Puneštrica br.12 - 30.11.2017.

Page 1

BROJ 12

GODINA 7 > STUDENI 2017

ISSN 1849-6105

neš rica ČASOPIS O TURIZMU OTOKA KRKA

mr.sc. Majda Šale, direktorica TZ otoka Krka

Fantastični turistički rezultati str. 4

Kristijan Staničić, direktor Glavnog ureda HTZ-a

Produljenje sezone ovisi o broju aviolinija str. 8

Radostan Božić i sretna nova 2018. godina



SADRŽAJ > Puneštrica I 3

4 BROJ 12

neš rica

GODINA 7 > STUDENI 2017

ISSN 1849-6105

4

Uvodnik

25

Turistička zajednica otoka Krka

Daniel Manzoni, novi direktor Turističke zajednice Malinske

Programi usmjereni na događaje koji se pamte

Fantastični turistički rezultati

ČASOPIS O TURIZMU OTOKA KRKA

8 mr.sc. Majda Šale, direktorica TZ otoka Krka

Fantastični turistički rezultati

Kristijan Staničić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice

26

Produljenje sezone ponajviše ovisi o broju aktivnih aviolinija

str. 4

Simply the best

Kristijan Staničić, direktor Glavnog ureda HTZ-a

Produljenje sezone ovisi o broju aviolinija

26

Nautička patrola Jutarnjeg lista

27

Zlatno sidro 2017. – prvo mjesto pripalo Marini Punat

27

THYA međunarodno priznanje britanskog udruženja marina potvrdilo visoke standarde kvalitete u puntarskoj marini

29

Lovačko društvo Orebica Krk

str. 8

Radostan Božić i sretna nova 2018. godina

11

Zračna luka Rijeka

Ozbiljan igrač na kojeg treba računati Osnivač i izdavač: Turistička zajednica otoka Krka 51500 Krk, Trg svetog Kvirina 1 Za izdavača: Majda Šale

15

Grad Krk

Ulaganje u obrazovanje i školstvo temelj uspjeha

Glavna urednica: Jadranka Jurčić Izdavački savjet: Anton Bolonić, zamjenik predsjednika Darijo Vasilić Toni Juranić Mirela Ahmetović Robert Anton Kraljić

17

Rekordne brojke obilježile su ovu sezonu

18

Centar za kuturu čuvar baštine i rasadište umjetnost

19

Falkensteiner hotelski kompleks Punat

Marinko Žic

Lovni turizam obogaćuje ponudu otoka Krka

Neven Komadina Dragan Zahija Nikola Hržić Diana Felker Renata Marević Josip Turčić

Ulaganja koja donose novu kvalitetu i veće prihode

Turistička zajednica otoka Krka dobitnica je nacionalne godišnje nagrade

30

KUD Punat – ponovo u Meksiku

Domaći tanac nadmašio mariachi

31

Vrbenske užance

Povratak u prošlost na vrbničkim trgovima i ulicama

Grafička priprema: DIO d.o.o. Rijeka Lektorica: Tanja Sveško Fotografje: Foto arhiva Karmen Mrkić

22

Andrea Orlić Čutul, nova direktorica TZ Omišlja

Dajemo sve od sebe da produljimo sezonu

DIO d.o.o. Naslovna Karmen Mrkić fotografija:

33

Ivana Kovačić, direktorica TZ Baška

Odredište idealno za aktivni odmor

Realizacija: MILGRAF d.o.o. Rijeka Naklada: 600 primjeraka 24

Robert Anton Kraljić načelnik Općine i predsjednik TZ Malinske

Mali hoteli ponos Malinske

34

Dobrinština se razvija ubrzanim rimom


4 I Poneštrica > UVODNIK

Turistička zajednica Otoka Krka

Piše: Jadranka Jurčić

Krkpogled iz budućnosti

a je turistička sezona bila odlična to gotovo da i nije novost jer posljednjih godina, kada se zbrajaju rezultati, naslovi Puneštrice puni su superlativa. Ono što osobito veseli je višegodišnji stalni porast dolazaka gostiju. Ove sezone njih više od 800 tisuća boravilo je na našem Otoku. Upravo to nam daje za pravo da kažemo da turizam otoka Krka ide u dobrom smjeru, zahvaljujući ponajprije velikom trudu otočana i ulaganjima koja su ove godine iznosila više od 370 milijuna kuna! I po prvi puta, ove godine Kvarner ima dva ključna čovjeka u turizmu, ministra i direktora Hrvatske turističke zajednice koji u strateške projekte svrstavaju suradnju s avioprijevoznicima. A to nas dovodi do našeg otočkog avioprijevoznika Zračne luke Rijeka. Godinama slijepo crijevo hrvatskog avioprijevoza ta tvrtka postaje ozbiljan igrač u našem zračnom prostoru. Ne samo da su izišli iz dugogodišnjih dugova već su ostvarili deset puta veću dobit od planirane! Osim što najavljuju povećanje broja letova i putnika zagrizli su u posao s malim uzletištima što im donosi nove značajne prihode. Već otrcana fraza "svijetao primjer", kada je u pitanju Grad Krk, zaista ima puno značenje jer je obrazovanje u većini sredina na začelju prioriteta, a u tom ga gradu smatraju temeljem svojih uspjeha. Jer bez ulaganja u mlade sigurno ne bi imali dinamičan gospodarski razvoj i povećanje nataliteta svako desetljeće za desetak posto. Turističke zajednice bile su ovoga ljeta zaista inventivne što se ogleda u mnogobrojnim atraktivnim događanjima koje bilježimo. Inovacije u hotelijerstvu, posebno u ponudama malih obiteljskih hotela također su vrijedni pokazatelji razvoja zapisani na stranicama Puneštrice. Sva ta ukupna nastojanja svih turističkih djelatnika i investitora rezultirala su mnogobrojnim priznanjima i nagradama kojima su se "okitili" naši otočani, turističke zajednice i tvrtke. Predstavljamo i rad udruga i kulturno umjetničkih društava kojih na Krku ima mnogo i svojim radom čuvaju i promiču našu baštinu. A u uvjetima kada na Otoku razvijamo lovni turizam, ali i bilježimo pojavu divljih svinja i druge alohtone divljači predstavljamo Lovačko društvo "Orebica" jer znamo da "Nema ovaca bez lovaca"! Ako zavirite u Puneštricu sigurno će vas razveseliti saznanje da zaleđe, nekad najnerazvijeniji dio Otoka ubrzanim ritmom hvata korak s turističkim mjestima na obali. Međuostalim, to je rezultat osmišljenog ulaganja u vodoopskrbu i odvodnju što je omogućilo razvoj ruralnog turizma i gradnju atraktivnih vila koje su pune i izvan ljetnih mjeseci. I na kraju, Sretan vam Božić i nova godina u kojoj s pravom očekujemo još bolje turističke rezultate.

D

Fantastični turistički rezultati Piše: mr.sc. Majda Šale

O rezultatima Sezone 2018, aktivnostima Turističke zajednice otoka Krka i njenom doprinosu za razvoj turizma na Otoku piše mr.sc. Majda šale, direktorica Turističke zajednice otoka Krka: 2017. godina je svakako jedna od najplodonosnijih turističkih godina za područje otoka Krka, a zasigurno i za Kvarner kao i Hrvatsku jer su dostignuti fantastični turistički rezultati. U razdoblju siječanj-listopad otok Krk ponovo objavljuje i potvrđuje još jedne rekordne rezultate, 800.631 dolazaka, te 4.713.800 noćenja. Sveukupno je otok Krk posjetilo 51.475 više gostiju nego lani, a ostvareno je 284.713 više noćenja, odnosno 6,43% pa možemo biti ponosni i zadovoljni postignutim. Tome je zasigurno pridonijela i suradnja privatnog i javnog sektora (dobri projekti u pred sezoni) te dobra ponuda na otoku i cijene primjerene kvaliteti što su tržišta znala prepoznati (value for money).

Razvijamo odgovorni i održivi turizam Otok Krk sve više razvija odgovorni i održivi turizam (TZ otoka Krka je i nagrađena za vođenje odgovornog i održivog turizma na otoku), ima razvijenu resursnu osnovu i atrakcije koje su motivirajuće za posjet destinaciji, te • zaštićenu prirodnu baština Natura 2000 - dio ekološke mreže RH zajedno sa ostalim Kvarnerskim otocima • ima dobru klimu i spada među sunčanije dijelove Europe • fantastične krajobrazne cjeline, razvedenu obalu, krški reljef • bogato arheološko nasljeđe, (Fulfinum Mirine, antička baština u Krku)razvijenu, kulturu života i rada (glagoljica, suhozidi, mrgari, folklorno nasljeđe, gastronomija, uređena urbana središta (gradovi, kašteli), odabrane kulturne ustanove (Zbirka Infeld, knjižnica Vitezić, etnografski i sakralni muzej Košljun, Riznica krčke


U razdoblju siječanj –listopad 2017. otok Krk ponovo objavljuje i potvrđuje još jedne rekordne rezultate, 800.631 dolazaka, te 4.713.800 noćenja. Sveukupno je otok Krk posjetilo 51.475 više gostiju nego lani, a ostvareno je 284.713 više noćenja, ili 6,43% SEZONA 2017. > Puneštrica I 5 više , pa možemo biti ponosni i zadovoljni postignutim . Tome je zasigurno pridonijela i suradnja privatnog i javnog sektora (dobri projekti u pred sezoni) te dobra ponuda na otoku i cijene primjerene kvaliteti što su tržišta znala prepoznati Turistički promet siječanj - listopad 2017. (value for money). uristički promet siječanjpromet listopad po destinacijama u razdoblju siječanj-listopad Ostvaren turistički 2017.godine Ostvaren turistički promet po destinacijama u razdoblju siječanj listopad odine po visitoru Vrste objekata

01.01.-31.10.2017.

01.01.-31.10.2016.

Indeks dolazaka

Indeks noćenja

Udjel noćenja u prometu

dolasci

Noćenja

dolasci

Noćenja

17/16

17/16

Smještaj u domaćinstvu

371.290

2.438.643

330.938

2.251.376

112,19

108,31

51,73

Kampovi

235.104

1.363.999

229.741

1.313.851

102,33

103,81

28,94

Hoteli

187.067

864.715

181.319

820.048

103,17

105,44

18,87

Ostalo

3.598

16.980

3.562

18.249

101,00

93,04

0,46

Ukupno

800.631

4.713.800

749.100

4.429.718

106,87

106,41

100,00

Majda Šale

Izvor: visitor 03.11./27.10.2017. Izvor: E E visitor 03.11./27.10.2017.

katedrale, Bašćanska ploča) u je odrađivala u suradnji sa lokalnim međunaslov: Razvijamo odgovorni i održivi turizam Jurandvoru, brojne manifesta- turističkim zajednicama. cije gastroOtokkulturne, Krk sve višesportske, razvija odgovorni i održivi turizam (TZ otoka Krka je i nagrađena nomske, fešte), plaže s Plavom za vođenje odgovornog i održivog turizma naObilježja otoku) , imaturističke razvijenu resursnu i 2017.osnovu godine: zastavom s posebnosti atrakcije kojei suplaže motivirajuće za posjet destinaciji, te (plaža Soline s ljekovitim blatom), • povoljan raspored vjerskih blagdazaštićenu prirodnu Natura 2000 na – dio ekološke mrežebez RH većih zajedno"rupa" sa ima  najstariju marinu baština i razvijenu (kasniji Uskrs), nautiku,ostalim wellness centre,otocima akvarije, do glavne sezone Kvarnerskim spilju Biserujku i dr. • priprema sezone u okruženju  Ima dobru klimu i spada među sunčanije dijelove Europe europskih "potresa" - Brexita, terorizma, imigracijskog vala Turistički promet ovisi i o • na otoku Krku novi investicijski globalnim kretanjima val (uloženo više od 370 mil. kn, No rast turističkog prometa prate i niz Hoteli Njivice, Valamar Rivijera, promjena u globalnom, političkom, gosFalkenstainer, tvrka Hadria, jedinipodarskom, društvenom i tehnološkom ce lokalne samouprave i drugi mali okruženju. Turisti su danas više nego privatni objekti osvješćeni, iskusniji putnici koji do informacija dolaze brzo, jednostavno zahvaljujući modernim komunikacij-skim tehnologijama. Interesira ih lokalni identitet i zabavni sadržaji ili neki drugi interesi (biciklizam, kultura i dr.), stoga smo se u TZ otoka Krka, usmjereni Strategijom razvoja turizma otoka Krka, usredotočili na ciljani marketing kako bi prodrli do željenih ciljanih skupina gostiju, vodeći računa o našim mogućnostima i resursima s kojima raspolažemo.

Slabosti sezone 2017.

Značajan doprinos TZ otoka Krka TZ otoka Krka u svom dugogodišnjem radu (aktivno sudjeluje već 21 godinu) dala je značajan doprinos u razvoju turizma otoka Krka , a aktivno i svestrano je bila uključena i u 2017. godini kroz aktivnosti koje

• zahvaljujući krčkoj tvrtki Ponikve d.o.o., otok Krk postao je zeleni i pametan otok, prikupljanjem i odvajanjem otpada (sistem od vrata do vrata), a izgradnjom foto naponskog postrojenja „Treskavac“ postignuta je energetska neovisnost Ponikva, a vodi računa i o javnoj rasvjeti otoka Krka. • pojačane su marketinške aktivnosti u koordinaciji sa TZ Kvarnera, PG županijom lokalnim samoupravama, turističkim zajednicama i gospodarstvom (udružena oglašavanja i suradnja s lowcoast kompanijama • rastući je promet Internet marketinga • povećan je interes za "zelenim" i zdravim, outdoor aktivnostima u pred i pod sezoni • otok Krk i dalje ima izrazito jak imidž obiteljske destinacije sunca i mora (najveći turistički promet u srpnju i kolovozu) • Kvaliteta smještaja uvjetuje bolju popunjenost (volue for money) u svim smještajnim jedinicama (hoteli, kampovi, smještaj u domaćinstvu)

Vizura prepoznatljiva u cijelom svijetu

No pored znatnog rasta turističkog prometa i u sezoni treba obratiti pažnju na određene slabosti koje su se pokazale ove sezone: • povećava se kapacitet smještajnih objekata (posebice privatnog smještaja), uz velike cjenovne razlike • povećan broj neregistriranog smje-


6 I Poneštrica > SEZONA 2017. štaja i rada (iznajmljivanja) na crno • neefikasna kontrola iznajmljivanja (u domeni carinske uprave) • preopterećeni plažni prostori, te cestovna infrastruktura (uska grlaMost otok Krk i glavne prometnice do skretanja za Valbisku, na Dunatu, ulazu Krk i sl. • nedostatak radne snage (ljudskih resursa )

Aktivnosti TZ otoka Krka Kratki rezime ovogodišnjih aktivnosti Turističke zajednice otoka Krka su: • u suradnji s turističkim zajednicama poticala je i organizirala udružene predsezonske programe (gastro + outdoor ) Krk Food Fest i outdoor programi „Đir po Puntu,

Ljetni Đir u Puntu 16. kolovoza Dobrinjski đir, Moon Bike Crna ovca u Baški, Krk spring story, Runtele Downhill u Puntu, te Đir po Dubašnici • razvijala je društvene mreže, pa baza fanova Visit Krk island i FB ima preko 23.880 fanova,s dosegom objava od 156.802 jedinstvenih pregleda i 318.107 prikazivanja • uvedeni su novi sadržaji na web portalu i napravljen je novi portal "Ala su" za promociju objedinjavanja programa na otoku Krku (www.ala-su.com) • započela je izrada web kataloga privatnog smještaja u svrhu pro-

Glavotok: objava za medije o ostvarenoj rekordnoj sezoni

moviranja smještaja u domaćinstvu koji će profunkcionirati u studenom na adresi www.holiday.krk. hr, a osmišljen je za prezentaciju smještaja u domaćinstvu kroz jedinstvenu bazu podataka izrađena je digitalna karta kulturne baštine otoka Krka, predstavljena na www.visit.krk.hr, za koju je TZ otoka Krka dobila i nagradu Simply the Best za inovativni projekt u turizmu od UHPE (Udruženja putničkih agencija i časopisa Way to Croatia odrađeno je udruženo oglašavanje kroz tiskovne, on line medije na inozemnom tržištu (Slovenija, Njemačka, Austrija. Italija, te PR aktivnosti u suradnji s TZ Kvarnera tiskani su promotivni materijali (image brošure, cjenici, objedinjene karte hike&bike, katalog kampova, knjižica evenata, press release), a očekuje se dovršenje outdoora brošure i kataloga hotela odrađeni su sajmovi (Njemačka, Italija, Austrija) i prezentacije (Slovenija), te prihvat studijskih grupa i novinara obilježeno je 10. jubilarno izdanje Otočne rožice, a kao i posljednjih godina ocjenjivali su se klasični i

Otočna rožica 2017 U Dobrinju održivi vrtovi, te balkoni i terase. Ove godine je ukupno bilo dvadesetak prijava, a završna svečanost održana je u Dobrinju početkom listopada • nastavilo se i sa radijskom emisijom Ljetni Đir u suradnji sa Radio Ok i Novim listom te turističkim zajednicama koje su bile i domaćini svakoj radijskoj emisiji . Ljetni đir se provodio kroz sedam emisija, od početka srpnja do polovine kolovoza, uz sudjelovanje 40 –tak učenika u emisiji • uredno se pratio i rad Info punkta Zračna Luka Rijeka, čijim radom

rukovodi TZ otoka Krka, u suradnji s TZ Kvarnera. Kroz info punkt je prošlo u razdoblju, od kraja ožujka do kraja listopada 2017 godine, više od 22.500 posjetitelja, dok je u Zračnoj Luci Rijeka prema podacima uprave ZLR za razdoblje 1-8 mjeseci ostvaren promet od 140.000 putnika . Sve aktivnosti TZ otoka Krka odradila je uvažavajući smjernice Strategije razvoja turizma otoka Krka.

Pripreme za sezonu 2018.g. Rukovodeći se zadaćama koje definira Zakon o turističkim zajednicama, na istom principu TZ otoka Krka planira i svoje aktivnosti i u 2018. godini, a pritom posebno će voditi računa da: • potiče uravnoteženi razvoj i odgovoran i održiv turizam - prostorno, okolišno i društveno odgovoran • radi na unapređenju kvalitete i konkurentnosti • radi na jačanju međunarodne prepoznatljivosti i otočnog imiđa • prati stanje na emitivnim tržištima kao i stanje u gospodarskom okruženju 2018. godina će biti još jedna godina izazova u kojoj se očekuju novi rekordni (povećanje do 2% u odnosu na 2017.g.) Aktivnosti TZ otoka Krka u 2018. godini biti će usmjerene na zajedničke aktivnosti i jačanje brenda otoka Krka , odnosno jedinstvenog otočnog imidža, uvažavajući pritom stanje u gospodarskom okruženju otoka , države i globalnog okruženja. Ciljevi TZ otoka Krka u 2018. godinui su sljedeći: • jačati zajedničke aktivnosti u pred i posezoni

Najava sezone za medije u Omišlju


SEZONA 2017. > Puneštrica I 7

• raditi na kvalitetnoj suradnji privatnog i javnog sektora kroz udružene programe i oglašavanja • raditi na unapređenju znanja i vještina u turizmu kroz radionice, edukacije i dr. • poticati daljnje unapređenje kvalitete smještajnih kapaciteta i sadržaja u okviru ponude nositelja smještaja Aktivnosti će biti u okviru zadanih

zakonskih odredbi i Statuta TZ otoka Krka, a koje će biti pokrivene budžetom od približno 2.200.000,00 kn Prema najavama Ministarstva turizma u 2018. godini očekuje se izglasavanje novih paketa zakona o turističkim zajednicama, pa i TZ otoka Krka mora biti spremna ustrojiti se prema novim odredbama Zakona U 2018. godini ulogu predsjednika u jednogodišnjem mandatu prema Statutu TZ otoka Krka treba preuzeti Grad Krk, odnosno gradonačelnik Darijo Vasilić. Ujedno i mali kuriozitet da je kroz TZ otoka Krka kroz proteklih sedam godina napravljen cijeli krug predsjedavanja , te su od 2011. godine do 2017. godine svi načelnici JLS i gradonačelnik Grada Krka predsjedavali otočnom turističkom zaje-

Radni posjet direktora krčkih turističkih zajednica TZ Pula

dnicom, a 2018. godine slijedi drugi krug koji započinje ponovo sa predsjedavanjem predstavnika Grada Krka, tog najjačeg i najrazvijenijeg turističkog odredišta na Otoku.


8 I Poneštrica > INTERVJU

Kristijan Staničić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice

Produljenje sezone ponajviše ovisi o broju aktivnih aviolinija Riječanin Kristijan Staničić novi je direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, a Kvarner, po prvi put, ima dva ključna čovjeka u turizmu: ministra i direktora HTZ-a. Staničić ima bogato iskustvo u turizmu. U Hotelima Novi, Liburnia Riviera Hotelima, crikveničkom Jadranu i slovenskom Hotelu Bernardin bio je na rukovodećim funkcijama. Na Fakultetu za hotelski i turistički menadžment u Opatiji magistrirao je 2001.g. Za Puneštricu govori o turističkim rezultatima, perspektivama njegovog razvoja te o turizmu otoka Krka. ovakvih turističkih rezultata dali su svi turistički radnici i ja im čestitam na tome te kao direktor Glavnog ureda HTZ-a svakako mogu najaviti sve potrebne aktivnosti s ciljem zadržavanja ovih pozitivnih trendova. Naš dugoročni cilj je pozicioniranje Hrvatske kao kvalitetne cjelogodišnje turističke destinacije, ali i uspostava brojnih novih aviolinija kako bi na snažnom međunarodnom tržištu bili još konkurentniji. • Molim vas da prokomentirate ovogodišnje podatke o prometu, noćenjima, dolascima kao i druge relevantne pokazatelje uspješnosti sezone.

Očekujemo više od 100 milijuna noćenja Kristijan Staničić

• Posljednjih godina svaku sezonu ocjenjujemo kao iznimno uspješnu. I ove godine rezultati su nadmašili i najoptimističnija očekivanja. Što je, po vašem mišljenju, pridonijelo tom kontinuiranom turističkom uspjehu? Kontinuiranim porastima turističkog prometa svakako su doprinijela kontinuirana ulaganja u promotivne aktivnosti, kako Hrvatske turističke zajednice, tako i ostalih subjekata koji djeluju u turizmu.

Tijekom devet mjeseci ove godine ostvarili smo doista odlične rezultate, a do kraja godine očekujemo da ćemo, po prvi put u povijesti, premašiti 100 milijuna ostvarenih noćenja. Tako je, prema podacima sustava eVisitor, od siječnja do rujna ostvareno 17 milijuna dolazaka (+13 posto) i 97,2 milijuna noćenja (+12 posto), dok je tijekom samog mjeseca rujna u Hrvatskoj ostvareno 2,1 milijun dolazaka (+7 posto) i 12 milijuna noćenja (+4 posto). Promatrajući promet po županijama, tijekom devet

U turizam investirano 800 milijuna eura Tu su i ulaganja u turističku ponudu te infrastrukturu kao vrlo važan segment u privlačenju turista do čijeg nam je zadovoljstva posebice stalo. U tom nas smislu vesele brojne investicije realizirane u ovoj godini, a koje su, prema anketi Ministarstva turizma, bile na razini od oko 800 milijuna eura. Konačno, najveći doprinos u ostvarenju

Ryan air u Zračnoj luci Rijeka


INTERVJU > Puneštrica I 9 mjeseci najviše je noćenja ostvareno u Istri (26,7 milijuna noćenja), Splitskodalmatinskoj županiji (18,3 milijuna noćenja) te na Kvarneru (17,9 milijuna noćenja). Slijede Zadarska županija sa 13,1 milijuna noćenja, Dubrovačkoneretvanska županija s 7,8 milijuna noćenja, Šibensko-kninska sa 7 milijuna noćenja, Ličko-senjska županija s 3,1 milijuna noćenja te Zagreb s 1,7 milijuna noćenja. Na kontinentu je ostvareno 1,6 milijuna noćenja (+16 posto), a najviše noćenja je ostvareno u Karlovačkoj županiji (532 tisuće), Krapinskozagorskoj županiji (249 tisuća) te u Osječko-baranjskoj županiji (139 tisuća noćenja). Najviše noćenja su ostvarili turisti iz Njemačke (19,9 milijuna noćenja), Slovenije (9,8 milijuna noćenja), Austrije (7,3 milijuna noćenja), Poljske (6,3 milijuna noćenja) i Češke (5,4 milijuna noćenja), a top destinacije po noćenjima su Dubrovnik, Rovinj, Poreč, Medulin i Umag. Vrlo važan pokazatelj uspješnosti sezone su i prihodi ostvareni od turističke potrošnje. Tako su prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB) prihodi od turizma u prvom polugodištu 2017. godine iznosili 2 milijarde i 728 milijuna eura, što u odnosu na isti period prošle godine (2 milijarde i 443 milijuna eura) predstavlja rast od 11,6 posto, odnosno 285 milijuna eura. Približavamo se ostvarenju ciljeva definiranih u Strategiji razvoja turizma i to je uspjeh cjelokupnog turističkog sektora. • Koja je uloga HTZ-a u postizanju tih rezultata? Sukladno zakonskim zadaćama temeljna uloga Hrvatske turističke zajednice obuhvaća stvaranje i promicanje identiteta i ugleda hrvatskog turizma, te planiranje i provedbu zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije. Zadaće HTZ-a se odnose i na predlaganje te izvedbu promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu, a koje su od zajedničkog interesa za sve subjekte u turizmu, s obzirom da je krajnji cilj podizanje razine kvalitete cjelokupne turističke ponude Hrvatske.

Potpore HTZ-a veće od 27 milijuna eura U tom smislu su i ove godine dodijeljene

potpore HTZ-a kroz javne pozive u ukupnom iznosu od 20.765.000,00 kuna, u tijeku je realizacija projekata u udruženom oglašavanju i strateškim projektima u ukupnom iznosu od oko 39 milijuna kuna. Realizirane su brojne promotivne i PR kampanje, studijska putovanja, kao i nastupi na sajmovima uz dodatnu organizaciju brojnih poslovnih radionica i prezentacija. Pratimo učinkovitost svih naših aktivnosti i sukladno tome pristupamo izradi Programa rada za iduću godinu, koja će biti vrlo izazovna za sve nas, obzirom na postavljene rekorde u ovoj godini. • Recite nešto o glavnim programima i projektima HTZ-a koji će, prema vašem mišljenju, obogatiti ponudu i produljiti sezonu. Budući da je značajnije produljenje sezone dugogodišnji, ali možda i najvažniji strateški cilj hrvatskog turizma, od ove su godine unesene određene promjene u pojedinim programima koje za cilj imaju stvaranje okvira i uvjeta za ostvarenje tog cilja. Naime, kako samo produljenje sezone ponajviše ovisi o dostupnosti hrvatskih destinacija izvan glavnih ljetnih mjeseci, odnosno o broju aktivnih aviolinija, uvedene su određene promjene u sklopu udruženog oglašavanja. Tako novi koncept udruženog oglašavanja obuhvaća 3 osnovna modela udruženog oglašavanja i to onaj s turističkim zajednicama, sa smještajnim objektima i s ostalim nositeljima ponude (prvenstveno DMK turističkim agencijama). Radi se o partnerima koji su i dosad sudjelovali u udruženom oglašavanju, a prijavama će i manji partneri imati prilike pokazati svoju ulogu u brendiranju i promidžbi destinacije. Destinacije su ovom prilikom u većoj mjeri istakle dodatne kriterije koji će biti važni za odabir partnera, te ovaj put na jednak način sve turističke zajednice županija imaju mogućnost predložiti kampanje koje bi se realizirale kao suradnja javnog i privatnog sektora.

Suradnja s avioprijevoznicima strateški projekt Novost je i suradnja s avioprijevoznicima i turoperatorima koji imaju organizirane programe za Hrvatsku, a koja je po prvi put izdvojena iz udruženog

Krčki sajam neodoljiv mnogobrojnim turistima

oglašavanja i svrstana u zaseban javni poziv za strateške projekte. Strateški projekti provoditi će se na nacionalnoj razini u suradnji sa svim zainteresiranim subjektima uključujući prvenstveno turističke zajednice, ali i sve druge zainteresirane partnere koji su zainteresirani za destinacijsku promociju, a aktivnu ulogu u tom procesu svakako će imati predstavništva HTZa. Uvjereni smo kako će ove novosti uvelike doprinijeti još jačem produljenju turističke sezone i kako ćemo već od sljedeće godine načelno moći govoriti o turističkoj godini u Hrvatskoj. Kao bitan čimbenik svakako valja izdvojiti i pojačanu promociju posebnih oblika ponude, kao što je zdravstveni, kulturni, aktivni ili nautički turizam. • Otok Krk jedna je od najjačih turističkih destinacija u Hrvatskoj. Mnogi to povezuju s činjenicom da na Krku postoji objedinjena ponuda turističkih proizvoda svih turističkih zajednica i povezanost s lokalnom samoupravom i gospodarstvom, a to se ostvaruje putem Turističke zajednice otoka Krka. Što vi mislite o tom modelu?

Otok Krk dobar primjer destinacijskog menadžmenta Smatram kako je otok Krk vrlo dobar primjer destinacijskog menadžmenta. Upravo ćemo na tom modelu na neki način inzistirati u budućnosti jer smatramo da svaka destinacija, bila to


10 I Poneštrica > INTERVJU općina, grad, županija ili pak zajednica nekoliko različitih destinacija, može sama za sebe najbolje procijeniti i odlučiti koji vid turizma želi razvijati, koji segment turista privlačiti i kojim tržištima se najviše obraćati. Također, vrlo važan segment destinacijskog menadžmenta je bliska i učinkovita suradnja javnog i privatnog sektora, odnosno usklađenost turističke politike lokalnih i regionalnih vlasti s vizijom i projektima koje pripremaju ostali turistički subjekti. Hrvatska turistička zajednica je institucija koja u tim slučajevima predstavlja mjesto podrške i pomoći u realizaciji navedenih planova te ćemo u tom smislu uvijek biti na raspolaganju. • I na kraju, pitanje koje smo postavili i vašem prethodniku i koje je još uvijek aktualno: Turistička zajednica otoka Krka jedina je otočna TZ u Hrvatskoj koja je iskoristila zakonsku mogućnost udruživanja turističkih zajednica.

U praksi to se pokazalo dobrim modelom, međutim, u odnosu na potencijal koji otok Krk ima to više nije dovoljno. Nužno je, smatraju turistički djelatnici, zakonom zajamčeno financiranje takvih turističkih zajednica. Što o tome mislite?

nom prijedlogu. Hrvatska turistička zajednica će se svakako zalagati da izmjene zakona idu u pravcu još jasnije regulacije financiranja i djelovanja turističkih zajednica.

To je prije svega pitanje konsenzusa na razini destinacije, u ovom slučaju otoka Krka. Kao što je navedeno u pitanju, sada je aktivan model udruživanja turističkih zajednica, ali ako doista postoje svi uvjeti i snažan konsenzus na otoku, moguće je oformiti turističku zajednicu područja. Svakako valja naglasiti i činjenicu kako su zakonski okviri u nadležnosti Ministarstva turizma te vjerujem da kolege iz Ministarstva stoje na raspolaganju cjelokupnom turističkom sektoru, kako u smislu podrške, tako i u smislu analize svih prijedloga koji pristižu s terena, od kojih neki bivaju i implementirani kada je riječ o kvalitet-

Kralja Tomislava 23 Malinska tel. 051 850 234 www.hotelmalin.com


AVIOPPRIJEVOZNICI > Puneštrica I 11

Zračna luka Rijeka

Ozbiljan igrač na kojeg treba računati Ova će godina u Zračnoj luci Rijeka biti upamćena po izlasku te tvrtke iz financijskih poteškoća. Kako kaže njezin direktor Tomislav Palalić, podmirili su sve dugove i do sada ostvarili sedamnaest milijuna kuna prihoda, a planirana dobit od 300 tisuća kuna već je u ovom trenutku povećana deset puta i iznosi tri milijuna kuna!

Tomislav Palalić

R

ezultat je to, po prvi put, značajnog porasta cargo, odnosno teretnog prometa,

kaže Palalić, ali i mnogobrojnih slijetanja i polijetanja. Porast takvih operacija, a radi se ponajprije o trening letovima kompanije Condor, iznosi 50 posto u odnosu na lanjsku godinu. Najveći broj operacija izveli su zrakoplovi Jumbo jet 747 koji su polijetali i slijetali i po deset puta dnevno. To je najveći porast u Hrvatskoj. Svaka takva operacija donosi prihode i pokazuje da Zračna luka Rijeka koja je dugo godina bila slijepo crijevo hrvatskog zračnog prometa, postaje ozbiljan igrač i avio destinacija na koju treba računati. Tako su u svibnju

po broju slijetanja i polijetanja bili na drgom mjestu u Hrvatskoj, odmah iza Zagreba, a trening letovi nastavit će se i u idućoj godini što osigurava stalne prihode i zaposlenost izvan sezone.

Rezultati bolji dvadesetak posto No, nije samo cargo razlog uzleta, kaže Palalić i dodaje: - Povećava se i putnički promet. Ove smo godine planirali dolazak 150 tisuća putnika, ali vjerujemo da ćemo do kraja godine ostvariti 180 tisuća. Već polovinom


Hotel

MARINA Tel +385(0)51 221 128 Fax +385(0)51 221 357 marina@hotelikrk.hr

Hotel

DRAŽICA Villa

LOVORKA Villa

TAMARIS 51500 KRK - Ružmarinska 6 - CROATIA Tel. +385(0)51 655 755 • Fax: +385(0)51 221 022 E-mail: hotel@hotelikrk.hr • www.hotelikrk.hr


AVIOPRIJEVOZNICI > Puneštrica I 13 ore s malim aerodromima u Otočcu, Osijeku, Čepinu i Sinju. Iako Zračna luka Rijeka s postojećim kapacitetom koristi tek dvadest posto svojih mogućnosti potrebna su dodatna ulaganja u sigurnost, udobnost, raznovrsnu ponudu i lijep ugođaj jer to zahtijevaju suvremeni standardi u zračnom prometu. U posljednjih pet godina Država je u Zračnu luku Rijeka uložila 20 milijuna kuna, a Županija tri milijuna. To se odrazilo na izgled i funkcionalnost krčkog aerodroma.

Zračna luka - izložbeni prostor

ove godine imali smo povećanje rezultata poslovanja od 20-tak posto, a taj rezultat očekujemo i na kraju ove poslovne godine. Iako još uvijek zaostajemo za aerodromima u Puli i Zadru, koji posljednjih godina ostvaruju promet od približno 400 tisuća putnika godišnje, prema najavama u idućoj godini očekujemo značajnije povećanje broja putnika. Nakon dvanaest godina Zračna luka Rijeka dobila je cjelogodišnju međunarodnu avionsku liniju prema njemačkom Kölnu, a Eurowings je uveo liniju i pokrenuo novu sezonsku liniju prema Hannoveru. Trenutno smo u pregovorima s tim prijevoznikom što bi nam trebalo osigurati još 35 tisuća novih putnika u 2018.godini.

Odlične najave za 2018. godinu Ryanair je već sada najavio da će u sljedećoj godini uvesti dva puta tjedno letove za Frankfurt, od ožjuka do listopada, što bi za našu tvrtku značilo dodatnih dvanaest tisuća putnika. Također i Condor najavljuje letove dva puta tjedno za Frankfurt na Majni od svibnja do listopada, odnosno novih deset tisuća putnika. Očekujemo i porast broja charter letova. Ove godine za poljskog prijevoznika imali smo letove samo za Varšavu, a za 2018.g proširujemo suradnju s još nekoliko poljskih avio kompanija što bi rezultiralo letovima za još četiri poljske destinacije: Gdanjsk, Poznanj i Katovice te liniju Varšava- Lublin. Što se tiče Češke, imamo charter letove Brno – Prag, a sa Slovačkom

već petnaest godina imamo liniju prema Košicama, ispričao je Palalić.

Mala uzletišta- veliki posao Menadžment Zračne luke Rijeka je pred realizacijom velikog posla s malim uzletištima u Hrvatskoj. Naime, namjera im je umrežiti male hrvatske aerodrome na način da vlasnici malih, obiteljskih aviona dobivaju usluge na jednom mjestu. Prema dosadašnjoj praksi proceduru slijetanja i polijetanja s malih arerodroma u Hrvatskoj (poput Lošinja, Splita i slično) posada malih aviona morala je uvijek iznova prolaziti za svaki sljedeći aerodrom i plaćati uvijek iznova po 10 eura. Zračna luka Rijeka preuzet će te poslove te će putnici carinske i ostale obveze obavljati u toj Luci, a na svim drugim malim aerodromima mogli bi letjeti bez ograničenja. Radi se o putnicima dubljeg džepa koji u prosjeku troše oko 100 eura dnevno po osobi. Cilj nam je dobiti još deset tisuća tih putnika, nastavlja Palalić i dodaje:- Za sada smo potpisali ugov-

Prosperitetni poslovi donijet će razvoj Moram napomenuti, kaže Palalić, da je naš aerodrom, kada je izgrađan, udovoljavao najvišim estetskim i tehničkim zahtjevima. Dovoljno je reći da je uređenje aerodroma bilo u rukama svjetski poznatih umjetnika Glihe i Murtića te da se armatura zgrade sastoji od 50 posto željeza i 50 posto betona. Dakle, radi se o funkcionalnoj i tehnički genijalnoj građevini rekao je Palalić i nastavio: I danas nastojimo zadržati tu visoku razinu te smo, u suradnji s riječkim i opatijskim muzejima, ostvarili zanimljive i estetski visoko vrijedne izložbe. Možemo se pohvaliti i najboljim i najmodernijim sustavom osvjetljenja aerodroma u Hrvatskoj. Puno smo napravili i na poboljšanju obrazovne strukture. Donedavno smo imali svega pet posto visokoobrazovanih radnika, a danas ih ima 35 posto. I da zaključim: iza nas je razdoblje financijskih poteškoća, a pred nama razdoblje prosperitetnih poslova koji će omogućiti razvoj naše tvrtke, ali i donijeti korist turizmu otoka Krka i cjelokupnom gospodarstvu Hrvatske. Jadranka Jurčić


HOTEL / VINOTEL GOSPOJA 00385 (0) 51 669 350 reception-vinotel@gospoja.hr www.gospoja.hr RESTORAN / KONOBA VINOTEL GOSPOJA WELLNES VINOTEL GOSPOJA KONOBA ŽLAHTINA KUŠAONICA/PIZZERIA

00385 (0) 51 669 351 00385 (0) 51 660 353 reception-vinotel@gospoja.hr 00385 (0) 51 857 017 00385 (0)51 857 201


LOKALNA SAMOUPRAVA > Puneštrica I 15

Grad Krk

Ulaganje u obrazovanje i školstvo temelj uspjeha Grad Krk se po mnogo čemu izdvaja iz hrvatskog prosjeka. Primjerice, ima iznimno malu nezaposlenost od svega 1,5 posto ljeti i 5 posto zimi. Gospodarski je vrlo dinamičan pa na oko 6500 stanovnika ima 430 obrtnika i 230 tvrtki, a mogu se pohvaliti da su jedna od rijetkih sredina koja nema prireza. I dok ostatak Hrvatske tone u negativan prirodni prirast stopa nataliteta u Gradu je jako dobra i svakih deset godina raste približno 10 posto.

aravno, nameće se pitanje zbog čega je ta sredina tako privlačna i uspješna? Odgovore smo potražili kod gradonačelnika Darija Vasilića. Karijeru je započeo s 27 godina, kao najmlađi gradonačelnik, a sada je, odrađujući već sedmi mandat, postao i najdugovječniji gradonačelnik u Hrvatskoj. Na pitanje kojim se projektima u svom, skoro četvrt stoljeća, dugom upravljanju Gradom najviše ponosi odgovorio je kako i dolikuje osobi koja je po struci profesor: Najznačajnijim poslom, odrađenim tijekom svih mojih mandata, smatram

N

Darijo Vasilić

podizanje ljestvice u školstvu i obrazovanju. Naše dvije osnovne škole, Vrh i Krk, po svojoj opremljenosti i kvaliteti odgovaraju najvišim standardima. Školarci imaju modernu sportsku dvoranu, besplatne udžbenike, poludnevni boravak i ručak, a otvorili smo i novu glazbenu školu u koju se upisuje 25-tero djece po generaciji. Imamo suvremeni, odlično opremljen vrtić koji svojim kapacitetom omogućuje skrb za sve predškolce, naglasio je Vasilić i dodao da financiraju programe osnovnih i srednjih škola: - za programe osnovnih škola izdvajamo 700 tisuća, a


16 I Poneštrica > LOKALNA SAMOUPRAVA za srednjoškolske programe 200 tisuća kuna, rekao je Vasilić. Proračun Grada Krka iznosi 85 milijuna kuna iz kojeg, za Dječji vrtić Katarina Frankopan, izdvajaju više od petnaest milijuna kuna, a za osnovno i srednje školstvo te pomoć studentima milijun i 630 tisuća kuna.

Uređen komunalni sustav poboljšava život građana i gospodarstvo Osim školstva, nastavlja Vasilić, značajno smo unaprijedili i komunalni standard. Riješili smo vodoopskrbu u svim, pa i u onim najmanjim naseljima, poput Sotoventa i Kornića te se možemo pohvaliti da vodu ima svako seosko domaćinstvo. To je rezultiralo razvojem turizma u tim mjestima i gradnjom na desetke ruralnih vila s bazenima koje su i po pet mjeseci pune. Proveli smo anketu koja je pokazala da u tim sredinama turistički promet raste najviše, čak 20 posto. Za usporedbu, u Gradu Krku raste 10 posto. Od 1. studenog, nastavlja Vasilić, počinjemo s izgradnjom kanalizacijskog sustava i pročišćavanja otpadnih voda u naselju Kornić i Krk. To je projekt za koji smo dobili potporu iz EU fondova. Ukupna vrijednost projekta prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području otoka Krka je oko 638 milijuna kuna, s PDV-om, a ukupno prihvatljivi troškovi su gotovo 511 milijuna kuna. EU će bespovratno dati 369 milijuna kuna, a nacionalno sufinanciranje je 141 milijun kuna, od čega 6 JLS-a na otoku Krku 45 milijuna kuna. Grad Krk sudjeluje u projektu s 18 km kanalizacijske mreže u naseljima Krk i Kornić i 2. stupnjem pročišćavanja na uređaju Krk. Cijeli projekt realizirat će se do ljeta 2020. godine. Tim projektom napravit će se velik pomak u odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na otoku Krku, na kojem je gotovo u cijelosti riješeno pitanje vodoopskrbe, pa će sada uspješno riješiti i pitanje odvodnje. Izgradit će se dva uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, dograditi još četiri uređaja te izgraditi centralno postrojenje za kompostiranje mulja s uređaja. Rekonstruirat će se i 38,7 kilometara vodoopskrbne mreže usporedno s izgradnjom kanalizacije. Razvoj sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda obuhvaća 85.000 stanovnika s poboljšanom obradom otpadnih voda i doprinosa poboljšanju stanja voda, rekao je gradonačelnik.

Nova kazališna i kino dvorana Krk se ponosi epitetom "Grada kulture" pa u skladu s tim ulaže i u njenu infrastrukturu. Jedan od takvih projekata je uređenje kazališne i kino dvorane sa 120 mjesta, u staroj Gradskoj vijećnici. To je investicija od 3,5 milijuna kuna, a dvorana će biti dovršena do proljeća iduće godine, rekao je Vasilić, ističući kako su za sredstva Europskih fondova kandidirali jako puno projekata: nekoliko dionica ceste, Multimedijalni kulturni centar, a svoje projekte kandidirale su i mnogobrojne udruge u kulturi

Multimedijalni kulturni centar U ovom trenutku, jedan od najznačajnijih projekata Grada Krka je izgradnja Multimedijalnog kulturnog centra za koji imaju građevinsku dozvolu. Radi se o prenamjeni postojeće zgrade na trgu Kamplin, pokraj Katedrale. U postojećoj zgradi izgradit će se polivalentna dvorana u kojoj će se održavati predavanja, prezentacje i raznovrsne radionice različitih interesnih skupina, organizacija civilnog društva i kuturnih udruga. Dobro osmišljeni izložbeni prostori s vrijednom postavom obogatit će turističku ponudu, ali i kulturni život Grada. Procjenjena vrijednost investicije je približno osam milijuna kuna. Projekt smo kandidirali za sredstva EU fondova, kaže Vasilić i dodaje da će ukupna investicija biti realizirana s 80 posto sredstava EU fondova i 20 posto vlastitog novca. To je vrijedan projekt kojim predočujemo bogatstvo naše kulture, razvijamo civilno društvo i raznovrsne udruge jer vjerujemo da njihove različitosti doprinose našem ukupnom kulturnom, materijalnom i nematerijalnom bogatstvu, zaključio je gradonačelnik Vasilić.

Vecla razvija Luku i osmišljava vizure grada Krka Komunalno društvo Vecla iduće godine obilježava okruglu obljetnicu, 20 godina lučke i komunalne djelatnosti, tijekom kojih je ostvarila mnogobrojne, dobro osmišljene projekte kojima je oblikovala vizuru Grada i poboljšala kvalitetu života građana.

Danko Milohnić

Najnoviji i do sada najveći projekt gradskog poduzeća je Rekonstrukcija i dogradnja luke Dunat čime će Krk dobiti 32 komunalna i 70 nautičkih vezova te bolju zaštitu od valova. O tome Danko Milohnić, direktor Vecle kaže: Radi se o investiciji od šest milijuna kuna, gradnjom smo započeli krajem listopada, a planiramo je dovršiti do svibnja iduće godine. Rekonstrukcijom ćemo dograditi jugozapadni gat koji, na taj način, postaje glavni lukobran.

Da bi omogućili dolazak većeg broja plovila planiramo na sjevernoj obali izgraditi takozvane pasarele, odnosno prolaze i mostiće pomoću kojih se može na siguran način silaziti s broda na kopno, a na istočnom kraju fiksni gat te postaviti plutajući gat, rekao je Milohnić i nastavio: Vecla, osim u Luku, ulaže i održava te osmišljava plaže i zelene gradske površine. Ponosni smo na četiri Plave zastave kojima su naše plaže svrstane u red ponajbolje održavanih, opremljenih i ekološki sigurnih plaža. Osim službenih održavamo i takozvane divlje plaže kao i javne zelene površine. Smatram da se upravo zahvaljujući ulaganjima i predanom radu radnika Vecle građani Krka i turisti osjećaju ugodno u lijepo uređenim i osmišljenim parkovima i na zelenim površinama, zaključio je Danko Milohnić. Jadranka Jurčić


LOKALNA SAMOUPRAVA > Puneštrica I 17

Rekordne brojke obilježile su ovu sezonu piše: Nataša Jurina, univ.spec.oec, direktorica ureda TZ Grada Krka

Nataša Jurina

Rezultati na području Grada Krka izvanredni su, a posebno veseli činjenica da je najveći porast zabilježen u prvih šest mjeseci. Milijun noćenja ostvareno je čak 17 dana ranije nego prošle godine, a ukupno gledano, porast broja noćenje za devet mjeseci iznosi 11% u odnosu na 2016. godinu. Stoga možemo biti jako zadovoljni jer je potražnja za proizvodom kojeg nude objekti u gradu Krku očigledno velika i raste iz godine u godinu.

Krku se puno računa vodi o ujednačenom rastu kvalitete usluga na svim razinama, kako javnog tako i privatnog sektora, a gosti to očito prepoznaju i cijene. Vidljiv je trend konstantnog ulaganja u kvalitetu smještaja. Posebno se to odnosi na smještaj u kampovima u gradu Krku i u okolici za koje stižu nagrade i pohvale iz međunarodnih stručnih organizacija. Isto tako vidljiv je pozitivan trend ulaganja u ruralnim područjima i to u vile i kuće za odmor, koje dosežu veliku popunjenost i zaslužne su za bolje rezultate u pred i posezoni.

U

Kvalitetni i raznoliki sadržaji Nadalje, u destinaciji se nudi jako puno kvalitetnih i raznolikih sadržaja koji dižu ukupnu vrijednost destinacijskog proizvoda, pa i rezultati to potvrđuju. Krčki gosti imaju na raspolaganju bogatu ponudu izleta, autohtonih ambijenata u starom gradu, interesantnih suvenirnica i galerija s izvornim proizvodima, dva moderna akvarija, kušaonicu krčkog pršuta i drugo.

Ljetne priredbe

Za ljubitelje aktivnosti Krk pruža mogućnosti za šetnje i bicikliranje na više stotina kilometara uređenih staza, a tim sadržajima pridružuje se i novouređeno moderno vježbalište Fitness centra Krk. U njemu su turisti mogli svaki dan sudjelovati u vođenim treninzima ili trenirati individualno, a po odazivu može se reći da su upravo ovakvi sadržaji primamljivi modernim turistima koji na odmoru žele unaprijediti svoje zdravlje i vitalnost. Za zabavu su pripremljena brojna događanja koja su dodatno povećala atraktivnost destinacije, a posebno su se istaknuli Tramonto, Dani smokava, Ljetne priredbe, Krčki sajam te jubilarna 20. Krčka jedra. Da bi se unaprijedila komunikacija s gostima, u središtu grada postavljen je interaktivni digitalni info pano na kojem su integrirane brojne korisne informacije o dostupnim sadržajima (događanja, vremenska prognoza, povijesni vodič, pregled plaža, plan grada i drugo). Svima koji su na bilo koji način bili uključeni u postizanje ovogodišnjih turističkih rezultata upućujem iskrene

čestitke i zahvalu. I dok se rezultati još zbrajaju i analiziraju, znamo da su pogledi već usmjereni na godinu koja je pred nama, te da su pripreme već u tijeku. Turizam je nemoguće odvojiti od događanja u okruženju te oni mogu utjecati bitno na rezultate. No budući na njih nemamo utjecaj možemo samo pratiti i prilagođavati se situaciji i globalnim trendovima. Već godinama se radi na podizanju vrijednosti integralnog proizvoda destinacije, pa će to biti tako i za 2018. godinu. U predsezoni pripremit će se zajedno s gospodarstvom programi i događanja koji će doprinijeti konkurentnosti (gastro, outdoor i zabavni programi ). Krk je destinacija obiteljskog turizma, aktivnog odmora, kulturnog turizma, ekološki osviještena sredina duge tradicije, a uz to i visokog standarda sigurnosti. Potražnja za destinacijama koje imaju u svom proizvodu ove vrijednosti raste te stoga imamo razloga vjerovati da će se pozitivan trend nastaviti i u narednim godinama.


18 I Poneštrica > LOKALNA SAMOUPRAVA

Centar za kulturu čuvar baštine i rasadište umjetnosti Piše: Igor Gržetić

Maja Parentić

nogobrojnim aktivnostima Centar za kulturu Grada Krka obogaćuje kulturni život Krka a u gospodarskom smislu proširuje i oplemenjuje turističku ponudu. Ta je Ustanova utemeljena 1997 g., a njen program obuhvaća djelovanje na području glazbeno-scenskih i likovnovizualnih umjetnosti, međunarodnih kulturnih suradnji, izdavaštva te istraživanja i promoviranja povijesnog, kulturnog i folklornog nasljeđa grada i otoka Krka. Centar danas, zajedno s ravnateljicom Majom Parenitić, zapošljava troje djelatnika. Najpoznatije, najznačajnije i svakako događanje s najvećom tradicijom u organizaciji Centra su Ljetne priredbe, u sklopu kojih se već pola stoljeća odvijaju glazbeno-scenski programi eminentnih hrvatskih

M

i inozemnih umjetnika. Dovoljno je spomenuti kako su u proteklih petnaestak godina u programu ovog festivala, kao jednog od najstarijih duž istočnojadranske obale (uz dubrovački i splitski), nastupili umjetnici poput Maxima Mrvice, Ansambla Dialogos, Henschel kvarteta, Puhačkog kvinteta Gomalan, Barock benda, brade Teofilovid, Amire Medunjanin, Vlatka Stefanovskog, Miroslava Tadića, Edina Karamazova, Stefana Milenkovića, Rade Šerbedžije, Maxima Beitana, Ansambla Lado, Kvarteta Papandopulo, Ansambla Acoustic project, Ansambla Ex-Arte, Ansambla Antiphonus, Hrvatskog baroknog ansambla, ili Zagrebačkih solista. Pored atraktivnog programa, koji uključuje koncerte i kazališne predstave, poseban doživljaj publici zasigurno stvaraju i prekrasni povijesni ambijenti u kojima se odvijaju, poput Zidina, Trga krčkih glagoljaša, Krčke katedrale ili franjevačke crkve i samostana. Pored glazbeno-scenskih, tu su i vizualne umjetnosti, publici dostupne putem cjelogodišnjeg programa Galerije Decumanus. Osim autora primijenjene umjetnosti, u Galeriji Decumanus mogu se upoznati najrazličitiji dijelovi i škole domaće i inozemne suvremene likovnosti, obuhvaćajući, pritom, širok spektar medija. Također, Centar je u proteklom razdoblju na raznim kulturnim područjima zabilježio brojne međunarodne kulturne suradnje realizirane s partnerima iz Grčke, Velike Britanije, Makedonije, Crne Gore, Njemačke, Slovenije i SAD-a.

Wellness hotel i sportski centar Grad Krk pripremio je idejno rješenje za izgradnju hotela s wellnessom, bazenom i sportskim sadržajima, na prostoru današnjeg nogometnog igrališta. Ta je zona namijenjena zabavnim i rekreativnim sadržajima. Trenutno na tom području postoje dva igrališta, boćalište na otvorenom, boćarski klub, ali bez odgovarajućih popratnih sadržaja. Idejno rješenje budućeg sportskog centra objedinjuje nove i postojeće sadržaje u jedinstvenu sportsko-rekreacijsku zonu koja će imati sve potrebne sadržaje, infrastrukturu i urbanu opremu.

Između najrecentnijih izdavačkih projekata Centra treba izdvojiti knjige ''Obitelj Cicuta s Krka u pomorskim bitkama kroz stoljeća'' (2016.), Mladena Bastijanida Cicute, i ''Tako je govorio Burbur'', Alana Žica Teklina (2017.), ali i četverojezično izdanje slikovnice ''Đir po Krku'', autora Denisa Lešića i Saše Lončarića. Posvećenost istraživanju i promoviranju povijesnog, kulturnog i folklornog nasljeđa grada i otoka Krka, očita je u čitavom nizu ostvarenih projekata, od uvođenja manifestacije Štorija o galiji Cristo Ressussitato kojom se svake godine uz prigodan program obilježavaju obljetnice Lepantske bitke, pa sve do nedavno objavljenog trostrukog nosača zvuka ''Cviće mi poje pokrilo - izvorna glazba otoka Krka''. Time je, po prvi put, na jednome mjestu dokumentirano bogatstvo tradicijskih pjesama i plesova otoka Krka, odnosno pučko pjevanje i svirka sopela. Pučka glazba otoka Krka, koja je upisana na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, jedinstvena je i prepoznatljiva po dvoglasju tijesnih intervala.

Galerija Decamenus


HOTELI > Puneštrica I 19

Falkensteiner hotelski kompleks Punat

Ulaganja koja donose novu kvalitetu i veće prihode Najveća investicija ove godine na otoku Krku, teška čak petnaest milijuna eura, bilo je ulaganje u Falkensteinrov hotelski kompleks. Da je obnova hotela "Park" i njegovo prilagođavanje potrebama tržišta bio pun pogodak svjedoči podatak da su ovu sezonu završili s ukupnim prihodom od 34 milijuna kuna što je pet posto više nego lani. Taj su rezultat ostvarili iako su radili 80 dana manje nego prošle godine jer su, zbog radova, startali tek 1. srpnja.

H

otel ima dva objekta s natkrivenim prolazom i raspolažu sa 194 lijepo uređene i bogato opremljene sobe s 400 kreveta. No taj šturi podatak ne opisuje specifičnosti smještaja u hotelu "Park". Prizemlje hotela izgleda poput staklene kocke iz koje se pruža savršen pogled, s jedne strane na duboko plavetnilo mora i neba, a s druge na bazene za djecu i odrasle, dječje igralište i bujno puntarPetero braće iz Arteca rade pod motom: sko zelenilo. Marko Vuljan Umjetnost življenja s prirodom!

Kvalitetan smještaj mijenja strukturu gostiju Direktor hotela, Marko Vuljan, ističe da je prekrasna staklena vizura i kvaliteta smještaja promijenila i strukturu gostiju, koji su ove godine više trošili u izvanpansionskoj ponudi. On kaže: Iako naš hotel radi po principu all exclusive i po tome je jedinstven na otoku Krku upravo je dolazak gostiju "dubljeg džepa" omogućio i veću


20 I poneštrica > FOTOREPORTAŽA.

Hoteli Omišalj

D.D. OMIŠALJ

OTOK KRK

svi objekti uz samo more sportski sadržaji - četiri kvalitetna tenis terena - sportovi na vodi: jedrenje, veslanje, ronjenje, ... organizacija seminara

Camping Glavotok Glavotok 4 • 51500 Krk, Croatia (HR) Tel.: +385 (0)51 867 880 Fax.: +385 (0)51 867 882 info@kamp-glavotok.hr • www.kamp-glavotok.hr

vrlo pristupačne cijene za sportske klubove i dječje grupe TEL 051/ 842 126 • FAX 051/ 842 226 E-MAIL info@hoteli-omisalj.hr www.hoteli-omisalj.hr


FOTOREPORTAŽA. HOTELI>>PPuneštrica uneštrica I 21 potrošnju u lokalima i trgovinama Punta. Naša ponuda ponajprije je namijenjena obiteljima, a novitet je da imamo i sobe, njih šesnaest, posebno prilagođene za tinejdžere. To su mladi koji još uvijek nisu dovoljno odrasli da sami putuju, ali ipak su dovoljno samostalni da ne borave u istom apartmanu s roditeljima. Njihove sobe uređivali smo imajući na umu njihove želje, tako da se na zidovima nalaze posteri tinejdžerskih zvijezda, a namještaj i oprema odgovara njihovoj dobi, kaže Vuljan i nastavlja: Uz klasične komforne sobe imamo de luxe smještaj i 20 obiteljskih soba. Za djecu imamo igraonicu Falkyland i desetak animatora koji rade po programima za različite dobne skupine, rekao je Vuljan. U špici su imali 120 zaposlenih, pretežno sezonaca. Prema riječima direktora Vuljana radije zapošljavaju domaće ljude jer imaju bolje obrazovanje u turističkoj djelatnosti i može se na njih dugoročnije računati. Mađutim, zbog kroničnog nedostatka radnika zapošljavaju i sezonce iz drugih krajeva. Dosadašnji rezultati, kao i ulaganja koja se nastavljaju u cijelom hotelskom kompleksu daju za pravo Marku Vuljanu da zaključi: Booking za iduću sezonu već je krenuo i mogu s optimizmom reći da očekujemo daljnji rast turističkog prometa.

Ulaganja u kampove Pila i Konobe Investicija nije zaokružena otvaranjem hotela Park jer radovi u kampu Pila i uređenje ostalih sadržaja započinje odmah nakon sezone. O tome Dolores Mrakovčić, izvršna direktorica Falkensteiner Hotela Punat kaže: Cilj nam je da osim ulaganja u hotel Park, uložimo i u naše kampove Pila i Konobe te da podignemo razinu njihove kvalitete na pet zvjezdica. Nakon obnove kampa Pila, u koju namjeravamo uložiti pet milijuna kuna, taj će kamp raspolagati će s 408 parcela i 100 mobilnih kućica, imati će bazen s toboganom, dva dječja bazena sa zabavnim vodenim sadržajima, igraonicu te uslugu čuvanja djece. Uz sportsko rekreativnu zonu, kamp

Dolores Mrakovčić

će imati restoran, i dva nova moderno opremljena sanitarna bloka s obiteljskim kupaonicama i posebnim sanitarijama za djecu i bebe, rekla je Mrakovčić i dodala: Planiramo investirati i u kamp Konobe, čime bismo zaokružili ukupnu investiciju koja će donijeti novu kvalitetu u turističkoj ponudi, ne samo Punta već i cijelog otoka Krka.

Kvalitetnim radnicima osiguravamo cjelogodišnje zapošljavanje Govoreći o kadrovskoj politici Mrakovčić je rekla: Naša je prednost što smo tvrtka koja u šest europskih zemalja ima 33 hotela s četiri i pet zvijezdica, s kojima smo u internom dogovoru jer smo dio iste Falkensteiner obitelji, pa možemo dijelu naših radnika osigurati cjelogodišnje zaposlenje. U ovom trenutku petnaest naših radnika spremaju se na rad u zimovalištima u Austriji i Italiji, u kojima Falkensteiner ima hotele. To im omogućuje osim kontinuiteta u poslu i bolju zaradu. Cjelogodišnje zapošljavanje kvalitetnih kadrova naša je kadrovska strategija. Svjesni smo da moramo voditi računa o ljudskom potencijalu, a budući, kao što sam rekla, Falkensteiner ima hotele po cijeloj Europi našim radnicima lakše pribavljamo radne dozvole, zaključila je Dolores Mrakovčić. J.J.


22 I Poneštrica > TURISTIČKE ZAJEDNICE

Andrea Orlić Čutul, nova direktorica TZ Omišlja

Dajemo sve od sebe da produljimo sezonu Odnedavno Turistička zajednica Omišlja, nakon odlaska dugogodišnje direktorice Katice Jakovčić u mirovinu, ima novu direktoricu. To je Andrea Orlić Čutul, a ako se po jutru dan poznaje možemo očekivati da će svojim, obrazovanjem i entuzijazmom donijeti novi zamah razvoju turizma u svojoj turističkoj zajednici. rednosti Turističke zajednice Omišalj su odličan zemljopisni položaj i raznovrsnost ponude. O tome Andrea Orlić Čutul kaže: Njivice i Omišalj su bogatsvo raznolikosti. Živopisne Njivice nude mnogobrojne odlično uređene apartmane, hotele, autokamp koji udovoljava najvišim standardima i novouređenu atraktivnu Ribarsku obalu, a s druge strane je prekrasni povijesni gradić Omišalj s bogatom kulturnom i povijesnom ponudom i nevjerovatnim antičkim kompleksom Mirine – Fulfinum. Naravno oba mjesta imaju

P

Andrea Orlić Čutul

prekrasne plaže i prirodu. Upravo su to vrijednosti, smatra Orlić Čutul, na kojima treba, u suradnji s Općinom Omišalj, razvijati i nadograđivati ponudu. Baš taj kontrast Njivica i Omišlja omogućava da privučemo goste različitih opredjeljenja i ukusa te uz razvoj novih outdoor sadržaja, gastronomske ponude, podizanja kvalitete smještaja, usluga i sadržaja produljimo sezonu i povećamo turistički promet.


TURISTIČKE ZAJEDNICE I > Puneštrica I 23

Novi kamp u Omišlju adut za sezonu 2018. U odnosu na prošlu sezonu Omišalj i Njivice povećale su broj noćenja i dolazaka za približno šest posto te bilježe ukupno 127 tisuća dolazaka i 718 tisuća noćenja. No posebno vrijedi istaknuti da je samo Kamp Njivice ostvario oko 218 tisuća noćenja. Naš adut za sljedeću sezonu je obnovljeni omišaljski Kamp s pet zvjezdica i dodatnih 300 smještajnih jedinica za oko 900 gostiju, a Hoteli Njivice će za sezonu 2018. izgraditi 80 novih luksuznih vila u neposrednoj blizini mora. Svaka kuća imati će privatan parking, a gosti će moći uživati u jedinstvenom pogledu na more kroz krošnje primorske šume koja ih okružuje. To će rezultirati znatnim porastom gostiju, kaže direktorica, a na pitanje, na čemu će ubuduće graditi imidž Turističke zajednice i što misli u kom smjeru se

treba razvijati turizam općine Omišalj odgovara: Smatram da je preduvjet daljnjeg napretka podizanje kvalitete smještaja i usluga. Uz restoran Rivicu, koji je zbog dugogodišnje visokokvalitetne ponude postao brend Njivica, trebamo još autentičnih konoba, tematskih lokala, kušaonica, suvenirnica... Nadalje, iako su posljednjih godina razvijanjem outdoor ponude znatno poboljšani predsezonski i posezonski sadržaji, potrebno ih je i dalje unaprijeđivati. Zbog našeg položaja Njivice i Omišalj polazište su mnogobrojnih biciklističkih i pješačkih staza. Posebno mjesto u unapređenju ponude imaju tematske rute poput Staze lavande, Staze kadulje i slično. U trendu je aktivan turizam te treba raditi na umrežavanju i suradnji s organizatorima različitih događanja u drugim turističkim zajednicama i razvijati autohtonu gastronomsku ponudu, rekla je Andrea Orlić Čutul.

Događanja na visokoj estetskoj i kulturnoj razini Zadatak Turističkih zajednica je ponajprije osmišljavanje i organizacija raznovrsnih manifestacija. U Omišlju ih ima mnogo i uvijek su odlično posjećene. O tome Orlić Čutul kaže: Naša događanja, u čijoj organizaciji surađujemo s Općinom Omišalj i mnogobrojnim udrugama, odvijaju se tijekom cijele godine. Počinju već zimi s tradicionalnim Mesopustom, slijedi Bljakfest i već smo u svibnju kada organiziramo KreKo- etnogastro manifestaciju. Nastavljamo

Andra Orlić Čutul, rođena je 1982. g., a u TZ Omišalj došla je s mjesta voditeljice krčke poslovnice putničke agencije Autotrans. Završila je Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji 2005. g. i od tada je zaposlena u turizmu, od čega je zadnjih 10 godina u istoj agenciji gdje je počela kao suradnik i napredovala do voditeljice poslovnica Rijeka i Krk. Aktivno govori tri strana jezika, udata je i majka dvoje djece. sa sezonskim događanjima vodeći računa o zastupljenosti programa u Omišlju i Njivicama. Pritom pazimo da ne skliznemo u neukus zato pažljivo radimo na podizanju estetske i kulturne razine naših manifestacija, rekla je direktorica. Posebnost općine Omišalj je prisutnost industrije. Direktorica TZ Omišalj smatra da turizam i industrija, kao što se i dosada pokazalo, mogu zajedno, uz strogo poštovanje propisa o zaštiti okoliša. Sve ovisi o tome da li se poštuju propisi, a budući da je turizam temelj naše opstojnosti i razvoja pušemo i na hladno, pogotovo što smo u više navrata imali i loših iskustava s energetskim divovima. Zato smatramo da bi, kada se odlučuje o industrijskim postrojenjima na našem prostoru, svakako trebali biti uključeni te da se čuje i poštuje naš glas i da se usklade apetiti industrijskog razvoja s razvojem turizma i potrebama lokalnog stanovništva, poručuje Orlić Čutul. Iako ova turistička godina još nije završena jer se u posezoni odvijaju manifestacije poput Jesen u Omišlju i Njivicama, a prosinac obiluje raznovrsnim blagdanskim događanjima već sada razmišljaju o sljedećoj sezoni. Kao direktorica TZ osmišljavam i predlažem program rada i aktivnosti za iduću godinu, a Vijeće i Skupština TZ ga moraju prihvatiti ili korigirati. Turistička ponuda 2018. kreće odmah nakon bogatog adventskog programa, pripremom za otvaranje velikog karnevala 14. siječnja. Zapravo, nekog službenog početka nema, jer dajemo sve od sebe da s događanjima ni ne stanemo, zaključila je direktorica TZ Omišalj.


24 I Poneštrica > TURISTIČKE ZAJEDNICE

Robert Anton Kraljić načelnik Općine i predsjednik TZ Malinske

Mali hoteli ponos Malinske Mali obiteljski hoteli ponos su Malinske. Svojom ponudom i načinom rada podižu razinu kvalitete turizma u Malinskoj i pozicioniraju Malinsku kao mjesto ugode i kvalitetnog obiteljskog smještaja.

Robert Anton Kraljić

K

ad razmišljam o sezoni 2017. koja je i ove godine, po broju noćenja i dolazaka turista, nadmašila lanjsku, onda mogu reći da su na mene najveći dojam ostavili mali obiteljski hoteli u Malinskoj. Radili su fantastično i bili puni cijelu predsezonu, sezonu, a vjerujem da će i u posezoni ostvariti odlične rezultate, rekao je Robert Anton Kraljić i dodao: Taj uspjeh nije slučajan i temelji se na

napornom radu, odricanjima i ulaganjima cijelih obitelji, jer mali hoteli su u većini slučajeva obiteljski posao. Oduševljen sam načinom njihova rada i kvalitetom te domaćim proizvodima koji su temelj njihove gastro ponude. A što je najvažnije, nisam samo ja oduševljen već i njihovi gosti. Trenutno u Malinskoj imamo pet, šest malih hotela, a do sljedeće sezone bit će ih još nekoliko. Oni Malinsku pozicioniraju kao mjesto kvalitetnog obiteljskog smještaja i dižu ljestvicu kvalitete turizma. Uz male hotele Kraljić upozorava i na velik doprinos koji imidžu grada daju biciklizam i bajkovite pješačke staze. Upravo nas biciklističke i pješačke manifestacije i naše prelijepe plaže obilježavaju kao mjesto ugode gdje su nas i svrstali u Strategiji razvoja otoka Krka. Kao Općina nastojimo osigurati logistiku toj vrsti turizma te našu čuvenu Rajsku cestu proširujemo prema Kijcu, izjavio je Kraljić. No ima u Malinskoj i jedna mrlja koja osobito muči načelnika Kraljića. To je Haludovo. Nevjerovatno je koliko ne cijenimo vlastito bogatsvo i ljepotu koju smo imali. Ne

znam da li bi igdje na svijetu dopustili da se uništi takav turistički dragulj kakav je bio Haludovo. Općina, budući da se radi o privatnom vlasništvu, ima jako malo prostora da išta pomakne s mrtve točke. Ono što, međutim, možemo učiniti je da Prostornim planom svrstamo Haludovo u turističku zonu T1, odnosno da ju proglasimo zonom zelenila i parkova i ograničimo gradnju na hotele. To nam omogućuje da zapuštene površine pretvorimo u privlačne parkove. Siguran sam da će Malinska i dalje napredovati u svakom pogledu, posebice u turističkoj ponudi. Od nedavno imamo i novog, mladog i obrazovanog direktora Turističke zajednice, Daniela Manzonija koji je ponudio Program za koji vjerujem da će donijeti novu kvalitetu, rekao je Kraljić.


TURISTIČKE ZAJEDNICE > Puneštrica I 25

Daniel Manzoni, novi direktor Turističke zajednice Malinske

Programi usmjereni na događaje koji se pamte Malinska ima novog direktora Turističke zajednice. To je Daniel Manzoni, rođeni Malinskar, koji se za turističkog tehničara obrazovao u Srednjoj školi u Krku, a Hoteljerski fakultet završio je u Opatiji. Još kao srednjoškolac počeo je "peći zanat" u turizmu, najprije odrađujući srednjoškolsku praksu, zatim je radio na recepciji Hotela Punat, u prodajnom odjelu okušao se u Hotelima Baška, a posljednje dvije i pol godine odradio je u Hotelu Malin, također u prodaji.

Daniel Manzoni

ema razgovora s Danielom Manzoniem bio je njegov Program rada Turističke zajednice u kojem je predložio rješenja za daljnji razvoj turizma u Malinskoj. On smatra da upravo na doživljajima koji ostaju u sjećanju turista treba graditi nove programe i manifestacije koji oblikuju identitet Malinske. O tome kaže: Mislim da se doživljaji i iskustva mijenjaju kroz godine, kako odrastamo, tako da bih u prvom redu odredio programe i manifestacije prema životnoj dobi naših (potencijalnih) posjetitelja. U tom smislu treba osmisliti programe

T

za djecu, Božićne sajmove, Dječje karnevale, glazbene, stress releif programe gastro i outdoor manifestacije. Svi ti programi i događanja nisu ništa novo i sve je već viđeno, no važno ih je prilagoditi vremenu u kojem živimo i prilagoditi ih godišnjim dobima u kojima nam je potreban dolazak novih posjetitelja. Dakle, Malinska treba živjeti turizam 365 dana. Ovakvi programi, i još mnogo sličnih, nastavlja Manzoni ukoliko se kvalitetno i pravovremeno pripreme, odlična su podloga za cjelogodišnju ponudu u koju se trebaju uključiti hotelijeri i svojim prijedlozima, zajedno s Turističkom zajednicom, graditi turističku ponudu. Moj zaključak je da, zajedničkim sna-

gama, u suradnji sa Gradom, hotelijerima, ugostiteljima, OPG-ovcima i svim aktivnim stanovnicima naše Malinske, možemo doći do kvalitetnih rješenja i prijedloga programa, na koje ćemo biti ponosni. Nužan je kontinuirani i češći dijalog, posebice jer je sprovođenje ideje u djelo često skup proces, zbog čega nedostaje ideja, ili ideje nisu kvalitetne. Važno je da sve strane budu uključene u odlučivanje, kako bi svi sudionici toga procesa raspolagali s važnim informacijama, na temelju kojih možemo zajedno donositi odluke, podijeliti odgovornost i obveze, ali i nagrade za uloženo, zaključuje Manzoni. J.Jurčić


26 I Poneštrica > NAGRADE

Turistička zajednica otoka Krka dobitnica je nacionalne godišnje nagrade

Simply the best Nagrada je dodjeljena u kategoriji Inovativni projekt u turizmu za projekt KULTURNO NASLJEĐE OTOKA KRKA agradu za kvalitetu turističke ponude, kreativnost i inovativnost u razvoju turističkih proizvoda dodjeljuje UHPA – Udruga putničkih agencija i turistički časopis Way to Croatia. Nagradu je preuzela direktorica ureda TZ otoka Krka, mr.sc. Majda Šale, u sklopu devetnaeste po redu Međunarodne poslovno-turističke burze PUT, koja se održala sredinom studenog studenog u Splitu. Domaćini su bili Turistička zajednica grada Splita i Turistička zajednica Splitskodalmatinske županije te hotel Park . Na dvodnevnom susretu u Splitu okupilo se oko 150 predstavnika 80-tak turističkih tvrtki iz BIH, Italije, Češke, Hrvatske, Mađarske, Slovačke,

N

Slovenije, Srbije, te predstavnici 10-tak knezova Frankopana. domaćih i inozemnih medija. Pretraživanje obuhvaća 50-tak Projekt „Kulturno nasljeđe otoka Krka“, kataloških jedinica složenih u kategorije: Biciklijada u organizaciji udruge Moj otok Krk TZ otoka Krka radila je u suradn- arheološki ostaci, crkve, samoji s Centrom za industrijsku baštinu stani, utvrde i opis mjesta otoka Sveučilišta u Rijeci, a radi se o digi- Krka na kojima se lokaliteti i nalaze . talnoj multimedijalnoj karti kulturne Posebno je obuhvaćena povijest baštine otoka Krka, koja je predstav- otoka Krka kao i karta Otoka na kojoj ljena na www.visitkrk.hr. su označeni lokaliteti koji se mogu Dio je to aktivnosti koji je TZ otoka pretraživati. Krka provela uvažavajući smjernice Izradom digitalne karte objedinjena Strategije razvoja turizma otoka Krka je vrijedna kulturno povijesna baština do 2020. godine koja, između ostalog, otoka Krka. Kulturni sadržaji imaju daje i strateško razvojna usmjerenja za cilj približiti gostima i ljubiteljima na otoku. povijesti vrijednosti Otoka, ali i želju Povijesno kulturna baština otoka Krka za očuvanjem i oplemenjivanjem kulovim projektom obuhvaća razdoblje turnog identiteta otoka Krka, koristeći Antike, povijesne gradove, kaštele, se pri tom mogućnostima moderne središta glagoljske baštine te sjedišta tehnologije.

Čovjek ključ uspjeha Na Danima hrvatskog turizma, u kategoriji Čovjek ključ uspjeha dodijeljene su sljedeće nagrade: Djelatnik godine Turistički animator LJUPKA ŠANDRK Hoteli Njivice d.o.o. MALI KAMP Finalist: KAMP SLAMNI, Klimno otok Krk VELIKA MARINA Finalist: MARINA PUNAT, Punat Posebno priznanje za doprinos promociji mikro poduzetništva NEDJELJKO PINEZIĆ

Majda Šale preuzela nagradu Simply the best

Slovenci vole kampove otoka Krka Kamping portal Avtokampi.si svake godine organizira izbor Naj kamp Adria, na kojem kampisti glasuju za najbolje kampove u Sloveniji i Hrvatskoj. Nagrade su dodijeljene na 11. Hrvatskom kamping kongresu u Šibeniku. Rezultati glasovanja pokazali su da slovenski kamperi visoko cijene kampove na Krku: Rezultati glasovanja za Naj kamp Adria 2017 Naj kamp Adria 2017 Veći kampovi - Kvarner, Hrvatska 1. mjesto - kamp Čikat 2. mjesto - kamp Njivice 3. mjesto - kamp Ježevac Naj kamp Adria 2017 - Manji kampovi - Kvarner, Hrvatska 1. mesto - kamp Lopari 2. mesto - kamp Draga 3. mesto - kamp Mali


NAGRADE > Puneštrica I 27

Nautička patrola Jutarnjeg lista

Zlatno sidro 2017. – prvo mjesto pripalo Marini Punat

J

utarnji list, jedna od vodećih hrvatskih dnevnih novina je, u suradnji s Ministarstvom turizma te pod pokroviteljstvom Hrvatske turističke zajednice i brojnih sponzora, pokrenuo zanimljivu akciju ocjenjivanja domaćeg nautičkog turizma anketirajući domaće i strane nautičare u marinama. Na ruti od preko 550 NM anketiran je 1131 nautičar iz 32 hrvatske marine duž Jadrana, od Umaga odakle su krenuli pa do Dubrovnika. Akcija je trajala od 23. lipnja do 16. rujna, a nautičari su imali priliku ocijeniti marine u 7 segmenata: 1. urednost marine, 2. organizacija, 3. čistoća, 4. ljubaznost osoblja, 5. ugostiteljski, 6. zabavni, 7.sportski sadržaji. Posebna vrijednost ove nagrade je

da su upravo korisnici usluga imali priliku ocijeniti stanje u hrvatskoj nautici. Na svečanoj dodjeli nagrada prve Nautičke patrole održane u subotu, 16. rujna na terasi hotela Bellevue u Malom Lošinju, najboljoj marini – Marini Punat – uručeno je Zlatno sidro Jutarnjeg lista 2017. Marina Punat još je jednom pokazala da je, ne samo prva po nastanku, nego i među vodećim marinama na hrvatskoj strani Jadrana. Iris Leleković

Turizmu otoka Krka i ove godine dodijeljene su mnogobrojne nagrade i priznanja

THYA - međunarodno

priznanje britanskog udruženja marina potvrdilo visoke standarde kvalitete u puntarskoj marini onosni smo što je recertifikacija britanskog udruženja THYA ponovno potvrdila pet zlatnih sidara za Marinu Punat. Time je potvrđena kvaliteta usluge te briga o strogim ekološkim standardima koja nas svrstava u vrh europskih destinacija.

P


28 I Poneštrica > LOVSTVO I TURIZAM

Lovačko društvo Orebica Krk

Lovni turizam obogaćuje ponudu otoka Krka Turizam na otoku Krku razvio se iz lovnog turizma. Još krajem devetnaestog stoljeća austrijska, njemačka i talijanska gospoda dolazili su iz mondene Opatije na Krk u lov na jarebice. Dolaze i u sadašnje vrijeme, samo što su lovina postale šljuke, a baza im više nije Opatija već odsjedaju na Krku. To su bogati gosti čija je potrošnja daleko veća od prosječne.

Anton Bolonić

očeci turizma na otoku Krku vezani su upravo uz lov. Tako je još 1894. u Malinskoj postojao hotel La cacciatore ( Lovac) namijenjen talijanskim, austrijskim i njemačkim bogatašima koji su dolazili na Krk i prvenstveno lovili jarebice, odnosno kako ih domaće stanovništvo zove orebice. I danas, ponajprije talijanski lovci, redovito dolaze na Krk, u vremenu između 15.studenog do kraja siječnja, no lovina im je šljuka jer je jarebica na Krku, nažalost, gotovo istrebljena. Oko 150 talijanskih lovaca potpisuje ugovor o odstrelu određenog broja šljuka. Naime, količina je strogo određena kako bi se održala populacija tih ptica, pa zbog toga domaći lovci u pravilu ne love šljuke. Od lova na šljuke Lovačko društvo Orebica ima prihod od 150 tisuća eura. Uzme li se u obzir da je dopušten

P

odstrel 685 šljuka ispada da jedna vrijedi više od 200 eura, a teške su najviše do pola kilograma. Prema riječima Antona Bolonića, predsjednika Lovačkog društva Orebica upravo zbog premalog broja takve divljači ne može se očekivati razvoj lovnog turizma kao u nekim drugim krajevima. Istovremeno, na Krku su se od sredine šezdesetih godina pojavile prve divlje svinje koje su plivajući došle na Otok. Njihova se populacija toliko povećala da je bio potreban njihov organizirani izlov kako bi se zaštitila poljoprivreda i stočarstvo na Otoku. Nažalost, talijanskim, ali i ni drugim stranim lovcima nije zanimljiv lov na te životinje pa to ostaje mukotrpan posao krčkih lovaca. Biti lovac na Krku nekada je bilo ugodno, kaže Anton Bolonić, čovjek koji se lovom bavi već pedeset godina, nastavljajući tradiciju svojeg oca i djeda. Danas smo, međutim, u poziciji da nas optužuju za pojavu divljih svinja i njihov porast iako krčkim lovcima nije nimalo u interesu da se pojavljuje alohtona divljač i čine sve da spriječe njihovo širenje, ističe Bolonić i dodaje:

Šljuka

Tijekom posljednjih četrnaest godina izlovili smo sedam tisuća divljih svinja i stavili tu populaciju pod kontrolu. Činimo sve da ih se riješimo, svake je noći na terenu diljem otoka Krka pedesetak lovaca na čekama. Treba znati da su to ljudi kojima lovstvo nije profesija. Pravi lovci time se bave iz ljubavi prema prirodi i radi održavanja ekološke ravnoteže, a lovstvo je osim toga i veoma naporno i skupo. Oprema lovca, puške, ciljnici, meci, sve to iziskuje puno novaca. Dovoljno je reći da jedan metak stoji 27 kuna, a tek svaki peti metak pogađa. Dakle, za spomenutih sedam tisuća svinja potrošili smo, samo u mecima, oko milijun kuna. Najveći problem nam je zapušteno zemljište. Svinje se skrivaju u neprobojnoj šikari, mi ih čujemo, ali ne možemo do njih, rekao je Bolonić. Inače, Lovačko društvo Orebnica sa svojih 350 lovaca, najveća je lovačka udruga u Primorsko goranskoj županiji. Posluje kao pravna osoba, koja se rukovodi ekonomskimzakonitostima, u sustavu su PDV-a i plaćaju porez na dobit, vode svoje knjige i poštuju sve zakonske odredbe vezane uz lovstvo. Prihodi Društva dolaze od članarine, lovnog turizma i povremenih donacija općina i grada Krka. Jedinice lokalne samouprave stimuliraju Društvo jer osim lova na alohtonu divljač, lovci održavaju prosjeke kroz šumu čime ju štite od požara i obavljaju niz drugih neophodnih poslova kojima se održava prirodna ravnoteža na otoku Krku i štiti otočna poljoprivreda i uzgoj ovaca.


LOVSTVO I TURIZAM > Puneštrica I 29

Lovačko društvo Orebica Na otoku Krku do 1987.g postojalo je osam lovačkih društava koja su gospodarila svaka sa svojim lovištem,uglavnom u okvirima tadašnjih katastarskih općina. Njihov je zadatak bio da gospodare zakupljenim lovištima i vode brigu o divljači.Zbog lakšeg gospodarenja osnovan je Savez lovačkih društava općine Krk koji u ime svih osam lovačkih društava obavlja zakup i koordinira ukupne aktivnosti u lovstvu otoka. Od 1987. g. ustanovljuje se jedinstveno lovište koje može zakupiti samo jedna udruga,odnosno lovačko društvo. Uz dogovor i suglasnost svih osam lovačkih društava, gase se,kao pravne osobe,sva lovačka društva i registrira se jedinstveno otočko lovačko društvo „Orebica“ sa sjedištem u Krku, zakupljuje jedinstveno otočko lovište, a bivša lovačka društva ostaju u sastavu „Orebice“ kao lovne jedinice pod istim nazivima: Kamenjarka Baška, Fazan Dobrinj, Kamenjarka Kornić, Šljuka Krk, Zec Malinska, Šljuka Omišalj, Jastreb Punat, Fazan Vrbnik. Društva nastavljaju gospodariti svojim dijelom lovišta, kao i ranije,s time , da „Orebica“ zakupljuje lovišta na otoku i obavlja sve stručne, administrativne i organizacione poslove za sve lovne jedinice. Izmjenama Zakona o lovu 1994.na Krku se ustanovljuju tri lovišta i to:županijsko-zajedničko lovište „KRK-1“ i dva državna lovišta „BAŠKA“ i „PUNAT“. Tim izmjenama i ustanovljivanjima lovišta krčki lovci su izgubili otočić Plavnik , koji zakupljuju stočari i otočić Prvić koji je proglašen rezervatom. Na otoku Krku 50-ih godina prošlog stoljeća autohtonu divljač čine zec, jarebica kamenjarka –orebica, poljska jarebica, golub

pećinar, lisica, kuna, šojka i vrana. Protekom vremena i mijenjanjem načina života, manjom obradom zemljišta, mijenja se i životinjski svijet,tako da su do danas potpuno nestale poljske jarebice, a orebica je u stalnom opadanju, fazan je postao autohtona divljač, iako je također u stalnom opadanju, a srneća divljač koja je 1959.godine postala autohtona divljač danas je najbrojnija vrsta, koja obitava na Krku. Prve divlje svinje (vepar) i prvi medvjed pojavljuju se na otoku plivajući s kopna 1965.odnosno 1968.g.,ali su brzo bili odstranjeni. Nakon tih prvih registriranih dolazaka ove divljači sporadično su primijećeni dolasci pojedinih jedinki divljih svinja i medvjeda,ali se nisu razmnožavali na otoku,sve do 1990-tih godina,od kada se viđaju sve češće,što je bilo upozorenje da su pronašli novo stanište i da će ih s vremenom biti sve više. Njihov stalni boravak na otoku nije obradovao ni lovce ni lokalno stanovništvo,jer se je znalo koje probleme donosi njihovo prisustvo na Krku, gdje je razvijeno stočarstvo i vinogradarstvo. Ipak,trebalo je proteći još desetak godina da bi se pojavile prve veće štete i prvo nezadovoljstvo lokalnog stanovništva. Rješavanje problema nepoželjne divljači na otoku Krku nije bio nimalo lako ni jednostavno,ne samo zbog sve većeg broja divljih svinja,već i zbog administrativnih zapreka u Ministarstvu lovstva i Primorsko-goranskoj županiji. Od 2003.g. kada je odstrijeljeno dvadesetak divljih svinja, godišnji odstrijel se svake godine povećavao da bi 2011. odstrijelili više od 1200 divljih svinja. Od tada odstrijel smanjuje i sada godišnje iznosi 300-tinjak divljih svinja. Izvor: www.ldorebica-krk

KUD Punat – ponovo u Meksiku

Domaći tanac nadmašio mariachi Kao nositelji Certifikata vrsnoće za scensku umjetnost i članovi Svjetske organizacije festivala folklora članovi KUD-a Punat ponovno su nastupili u Meksiku, prezentirajući folklornu baštinu otoka Krka. akon dva tjedna zahtjevnog puta u Meksiko, gdje su ponovo, nakon festivala u San Lui Potosiju 2006.g., sudjelovali na 10. Festivalu Sta.Lucia u gradu Monterrey, vratili su se članovi KUD-a Punat, zadovoljni jer su uspješno prezentirali folklor primorske Hrvatske s tri koreografije: Domaći tanac, Tanac otoka Susak, Dalmatinska poskočica ili Linđo, i kontinentalni dio Hrvatske: Bunjevački i Bizovački plesovi te Racki tanac.

N

Nastup u kaznionici Osim "putešestvija" i medijske pozor-

nosti izazvanih radi potresa na dan dolaska u Mexico City, jedno od posebnosti ovog festivala je koncert koji smo održali u državnoj kaznionici CERESO u mjestu Cadereyta, ispred više stotina zatvorenika. Ovakvo iskustvo po prvi puta smo imali priliku doživjeti u 45 godina postojanja KUD-a iako, moramo priznati, da je “publika” bila dobra a ručak još bolji! Važnost i veličinu festivala Sta. Lucia, kao jednog od najvažnijih u Meksiku da se isčitati iz slijedećih podataka. Festival traje 20-tak dana u 11 gradova i vrlo je širokog spektra kulturnog izražaja, od tradicionalnog folklora, baleta, akrobatskog plesa do rock i pop koncerata

te neizostavnih mariachi grupa. Grupe dolaze iz 30-tak zemalja, s više od 1600 učesnika, oko 220 volontera, 600-tinjak asistenata. Održano je više od 220 raznih nastupa i koncerata, 30-tak umjetničkih izložbi, a uključeno je 70-tak raznih institucija s područja cijele države Nuevo Leon i glavnog grada Monterrey, u provedbi festivala.


30 I Poneštrica > KULTURNO UMJETNIČKA DRUŠTVA Leon i meksičkog Nacionalnog baletnog ansambla koji je završio nastupom ponajbolje mariachi grupe u Meksiku. KUD „Punat“, znaju svi, putuje svijetom, a jedan od razloga tome je dugogodišnje članstvo u CIOFF-u(Svijetska organizacija festivala folklora) pri UNESCO-u. Naravno kao član CIOFF-a morate zadovoljiti više uvjeta a jedan od njih je kvaliteta prezentacije kulturne baštine. KUD PUNAT dokazuje svoju kvalitetu, međuostalim, kao jedan od svega tri KUD-a u RH, nositelja Certifikata vrsnoće za scensku prezentaciju hrvatske folklorne umjetnosti.

Briga o podmalatku

Vrhunski smještaj i ljubazni domaćini Domaćini festivala bili su na razini zadatka, ljubazni i simpatični, trudili se udovoljiti grupama, a posebno možemo pohvaliti vrhunski smještaj i kuhinju u Grand hotelu Ancira. Bilo je dovoljno slobodnog vremena i za popratne aktivnosti te smo, osim razgledavanja prirodnih i kulturnih znamenitosti, prisustvovali koncertu orkestra savezne države Nuevo

Vodstvo KUD-a Punat svake godine poziva svu zainteresiranu djecu od 6 - 10 godina, na sudjelovanje i aktivan rad u folklornoj skupini. U KUD-u funkcioniraju tri starosne skupine, a probe se održavaju utorkom od 18 sati za mlađi uzrast i petkom od 19 sati kada probe održavaju stariji. Rad s mlađim uzrastom uključuje predškolce i osnovnoškolce, a vodi ih Gordan Franolić, dok sa starijim uzrastom, radi Stanko Mihajlović, podrazumijevajući srednjoškolce i studente. Tamburašku sekciju vodi mlad ali iskusan dvojac Fran Karabaić i Josip Blažević, uobičajeno održavaju probe jedanput tjedno ili zajedno s folklornom skupinom. Klapa Rašketa ove je godine obilježila 20 godišnjicu djelovanja na 16-oj Večeri klapske pjesme. Na klapskom druženju nastupile su prijateljske klape, i to ženske: HRELJIN, KASTAV i LUKA, te muške: KAŠTADI, NONO, ZVONIMIR i ex RAŠKETA) s kojima „raškete“ surađuju dugi niz godina. Pod nazivom ex RAŠKETA nastupili su gotovo svi nekadašnjih članovi klape, a od ukupno

25 članova odazvalo ih se 13, uz sadašnji peteročlani sastav i svo troje voditelja prof.Ana Jagić Aljić, Anđelo Žic i Ivan Nino Načinović. Klapa RAŠKETA i dalje djeluje u sklopu KUD-a ali i samostalno, pod vodstvom Marina Čubranića, uz redovne probe ponedjeljkom u 20 sati.

Mnogobrojni nastupi U narednom razdoblju članove KUD PUNAT očekuje nastup za Dan općine i župe Punat, zatim na manifestaciji “Badnjak va Puntu”, te pripreme za obilježavanje 45 godišnjice rada iduće godine, kao I aktivnosti koje nas dalje vode u nove festivalske avanture, tko zna na starom(europskom) ili nekom novom kontinentu?!

Feliz Navidad y Año Nuevo les querer miembros Sociedad Cultural de Punat! Čestit Božić i Sretnu Novu Godinu, žele vam članovi KUD PUNAT! Za KUD PUNAT Branko Karabaić, predsjednik


KULTURNO UMJETNIČKA DRUŠTVA > Puneštrica I 31

Vrbenske užance

Povratak u prošlost na vrbničkim trgovima i ulicama Vrbničko kulturno društvo „Frankopan“ organiziralo je 13.VIII.2017. peto izdanje ove već tradicionalne manifestacije i okupilo više od 120 entuzijasta različitih generacija kako bi svi zajedno posjetiteljima priuštili nezaboravan povratak u prošlost na vrbničkim ulicama i trgovima uz pjesmu, ples, uprizorenja svakodnevice naših predaka, ali i mističnog svijeta vrbničkih legendi. og je dana vrbnička gradska jezgra oživjela na poseban način, stare kamene ulice i trgovi bili su savršena kulisa za uprizorenja nekadašnjeg načina života i običaja, a sudionici su po konobama i tavanima

T

tražili starinske predmete, namještaj i odjeću kako bi sve bilo što uvjerljivije. Žene su bile zaokupljene svakodnevnim poslovima iz vremena dok još nisu postojali kućanski aparati: prale su robu, peglale, prele, plele i šile, pripremale autohtona jela. Moglo se vidjeti kakva je bila moda i kako su se žene nekada uređivale. Muškarci su pak te večeri zaboravili na težačke, stočarske i ribarske poslove koje su inače obavljali u staro doba. Oni su se samo zabavljali: nazdravljali, igrali briškulu, trišetu i moru, pjevali i svirali. Gradom su odzvanjale sopeli, gitare, harmonike, trube, ali i tamburice, no to u Vrbniku nije neobično budući da je tamburaško društvo ovdje

osnovano prije 120 godina. I djevojke su bile raspjevane. Vrbenske kanturice su izvodile arhaične autohtone pjesme dok je ženska srednjoškolska klapa izvodila popularne zavičajne pjesme. Posebno je svečan bio nastup župskog zbora koji je dočekao Krčkog kneza Mikulu


32 I Poneštrica > KULTURNO UMJETNIČKA DRUŠTVA i njegovu svitu, a potom su folkloraši u narodnoj nošnji plesali tradicionalne plesove uz pratnju sopel. Posjetitelje su humorističnim skečom kod nekadašnje kapelice nasmijavali jedan veseli bračni par, kapelan i pobožne žene. Djeca su veselo trčkarala gradom i igrala se zaboravljenih igara, a mogli su sudjelovati i u dvije radionice: radionici filcanja vune i glagoljaškoj radionici. I vrbničke pjes-nikinje su se uključile, a kneza Mikulu iznenadile su poklonivši mu „Versi od Vrbnika grada“. Vrbničku čakavštinu moglo se čuti na svakom koraku, a da bi domaći i strani gosti razumjeli što se događa pripremljene su im najave na standardnom hrvatskom, engleskom, talijanskom i njemačkom jeziku. Iznenađenje večeri bilo je na zadnjoj lokaciji. Zvukovi harfe, klarineta i violine uveli su posjetitelje u mistični svijet vrbničkih legendi, a osnovnoškolska djeca izvela su dojmljiva uprizorenja o vilama, maličićima i Frankopanima. Ovdje je otvorena i izložba na otvorenom mladog samoukog umjetnika kojeg su inspirirale vrbenske štroligi. Svoja vrata je posjetiteljima otvorio i naš novi sumještanin iz Rusije u novootvorenoj etno kući, a također se moglo posjetiti Baćin dvor i Muzej vizualnog identiteta u vrbničkom zvoniku. Ovogodišnje peto izdanje Vrbenskih užanci okupilo je dosad rekordni broj sudionika čime su organizatori bili posebno zadovoljni jer upravo je i bio cilj da se cijelo mjesto uključi, da svatko

tko može, doprinese na svoj način i da svi zajedno pokažu svoju bogatu baštinu, ožive prošlost, priušte nezaboravan doživljaj svim posjetiteljima i tako promoviraju svoj grad. Vrbenčani čuvaju svoju tradiciju i prenose ju na mlađe generacije, baštine baštinu, ali žele stvarati i neke nove vrijednosti. U ubrzanim globalizacijskim procesima povratak baštini, način je na koji mogu dati pečat vlastitog identiteta i tradicije te ostati svoji u vremenu u kojem elementi masovnog turizma proždiru prepoznatljivost male sredine. Vrbenske užance pokrenuli su 2013. entuzijasti volonteri iz Vrbničkog kulturnog društva „Frankopan“ i eto, ustrajali su svih pet godina, i dalje će, bude li podrške zajednice… Svake godine u program unose nove sadržaje, ideja ne nedostaje, vrbnička je baština nepresušna inspiracija. Najviše ih veseli što se stalno uključuju novi ljudi različitih generacija. Svi su dobrodošli, samo treba dobre volje. Ove godine gosti su im bili: Udruga Krčki knezovi Frankopani, Udruga sopac otoka Krka, Katedra Čakavskog sabora Kornić i mali glagoljaši iz Vrbnika, Kornića i Malinske, ekipa žena iz Drage Bašćanske te ženska klapa učenica Srednje škole „Hrvatski kralj Zvonimir“ Krk. Potporu manifestaciji pružili su: Općina Vrbnik, TZO Vrbnik i gotovo svi vrbnički poduzetnici koji su se uključili i počastili sudionike na različitim lokacijama, to su: PZ Vrbnik, PZ Gospoja, Vinarija „Katunar“, Kuća vina Ivan

Katunar, Vinarstvo i rasadničarstvo „Šipun“, Vinarija-restoran-konoba „Nada“, Konoba „Luce“, Konoba „Placa“, Pizzeria „Morska vila“, U. o. „Zgribnica“, Buffet „Primorec“, Buffet „Namori“, Caffe bar „Zlatna žlahtina“, Caffe bar „Vrbniče nad morem“, Hotel „Argentum“, Restoran „Comodore“ Ičići, Pekara „Vrbnik“, Frizerski salon „Donna“, Market „Supec“, Galerija „Če“, Galerija „Baćin dvor“, Galerija „Perica“, Etno kuća na Saližu, Destilerija „Aura“, Turistička agencija „Mare Tours“. Manifestaciju su medijski popratili: Radio OK, Radio Rijeka, Portal otok Krk, Krčki val, Novi list, Vrbnički vidici… Posjetitelja je bilo zaista mnogo, organizatori su ih pozvali da se uključe, da nazdrave žlahtinom, probaju autohtona jela, zapjevaju i zaplešu ili pak da sudjeluju u nagradnim pitalicama o vrbničkim legendama, da se prijave na fotonatječaj bilježeći zanimljive kadrove, a za uspomenu su mogli ponijeti smotuljak vrbničkih legendi ili zapis na glagoljici. Svi su bili dobro raspoloženi, a dobre vibracije pretakale su se između sudionika i posjetitelja. Dođite i vi na šesto izdanje Vrbenskih užanci koje će se održati u kolovozu 2018. oko blagdana Vele gospe, vratite se u prošlost i uživajte s nama! Dina Valković


TURISTIČKE ZAJEDNICE > Puneštrica I 33

Baška

Odredište idealno za aktivni odmor Ovogodišnji rezultati pokazali su kako je Baška prerasla poimanje isključive kupališne destinacije i otvorila vrata drugim vrstama turizma. Šetnice, biciklističke staze, penjališta i priroda, povezane s tradicijom, poviješću i gastronomijom, kreiraju odredište idealno za aktivne odmore i iskustva koja potiču na povratak i razvijanje turističke destinacije. Prema podacima sustava e-visitor, u razdoblju od 1.1. do 31.10.2017. godine, ukupno je ostvareno 171.655 dolazaka te 994.190 noćenja. Broj dolazaka porastao je za 5,49%, dok je broj noćenja porastao za 4,68%

B

Piše: Ivana Kovačić

aška je nastavila s usmjeravanjem svoje turističke ponude prema kreiranju outdoor destinacije, uz podršku gospodarstva i u suradnji s poslovnim suradnicima specijaliziranim za aktivni odmor koja može zadovoljiti širok spektar potražnje posjetitelja. Istovremeno, nastavljamo graditi kulturne i zabavne manifestacije da bi zadovoljili potrebe posjetitelja koji dolaze u Bašku kao primarno ljetnu, odmorišnu i kupališnu destinaciju. Uz tradicionalne Ribarske dane i Baška International Guitar (BIG) Festival, nastavili smo i s Acoustic Summer Nights, izložbama priznatih umjetnika u galeriji Zvonimir, a pokrenuli smo i Local Food Evenings, manifestaciju kojoj je cilj prezentirati lokalnu gastronomsku ponudu, uz dodatak kulturnozabavnog programa. Primarni i najznačajniji adut Baške uvijek je bilo njeno jedinstveno prirodno okruženje, no razvijanje sportskih, kulturnih i zabavnih događanja i mani-

festacija koje to isto okruženje predstavljaju i koriste, ključno je kako bi se potpuno iskoristio potencijal i ostvarili odlični rezultati kroz ljetnu sezonu, ali i čitavu godinu. Razvijanje outdoor ponude pokazalo se od iznimnog značaja za transformaciju Baške u destinaciju koja pruža cjelogodišnje turističko iskustvo. Trenutno Baška nudi 19 markiranih staza u dužini 90 km, 3 MTB staze, penjališta te Poučnu stazu, koje su dostupne posjetiteljima neovisno o sezoni, a kroz formiranje manifestacija poput Baška Outdoor Festivala, 4 Islands MTB Stage Race, Crne Ovce i dr., osigurao se veliki interes posjetitelja za Bašku i van glavne ljetne sezone. Prema evidenciji prometa prijavljenih turista, u razdoblju 1.1. – 30.06.2017. godine, ukupno je ostvareno 231 000 noćenja, što čini porast od čak 27% u odnosu na isto razdoblje 2016. godine. Baška Outdoor Festival ključan je za nastavak interesa posjetitelja izravno nakon završetka ljetne sezone te je već u prvoj godini održavanja pokazao veliki potencijal i potvrdio kako je usmjeravanje outdooru pravi potez za Bašku. Festival se tradicionalno održava u listopadu, ove godine od 13. – 15. listopada, te u vikendu održavanja u Bašku privlači preko 1000 sudionika te brojnih gostiju. Ove godine ponudili smo čak pet atraktivnih outdoor sportskih programa, od brdskog biciklizma, traila, preko planinarenja do

penjanja na stijeni i zip-line-a. Posjetiteljima Baške na raspolaganju su i Outdoor karta, i Outdoor brošura, koje je Turistička zajednica općine Baška razvila i izradila kako bi im omogućila lakše snalaženje u prostoru i pronalaženje znamenitosti Baške i okolice. Potencijal za ostvarivanje još boljih rezultata definitivno postoji, osobito u pred i posezoni. Kod Baške je bitno razvijati se na različitim poljima te se fokusirati da ponuda ostane zaista raznovrsna. Naša okolina, povijest i tradicija, pružili su nam zavidnu mogućnost da ponudimo više te da, neovisno o godišnjem dobu, željama posjetitelja ili vremenskoj prognozi, stvorimo lokaciju kojoj se želite vratiti. Tradicionalne manifestacije, uz dodatak svježih, inovativnih događanja i priroda koju imamo nam svakako ulijevaju povjerenje da iz godine u godinu možemo Bašku učiniti sve boljom! U Strategiji razvoja turizma otoka Krka do 2020., istaknut je plan koji pretpostavlja nastavak razvoja korištenjem uređene Vele plaže, kao najprepoznatljivijeg bašćanskog motiva, a i nastavak rada na raznolikoj ponudi uređenih biciklističkih, planinarskih i pješačkih staza te penjališta, i uređenih sportskih zona, čime se Baška pozicionira kao mjesto najjačih outdoor aktivnosti na otoku Krku.


34 I Poneštrica > RURALNI TURIZAM

Dobrinština se razvija ubrzanim ritmom Zaleđe Dobrinjštine, nekad najnerazvijeniji dio otoka Krka, ubrzanim ritmom hvata korak s razvijenim turističkim mjestima na obali. Razlog tome je razvoj ruralnog turizma koji tijekom cijele godine privlači goste više srednje klase. No to ne bi bilo moguće bez ulaganja u vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda.

na izgradnju atraktivnih ruralnih vila. Tako je posljednjih godina u malom selu Kras niklo čak 30 ruralnih vila koje svojim izgledom, bazenima i opremom privlače turiste više srednje klase tijekom cijele godine. No time posao nije dovršen, kaže Komadina i dodaje:

Neven Komadina

Neven Komadina, Dobrinj a području cijele općine izgrađene su 102 ruralne vile, a mogućnosti daljnjeg razvoja su velike. Najveći dio tih objekata ima četiri zvjezdice, a nekolicina je kategorizirana s pet zvjezdica. Razvoj turizma potiče i napredak drugih gospodarskih aktivnosti u zaleđu, a važna je i uloga Turističke zajednice koja svake jeseni organizira »Dane otvorenih vrata obiteljskog smještaja«. Na njima se, oni koji se bave ruralnim turizmom, mogu upoznati s dostignućima tog oblika turizma i načinima kako ih primjeniti u praksi. Pogodnost za razvoj je i činjenica da je do najbliže plaže gostima iz ruralnih vila potrebno tek deset minuta. Načelnik Općine Dobrinj i predsjednik Turističke zajednice Dobrinja Neven Komadina smatra da Dobrinjština ima prirodne preduvjete za razvoj ruralnog turizma no on ne bi bio moguć da nije rješen vodoopskrbni sustav kojim su sva naselja dobila tekuću vodu. Upravo ta činjenica utjecala je

N

U studenom kreće Projekt odvodnje otpadnih voda koji obuhvaća izgradnju kompletnog sustava mreža i crpnih stanica do svakog mjesta. Predviđeno je da taj posao treba biti gotov do kraja 2020 godine. Za Dobrinjštinu njegovo dovršenje znači jako puno. U ekološkom smislu zaštitit će se uvala Soline i Stipanja kod Šila, a gospodarstvu i iznajmljivačima smanjuju se troškovi odvodnje jer septičke jame odlaze u povijest. U razvojnom smislu rješenje odvodnje za nas znači da ćemo, kao što smo i planirali, početi s gradnjom niza turističkih i sportskih objekata. Očekujemo da će uređena infrastruktura privući i nove investitore da ulažu u Dobrinjštinu. Odvodnja otpadnih voda zajednički je projekt otoka Krka težak oko 510 milijuna kuna. U tom projektu sredstva europskih fondova čine 72 posto, a 28 posto uložit će jedinice lokalne samouprave na otoku Krku, Hrvatske vode i Država, rekao je Neven Komadina. J.J.

Festival folklora otoka Krka Ove godine domaćin 63. festivala folklora Otoka Krka bila je općina Dobrinj. Tijekom dva dana, početkom lipnja, mlađe i starije grupe folkloraša oduševile su mnogobrojnu publiku. Festival je otvoren povorkom preko place i predstavljanjem sudionika, odnosno dvanaest kulturnih društava iz svih dijelova Otoka. Iako je svaki nastup trajao samo po deset minuta folklorne skupine uspjele su pokazati svu raskoš tradicionalne glazbe i plesa otoka Krka. Kroz program provela nas je simpatična voditeljica Gordana Gržetić. Na kraju drugog dana festivala načelnik općine Dobrinj Neven Komadina predao je festivalsku zastavu načelniku općine Vrbnik Draganu Zahiji gdje će se dogodine održati 64. festival. Boris Latinović direktor TZ Dobrinj


ŠIL TURIST TURISTIČKA AGENCIJA

Špilja- Biserujka- Rudine

Jadranski akvarij u Baški

Tropski akvarij u gradu Krku

Agencija Stjepana Radića 26, 51523 Baška u BAŠKI: ID KOD: HR-AB-51-90914732 Telefon / Fax: + 385 51 860 171

Agencija Na vodici 2, 51515 Šilo u ŠILU: ID KOD: HR-AB-51-90914732 Telefon / Fax:+ 385 51 852 203 E-Mail: siloturist@ri.t-com.hr www.siloturist.hr



Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.