 188.532 130.592 130.592 308.662 308.662 109.505 109.505 230.824 230.824 18.290 18.290 60.302 60.302 1.046.707 1.046.707
Indeks 17/16 Indeks 17/16 120,96 120,96 124,18 124,18 130,54 130,54 102,62 102,62 127,59 127,59 190,64 190,64 107,94 107,94 123,06 123,06
Udjel Udjel 18,51 18,51 13,05 13,05 28,78 28,78 10,52 10,52 22,49 22,49 1,77 1,77 4,88 4,88 100,00 100,00
Izvor: TZotoka otoka Krka 04.07.2017. Izvor:EE visitor visitor TZ Krka 04.07.2017.
Gospodarstvo investiralo više od 350 milijuna kuna Ulaganjem u podizanje kvalitete smještajnih jedinica kao i u infrastrukturu, a vodeći računa o provođenju odgovornog i održivog turizma, otok Krk kao cjelina ponovo se potvrđuje kao nezaobilazna i hit destinacija regije Kvarnera. Gospodarstvo je investiralo na otoku Krku u 2017. godini više od 350 milijuna kn (bez ulaganja u turističku infrastrukturu jedinica lokalnih samouprava ), ulagali su dodatno najveća turistička grupacija Valamar Rivijera u svoje objekte u Krku i Baški (hoteli i kampovi), tvrtka Falkenstainer u rekonstrukciju hotela Park u Puntu, tvrtka Hadria u kamp Pušća (Omišalj), Hoteli Njivice u kamp u Njivicama, hotel Kanajt u uređenje Wellnees ponude, kampovi Bor i Marta i dr., u cilju poboljšanja i podizanja kvalitete ponude i doživljaja turista gdje u okolnostima rastuće svibanj / May 2017. Đir po Dobrinjskom / Đir po Dubašnici /
Dobrinj Tour
Malinska Tour
Krk Spring Bike Adventure /
Krk Tour
Đir po Puntu / Moon Bike,
Punat Tour
Baška Tour
konkurencije nije jednostavno privući goste u destinaciju. Dobro osmišljen i upravljan turizam svakako doprinosi dimenzijama održivog razvoja-gospodarstvu i ekonomiji pa na tim osnovama promišlja i planira svoje aktivnosti i Turistička zajednica otoka Krka nakon usvajanja Strategije razvoja turizma otoka Krka do 2020, (krajem 2016. godine).
Krk Food Fest i Krk i Biking Krk fell Good Dobar početak predsezone, kojoj TZ otoka Krka pridaje veliku pažnju započela je zajedničkim programima lokalnih turističkih zajednica pod nazivom Krk Food Fest i Krk i Biking Krk Fell Good. Promotivne kampanje gastro i outdoora, krovni je brend pod kojim su turističke zajednice i tridesetak ugostitelja otoka Krka tijekom travnja nudili autentična i izvorna jela na temu šurlica i šparoga, a u svibnju janjetine i sira - tradicionalna jela našeg podneblja. Promocija je sadržavala prepoznatljivi vizual te oglašavanje na svim medijskim platformama. Uz novinske oglase, letke, plakate, najavne radio jinglove i on-line komunikacije posebno je zanimljivo bilo medijsko praćenje u tisku sa zanimljivim životnim pričama
s terena. Outdoor kampanja Biking Krk Feel Good pokrivala je nekoliko dobro odrađenih biciklističkih manifestacija 1.5. Đir po Puntu, 07.05. KlimnoDobrinjski đir, 13.05. Baška Moon Bike Crna ovca , 20.05. Krk Spring Story, 02.06. Punat- Runtele Downhill i 04.06. Đir po Dubašnici Turistička zajednica otoka Krka u suradnji s agencijom Livingstone iz Rijeke odradila je promotivnu kampanju, a dodatno je oglašavala programe i kroz udruženo oglašavanje u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom i to u medijima Slovenskog Dnevnika Oddih, Dnevnik - Prosti čas, Dnevnik Nika, Dnevnik - Croatia . Doseg promo kampanje broji cca. 250 tisuća korisnika.
Karte šetnica, biciklističkih staza, knjižica događanja, on line portal... Posebnu prezentaciju proljetnih programa i turističke ponude Turistička zajednica otoka Krka odradila je u Ljubljani u poslovnici Kompasa, 6. travnja 2017. g., uz prisustvo novinara i turističkih agencija i djelatnika iz tu-rizma te uz podršku TZ Kvarnera, Kuće krčkog pršuta, Udruge Drobnica, Udruge Žlahtina, vrbničkog restorana Nada te Hoteli Krk, Konobe Nino, agencije Šiloturist koji su bogatim nagradama privukli posjetitelje Ljubljane na predstavljanje otoka Krka. Turistička zajednica otoka Krka u novu turističku sezonu ušla je i s novim promotivnim materijalima. Uz kartu šetnica otoka Krka, koja je promovirana 2016. godine, sada je završena i karta biciklističkih staza. Tridesetak umreženih bike staza, ukupne dužine oko 690 km, podijeljene su u tri kategorije - asfaltne, trekking i MTB staze. Kartu, koja je besplatna, može se dobiti u svim turističkim
6 I poneštrica > SEZONA 2017. zajednicama otoka Krka. Razvijanjem biciklističke ponude i općenito outdoor aktivnosti turističke zajednice u suradnji s hotelijerima i agencijama razvijaju sve atraktivnije manifestacije u predsezoni u cilju produženju sezone. Nova knjižica događanja na otoku Krku, tiskana je ove godine osim na engleskom, i na talijanskom i njemačkom jeziku, a upotpunjena je on line portalom www.ala-su.com koji mogu preuzeti agencije, hotelijeri i ostali zainteresirani za sva događanja na otoku Krku, kao i informacije o samoj destinaciji, i otoku Krku . Slijedi novi cjenik smještajnih jedinica, a intenzivno se radi na izradi web baze podataka o kulturnoj baštini otoka Krka kojom će se obuhvatiti 50-tak kataloških jedinica odabranih lokaliteta izrazite povijesne - umjetničke vrijednosti, te njihovoj prezentaciji na web-u.
- kasnoantički arheološki lokalitet s iskusnim i provjerenim predavačem Rankom Starac, koji je svojim izvrsnim predavanjem okupio veliki broj zainteresiranih.
Jubilarna deseta obljetnica Otočne rožice "Otočna rožica" koju provodi TZ otoka Krka u suradnji s turističkim zajednicama na terenu, ove godine slavi jubilarnu desetu godišnjicu praćenja i ocjenjivanja. Za tu priliku tiskan je i poseban letak koji je obuhvatio najljepše vrtove, okućnice, detalje pojedinačnih prijava za razdoblje od 2006. do 2017. godine. Ocjenjivanje Otočne rožice provodi se u lipnju, a završna manifestacija s podjelom nagrada održati će se početkom listopada, ove godine u Dobrinju, uoči blagdana sv. Franje Asiškog zaštitnika prirode.
Edukacija turističkih vodiča i djelatnika agencija i turističkih zajednica Koliko je važno govoriti i raditi na unapređenju kulturne baštine u ponudi otoka Krka, govori i činjenica da TZ otoka Krka sustavno, svake godine, organizira edukativna predavanja za turističke vodiče, agencije i turističke zajednice. Ove godine je predavanje bilo organizirano početkom ožujka u Malinskoj, na temu Cickini
Radni posjet Turističkoj zajednici Grada Pule
Razmjena iskustava na relaciji Krk -Pula I na kraju spomenimo radno-edukativni izlet u Pulu koji smo priredili za turističke zajednice, s namjerom upoznavanja dobre prakse u radu Turističke zajednice Grada Pule. Turistička zajednica otoka u suradnji s turističkim zajednicama članicama i u budućim razdobljima prakticirati će ovakve radne susrete.
Turistička zajednica otoka Krka predstavila otok Krk u Ljubljani
Edukativna predavanja za turističke vodiče i djelatnike agencija i turističkih zajednica
INTERVJU > puneštrica I 7
Anton Bolonić, predsjednik Nadzornog odbora Turističke zajednice Kvarner i zamjenik predsjednika TZ otoka Krka
Strategija je okvir, a glavnu ulogu imaju ljudi koji razvijaju otok Nedavno usvojena Strategija razvoja otoka Krka povod je za razgovor s Antonom Bolonićem, pokretačem i promotorom ideje o nužnosti izrade tog okvirnog dokumenta za održivi razvoj našeg najturističkijeg Otoka. Anton Bolonić već pola stoljeća svojim radom bitno utječe na turizam otoka Krka. Pri tom je ostvario mnogobrojne uloge, no izdvojit ćemo tri: Prvo, bio je legendarni direktor Hotela Njivice kojima je uspješno kormilario u dobrim, ali i u najtežim, ratnim vremenima, kada su se gosti na Krku na prste mogli prebrojiti, ali plaće su stizale bez dana zakašnjenja. Drugo, kao dugogodišnji predsjednik, a sada zamjenik predsjednika TZO Krka promicao je ideju o stvaranju zajedničkog turističkog proizvoda cijelog otoka i stvaranju destinacije Krk koja svoj puni smisao ostvaruje putem Turističke zajednice otoka Krka. I treće, njegova uloga u izradi Startegije je od najvećeg značaja i u tome je ustrajao, od ideje do realizacije. Na posljednjoj Skupštini Turističke zajednice otoka Krka izjavili ste da je Strategijom razvoja turizma na otoku Krku zaokružena vaša misija u službi turizma. Molim vas da pojasnite zbog čega ona ima za vas tako veliki značaj i zašto smatrate da je, na neki način, kruna vašeg rada? - Budući da je i za Republiku Hrvatsku i za našu Županiju turizam strateška djelatnost koja čini dvadeset posto BDP-a ( u drugim europskim turističkim zemljama kreće se od sedam do osam posto) bilo bi vrlo opasno da se u toj grani dogodi poremećaj te je neophodno da se razvija planski i održivo. Kao što sam nebrojeno puta istaknuo nama otočanima turizam je
Anton Bolonić
8 I poneštrica > INTERVJU predodređen. Naši preci postavili su temelje njegovom razvoju prije više od stotinu godina, on je, dakle, naša prošlost, sadašnjost i budućnost. Naše prirodno okruženje diktira bavljenje turizmom. Dodamo li tome mnogobrojne komparativne prednosti otoka Krka, poput odlične povezanosti kopnom, morem i nebom turizam je neophodan i najbolji izbor. Prema stručnjacima Instituta za turizam, koji su izradili Strategiju, Krk ima pet najvažnijih atributa: najbliži, najveći, najsadržajniji, najzeleniji, najosobniji. Ovo najosobniji odnosi se na naš privatni smještaj. Tim atributima ja dodajem i da smo najturističkiji otok na Jadranu. Imamo 4,5 milijuna noćenja u komercijalnim kapacitetima i 1,5 milijun u nekomercijalnim. Normalno je da je razvoj turizma učinio svoje i da se, osim na napretku i visokom standardu, odražava i na našem okolišu, prometnim gužvama te da nekontrolirana gradnja može ugroziti opstojnost.
Krk ne pripada samo nama već i budućim generacijama Smatrao sam da trebamo postaviti okvire u kojima ćemo se razvijati, a da ne potrošimo naša prirodna bogatstva i druge resurse koje moramo ostaviti mlađim generacijama da razvijaju vlastite vizije. Turizam je treća najbrže rastuća industrija u svijetu. Ispred su samo naftna i kemijska industrija. Zato treba voditi računa o svakom detalju. Izloženi smo velikoj konkurenciji i zbog toga je iznimno važno da imamo strategiju. Svakakve su se ideje promicale, a neke od njih ugrožavale su održivost razvoja, poput one da se kapaciteti povećaju za pet do šest tisuća kreveta, što je neopravdano. Smatram da trebamo ulagati u kvalitetu postojećih kapaciteta, poboljšavati usluge i raditi na produljenju sezone čime povećavamo prihode, a ne devastiramo prostor. Naš turizam je sezonski, do rujna ostvarujemo 87 posto noćenja. Stoga je najveći izazov produljenje sezone. Na koji način se to može postići i što Strategija u tom smislu predlaže te koje su njene temeljne odrednice?
- Masovni turizam bez osmišljenog sadržaja je prošlost. Međutim ima puno prostora za poboljšanje. Primjerice, hotelski kapaciteti iskorišteni su 35 posto, kampovi 23, a privatni smještaj svega 16 posto. Naše ambicije nisu cjelogodišnja popunjenost. Mi smo destinacija za sedam mjeseci. Mala smo sredina i nemamo toliko sadržaja. U postojećim uvjetima možemo, međutim, raditi sedam mjeseci i to razvijanjem selektivnih oblika turizma, poput kulturnog, zdravstvenog, ruralnog, nautičkog, gastronomskog te razvijanjem biciklizma i šetnica...To su šanse koje trebamo iskoristiti. U tim nišama treba tražiti produljenje sezone. Prema istraživanjima najtraženija smo otočna destinacija na Mediteranu. Živimo od turizma, ali i za turizam. U skladu s tim ponašaju se i jedinice lokalne sauprave koje zajednički financiraju otočne programe jer znaju da moramo funkcionirati kao cjelina. Naš otok ima 57 tisuća smještajnih jedinica. Strategija predviđa porast broja malih obiteljskih hotela i kampova, što bi do 2020.g. rezultiralo povećanjem broja noćenja za 34 posto, povećanjem potrošnje 30 posto i smještaja 15 posto. Očekujemo dvostruko povećanje izvanpansionske potrošnje. Glavni cilj je ojačati snagu branda otoka Krka, povećati volumen poslovanja i potrošnju po gostu. Svoju smo aktivnost usmjerili na iskorištavanje postojećeg i ulaganje u kvalitetu. Osluškujemo tržište i reagiramo na potrebe i želje naših gostiju. Što se tiče budućnosti ona je jasna: želimo postaviti okvire održivog razvoja. Naime, nekontrolirana gradnja i povećanje kapaciteta stvorili bi ogromne probleme zbog infrastrukture
koja to ne može pratiti. Naša je prednost što nemamo problema s vodoopskrbom i što imamo uređen kanalizacijski sustav.
Jedinstvo različitosti Budući da imamo sedam jedinica lokalne samouprave u svakoj našoj turističkoj sredini imamo sve oblike smještaja, od hotela do privanih iznajmljivača i kampova. Moramo razmišljati što je najbolje za Otok kao cjelinu i što u kojoj sredini najbolje prolazi. Tako smo se u Strategiji opredijelili da Omišalj treba postati mjesto sa zabavnim sadržajima i kulturno sportskim događanjima, u Malinskoj prednjači kvalitetan obiteljski smještaj, Krk treba biti prepoznatljiv i jest prepoznatljiv po kulturnim sadržajima, Punat je perjanica nautičkog turizma, Baška središte outdoora, Vrbnik gastronomije dok je Dobrinj najpodobniji za razvoj zdravstvenog i ruralnog turizma. Problem je kao, uostalom, i u drugim turističkim središtima u Hrvatskoj nedostatak obrazovanih turističkih djelatnika, školovanih kuhara i konobara. Nekada smo ulagali u obrazovanje turističkih radnika, osiguravali stipendije i stalno zaposlenje što se višestruko isplatilo, a danas moramo
Kamp Njivice
INTERVJU > puneštrica I 9 Iako je Krk najturističkiji otok na Jadranu ima i industrijske zone, a predviđa se i gradnja LNG terminala. Što mislite o tome?
Krčkim mostom u sezoni prođe 2 milijuna automobila
Beli kamik
uvoziti neobrazovane i priučene radnike. Smatram da treba ulagati u obrazovanje struke i osigurati cjelogodišnje zapošljavanje što bi se dugoročno isplatilo. I to je održivi razvoj.
daje održivi okvir. Naime, imamo razvijeno priobalje, a unutrašnjost Otoka je netaknuta. Upravo startegija želi razvoj tog dijela Otoka osmisliti na način da se ne gradi bez kontrole i smisla. Treba napraviti Master plan za središnji dio Otoka koji podrazumijeva revitalizaciju sela poticanjem razvoja obiteljskih gospodarstava. Mladim ljudima treba omogućiti ulaganje u ruralne vile i eko turizam i tu značajnu ulogu treba imati lokalna samouprava.
Koji su, po vašem mišljenju, temeljnji uvjeti za realizaciju projekata predviđenih Strategijom? - Nužno je napraviti autoput od Mosta do Valbiske jer ćemo se u protivnom "zagušiti". Trebamo iskoristiti mogućnost prometnog povezivanja preko Krka na Cres i Lošinj što skraćuje razdaljinu do Zagreba stotinjak kilometara. Trenutno stanje nas ugrožava, jer već sada u špici imamo kolonu od grada Krka do Mosta. Tim pravcem prolazi više od dva milijuna automobila i to se hitno mora promijeniti.
Velika uloga lokalne samouprave Sljedeće je ulaganje u naše prelijepe plaže. One postaju sve tijesnije. Dolaze nam svakodnevno autobusi s našim dragim gostima iz Slavonije i Zagorja na jednodnevne izlete. Naše plaže, kakve su trenutno, ne odgovaraju tim uvjetima. Treba ih proširiti i bolje opremiti. More je iznimno čisto i sve plaže na otoku Krku imaju plave zastave na što smo ponosni. Moram istaknuti da su u kreiranju Strategije razvoja turizma sudjelovali svi naši načelnici i gradonačelnik te da je prihvaćena na skupštinama svih turističkih zajednica, općinskim vijećima i Gradu Krku, što joj daje puni legitimitet i smisao. To je oblik destinacijskog menagmenta, ali i uvjet da sažive projekti Strategije. Samo zajedničke odluke donose prosperitet. Na tome počiva i razvoj ruralnog turizma kojem Strategija također
Informativni punkt Već dugi niz godina na Otoku uočavamo nedostatak Informativnog punkta čiji bi idealni smještaj bio neposredno poslije prelaska Mosta Krk. Na taj način turisti se mogu, čim nogom stupe na Otok, upoznati i informirati o svemu što ih zanima u našoj sredini. To je ideja stara 40 godina. Pokušavamo taj problem riješiti u suradnji s Hrvatskim cestama koje su vlasnici tog savršenog prostora. Nadalje, morali bismo imati otočnu organizaciju za EU fondove koja će ljudima pomoći pripremati programe. Smatram da bi u tome trebale sudjelovati sve općine i grad Krk i objediniti takav centar za cijeli Otok. Za podizanje kvalitete naše ponude trebamo i agenciju koja bi se bavila prodajom privatnog smještaja za avio goste i koja bi trebala biti locirana na aerodromu. Ima još puno prostora za poboljšanja...
Apartmani Malinska
Kao i svaki turistički djelatnik bio bi sretan da na Otoku nema industrije. Činjenica je, međutim, da ju imamo i da je pravo Države da iskoristi prednosti koje otok Krk ima za razvoj neophodnih industrijskih djelatnosti. U Omišalju je more duboko 60 - 70 metara i tu mogu pristajati najveći tankeri. Zato moramo pomiriti te dvije suprotnosti i izvući korist iz te situacije. Upravo smo dolaskom industrije dobili most i vodu što je uvjet bez kojeg se ne može. Dakle, živimo u skladu s industrijom na Otoku, ali zahtijevamo strogo kontrolirane uvjete i maksimalne ekološke standarde. To je i razlog da u 40 g. postojanja naftovoda nismo imali ni najmanji incident, a turizam nam je porastao pet puta. More je jednako čisto u Omišlju kao i u ostalim dijelovima Otoka, a dokaz tome je da ostvarujemo šest milijuna noćenja. I na kraju jeste li zadovoljni Strategijom razvoja turizma na otoku Krku? Naravno da jesam. Razloge sam već nabrojio, ali ponovit ću: Strategija je usmjerena na održivi razvoj koji osigurava budućnost ne samo nama već i budućim generacijama. Maksimalno koristi naše prirodne i druge resurse i usmjerava njihov razvoj u selektivne oblike turizma, u skladu s krtetanjima na tržištu. I na kraju želim istaknuti da je Strategija tek okvir, a glavnu ulogu imaju naši ljudi koji prepoznaju njen smisao i razvijaju svoj Otok s ljubavlju i na održiv način i od toga lijepo žive. Jadranka Jurčić
Hotel
MARINA Tel +385(0)51 221 128 Fax +385(0)51 221 357 marina@hotelikrk.hr
Hotel
DRAŽICA Villa
LOVORKA Villa
TAMARIS 51500 KRK - Ružmarinska 6 - CROATIA Tel. +385(0)51 655 755 • Fax: +385(0)51 221 022 E-mail: hotel@hotelikrk.hr • www.hotelikrk.hr
MIŠLJENJA > puneštrica I 11
Demografski pad utječe na razvoj turizma
Obiteljsko poduzetništvo iznimno je važno za otok Krk Održivost društvenog standarda na otoku Krku ovisi o demografskom stanju. Obiteljsko mikropoduzetništvo u turizmu Hrvatske predstavlja realnu osnovu za zaustavljanje negativnih demografskih trendova. Bilo bi dobro da tu mogućnost konačno i stvarno priznaju vlasti na svim razinama i da konkretnim mjerama poticaja iskoriste priliku za koju će već nakon par godina biti prekasno .... ako otok Krk slovi kao sredina s malim brojem nezaposlenih i poželjna destinacija ekonomskih migranata iz drugih dijelova Hrvatske, neki pokazatelji govore o još uvijek nedovoljnoj stopi pomlađivanja stanovništva i rasta ukupnog broja produktivnih stanovnika otoka Krka. Globalno je demografska situacija u Republici Hrvatskoj na pragu katastrofe.
I Nedo Pinezić
Nakon godinu dana svjedočimo gubitku stanovnika, prema nekim procjenama, za 70.000 u razlici rođeni - umrli i 100.000 kao posljedica emigracije. Prema sadašnjim trendovima demografi predviđaju da će stvaran broj hrvatskih građana koji žive u Republici Hrvatskoj za 10 godina pasti na 3 milijuna stanovnika. To je ujedno i točka prijeloma u kojoj dolazi do
12 I poneštrica > MIŠLJENJA potpunog kraha socijalnog standarda, mirovine se neće moći isplaćivati, zdravstveni sustav će ostati bez liječnika, opreme lijekova... Ovo nije tek crna slutnja već posljedični slijed demografskog kraha koji je već očit u Gorskom kotaru, Lici, Slavoniji. Konačno, Hrvatska je već prošla ovakve trenutke kroz posljednjih 100 godina zbog peronospore, 1. i 2. svjetskog rata, ekonomskih kriza... Prema nekim podacima Hrvatska je samo u razdoblju od sredine 19. stoljeća do konca Drugog svjetskog rata izgubila 825.000 reprodukcijski i radno najsposobnijeg stanovništva. U razdoblju od Drugog svjetskog rata do konca osamdesetih prošlog stoljeća Hrvatsku je napustilo daljnjih 500.000 radno i reprodukcijski sposobnih stanovnika, iseljavanje se nastavlja i dalje, a posljedice su vidljive sada i običnom čovjeku. Dovoljno je prošetati za vrijeme kišnih jesenskih dana ulicama i kvartovima naših manjih gradova i naselja da bi se čovjek suočio sa sablasnom pustoši koja je zavladala nakon pulsirajuće ljetne vreve. U manjim mjestima čovjek bukvalno može ostati gladan, ugostiteljski objekti se zatvaraju kao i brojne trgovine svime i svačime. Pokretanje bilo kakve uslužne djelatnosti tijekom zimskih mjeseci u takvom okruženju osuđeno je na propast. Suprotno tome, u većim gradovima poput Zagreba i Splita ili Rijeke, osjeća se "život", "rađaju" se nove ponude, jedni odlaze drugi dolaze; nećete ostati ni gladni ni žedni, ima se na što i šolde potrošiti, što pogledati, doživjeti ...
Demografija pitanje svih pitanja Sva posljedična pitanja poput porezne reforme, reforme školstva, racionalizacije javnog sektora, nedostatka radne snage, uvođenja dodatnih parafiskalnih nameta... proizlaze iz temeljne pretpostavke ekonomske i socijalne održivosti - "zdrave" demografske slike. Na žalost, o svim navedenim pitanjima odlučuju oni koji nisu osobno pogođeni lošom demografskom dijagnozom, jer su svoje mirovine unaprijed osigurali, ili su stekli u posljednjih 25 godina dovoljne "rezerve" materijalnih vrijednosti koje im mogu osigurati dobar život u bilo kojoj zemlji s dobrim zdravstvenim sustavom u zrelim godinama. Današnji pedesetgodišnjaci i oni mlađi, koji nisu bili te sreće, nastavkom sadašnjeg trenda, ne mogu se nadati ničem dobrom. Iz svega navedenog jasno je da stvaranje mogućnosti mladim ljudima da u vlastitoj zemlji zasnuju dom, obitelj i egzistenciju mora biti prva zadaća na vrhu svih planova i mjera svih razina vlasti. To je ujedno i jedan od prioriteta Europske unije iskazan kroz operativne mjere i poticajne fondove za samozapošljavanje, "start upove" i slično. Pojednostavljeno rečeno, ako mi danas ne osiguramo uvjete po kojima će za deset godina u
Hrvatskoj živjeti i raditi i izdvajati za penzione i zdravstvene fondove ali i za komunalni standard VEĆI broj radno aktivnog stanovništva nego što je to danas, sve razvojne mjere, sve investicije biti će UZALUDNE.
Obiteljsko mikropoduzetništvo u turizmu rijetka svijetla točka Stjecajem povijesnih okolnosti, obiteljsko mikropoduzetništvo ostalo je najizraženije u segmentu obiteljskog smještaja zasnovanog na pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. U ograničenim uvjetima, naši roditelji obavljali su dopunsku djelatnost kojom su nas školovali i održavali životni standard na razini dostojnoj 20. i 21. stoljeća. Nakon svih nedaća, pošasti rata i poratnih nepogoda, konačno polako stajemo na "vlastite noge" spremni založiti naslijeđenu tradiciju i imovinu u budućnost svoje djece. Svjesni smo da današnja turistička industrija ne pruža ni približne mogućnosti zapošljavanja na neodređeno kao nekada. Bez takvog statusa mlad čovjek kreditno je nesposoban i nije u mogućnosti zasnovati svoj dom i obitelj. Dakle osnovnu sigurnost danas mladi čovjek može potražiti ili u okviru svoje obitelji ili kao eko-
MIŠLJENJA > puneštrica I 13
nomski emigrant. Ako nastavi tradiciju svojih roditelja i proširi poslovanje , time stječe osnovnu životnu egzistenciju. Tek tada može biti zadovoljan i radom na određeno, "sezonski" u hotelskim kućama u okruženju.
Domicilni djelatnici u hotelskim tvrtkama jamstvo kvalitete Sezonski domicilni djelatnici koji ujedno pružaju i ugostiteljske usluge u domaćinstvu, iz više su razloga najkvalitetnije kadrovsko rješenje za
hotelske kuće : - imaju riješeno stambeno pitanje - posjeduju kulturu ugostiteljskog ponašanja - predstavljaju destinacijske vrijednosti kao ljudi iz kraja u kojemu turisti borave - osjećaju povezanost s turizmom na osoban način - zainteresirani su za učenje vještina koje mogu primjeniti i kod svoje kuće - spremni su na dugoročniju poslovnu suradnju zahvaljujući dopunskom prihodu u svojem domaćinstvu Ovakav sustav "stalnih sezonaca" postojao je nekada kada se je
uspješno spajalo interese lokalnog stanovništva i tadašnjih državnih hotelskih poduzeća. Ta su poduzeća čak imala i recepcije "kućne radinosti" putem kojih su surađivala sa svojim djelatnicima u ugošćavanju gostiju u obiteljskom smještaju ... Pored toga hotelska su poduzeća i školovala generacije hotelijera, od spremačica do upravitelja hotela i to ljude iz svog neposrednog okruženja, ali i mnogobrojne tadašnje ekonomske "imigrante"koji su se trajno nastanili u našim manjim i većim turističkim mjestima. Na žalost danas svjedočimo o obrnutim procesima koji vode do,ovog trenutka nepoznatih, izvora sezonske radne snage koja će u skromnim uvjetima "odrađivati" ljetne sezone do prve prilike za odlazak u inozemstvo ... Obiteljsko mikropoduzetništvo u turizmu u Hrvatskoj predstavlja realnu osnovu za zaustavljanje negativnih demografskih trendova. Bilo bi dobro da tu mogućnost konačno i stvarno priznaju vlasti na svim razinama i da konkretnim mjerama poticaja iskoriste priliku za koju će već nakon par godina biti prekasno .... Nedo Pinezić Zajednica obiteljskog turizma HGK Predsjednik
HOTEL / VINOTEL GOSPOJA 00385 (0) 51 669 350 reception-vinotel@gospoja.hr www.gospoja.hr RESTORAN / KONOBA VINOTEL GOSPOJA WELLNES VINOTEL GOSPOJA KONOBA ŽLAHTINA KUŠAONICA/PIZZERIA
00385 (0) 51 669 351 00385 (0) 51 660 353 reception-vinotel@gospoja.hr 00385 (0) 51 857 017 00385 (0)51 857 201
LOKALNA SAMOUPRAVA > puneštrica I 15
Općina Malinska Dubašnica
Projekti koji olakšavaju i uljepšavaju život Novi vrtić, kapacitetom, sadržajima i ekološkom izvedbom osigurava visoki standard smještaja i skrbi za svu djecu vrtićke dobi u Malinskoj. U sljedeće četiri godine prioritet je uređenje središta grada. alinska ima more čisto kao kristal, ima rajske plaže i rajski lungomare, šumovite predjele i borove koji stvaraju duboki hlad, može se podičiti autentičnim bodulsko- primorskim vizurama u koje su se uklopili i njima prilagodili turistički sadržaji. Okućnice su uredne i uređene, a domaći kao da se natječu čiji će vrtovi biti ljepši i posebniji. Malinska ima lokalnu vlast i načelnika čiji su projekti poboljšali i uljepšali život mještanima zbog čega su ih na nedavno održanim lokalnim izborima nagradili premoćnom pobjedom. O tome što je učinjeno i kakvi su im planovi Robert Anton Kraljić, novistari načelnik kaže: Krunom onog što smo odradili u prošlom mandatu smatram izgradnju dječjeg vrtića budući da je svake
M
godine, otprilike, tridesetak djece imalo problema s upisom. Novi vrtić, kapacitetom, sadržajima i ekološkom izvedbom osigurava visoki standard smještaja i skrbi za naše najmlađe. Naime, imamo osam vrtićkih odjeljenja od čega su tri jaslička i 5 vrtićkih, a za predškolsku godinu 2017/2018 pripremili smo ih šest i veliku vrtićku dvoranu, odnosno igraonicu od oko 90 črtvornih metara.
Ponosimo se novim Dječjim vrtićem Vrijednost te ivesticije je 17,2 milijuna kuna. Iz vlastitog Proračuna izdvojili smo 10 milijuna kuna, a investiciju smo zaokružili kreditom od 7,2 milijuna kod HBORa. Računali smo na novac iz EU fondova, međutim zbog naknadne
.Robert Anton Kraljić
odluke da se iz tih sredstava mogu pokrivati samo troškovi projekta, a mi smo već imali gotove projekte, morali
16 I poneštrica > LOKALNA SAMOUPRAVA poboljšati "protočnost" i spriječiti "čepove", rekao je Kraljić.
Mala barka, moderna škola, ulaganja u infrastrukturu, očuvanje baštine...
Dječji vrtić osigurava smještaj svoj djeci vrtićke dobi
smo na drugačiji način osmisliti investiciju, kaže načelnik Kraljić i dodaje: Vrtić su gradili naš GP Krk i Marles hiše iz Maribora. Cijela konstrukcija pripremljena je u Mariboru i potom sastavljena u Malinskoj. Izgradnja je trajala svega devet mjeseci, no za "papirologiju" smo potrošili dvije i pol godine. To je naš kapitalni objekt kojim se ponosimo jer u njemu ima mjesta za svu našu djecu, rekao je Kraljić. Nakon urbanističko-arhitektonskog natječaja, koji je propisao stroge uvjete gradnje po kojima svi zahvati u prostoru moraju biti usklađeni s tradicionalnom bodulskom arhitekturom, u
Novouređena plaža ispred Hotela Maestral
Malinskoj je počelo "ušminkavanje". Ove je godine uređena plaža kod Hotela Maestral i lijepi kameni trg na rivi. U sljedeće četiri godine prioritet nam je urbanističko – arhitektonsko uređenje obalnog centra Malinske. Za to smo 2015.g. proveli natječaj na kojem je pobijedila grupacija NFO arhitekti iz Zagreba. Na tome ćemo ustrajati, kaže Kraljić i naglašava da rade na obnovi zemljišnih knjiga i katastra, tj. novu k.o.Malinska-Dubašnica. Ona se sastoji od dijelova triju bivših starih katastarskih općina i to Bogović, Sv.Anton i Miholjice. Uređenje zemljišnih knjiga i nova katastarska knjiga proces je koji
traje sedam, osam godina i koji smo započeli 2015.g. No, koliko god to bio naporan i "nevidljiv" posao on je uvjet da bi se išta napravilo, smatra načelnik i dodaje: Velik problem imamo s općinskom zgradom koja ne udovoljava potrebama. Zato smo kupili novu zgradu u najurbanijem dijelu našeg mjesta, točnije na adresi Dubljašanska 78. Tako će naši mještani, praktički na istom prostoru moći obaviti niz poslova jer su u blizini općinske zgrade Autobusni kolodvor, Sud, Katastar, bilježnik, ugostiteljski objekti, parkiralište..., rekao je načelnik i nastavio: Ponosim se što smo uredili šetnice, a u tijeku je uređenje lungomara, odnosno spajanje Rajske ceste s Kijcem. Ostvarit ćemo potpunu povezanost od Malinske vale do Pelove. Problem je što se radi o privatnim česticama, a to iziskuje puno posla i dogovora s vlasnicima. U ruralnim dijelovima naše općine uređujemo dječja igrališta tako da će u svakom maslinskarskom selu djeca imati prostor za igru. U tijeku su radovi na prometnom rješenju središta Malinske što će
Projekt Mala barka 3 ili Arca Adriatica kojeg ostvaruju u suradnji s talijanskim partnerom ima za cilj predstaviti i promovirati tradicijsku gradnju, a obuhvaća gradnju zgrade u kojoj će biti stalni postav i maketarstvo. U mandraću ispred zgrade biti će stalni, besplatni vezovi za tradicijske barke. To je jedinstvena izložba tradicijskih barki u moru, odnosno u portu Malinske što je svakako i turistička atrakcija. Uložili smo i u školu koja je time stekla uvjete za izdvajanje iz matične škole u Krku, priča Kraljić i naglašava da su napravili učionicu za informatiku te osigurali da svako odjeljenje ima svoju učionicu. Time je škola dobila viši pedagoški standard koji uključuje vlastitog pedagoga i psihologa. Škola ima 250 učenika u šesnaest odjeljenja. Puno smo ulagali u komunalnu infrastrukturu i održavanje starih i gradnju novih cesta.
Osnovna škola udovoljava visokim standardima
Iz Proračuna, koji iznosi 45 milijuna kuna, za kulturu izdvajamo milijun i 145 tisuća kuna, a za sport 754 tisuće kuna. Posebno ističem naš KUD Dubašnica koji je izrastao iz Kolejana, udruge koja je podigla svijest o njegovanju baštinskih vrijednosti. "Dubašnica" njeguje tradicijsku i nematerijalnu baštinu poput našeg kanta, tanca, sopnje... Rječju, fantastični su, rekao je ponosno Kraljić.
Iznimna briga za sugrađane u potrebi Nediljko Vučetić
Posebnu brigu Općina vodi o pravednom i učinkovitoj socijalnoj skrbi za
LOKALNA SAMOUPRAVA > puneštrica I 17 koju Općina izdvaja više od milijun i sto tisuća kuna. Socijalno vijeće od sedam članova autonomno skrbi o potporama za stanovanje, ogrijevu, djeci s posebnim potrebama kojima Općina osigurava asistenta u obrazovanju, prijevozu, socijalnim stipendijama, djeci koja nisu mogla u vrtić u Malinskoj, prehrani u školi za djecu koja žive u lošijim uvjetima, plaćanje vrtića i jaslica djeci čiji roditelji nemaju sredstava za te nužne potrebe. Također, izdvajaju za socijalne naknade osobama starijim od 80 godina kao i ljudima bez primanja. Subvencioniraju s 200 kuna komunalnu naknadu siromašnijim sugrađanima. Za Božić umirovljenici i djeca dobivaju darove kao i korisnici socijalne potpore. Za novorođenčad Općina izdvaja tri tisuće kuna za prvo dijete, šest tisuća za drugo i devet za treće. Dodamo li tome besplatne udžbenike i školski pribor za osnovce i srednjoškolce s pravom možemo reći da Općina Malinska vodi iznimnu brigu o svojim sugrađanima u potrebi. Svime koordinira DubravkaTurčić, osoba zadužena za socijalni program. I na kraju, načelnik se posebno osvrnuo na turizam: Turizam je iznimno važan za Malinsku. Stoga osobito vodimo računa da osig-
Turistička zajednica utječe na bolju turističku ponudu O aktivnostima Turističke zajednice Općine Malinska Dubašnica njezin direktor Nediljko Vučetić kaže: Poštujući strategiju razvoja Općine Malinska-Dubašnica te surađujući s gospodarstvom i našim građanima poduzimamo mnogobrojne aktivnosti kako bi zadovoljili potrebe turista ali i domaćeg stanovništva. Programe usmjeravamo na poticanje turista da Malinsku odaberu kao svoje mjesto za odmor. Prateći trendove naši su programi sve više okrenuti aktivnom odmoru i paket aranžmanima koji pomažu bolju popunjenost u pred i posezoni, rekao je Vučetić i nastavio: Za sezonu 2017 pripremili smo organizirane pješačke i biciklističke ture po novo označenim rutama na području Općine Malinska-Dubašnica, organizirali smo rad muzejske zbirke Cickini i zbirke samostana trećoredaca u Portu, organiziramo Kulturno ljeto u sklopu kojega će se održati izložbe u galeriji sv. Nikole u Malinskoj te koncerti klasične glazbe u samostanu sv. Marije Magdalene u Portu, organiziramo i brojne druge zabavne, kulturne i sportske priredbe, istaknuo je direktor TZ-a.
Dvoznamenkasti plus u predsezoni i dobre najave za sezonu i posezonu
Haludovo
uramo uvjete i logistiku za njegov razvoj. Svojim aktivnostima, infrastrukturom, mogućim subvencioniranjem kamata, umanjivanjem komunalne naknade, uređenjem plaža i zaštitom na moru, kao i svime što sam do sada rekao o uređenju mjesta stvaramo preduvjete za razvoj turizma i potičemo poduzetnike da grade hotele i druge turističke sadržaje u našoj Općini, zaključio je Robert Anton Kraljić, uz opasku da je posebna briga destljećima zapušteno i opustošeno Haluovo zbog čega kani poduzeti sve mjere koje mu stoje na raspolaganju kako bi utjecao na rješavanje tog problema.
Prvi rezultati predsezone su vrlo dobri i pokazuju dvoznamenkasti plus, a tome su svakako pridonijeli programi Turističke zajednice. No kao
najzaslužnije Nediljko Vučetić izdvaja turističko gospodarstvo Malinske koje je kvalitetnom ponudom i aranžmanima privuklo mnogobrojne posjetitelje. - Početak glavne sezone, kao i najave i rezervacije daju naslutiti da će ovogodišnja sezona biti barem na razini prethodne, kaže Vučetić i ističe da su i najave za posezonu dobre, a pripremljeni programi jamče da će i u tom periodu biti ostvareni zavidni rezultati Upitan koji su, po njegovom mišljenju, ograničavajući faktori razvoja turizma Vučetić je rekao da je to pretjerana izgrađenost prostora na području Općine Malinska-Dubašnica. Smatram da je potrebno što hitnije napraviti analizu izgrađenosti i iskoristivosti prostora. Vjerujem da je iznad svakog prosjeka, ističe Vučetić i nabraja: Potrebno je planskom dokumentacijom i odlukama u potpunosti zabraniti gradnju te dozvoliti samo izgradnju obiteljskih objekata te objekata koji će pomoći razvoju turizma, poput kvalitetnih hotela ili kvalitetnih objekata koji će povećati ponudu i omogućiti produženje turističke sezone (izgrad-
Kralja Tomislava 23 Malinska tel. 051 850 234 www.hotelmalin.com
LOKALNA SAMOUPRAVA > puneštrica I 19 nja zatvorenog bazena, sportsko-rekreacijskog centra, zabavnog centra, i sl.) Unapređenju turizma pridonosi uređenje plaža i njihovo tematsko kategoriziranje. Naime, uz sav naš trud i ulaganja ipak se glavnina ukupnog turističkog prometa odvija u glavnoj, ljetnoj turističkoj sezoni te smo dužni više ulagati u poboljšanje uvjeta boravka turista upravo u tom periodu, kada je zbog prekapacitiranosti, kvaliteta usluge vrlo često na nižim razinama od onih koje bi mi mogli pružati. Plaže su prenapučene, a nedostaju i kvalitetniji sadržaji. Smatram da treba ulagati u povećanje kapaciteta sunčališta te kvalitetnu i tematsku ponudu na njima što bi omogućilo veće zadovoljstvo gostiju. Znamo i svjesni smo da su sunce i more u tom periodu još uvijek isključivi motiv dolaska te zato moramo poraditi na podizanju kvalitete u tom periodu. Vučetić je nezadovoljan obrazovnom politikom vezanom uz turizam o čemu je rekao: Već godinama smatram da je hrvatsko školstvo nekvalitetno i nesustavno što se pogotovo ogleda u uslužnim
djelatnostima gdje je vidljiv itekako veliki nedostatak kvalitetnih radnika. Na žalost, iz godine u godinu naše školstvo „proizvodi“ osobe za burzu iz razloga što se neplanski otvaraju smjerovi koji povećavaju broj visokoobrazovanih čime se zadovoljavaju državne statistike, a šteti hrvatskom gospodarstvu. Čemu godišnje stvoriti 100 magistara ako nam treba njih 10, koji će odmah doprinositi svojim znanjem u bilo kojem segmentu hrvatskog društva. I naposljetku, nemojmo se sramiti rada u ugostiteljstvu jer biti kvalitetno izučeni konobar, kuhar ili slastičar itekako je cijenjen posao diljem svijeta, smatra Vučetić.
Budućnost je u gradnji malih obiteljskih hotela visoke kvalitete Strateški plan razvoja turizma na otoku Krku percipira Malinsku kao odredište za goste u obiteljskom smještaju i kao mjesto gdje će se ponuda temeljiti na malim, ali kvalitetnim obiteljskim hotelima. O tomeVučetić kaže: Moje viđenje razvoja turizma Malinske poklapa se sa Strategijom razvoja
turizma na otoku Krku. Smatram neizostavnim ulaganja u male obiteljske hotele na području Malinske. S tim u vezi sudjelovao sam u izradi i ove strategije te strategije razvoja općine Malinska-Dubašnica i naravno da podržavam ovu tezu. - Obiteljski hoteli u Malinskoj poput Pinie, Vila Rove, Ville Margaret i Adria pravi su pokazatelj kako su domicilni stanovnici, nakon godina rada u turizmu i iskustva u obiteljskom smještaju, prenamijenili i proširili svoju ponudu i izgradili nove objekte koje svrstavamo upravo u male obiteljske hotele te su ostvarili zavidne poslovne uspjehe, rekao je Vučetić i objasnio: -Danas u najavi imamo gradnju još nekoliko objekata, kapaciteta između 50 i 100 kreveta, visokih 4 ili 5 zvjezdica. Prva otvorenja trebala bi biti tijekom 2018. i 2019. godine - Smatram da ćemo povećanjem broja ovakvih objekata te uz postojeće veće objekte poput hotela Malin ili Blue Waves Resorta moći još kvalitetnije nastupati na turističkom tržištu, zaključio je Nediljko Vučetić.
20 I poneštrica > FOTOREPORTAŽA.
Konji iz Gospodara prstenova
Park skulptura u Dunatu
Čarobni svijet spleten iz vinove loze Na polju, uz samo more, nalazi se galerija skulptura od loze, masline i bukve koje očaravju svojom ljepotom, živošću i nemirnim oblicima. Djela su to petero braće Pavletić: Zorana, Zdenka, Zdravka, Danijela i Marina okupljenih u Udruzi "Arteco", iz Malina kraj Slavonskog broda. Izložba, zbog svoje posebnosti i nesumnjive umjetničke vrijednosti, nikoga ne može ostaviti ravnodušnim. Možete ju razgledati do kraja rujna, između 10,00 i 12,00 sati.
Petero braće iz Arteca rade pod motom: Umjetnost življenja s prirodom!
FOTOREPORTAŽA. > puneštrica I 21
Nasukani dupin
Konj razigrane grive
Oprezne srne
Prepoznatljiva linija goveda
I veličanstveni Pegaz sletio u Dunat,
Konji iz Gospodara prstenova
I mitološki kentaur na pustopoljini Dunata
22 I poneštrica > OBRAZOVANJE
Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir
Velika škola za veliki otok Pod istim krovom 346 učenika Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir obrazuje se u pet škola, za deset zanimanja. U gotovo stotinu godina ta je škola obrazovala tisuće otočana, pripremila ih za život i osposobila za raznovrsna zanimanja čime je bitno utjecala na njihov ostanak u rodnom kraju i razvoj Krka. Svojim atraktivnim programima i pružanjem dodatnih znanja i vještina nastoje svoje učenike učiniti što konkurentnijim na zahtijevnom turističkom tržištu.
O
d svog osnutka do danas Škola je pratila potrebe Otoka razvijajući se u jednu od ponajboljih škola u našoj Županiji. Ta je škola postala prepoznatljiva po programima koji su usklađeni s razvojem otoka Krka i uspjehu svojih učenika na mnogobrojnim natjecanjima. Ravnateljica Đurđica Cvitkušić koja rukovodi školom od 2000.g. o tome kaže: Od male realne gimnazije utemeljene 1921. g. do danas škola je prerasla u rasadište raznovrsnih zanimanja, a glavni cilj bio je ponuditi
obrazovanje koje će našu mladost zadržati na Otoku i omogućiti da od svog rada pristojno zarađuju i žive. Osluškujući potrebe gospodarstva, u ključnim trenucima nudili smo programe koji su naše učenike mogli zaposliti. Od 1976.g., uz gimnazijalce imamo četverogodišnje škole za hoteljersko -turističke tehničare i ekonomiste i trogodišnje programe za ugostitelje koji se dijele na kuhare i konobare i strojare koji se obrazuju za automehaničare i vodoinstalatere, napominje ravnateljica i nastavlja: Iako, smo najturističkiji Otok sman-
juje se broj učenika u ugostiteljskom programu. Pred petnaest godina imali smo 160-tero učenika koji su se obra-
Ravnateljica Đurđica Cvitkušić, prof.
OBRAZOVANJE > puneštrica I 23 zovali za kuhare i konobare, a danas imamo svega četrdeset. Potražnja za tim zanimanjima vrlo je velika pa je plaća kuhara tri do četiri puta veća od profesorske. Taj paradoks nije teško objasniti, ističe profesorica Cvitkušić: "Naime, naši konobari i kuhari traže stalno zaposlenje, a u toj struci mogu se zaposliti samo kao sezonci. To, nažalost, nije temelj za sigurnu egzistenciju. To je nacionalni problem koji naša škola, na svojoj mikro razini, pokušava ublažiti atraktivnim programima i pružanjem dodatnih znanja i vještina kako bi naše učenike učinili što konkurentnijim na zahtijevnom turističkom tržištu. Tako smo prošle godine 24 učenika, u okviru EU projekta mobilnosti, odveli sedamnaest dana u Lisabon, gdje su u restoranima s michelinovim zvjezdicama "brusili" struku. Po osam budućih kuhara, konobara i turističkih tehničara upoznali su vještine drugih sredina, usavršavali strane jezike, stjecali samostalnost i samopouzdanje i otkrivali atraktivnosti svog budućeg zanimanja. Na Sajmu strukovnih zanimanja, što je također projekt EU-a, ti su učenici predstavili svoja iskustva, u gradu Krku.
PROJEKT INNOVATIVE TEACHERS FOR 21 CENTURY SCHOOL – ERASMUS+ - AGENIJA ZA MOBILNOST I PROGRAME EU U sklopu Erasmus+ projekta Innovative teachers for 21 century school koji je vrijedan 15.747,00 eura, proveden je projekt mobilnosti 8 naših nastavnika s ciljem usavršavanja i stjecanja kompetencija potrebnih za rad u nastavi korištenjem naprednih IKT tehnologija, kojim su osnaženi nastavnički kapaciteti za razvoj i održavanje sustava upravljanja kvalitetom,provedbu edukacijskih programa održivog razvoja, multikulturalnosti,dualnog obrazovanja, Business-Start Up-a te razvoj kritičkog mišljenja i kreativnih vještina kroz kreativno pisanje, animaciju i digitalne medije. Svoja iskustva nastavnice su prenijele svim djelatnicima škole. Projekat traje jednu godinu od 01. kolovoza 2016. godine do 31. srpnja 2017. godine. Prema riječima ravnateljice Cvitkušić u zlatno doba Zlatnog otoka, odnosno kada su tvrtke koje su radile cijelu godinu, kao što su Hoteli Njivice, Hoteli Baška i Hoteli Krk, ulagale u obrazovanje ugostiteljskih struka imali smo upisni boom u naše razrede tih profila. Te su hotelske kuće stipendirale učenike ugostiteljskih struka i osiguravale im stalan posao, pa nije
bilo panične potrage za sezoncima, koji su često puta potpuno nepripremljeni i nemaju adekvatno obrazovanje. Danas na Otoku rijetki rade cijelu godinu. Može ih se nabrojiti na prste jedne ruke pa je razumljiv manji interes učenika, zaključuje Đurđica Cvitkušić. Jadranka Jurčić
PROJEKT THROUGH EXPERIENCE TO COMPETENCE Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir i ove se godine javila na natječaj Erasmus+ projekta. Projekt Through experience to competence koji je vrijedan 78.140,00 eura ocijenjen je pozitivnim te će se isti realizirati od 01. srpnja 2017. do 30. lipnja 2019. godine. U tom projektu sudjelovat će 33 učenika naše Škole, i to 18 učenika hotelijersko- turističkog usmjerenja, 6 učenika ugostiteljskog usmjerenja za zanimanje konobar te 6 učenika ugostiteljskog usmjerenja za zanimanje kuhar. Učenici će odraditi praksu na Malti, Bologni i Dublinu. Osim ovih, učenicima će se pridružiti i 3 učenika strojarskog usmjerenja za zanimanje automehaničar koji će praksu odraditi u Bologni.
95 GODINA OBRAZOVANJA ZA RAZVOJ OTOKA KRKA Prošle godine, škola Hrvatski kralj Zvonimir obilježila je 95 godina postojanja. Daleke, 1921.g. malu realnu gimnaziju utemeljili su načelnik općine Otomar Brovet i tajnik Đuro Mužina. Iz male škole nastala je, kaže ravnateljica Đurđica Cvitkušić, današnja velika škola za veliki Otok. Škola ima 347 učenika u devetnaest razreda i 54 djelatnika. Imaju pet programa koje realiziraju putem pet gimnazijskih razreda, četiri razreda za hoteljersko -turističke tehničare, četiri razreda ekonomista, tri ugostiteljska razreda i tri razreda strojarskih struka.
24 I poneštrica > POREZI
Odjeci primjene nove stope PDV-a za ugostitelje
Gotovo sva zarada odlazi nam na PDV Ugostitelji: Potrebna nam je stabilnost i sigurnost poslovanja, a ne najviša stopa PDV-a u Europi
novogodišnjoj noći u ponoć, počela je primjena povećane stope PDV-a za ugostiteljske usluge. PDV se povećao s 13 na 25 posto, a primjenjen je u okviru porezne reforme. Povećanje se odnosi samo na ugostiteljske usluge jer se u zadnji trenutak odustalo od povećanja PDV-a za usluge smještaja s doručkom, polu i punim pansionom. Protiv toga prosvjedovao je cijeli turistički sektor. No, stopa je ipak povećana, s napomenom da će se tijekom 2017.g. poduzeti mjere koje bi ugostiteljima kompenzirale povećanje PDV-a. Od toga je prošlo više od pola godine te smo na "terenu" provjerili kako se nova stopa provodi i kakve posljedice
U
ima za ugostitelje. O tome govori ugostitelj Nikola Hržić, predsjednik Udruženja obrtnika otoka Krka i vlasnik Konobe Nino iz Malinske: -Ugostitelji su ogorčeni povećanjem PDV-a koji je praktički porasao 100
Margerita i Nikola Hržić utemeljitelji 40 godina stare, ali izgledom i uspjehom mlade konobe Nino
posto i naravno da se odražava na naše poslovanje. Gotovo sva naša zarada odlazi na PDV. Naša djelatnost je nisko profitna sa sporim povratom novca. Potrebna nam je stabilnost i sigurnost poslovanja koju nemamo, kaže Hržić i nastavlja: Ovo je treća promjena stope PDV-a u pet godina. Prva je bila 2012. na 2013. g. kada je stopa PDV-a za turizam i ugostiteljstvo smanjena na 'povijesno' niskih 10 posto. No, samo godinu dana poslije ta se stopa povećala na 13 posto i konačno, od 1. siječnja 2017., na neizdrživih 25 posto. Za usporedbu u Europi samo Danska i Mađarska imaju višu stopu PDV-a od nas, a sve nama konkurentne desti-
POREZI > puneštrica I 25 nacije imaju daleko niže stope PDV-a, negoduje Nikola Hržić i dodaje: Smatram da je to na duže staze neodrživo, bez obzira na obećanu kompenzaciju koja bi se trebala postići smanjenjem poreza na dohodak na 12 posto. Osim toga, mislim da se ova mjera prelama na leđima nas "malih" i da smo diskriminirani u odnosu na hoteljere. Zašto, primjerice, za istu djelatnost u Hotelu Malin koji se nalazi stotinjak metara dalje od naše konobe, stopa PDV-a iznosi 13 posto, a ja plaćam 25 posto? Po kojem je to kriteriju napravljeno? Umjesto da nas Država potiče na cjelogodišnji rad guši nas porezima. U konačnici, da bi ugostitelji bili konkurentni na europskom tržištu, stopa PDV-a treba iznositi 10 posto za što ćemo se mi ugostitelji boriti svim zakonom dopuštenim sredstvima, zaključio je Nikola Hržić. Jadranka Jurčić
ŽIVIMO UGOSTITELJSTVO Nikola Hržić sa svojom obitelji bavi se ugostiteljstvom više od 40 godina. To je staž vrijedan poštovanja jer trebalo je izdržati sve Scile i Haribde ugostiteljske djelatnosti i uspješno ploviti nesigurnim ugostiteljskim vodama. Svoj uspjeh, kaže Hržić, duguje danonoćnom radu cijele obitelji: supruge Snježene, kćerki Margarite i Antonije te sina Nina. U Konobi Nino ima sedam stalno zaposlenih radnika i još toliko sezonaca tijekom ljeta. O svom poslu kaže: Radili smo sedam godina u Njemačkoj i Italiji, nakon čega smo, otvaranjem Konobe Nino, započeli posao na svom otoku. Nakon dugih godina rada, tijekom kojih nismo znali za odmor, odlučili smo se na proširenje posla. Na red je došla investicija u mali obiteljski hotel, u kategoriji 4 zvjezdice, s 34 dvokrevetne sobe veličine 30 kvadrata. To je investicija vrijedna više od 30 milijuna kuna, naravno poduprta kreditom. Hotel ćemo izgraditi u nedalekom Sv. Vidu, a imat će divan, panoramski pogled na more, od kojeg ga dijeli svega kilometar puta. Tu investiciju planiramo već dvanaest godina. Najprije smo osmislili posao, kupili teren, napravili projekte, u što smo uložili vlastiti novac, a sada smo pri kraju sklapanja ugovora o kreditu. Planiramo da ćemo do srpnja iduće godine primiti prve goste...
26 I poneštrica > VINARSTVO
Poljoprivredna zadruga Vrbnik
124 zadrugara drži 80 posto proizvodnje vina Prošle godine zadrugari su Poljoprivrednoj zadruzi predali milijun i 114 kilograma grožđa i proizveli 700 tisuća litara vina. Bila je to rekordna berba koja je rezultirala dvadeset postotnim povećanjem proizvodnje, u odnosu na prethodnu godinu.
Marinko Vladić
edan od simbola Vrbnika je Poljoprivredna zadruga, utemeljena još 1904. godine. Unatoč raznovrsnim, modernim organizacijskim oblicima ona posluje na starinskom,ali očito efikasnom , obliku zadrugarstva. 124 zadrugara, koji su zapravo njeni vlasnici, na 80 hektara vinograda proizvodi 80 posto vina iz Vrbničkog polja. Zadrugari svoj urod predaju Zadruzi, a novac od prodaje ide njima. Dio dobiti, oko pet posto, odlukom Skupštine zadrugara koristi se za razvoj. Upravo je razvoj bio tema razgovora s Marinkom Vladićem, upraviteljem Poljoprivredne zadruge. On kaže: Kupnjom Vrbenke u vlasništvo zadrugara prešlo je trinaest tisuća četvornih metara prostora koji ćemo najvećim dijelom koristiti za vinski podrum. Radi se o velikoj površini
J
uz samo more što nam omogućuje razvoj raznovrsnih sadržaja. Novi podrumi omogućit će arhiviranje vina i veći prostor za neposrednu prodaju što povećava dobit. Očekujemo da će naša investicija od milijun i 650 tisuća eura unaprijediti vinski turizam Vrbnika. Tijekom sljedećih pet godina planiramo izmjestiti pogon, preurediti četiri tisuće četvornih metara hala, otvorit ćemo kušaone vina i organizrati dolaske grupa koje će moći degustirati i kupovati naše vino. U našim planovima je i gradnja objekata za smještaj, destilerija, restoran, ronilačka škola..., a dio prostora ćemo iznajmiti, rekao je Vladić i dodao: Zadruga ima deset zaposlenika i 124 zadrugara. Naša djelatnost pokriva 80 posto proizvodnje vina u Vrbniku.
Razmišljamo dugoročno i planski te dio dobiti, četiri do pet posto, izdvajamo za razvoj. Podrum PZ Vrbnik, izgrađen još 1933.g. nalazi se u luci Vrbnik, na samom moru, a danas ima najsuvremeniju opremu za preradu grožđa i proizvodnju vina, kapaciteta oko 80 vagona. Zlatna vrbnička žlahtina, nastavlja Vladić, čini 80 posto njihove proizvodnje. Na godinu, zavisno o urodu, proizvedemo od 450 do 600.000 butelja kvalitetnog vina Zlatne vrbničke žlahtine. Dio žlahtine koristimo za proizvodnju pjenušca i prošeka, a jedan posto proizvodnje ide na crno vino koje dobivamo mješavinom autohtonih sorti. Od crnog vina dobivamo pjenušac rose i
VINARSTVO > puneštrica I 27
Atraktivan prostor uz more pripada Poljoprivrednoj zadruzi
crno vino Namori, a određenu količinu grožđa prerađujemo na poseban način da bismo dobili Žlahtinu Grand cru, ozbiljno vino veće jakosti, rekao je Vladić.
Valomet i valomet morski Posebnu atrakciju predstavlja proizvodnja valometa i to onog morskog. Naime, to je prvi svjetski pjenušac koji fermentira na 30 metara dubine, u tami vrbničkog mora, bez buke i zraka, na temperaturi od dvanaestak stupnjeva Celzija. Ideja je to enologa Zadruge i pokazala se kao pun pogodak. Pjenušac se prodaje u jedinstvenim bocama prekrivenim školjkama. J.J.
28 I poneštrica > PROJEKTI
Biciklijada u organizaciji udruge Moj otok Krk
Cikloturizam
Električnim biciklima preko Krka do Cresa i Lošinja Više od 60 milijuna aktivnih biciklista u Europi velik je potencijal za razvoj cikloturizma. Stoga ta grana turizma ima u Europi brzo rastući trend. Lokalne zajednice otoka Krka prepoznale su značaj tog oblika turističke ponude te su podržale aktivnosti Udruge Moj otok koja promovira upotrebu električnih bicikala. Ta je Udruga osmislila Projekt povećanja upotrebe električnih bicikala kojeg je financijski podržalo i Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova. Doduše, sa simboličnih 9.750 kuna, no kako kaže predsjednik Udruge i njezin utemeljitelj, Nenad Maljković, važnije je da su odabrani između velikog broja projekata na natječaju za otočne udruge. lektrični bicikli omogućuju cikloturistima nezaboravno uživanje u prekrasnom krajoliku otoka Krka, dobri su za zdravlje, ne stvaraju buku, ne dime i ne zagađuju okolinu, ne treba im registracija, lako se voze i na uzbrdici te ih mogu upotrebljavati stariji ljudi. Biciklom se može doći i do središta naših gradića te na mjesta nedostupna automobilima, kaže Maljković i dodaje da na otoku Krku
E
ima jedanaest punionica pa ih biciklisti mogu napuniti dok ručaju ili šetaju. Sve su to prednosti koje pogoduju sve većoj upotrebi električnih bicikala. Tome u prilog govori i podatak da je na otok Krk prvi električni bicikl stigao u Punat prije šest godina, a danas je njihov broj troznamenkast. Brzom rastu pridonose uređene staze. -Projekt koji smo pokrenuli, ističe Maljković, doprinosi povezivanju i raz-
voju otoka, podizanju kvalitete ponude na turističkom tržištu, otvara nove mogućnosti zapošljavanja, smanjuje gužve u prometu i na parkinzima... -Poseban projekt je povezivanje Krka s Cresom i Lošinjom koji imaju mnogo zanimljivih, ali udaljenih i raštrkanih područja, a električnim biciklima olakšava se njihov obilazak, nastavlja Maljković i dodaje da se razvojem cikloturizma podiže kvaliteta boravka
PROJEKTI > puneštrica I 29 turista na destinaciji i razina životnog standarda lokalnog stanovništva, zaključio je Maljković. Cikloturizam, klasični i električni, ima najveću perspektivu razvoja i rasta. To je i bio razlog što je Ministrastvo turizma, u okviru Strategije razvoja turizma RH do 2020. godine, potaklo izradu posebnog akcijskog plana razvoja cikloturizma. Njegov osnovni cilj je stavljanje Hrvatske na poziciju jedne od vodećih mediteranskih cikloturističkih destinacija. Dodatni poticaj predstavlja širenje turističkih aktivnosti na zapostavljeni otočni dio Hrvatske te potreba za produljenjem turističke sezone. Jadranka Jurčić
Prezentacija električnih bicikala
Zašto bicikli na električni pogon?
Što je cikloturizam i tko su cikloturisti?
• Zamjenjuju motorkotače koji direktno zagađuju okoliš. • Nadopunjuju turističku ponudu i što je najvažnije doprinose produljenju turističke sezone. • Ne troše fosilna goriva, a to je izuzetno pogodno za sve naše otoke koji imaju električnu energiju. • Ne stvaraju buku. • Olakšavaju savladati veće uspone. • Osiguravaju veći radijus kretanja. • Vožnja biciklom odlična je rekreacija i tjelesna aktivnost, koja nam pruža zadovoljstvo i poboljšava kondiciju. • Idealno prijevozno sredstvo za odlazak na posao. • Mnogobrojne zdravstvene koristi. • Užitak i zadovoljstvo vožnje el.bicikla umanjuje stres, tjeskobu i depresiju.
Budući da je to novija grana turizma, postoje teškoće u definiranju upravo te grane. Mi ćemo ga probati definirati kao aktivnost putovanja koje uključuje bicikl, a kojoj je svrha uživanje. Počeci cikloturizma sežu u 19. stoljeće u Velikoj Britaniji, dok su danas najznačajnije destinacije Francuska, Velika Britanija, Austrija, Njemačka, zemlje Beneluxa. Cikloturist je osoba kojoj je motiv relaksacija i opuštanje, zdrav život i boravak u prirodi. Također, turiste možemo podijeliti na dvije glavne kategorije: Oni koji iznajmljuju bicikl na određenoj destinaciji (obično su to jednodnevni izleti) Oni koji koriste bicikl na putovanjima i kao glavno prijevozno sredstvo. Prosječan cikloturist: Većina osoba 45-55 godina Srednje ili visoko obrazovan Osoba viših primanja Učestaliji je broj osoba muškog spola 20% samci, 50% u paru, ostatak male grupe 3-5 ljudi Uslijed rasta svjesnosti o zdravom životu, cikloturizam je dobivao (i još uvijek dobiva) na važnosti. Iako se još ne prate izdvojeni podaci o cikloturistima na razini država Europe (dolasci, noćenja), izračunao se prosjek potrošnje cikloturista. Tako postoji podatak da cikloturist troši u prosjeku 53 EUR dnevno (uključujući smještaj), dok izletnik cikloturist troši 16 EUR dnevno. Krešimir Herceg, Ekonomski portal
Savjeti za ponašanje u prometu • Upoznati prometne znakove i poštovati pravila u prometu. Pametan biciklist se uvijek drži prometnih pravila; • Nošenje kacige je neophodno; • Uvijek voziti desnom stranom ceste i u smjeru prometa, nikad suprotno; • Na vrijeme uočiti opasnosti na cesti jer smeće, rupe i šljunak mogu uzrokovati gubitak kontrole; • Stati kod svakog znaka stop i svih semafora. Biti posebno oprezan na raskrižjima; • Uvijek signalizirati lijevo ili desno kretanje; • Kontrolirati bicikl i ne krivudati ili naglo skretati jer vozači možda neće reagirati dovoljno brzo da vas izbjegnu; • Voziti najmanje jedan metar od parkiranih automobila jer bi netko mogao iznenada otvoriti vrata; • Slušati automobile koji vam se približavaju sa strane ili odostraga; • Ne slijediti automobile preblizu jer se možete naći u njihovom “mrtvom” kutu; • Uvijek biti spreman stati i držati ruke na ili blizu kočnica; • Nositi fluorescentnu odjeću jer će vas ostali učesnici u prometu lakše zapaziti;
ŠIL TURIST TURISTIČKA AGENCIJA
Špilja- Biserujka- Rudine
Jadranski akvarij u Baški
Tropski akvarij u gradu Krku
Agencija Stjepana Radića 26, 51523 Baška u BAŠKI: ID KOD: HR-AB-51-90914732 Telefon / Fax: + 385 51 860 171
Agencija Na vodici 2, 51515 Šilo u ŠILU: ID KOD: HR-AB-51-90914732 Telefon / Fax:+ 385 51 852 203 E-Mail: siloturist@ri.t-com.hr www.siloturist.hr
Hoteli Omišalj
D.D. OMIŠALJ
OTOK KRK
svi objekti uz samo more sportski sadržaji - četiri kvalitetna tenis terena - sportovi na vodi: jedrenje, veslanje, ronjenje, ... organizacija seminara
Camping Glavotok Glavotok 4 • 51500 Krk, Croatia (HR) Tel.: +385 (0)51 867 880 Fax.: +385 (0)51 867 882 info@kamp-glavotok.hr • www.kamp-glavotok.hr
vrlo pristupačne cijene za sportske klubove i dječje grupe TEL 051/ 842 126 • FAX 051/ 842 226 E-MAIL info@hoteli-omisalj.hr www.hoteli-omisalj.hr