Metode i tehnike (oblici) za razvijanje suradničkog učenja i kritičkog mišljenja by zdenka blaslov

M E T O D E I T E H N I K E (OBLICI) ZA RAZVIJANJE SURADNIČKOG UČENJA I KRITIČKOG MIŠLJENJA

Priredila:Zdenka Blaslov 1

Uvod Suvremeno društvo odavno je pokazalo sve veću potrebu za promjenama u školstvu. Tradicionalna nastava trebala bi biti zamijenjena suvremenim načinom poučavanja kako bi razvila vještine i stavove koji su potrebni mladim ljudima za uspješno odgovaranje izazovima društva. Suvremena nastava traži od nastavnika i drukčiji pristup samom načinu izvođenja nastave. Ono što je obilježavalo ili još uvijek obilježava tradicionalni pristup nastavi su: a) nastava orijentirana na realizaciju sadržaja programa b) naglasak je na nastavniku i procesu proučavanja c) praćenje i vrednovanje kvalitete obrazovanja svodi se na praćenje i vrednovanje realizacije programa. Suvremenu, modernu nastavu karakterizira: a) nastava orijentirana na realizaciju ciljeva i ishoda b) naglasak je na učeniku i procesu učenja c) praćenje i vrednovanje kvalitete obrazovanja usmjereno je na mjerenje stupnja ostvarivanja ishoda Ovakvim pristupom nastavi kod učenika će se razviti vještine i stavovi kojima će moći: a) b) c) d)

analizirati, uspoređivati, suprotstavljati, kritizirati i procjenjivati zamišljati, stvarati hipoteze, ustanoviti i izmisliti uspješno komunicirati, razviti osjećaj za timski rad i suradnju razviti motivaciju za cjeloživotno učenje i učenje iz svih raspoloživih izvora znanja

Učenje postaje putovanje umjesto učenja kao cilja.

“Ono što čujem – zaboravim; Ono što čujem i vidim – malo zapamtim; Ono što čujem, vidim, i o čemu postavljam pitanja ili diskutiram – počinjem razumjeti; Ono što čujem,vidim, raspravljam i činim – u tome postajem vješt; Ono što poučavam druge – to svladavam.” ( Silberman )

ZAŠTO RAD U SKUPINI/GRUPI? Svi dobro znamo što čini kvalitetnu nastavu. Aktivnost učenika na satu. Ukoliko smo postigli aktivnost velikog broja učenika onda smo postigli i kvalitetnu nastavu. Zbog različitosti u znanju i interesu tu je aktivnost teže postići. Jedan od načina postizanja aktivnosti većeg broja učenika, a ukoliko ste ustrajni, i cijelog razreda je skupni /grupni rad. Naravno da sve ne ide lako od početka. I učenici se trebaju naviknuti na drukčiji pristup radu (vlastitoj aktivnosti). Iz iskustva znam kako to nije lako i kako učenici itekako mogu pružati otpor. No ukoliko budete uporni, kao što sam bila ja, sat će vam postati prava mala radionica puna složnih ruku za ostvarenje određenog cilja. Svi znamo da najlakše učimo kada smo direktno uključeni u proizvodni proces. Tako je i s učenicima. Oni koji rade u skupinama zadovoljniji su i lakše prihvaćaju obveze. Kada napuste školu, naučeni timskom radu, što se uči kroz skupni rad lakše se snalaze na poslu gdje se zahtjeva timski rad. Poznavanje rada u skupini je nešto što je danas obvezna društvena vještina. Ali kao i svaki rad, tako i ovaj zahtjeva od nas, nastavnika, dodatnu edukaciju, a nakon toga dodatne pripreme za tako organizirani nastavni proces. Ovaj način rada ne znači kako ćete apsolutno isključiti frontalni oblik rad. On uvijek u nekom postotku ostaje prisutan, samo više nije dominantan. Ako se odlučite za nove metode rada, prvo ćete izabrati nastavne sadržaje koje želite na takav način obraditi. Naravno puno je lakše sve ovo raditi, ako imate svoju učionicu gdje ćete napraviti vlastiti raspored klupa i stolica, potrebnih za ovu vrstu rada. Ako radite s kolegama koji ne žele ni znati ni koristiti moderne metode, ipak ne odustajte. Prilagodite se. Vrlo je jednostavno, kad se uhodate, i ne treba vam puno vremena, vratiti klupe i stolice u klasičnu razrednu formaciju. Ono što je potrebno uraditi je vaša priprema kod kuće, kao i priprema nastavnih materijala koji su vam potrebni. Kada sve to uradite, morate, prije negoli počnete s radom, upoznati učenike, detaljno o svemu što se od njih očekuje, objasniti pravila skupnog rada i metode koju ćete koristiti, kakav je vremenski okvir rada, pravila ponašanja u skupini. Objasnite im kako moraju sudjelovati u radu, kako se moraju međusobno slušati i kako je rad pojedinca doprinos za cijelu skupinu. Objasnite im kako ćete ih ocjenjivati i koji su upravo krajnji ciljevi. Uvijek morate objasniti pravila metode rada. Naravno, sve ćete ovo uraditi sat prije nego li počnete s novim načinom rada kako biste omogućili učenicima da vam postave pitanja u svezi istog. Neka od ovih pravila odnose se samo na moment kada odlučite uvesti u svoju nastavu skupni rad. Nećete im uvijek ponavljati pravila skupnog rada, ali ako uvodite novu metodu morate je objasniti neposredno prije početka samog rada. Sve to morate ukalkulirati u vrijeme koje ste odredili za izvedbu neke nastavne jedinice (najčešće rad u skupinama traži dva sata, ali nekad mogu biti i 3 ili četiri sata). Kad im podijelite zadatke, ostavite im dovoljno vremena da se međusobno dogovore, izaberu vođu skupine, ukoliko to zadatak traži, podijele zadatke unutar skupine. Sve ove segmente morate imati na umu kada radite pripremu nastavne jedinice novom metodom. Vrijeme morate naznačiti na ploči, upozoravati učenike s vremena na vrijeme koliko još imaju vremena. Prednosti rada u skupinama su stvarno velike. Skupni rad potiče kreativno mišljenje i razvijanje vještina komunikacije jer se od učenika zahtjeva i iznošenje vlastitog mišljenje o određenom problemu kao i slušanju drugih. Ono što je možda najznačajnije kod rada u skupini je udruživanje učeničkog potencijala kod rješavanja problema (slabiji učenici se osjećaju sigurniji, a s vremenom ovakav način rada stvara i kod njih veću želju za jednakim učešćem u radu). Učenici su upućeni jedni na druge pa su prisiljeni koristiti različite socijalne vještine. 3

Naravno da postoje i određeni problemi kod ovakvog tipa rada: jedan učenik može dominirati skupinom; učenik može biti pasivan u radu skupine; problemi u komunikaciji u skupini' ne slušaju se; skupina još radi pa ne prati izlaganje drugih skupina. Problemi postoje ali nisu nesavladivi. Zato ste vi tu. Morate se dobro pripremiti. Postavite čvrsta pravila, određeno vrijeme koje se mora poštivati (nitko ne može više raditi nakon završenog vremena(učenici će dobiti negativnu ocjenu za neobavljeni zadatak). Budite uporni jer kad se učenici naviknu na ovakav način rada sve je lakše. Istraživanja su pokazala kako učenici bolje i brže pamte kada su aktivno uključeni u proces učenja. Tako je nastala čuvena piramida učenja koja pokazuje što se događa 24 sata nakon završenog proces učenja u školi, odnosno koliki je dio gradiva usvoje.

Drži se kako prva četiri načina učenja upravo predstavljaju pasivne metode (slušanje predavanja, čitanje, ono što se vidi i čuje, praktična demonstracija), a ostale tri predstavljaju aktivne metode ( diskusija, praktična vježba, i poučavanje odnosno učenje drugih) 4

KAKO ORGANIZIRATI SKUPINE/GRUPE? Postoji zaista bezbroj načina kako možete organizirati učenike u skupine. Možete se voditi sličnostima među pojedinim učenicima ili različitostima, sposobnostima itd. Kada podijelimo učenike u skupine potrebno je podijeliti radne zadatke. Nekada su ti zadaci neovisni jedni od drugog, a su svi dio jednog većeg zadatka pa svaka skupina odrađuje svoj dio. Evo nekoliko primjera kako organizirati skupine. 1. Slagalice: nabavite dječje slagalice ili načinite sami svoje tako da izrežete sliku iz časopisa, zalijepite ju na karton te izrežete u željene oblike, veličine i količine. Odaberite broj dijelova slagalice prema broju skupina koje želite stvoriti. Odvojite slagalice, pomiješajte dijelove te svakom učeniku dajte jedan dio slagalice. Kada ste spremni za tvorbu skupina, uputite učenike da potraže one koji imaju druge dijelove slagalice. Zadatak je ispunjen kada su sve slagalice – ali i skupine – sastavljene 2. Rođendani: zamolite učenike da se poredaju po rođendanima, a tada ih rasporedite u onoliko skupina koliko vam je potrebno za određenu aktivnost. U velikim razredima načinite skupine po mjesecima rođenja 3. Karte: Odredite koliko je učenika u razredu i koliko različitih skupina želite imati u određenoj etapi rada. Na primjer, u razredu od 20 učenika, jedna aktivnost može zahtijevati četiri skupine od pet učenika, druga pet skupina od četiri učenika, a neka treća aktivnost šest skupina od tri učenika i dva promatrača sa strane. Označite te skupine uporabom obojenih točaka (crvena, zelena, plava i žuta za četiri grupe), dekorativnih naljepnica (pet različitih naljepnica na zajedničku temu za pet skupina – npr. jabuke, banane, kruške, breskve, grožđe), i brojevi (1 do 6 za šest skupina). Nasumice stavite broj, obojanu točku ili voće na kartu za svakoga učenika i stavite tu kartu u materijale koje ćete podijeliti učenicima. Kada ste spremni za sastavljanje skupina, odredite oznaku koju ćete rabiti te uputite učenike da se priključe svojim skupinama na određenom mjestu. Učenici će se moći brzo pridružiti svojim skupinama bez trošenja vremena i stvaranja gužve. Da bi proces bio bolji, možete odrediti gdje će se koja skupina sastati tako da postavite označenu kartu na to mjesto. 4. Kartice s imenima: koristite kartice različitih veličina i boja da bi odredili različite skupine 5. Izvlačite brojeve: odredite broj i veličinu skupine koje želite načiniti, stavite brojeve na pojedine papiriće, te stavite sve u kutiju. Učenici izvlače brojeve iz kutije. Na primjer, ako želite četiri skupine od četiri učenika, trebate imati 16 papira sa četiri puta napisanim brojevima od 1 do 4. 6. Bomboni: Učenicima podijelite bombone različitih okusa te tako načinite skupine trešanja, jagoda, limuna, naranče. 7. Odaberite slične predmete: odaberite predmete na zajedničku temu te ih iskoristite za određivanje skupina. Na primjer možete koristiti flomastere različitih boja. Svaki učenik izvlači iz kutije flomaster određene boje i traži one koji imaju flomastere u boji koju ima i on

OCJENJIVANJE RADA U skupini/GRUPI Rad u skupinama nije samo obavljanje zadatka bez prezentiranja. Učenici moraju znati da će prezentirati svoj zadatak. Prezentiranje se može vršiti na različite načine. Te načine moramo objasniti i učenicima kako bi znali što ih očekuje. Također se treba reći učenicima koji slušaju da nakon prezentiranja određene skupine mogu postaviti pitanje, ukoliko to žele. Ponekad je prezentacija sadržana u usmenom izlaganju predstavnika skupine, ponekad kod prezentiranja zadatka svaki član skupine ima svoj dio u prezentiranju, ponekad to može biti galerija plakata. Ako ste npr. obrađivali lirske pjesme putem skupnog rada, pa je svaka skupina imala svoju pjesmu, učenici mogu izraditi plakat, ali i ispisati na ploči potrebne podatke kako bi ih ostali učenici zapisali. Iako se često čini kako je teško ocijeniti učenike kada rade u skupini upravo i nije. Najjednostavnije je, naravno, ocijeniti istom ocjenom rad svakog učenika u jednoj skupini. Naravno da to može značiti kako će dobru ocjenu dobiti i netko tko nije puno doprinio radu u skupini, no nakon nekog vremena sami učenici počnu reagirati na „nerad“ nekog od člana svoje skupine. Način nije apsolutno objektivan, ali je izvodljiv. Ocjenjivanje svakog učenika u skupini je nešto složenije. Možete na primjer, ako zadatak prezentiraju svi članovi skupine, jednostavno ocijeniti svakog učenika nakon njegovog dijela. Također je preporučljivo da za vrijeme njihovog rada, vi ne sjedite za katedrom već da s vremena na vrijeme obilazite skupine i dobijete uvid u njihov rad. Možete za te potreba napraviti sebi jednu tabelu s komponentama koje ćete ocjenjivati npr. usredotočenost na zadatak, organiziranje rada, vještine u izradi itd. Naravno učenicima morate reći o elementima koje ćete ocjenjivati.

METODE RADA Postoje različite metode i oblici za razvijanje suradničkog učenja, odnosno za razvijanje kritičkog mišljenja. S obzirom da sam učiteljica Čitanja i pisanja za kritičko mišljenje (Reading and Writing for Critical Thinking, RWCT) logično je da se upravo, u svojoj nastavi, koristim njihovim metodama i oblicima rada. Neke su metode rada poznate pod različitim nazivima. Ponekad se mogu poklapati s oblicima rada, pa se stoga spominju i kao „metode i oblici rada“. Metode rada također mogu biti vrlo složene te se u tim slučajevima nazivaju i strategijama poučavanja. Osnovna načela za razvijanje kritičkog mišljenja, ali i suradničkog učenja podrazumijevaju tri elementa: a) RAZMISLITI- što upravo podrazumijeva individualni rad koji je, možemo reći ključni element suradničkog učenja. Naime, bez individualnog rada, koji treba prethoditi suradničkom učenju. U ovoj fazi, fazi razmišljanja učenik je potaknut zadacima za prihvaćanje i nadovezivanje na postojeće znanje b) RAZMIJENI – rad u paru ili grupni rad (razmjena znanja); u ovoj fazi učenik razmjenjuje svoje

znanje, spoznaje, nedoumice sa svojim parom ili cijelom skupinom; u ovoj fazi on uspoređuje, preispituje, ispravlja ili proširuje svoje znanje. Mogli bismo reći kako postoje dva cilja skupnog rada: a) primarni cilj: razvijanje vještina i sposobnosti na socijalnom i emocionalnom planu; b) sekundarni cilj: razvijanje vještina, stavova i sposobnosti. 6

c) PREZENTIRATI – ova faza podrazumijeva frontalni rad, prezentiranje jednog učenika ili svakog člana pojedine skupine. Ovdje učenici iznose (ako rade u skupini) rezultate svoga rada do kojih su došli zajedničkom radom i suradnjom u kojoj su poticali jedni druge su. Ovo su neke od metoda rada: usmeno izlaganje, razgovor, predavanje (izravno poučavanje), praktični rad, analitičko promatranje, rješavanje problema, metoda eksperimenta, istraživanje, suradničko učenje, metoda iskustvenog učenja i poučavanja, metoda spoznaja, simulacija, igranje uloga, rad s tekstom, radionica (metoda interaktivnog i socijalnog učenja), metoda kritičkog mišljenja, supervizijski rad itd. kao i „oluja ideja“ (brainstorming) i „ledolomac“ (ice-breaking), koje mogu biti i oblici rada u npr. pedagoškoj radionici s ciljem postizanja grupne povezanosti Oblici rada: frontalni, individualni, rad u paru, grupni/skupni rad, timski rad, radionica (može biti i metoda rada) No, ove metode nisu “sveto slovo”, stoga ih možete prilagođavati, mijenjati, kombinirati već prema vlastitom iskustvu. Sve ove metode, oblici i tehnike traže vašu pripremu i dobro razumijevanje istih kako biste ih onda mogli dobro objasniti učenicima i sprovesti kroz nastavu. U nastavi se koristim i oblicima dramskog odgoja pa ću spomenuti i neke od njih. Sve su ove metode već desetljećima prisutne u američkoj i europskoj edukaciji tako da su zapravo odavno sastavni dio njihovog obrazovanja. Iako su ove metode vrlo popularne one ne isključuju rad nastavnika koji je zapravo i dalje važna karika u provođenju svega ovog. Kad ih počnete primjenjivati, a sigurno već primjenjujete neke od njih, moći ćete nakon nekog vremena uočiti i neke loše strane neke od metoda te ih ubuduće lakše izbjeći. Bitno je krenuti s uporabom ovih metoda, tehnika i oblika rada. Da biste potvrdili ili dobili uvid u (ne)učinkovitost rada primjenom ovih strategija vrlo je važno da učenicima, nakon rada dajete evaluacijske listiće (ne morate svaki put). Oni će vam pomoći u mijenjanju segmenata metoda ili jednostavno će biti odraz da je sve kako treba i da ste na dobrom putu. S obzirom na brojnost tih metoda i tehnika ja sam ovdje navela one koje najčešće koristim u svom radu. Naravno pred RWCT metoda i tehnika koristim se i nekim suvremenim metodama rada koje ne pripadaju RWCT. Napomena: Prema Rječniku hrvatskog jezika, Vladimira Anića razlikujemo: a) grupa: više ljudi koji čine cjelinu ili djeluju kao cjelina (razredni odjel) b) skupina: skup osoba združenih zajedničkim ciljem (učenici koji zajedno rade određeni zadatak) c) tim: skupina stručnjaka i specijalista okupljenih na nekom projektu ili zadatku (npr. učenici koji zajedno izrađuju plakat, ali svatko ima svoj zadatak ovisno o kompetencijama) (iako se termin grupni rad poprilično uvriježen) 7

Ledolomac (Ice Breaker) Ledolomac su vježbe i aktivnosti koje imaju primarni cilj pomoći članovima skupine da se međusobno upoznaju, da se osjećaju ugodno dok rade zajedno i da povećaju razinu energije u razredu. Postoji dosta literature koja opisuje ledolomce i igre koje se mogu koristiti u radu skupine kako bi povećali interes i započeli rad. Ima ledolomaca koji su namijenjeni samo za mlade (učenike), ali ima ledolomaca koji su prikladni za odrasle (profesori na seminarima). Mogu se koristiti na početku rada skupine, a mogu i tijekom, kada je potrebno poboljšati sudjelovanje i interakciju sudionika. Ledolomac je jedna od metoda koja se koristi na početku ili na kraju sata, ali ako je dobro razradite može se odigravati i cijeli školski sat. Sve ovisi o tome što se radi i želi postići. Ledolomac je aktivnost slobodnog generiranja mnogih ideja o nekoj temi, u početku lišena kritičke suzdržanosti. Postoji bezbroj pitanja koja možete koristiti u metodi ledolomca

primjer Uvodna vježba: Manje poznate činjenice (npr. dobra je za SRZ) Tok trajanja:20 minuta

Koraci u izvedbi… 1. Podijelite listić papira svakom učeniku. Recite im neka napišu manje poznate činjenice o sebi na tom listiću i neka ne pokazuju nikom drugom. Pokupite sve listiće i odložite ih sa strane. 2. Recite učenicimau u da se dignu, prošeću po razredu i neka podijele dvije manje poznate činjenice o sebi s drugima. Jedna od ovih činjenica bi trebala biti jedna od onih napisanih na listiću. 3. Nakon nekoliko minuta, recite učenicima da se vrate na svoja mjesta. Organizirajte učenike u grupe i raspodijelite podjednak broj listića (s podacima) svakoj grupi. 4. Recite učenicima neka uklone ili sakriju kartice sa svojim imenom i rade sa svojom grupom na povezivanju svakog listića s osobom koja ga je napisala. To rade tako što dijele informacije koje su skupili dok su se upoznavali, šetajući po razredu. (neki listići mogu pripadati članovima iste grupe, što pojednostavljuje ovaj zadatak). 5. Poslije odgovarajuće pauze, odaberite jednu grupu koja će dati svoje izvješće o skupljenim podatcima. Skupina, upravo treba pročitati svoje listiće, jedan po jedan i prepoznati onog koji ga je napisao. Skupina će zaraditi jedan bod ako pogodi tko ga je napisao. Skupina gubi jedan bod ako ukaže na pogrešnu osobu ili mu pogriješ ime. Ukoliko skupina prizna svoje neznanje, nitko ne gubi bod niti ga dobiva.

Primjeri pitanja kod Ledolomca Možete postaviti jedno ili više pitanja kako biste razbili ”ukočenost” atmosfere prije rada. 1. U koliko si sati ustala jutros? 2. Zlato ili srebro? 3. Koji je bio posljednji film koji si vidio u kinu? 5. Što obično jedeš za doručak? 6. Koju hranu najviše voliš? 9. Koji je tvoj omiljeni okus čipsa? 9

10. Koji je tvoj omiljeni CD u ovom trenutku? 11. Kakav auto ne vozite? 12. Koju karakteristiku najmanje voliš kod sebe? Kod drugih? 13. Najdraži odjevni predmet? 14. Ako bi mogao otići bilo gdje u svijetu na odmor, gdje bi otišao? 15. Koje je boje vaša kupaonica? 16. Koji je bio tvoj najupečatljiviji rođendan? 17. Koji sport najviše voliš gledati? 18. Najsramotniji trenutak? 19. Najponosniji trenutak? 20. Koji cilj imaš za sebe? 21. Jesi li jutarnja ili noćna osoba? 22. Koji ti je najdraži desert? 23. Kućni ljubimci? 24. Koji je tvoj hobi? 25. Što ste htjeli biti kad ste bili mali? 26. Što ste zapravo postali? 27. Koji je vaš omiljeni slatkiš? 28. Koji je vaš omiljeni cvijet? 29. Kako se zove posljednja knjiga koju ste pročitali? 30. Koja je tvoja omiljena boja? 31. Ono čemu se uvijek smiješ? 32. Slatko ili slano? 33. Najvažnije kvalitete kod prijatelja? 10

34. Toplo ili hladno? (Ovakvih pitanja možete smisliti u nedogled. Ponavljam, ona se razlikuju, kao što se vidi i kod navedenih pitanja, ako se smišljaju za učenike ili za profesore na seminarima)

PREPORUKA Obično, ledolomac ovog tipa ne zahtijeva konačni zaključak ili diskusiju. Međutim, pošto postoji uvijek postoji nešto zanimljivo za određene činjenice koje ljudi otkriju, diskusija u tom smjeru može biti korisna (npr. Zašto ljudi uvijek otkrivaju svoje pozitivne strane?). ledolomac se također može izvesti kao igra od 5 minuta koja će naprosto razbiti ”led” među sudionicima grupe. Iako se čini kako je ledolomac metoda koja se koristi samo kad se učenici/sudionici ne poznaju. To nije točno. Ona se uvijek može koristiti na početku sata kako biste stvorili sto opušteniju atmosferu u razredu.

OLUJA IDEJA , UMNA O OLUJA BRAINGSTORMING

Oluja ideja ili umna oluja dolazi od eng. riječi Braingstorming. Razvila se početkom pedesetih godina prošlog stoljeća, a njezin nastanak se upravo vezuje za ime Alexa Osborna (1888.-1966.), koji se bavio reklamama i bio jedan od najvećih agencija za reklame u Americi. Braingstorming je jedna od grupnih metoda kreativnog mišljenja koja se najviše koristi prilikom traganja za novim idejama u reklamiranju, ali se dosta kasnije počela koristiti i kao metoda skupnog rada u obrazovanju. Ovu metodu koristimo kada želimo čuti mišljenje učenika; kako bismo ih oslobodili straha koji se često javlja kada trebaju izreći svoje misli; kako bismo ih uveli u novu temu itd.

Koraci u izvedbi… 1. Postavljanje zadatka ili pitanja: zapišite na ploči zadatak ili pitanje, objašnjavajući učenicima što od njih očekujete, odnosno kako očekujete njihovu otvorenost i kreativnost u odnosu na zadatak- pitanje. Vrlo je važno da vaše pitanje bude precizno koncipirano kako bi učenicima bilo jasno što od njih očekujete. Također morate inzistirati na vremenskom ograničenju – do 20 minuta.

2. Kao i kod drugih metoda tako i ovdje postoje neka pravila koja se trebaju iskazati učenicima prije izvođenja same metode: a) Trebaju pokušati dati što veći broj različitih ideja i odgovora bez opterećenja njihovom kvalitetom b) Treba izbjegavati bilo kakav u kritiku ili primjedbu te da ono što primijete kao određenu slabost neke ideje iznesu kad na red dođe evaluacija. c) Vrlo su poželjne neobične i neočekivane ideje (kreativnost)

3. Procjena ideja: to je trenutak prestanka pisanja ideja. Prikupljene ideje se analiziraju i komentiraju. 4. Izbor ideja: izaberu se ideje koje su najbolje i koje se mogu kasnije koristiti i u nastavi.

PREPORUKA Vaša uloga (nastavnika) je izuzetno važna. Ako diskutirate o temi učenici se mogu previše udaljiti od teme stoga morate dobro definirati problem ili pitanje; tijekom rada usmjeravati učenike ali bez sputavanja njihovih misli. Ne dozvolite buku u razredu jer ona ometa rad.

GROZDOVI Grozdovi su jedna od metoda koja potiče učenike da slobodno i otvoreno razmišljaju o nekoj temi. Mogu se koristiti i u fazi evokacije (uvoda) i u fazi refleksije (zaključak), dakle mogu potaknuti razmišljanje prije obrade teme, a mogu poslužiti i kao način ponavljanja obrađene teme te kao način stvaranja novih spoznaja i veza. Budući da je to pismena aktivnost, ona služi učeniku i kao podsjetnik na veze i spoznaje kojih možda nije ni svjestan. Koraci u izvedbi… -

(su jednostavni i lako se pamte)

Napišete ključnu riječ ili frazu na sredini ploče ili bilježnice. Zatim iz centralnog grozda razvijete četiri podteme vezane za glavni pojam, a onda dalje razvijati svaki grozd (podtemu) u više grozdova (tu već možete raditi varijacije , pa može biti više podtema). Dobro je zapisivati što više riječi ili ideja koje vam padnu napamet, a u svezi su pojma. Recite učenicima neke svaku podtemu urade u drukčijoj boji.

Grozdovi su vrlo fleksibilna strategija. Mogu se raditi individualno ili grupno. Kao grupna aktivnost mogu poslužiti kao poticaj za grupne ideje što omogućuje učenicima dodir s asocijacijama i vezama koji su drugi učenici izvukli iz primjera. Dobri su za individualno učenje npr. kod izrade domaćeg rada

PREPORUKA Prilikom izrade grozda držite se po mogućnosti četiri podteme. Ukoliko zadate previše podtema grozd će vam se toliko raširiti i rasplinuti da vam cijela školska ploča neće biti dovoljna. Stoga je bolje, ukoliko držite potrebnim, izraditi i drugi grozd ili nekoliko grozdova vezanih za istu temu. Ovu metodu znam koristiti i kod predstavljanja određenog djela koje nije u popisu lektire (već je dat ulomak u čitanci), a ja ipak želim da učenici dobiju bolji uvid u roman i možda budu potaknuti za samostalno čitanje istog npr. roman Ana Karenjina

Vruća olovka Metoda slična braingstormingu. Učenici nekoliko minuta zapisuju svoje misli, sve što im padne na pamet na određenu temu. Imaju pravo zapisati: ”Misao je stala ...” ako im ništa ne pada na pamet. U svom pisanju također ne trebaju poštovati gramatička i pravopisna pravila. Možete je koristiti u motivaciji ili zaključku. Međutim metoda “vruća olovka” može imati i drukčiji oblik rada. Učenici su podijeljeni u skupine, ali iz skupina se trebaju formirati parovi. Kažite učenicima neka smisle neko pitanje koje će postaviti drugome. Na sredinu se stavi olovka, jedan je učenik zavrti i u koga se uperi vrh olovke taj učenik mora odgovoriti na određeno pitanje. Ukoliko odgovori (tupi dio olovke i vrh olovke postaju jedan par). Ukoliko želite provjeriti dinamiku i rad skupine, vi možete doći do skupine staviti olovku na sredinu, zavrtite je i učeniku, prema kome se zaustavi vrh olovke postaviti pitanje.

PREPORUKA Svaka metoda ima neki svoj nedostatak kad se prvi put primjenjuje. No što ste vi bolje pripremljeni i metoda je lakše prihvatljiva učenicima. Ako prvi put radite neku metodu, odigrajte je kod kuće, budite u ulozi nastavnika i u ulozi učenika. Tako ćete steći sigurnost, a ujedno uočiti moguće nedoumice.

Činkvina Interesantna metoda. Ja je osobno jako volim i puno koristim, a pokazalo se kako je i učenici zavole kad im nakon nekog vremena mašta proradi. Naziv dolazi od talijanske riječi za broj pet, što znači kako je činkvina pjesma od pet stihova. Kad uvodite činkvinu obavezno recite učenicima neka zapišu pravila stvaranja činkvine. Pokažite im jedan do dva primjera. U početku možda neće ići glatko, ali ako je uvedete kao pravilo nakon svake nastavne jedinice (ne mora baš svake) postat će dio učeničke kreativnosti. Za početak možete dati stvaranje činkvine u paru ili u grupi (učenicima kojima ide teže). Kada se učenici priviknu mogu ih pisati samostalno.

Koraci u izvedbi… 1. 2. 3. 4. 5.

Prvi je red opis teme u jednoj riječi (najčešće imenica) Drugi je red opis teme u dvije riječi (dva pridjeva) Treći red sadrži tri riječi koje opisuju radnju (najčešće tri glagolske imenice) Četvrti red je fraza od četiri riječi koje izražavaju osjećaje u svezi teme Peti red je istoznačnica (jedna riječ) koja ponovno sažima bit teme

(primjer) ljubav beskrajna, plamteća izazov, preplanuće, ispunjenje snaga koja pobjeđuje sve amor

PREPORUKA Koristite činkvinu što više možete u nastavi; ona je kreativna i stimulirajući oblik rada kod učenika. Potrebno im je vrijeme kako bi se navikli na nju, ali kad se naviknu (ne samo sto utvrde vrste riječi i fraze), uče se i određenom građenju pjesama.

INSERT (Interactive Noting System for Effective Reading and Thinking – Interaktivan sustav označavanja za djelotvorno čitanje i mišljenje) Ovo je jedna od metoda koja mi se najviše sviđa jer je jako dobar pokazatelj praćenja razumijevanja. Može se koristiti i u književnosti i u gramatici. Dok se čita određeni tekst učenik na marginama stavlja četiri različite oznake u skladu s vlastitim znanjem i spoznajama. Nije potrebno označavati svaki red ili svaki pojam, već oznake trebaju biti odraz učenikovog odnosa prema informacijama koju prima. Ove su oznake: „√“ ovaj znak se upisuje (u redu) na margini ako informacija koju je učenik pročitao potvrđuje nešto što je znao ili mislio (ovaj znak ima duži desni krak) „ - „ ovaj znak se upisuje (minus) ako neka informacija koju je učenik pročitao proturječi ili se razlikuje od onoga što je znao ili je mislio da zna. „ + „ ovaj znak (plus ) upisuje se ako je informacija s kojom se je učenik susreo nova za njega „ ? „ ovaj znak (upitnik) upisuje se ako je u pitanju informacija koja učenika zbunjuje ili ako želi nešto više znati. Naglasite učenicima kako će se služiti oznakama ٧, ─, *, ? onako kako držite shodnim s obzirom na vlastito znanje ili predznanje.

(primjer) LIRIKA je književni rod- riječ dolazi od grč. riječi lyra- žičani instrument. Lirska pjesma nastaje u antičko doba (još od 750. god. pr. Krista) u staroj Grčkoj kao usmeni izraz čovjekove duše koja se raduje, voli, slavi bogove, tuguje. Pjesma prati čovjeka u svim važnim životnim situacijama. Pjesma je bila spoj riječi, glume, plesa, pokreta (tkz. sinkretizam). Poseban je naglasak na RITMU. Lirska pjesma: -

književna vrsta u stihu i prozi izraz neposrednog, trenutnoga i osobnog iskustva lirskog pjesništva, pobuđuje čitateljeve osjećaje, pokreće čitateljeve misli donosi čitatelju spoznaju govori čitatelju jedinstvom zvuka i smisla odlikuje se osjećajnošću i subjektivnošću

Teme i motivi lirske pjesme različiti su jer su vezani uz čovjeka i život koji prolazi kroz ljubav, radost, ushit, sreću, nadu, htijenja, težnje ali i razmišljanje, strahovanje, tugu, nezadovoljstvo, nesreću i patnju. Lirska pjesma pjeva o ... ... ljubavi – od snatrenja i čežnje do poli i patnje  ljubavna lirska pjesma ... čovjekovoj intimi, osjećajima, proživljavanjima, razmišljanju o postojanju i smislu života, o svijetu uopće, o umjetnosti  misaona ( refleksivna) lirska pjesma ... o prirodi koja je čest izvor pjesničkog nadahnuća  pejzažna lirska pjesma ... socijalnom položaju ljudi, društvenoj nepravdi, o društvu općenito  socijalna lirska pjesma ...domovini, zavičaju, materinskom jeziku  domoljubna (rodoljubna) pjesma ...vjeri, religiji, duhovnosti  duhovno-religiozna lirska pjesma U lirskoj pjesmi misli, osjećaji iskazani su stihom. Stih je ritmička, zvukovna, sintaktička i semantička(značenjska) cjelina. Stihovi se udružuju u strofe (sintaktička cjelina). Razlikujemo ih 17

prema broju stihova koje sadrže: distih- dva stiha, tercina – 3 stiha, katren- 4 stiha, sestina- 6 stihova, septima – 7 stihova, oktava – 8 stihova U lirskoj pjesmi postoji ritam: raspored jezičnih elemenata (glasa, sloga, riječi) koji se ponavljaju. Ritam određuje- pravilna izmjena naglašenih i nenaglašenih slogova). Rima – slik, srok glasovno je podudaranje na kraju stihova. Razlikujemo: aa bb cc (parna rima), ab ab(unakrsna), abba(obgrljena), aaa(nagomilana) ab cb (nagomilana). Lirska se pjesma često služi stilskim figurama ili izražajnim sredstvima (glede stvaranje bogatog jezičnog i književnog izraza) Stilske figure ili izražajna sredstva: a) figure misli: poredba, hiperbola, gradacija, ironija, sarkazam, paradoks- odnose se na preneseno značenje riječi jer se novo značenje riječi mijenja b) glasovne figure: onomatopeja, asonanca, aliteracija, anafora, epifora, simploka, anadiploza – stvaraju zvukovne efekte koji pojačavaju značenje riječi tako da se obogaćuju i pojačava intenzitet jezičnog izraza c) figure riječi: simbol, metafora, personifikacija, epitet, eufemizam, sinegdoka, alegorija – stvaraju promjenu osnovnog značenja riječi i tako nastaje bogatstvo u mogućnostima upotrebe jezika. d) figure konstrukcije: inverzija, retoričko pitanje, elipsa, asindeton, polisindeton – ostvaruje osobit poredak riječi u rečenici tako da se odstupa od gramatičkog rasporeda riječi, uspostavljaju se nova značenja i novi smisao u riječima

Tradicionalna podjela lirskih oblika: U grčkoj književnosti razvili su se različiti lirski oblici. Grčki je pjesnik pjevao o domoljublju, bogovima, ljubavi, životnim radostima. Tako su nastali tradicionalni lirski oblici: oda, himna, elegija, epigram, epitaf, ditiramb, idila, sonet. a) oda- svečana lirska pjesma posvećena osobi, ideji, štovanju b) himna – pjesma posvećena nekomu ili nečemu što predstavlja vrijednim najvećeg štovanja c) elegija – pjesma u kojoj se izražava žaljenje za prošlošću, izgubljenom ljubavlju, mladošću e) epigram - kratka , duhovita pjesma s neočekivanim završetkom f) epitaf –nadgrobni natpis u pjesničkom obliku g) ditiramb –lirska pjesma koja zanosno slavi životne radosti h) idila – slavi idiličnu sliku prirode i) sonet- nastaje u novo doba, 14. st . u Italiji, tvorac Petrarca ( 2x4 i 2x3 strofe= 14 stihova)

PREPORUKA Ovo najčešće uradim kod gradiva s kojim su se učenici susretali u osnovnoj školi (može biti napisano i u kraćoj ili u dužoj, detaljnijoj verziji (ovisno o učenicima). Kad učenici odrade svoj dio, nacrtajte na ploči tablicu s oznakama i ispišite njihove podatke prema znakovima kako biste dobili uvid u njihovo znanje, ali i da bi učenici mogli nadomjestiti one informacije koje su im nepoznate ili su im promakle ili su im nejasne pa se traži od vas da ih objasnite.

√

RECIPROČNO POUČAVANJE Recipročno poučavanje je jedna interesantna metoda koja omogućava učenicima naći se u ulozi nastavnika i voditi druge kroz tekst. Jako je dobro da se učenici nađu u našoj ulozi (ulozi nastavnika) i shvate koliko je važno dobro prenijeti neku informaciju drugome na pravi način, ali i koliko je bitno da te taj drugi pozorno sluša. Recipročno poučavanje obavlja se u skupinama od 4 do 7 učenika. Svi učenici imaju isti tekst i izmjenjuju se kao nastavnici. Uloga nastavnika traži od učenika da izvrši pet zadaća. Koraci u izvedbi… -

Učenici čitaju ulomak (u sebi). Učenik u ulozi nastavnika treba sažeti što je pročitao. Smisliti nekoliko pitanja o odlomku i dobiti odgovore drugih učenika na njih. Razjasniti problem u vezi s kojim drugi učenici nisu sigurni. Predvidjeti što će biti rečeno u sljedeće odlomku. Zadati svima da pročitaju sljedeći odlomak i prozvati sljedećeg učenika koji preuzima ulogu nastavnika.

PREPORUKA Ova metoda je jako dobra za obradu ulomaka književnik tekstova(proza) iz čitanke. Na ovaj način izbjeći ćete suhoparnost obrade, a i aktivira njihovu djelatnost.

Razmisli/ razmijeni u paru

Ova je strategija brze aktivnosti suradničkog učenja koja od učenika traži razmišljanje o tekstu te da im kolege pomažu u oblikovanju ideja. Može se ponavljati nekoliko puta tijekom čitanja ili predavanja. Na pitanja koja je nastavnik pripremio unaprijed učenici daju svoj odgovor. Tada se podijele u parove i razmjenjuju odgovore pokušavajući dobiti odgovor koji uključuje ideje u paru. Ova metoda omogućuje učenicima sigurnost i potvrdu svog odgovora ili ideje. Kad učenik sam riješi zadatak ili ako nije siguran, dobro će mu doći i pomoći će mu, da u radu s drugim učenikom dođe do rješenja, otkloni netočnost ili potvrdi svoj odgovor. Sve ove metode traže samo vašu upornost u provođenju. Zahtijevaju vrijeme, vašu pripremu na jedan drukčiji način, ali stvaraju kreativnu atmosferu u razredu.

NASTAVNIČKA PITANJA

reprodukcija

razmišljanje

rekonstrukcija

Mišljenje suvišno

nagađanje

zamišljanje

stvaranje

PREPORUKA Vrlo je važno postavljati stimulirajuća pitanja učenicima pomoću kojih će razvijati mišljenje.

Slagalica Još od malena djeca/učenici naučeni su na igru slagalice. Da bi dobili sliku moraju točno posložiti sve dijelove. Stoga im ova metoda nije strana i rado je izvode. Razred podijelimo u skupine, a temu koju proučavamo podijelimo na onoliko dijelova koliko nam treba npr. Ulomak iz nekog djela koji se nalazi u čitanci i dosta je dug ili iz gramatike. Unutar skupine učenike podijelimo npr. brojevima (jedinice, dvojke, trojke, četvorke). Zatim svakom od učenika damo neki dio teksta. Svaki učenik radi na jednom dijelu zadatka, a zadatak ne može biti riješen dok svi učenici nisu uspješno riješili svoje pojedinačne zadatka. Ovdje dolazi do izražaja individualni rad jer se učenik pita što prenijeti, i kako prenijeti dio znanja ostalim učenicima iz skupine. Kada su svi dijelovi zadataka riješeni moguće je spojiti dijelove «slagalice». Suradnja u ovoj vrsti skupina je u samom zadatku, a također i odgovornost svakog pojedinog učenika. primjer: glasovne promjene Koraci u izvedbi… -

Treba vam gramatika ili memento hrvatskog jezika, kreda, ploča, bilježnica, … S obzirom da su učenici trebali ovladati ovu materiju u osnovnoj školi počiniti s utvrđivanjem njihovog predznanja. Nacrtajte grozd i uz pomoć njega prvo imenujte svaku glasovnu promjenu. Potaknite učenike neka se sjete primjera za svaku glasovnu promjenu. Potaknite učenike neka odrede glas koji se promijenio, zatim utvrdite okolnosti promjene i na kraju imenujte promjenu. Najavite učenicima skupni rad Objasnite učenicima kako ćete o glasovnim promjenama učiti pomoću metode slagalice Ukoliko se učenici prvi put susreću s metodom slagalice objasnite im je prije rada Najavite kako ćete obraditi samoglasničke i dijelom suglasničke promjene: nepostojano a, sibilarizaciju, palatalizaciju, jotaciju, jednačenje suglasnika po zvučnosti. Recite učenicima kako moraju odrediti definiciju, pravila i uporabu glasovne promjeni. Podijelite svakoj skupini zadatak za rješavanje. Formirajte skupine. Dajte učenicima dovoljno vremena za izvršenje zadatka, ali se držite točno određenog vremena(10-15 min). Tijekom rada obavještavajte učenike koliko imaju vremena. Potaknite učenike neka prenesu svoja znanja članovima svoje skupine. Ponovite s učenicima stečena znanja tako što možete na klasični način pitati pojedine članove skupina ili unaprijed pripremite mali kviz s pitanjima koja se postavljaju određenoj skupini.

PREPORUKA Obradite onoliko glasovnih promjena koliko imate članova skupine. Obvezno nagradite ocjenom najaktivnije učenike. To će potaknuti ostale na bolji rad sljedeći put. Izradite PowerPoint ili mentalnu mapu za ponavljanje. Trebaju vam dva školska sata.

Slagalica II

Ovaj tip slagalice malo je zahtjevniji, ali samo u organizacijskom obliku jer imamo matične i eksperimentalne skupine. Koraci u izvedbi… -

Razred se podijeli u skupine od po 4 ili pet članova tako da svaki član dobije broj od 1 do 5 i te skupine postaju tako čine matične skupine. Uzme se neki članak ili tekst i podijeli se u nekoliko cjelina npr. 5 i svatko s istim brojem u skupini odgovoran je za dio pod tim brojem npr. br. 2 za 2 dio. Sada se svi učenici s istim brojem skupljaju u tkz. eksperimentalne skupine u koje odlaze iz svojih matičnih skupina. Članovi eksperimentalnih skupina kada pročitaju svoj dio teksta, ili su ga unaprijed čitali ako se radi o lektiri, porazgovaraju ili analiziraju: a) o tekstu/tekst kako bi bili sigurni da su ga razumjeli b) odlučiti na koji će način poučiti o sadržaju svoju matičnu skupinu(važno je da učenici shvate kako su odgovorni za poučavanje o svom dijelu teksta u svojoj matičnoj skupini c) provjeriti jesu li učenici shvatili kako će se od nekih članova matičnih skupina tražiti da demonstriraju dio teksta koji ne mora biti njihov dio Kad eksperimentalne skupine završe vraćaju se u svoje matične skupine i poučavaju ostale određenom sadržaju. Članovi matičnih skupina trebali bi zapisati sva pitanja koja možda imaju u svezi s materijalom iz bilo kojeg dijela teksta i trebaju ih uputiti grupnom ekspertu koji je odgovoran za taj dio. Nastavnik prati poučavanje, i ako ima problema, nejasnoća može pomoći i odgovoriti na pitanja. Ja osobno jako volim ovu metodu rada i vrlo često je primjenjujem, koristim je u radu s tekstovima iz književnosti, gramatike, lektire. Učenici, kad se naviknu na nju, odnosno na 24

činjenicu kako stvarno moraju biti aktivni, jer od svakog od njih ovisi uspjeh njihove skupine, ulažu svoj trud u izvršenju zadatka. Ovdje imaju ulogu i slušatelja i prenositelja. primjer

Smrt Smail age Čengića, Ivan Mažuranić Koraci u izvedbi… -

Treba vam tekst spjeva Smrt Smail age Čengića, krede u boji, radni materijal. Pripremite učenike za obradu ovog djela(neka ga pročitaju kod kuće kao redovnu lektiru, i odgovore na zadana pitanja). Podijelite učenike u skupine, tako da svaki učenik u skupini predstavlja broj pjevanja u spjevu. Kada su učenici formirali skupine objasnite im njihov zadatak: svaka će skupina dobiti obradu određenog pjevanja kao zadatak. Provjerite imali li svaki učenik svoj primjer spjeva (prije obrade ove nastavne jedinice naglasite učenicima kako svatko mora donijeti na sat svoj primjer spjeva). Ponovite s učenicima pravila metode SLAGALICA II(ukoliko je koristite prvi put objasnite učenicima pravila). Sada iz matičnih skupina formirajte eksperimentalne skupine prema brojevima (broj određene skupine određeni je broj pjevanja). Naglasite kako je svaki član skupine odgovoran za poučavanje o svom dijelu u matičnoj skupini. Naglasite vrijeme rada (otprilike 45 minuta). Nakon obrade zadatka svaki se broj vraća iz eksperimentalne skupine u svoju matičnu skupinu i poučava svoju skupinu o onom dijelu teksta koji je obrađivao. Odredite vrijeme poučavanja (30 min). Nakon što je svaka skupina usvojila cjelokupni tekst zajednički će se kroz diskusiju zabilježiti najznačajniji elementi djela. Zabilježite ih na ploči. Ocijenite najaktivnije učenike. Razgovarajte s učenicima o refleksijama na metodu suradničkog učenja u nastavi.

PREPORUKA Bez obzira obrađujete li ovaj tekst u osnovnoj ili srednjoj školi metoda slagalice pokreće njihovu motiviranost odnosno natjecateljski duh. Učenici na ovaj način dolaze do spoznaje kako djelo i nije tako nerazumljivo i dosadno. Morate uraditi pripremne radnje kako bi ovakav način rada polučio uspjeh, ili izdvojite četiri školska sata bez pripreme(odgovaranje na pitanja) učenika kod kuće.

Uglovi Uglovi su još jedna od interesantnih metoda suradničkog učenja. Najčešće je koristim kod rasprava na jednu temu (npr. nakon završetka jedne cjeline gradiva) ili kod obrade lektire (opet kroz postavljanje jedne teze, ali ta teza ima veze sa zadanom lektirom). Ovom metodom se upravo kroz raspravu uče razvijanju konstruktivnih argumenata. Učenici su naprosto prisiljeni potruditi se odabrati riječi kojima će obraniti svoj stav. Međutim ovdje nije dovoljno samo obraniti svoj stav već uvjeriti protivničku ili neutralnu stranu na promjenu mišljenja. Metoda je vrlo učinkovita kod rasprava o proturječnim pitanjima u kojima bi se mogla prezentirati dva ili više mišljenja. Uglavnom je koristim poslije pročitane lektire ili pogledanog filma. Koraci u izvedbi… -

Na ploči napišite tezu te objasnite učenicima da počnu razmišljati o zadanoj tezi (npr. Je li ljubav odgovor na probleme ljudske egzistencije? Za ili protiv Raskoljnikova itd.). Prije nego zauzmu mjesto u određenom kutu pružite im mogućnost za stvaranje pozitivnog, negativnog i neopredijeljenog mišljenja. Recite učenicima kako mogu zapisati svoje misli na papir (oko tri minute vremena) u obranu svog mišljenja(argumenti). Kad završe s pisanjem recite im da svatko zauzme kut prema svom stavu (za, protiv, neutralan) Sada kada su postali skupina koja je formirana prema istom stavu dajte im po pet minuta za razmjenu argumenata (vrijeme koje dobiju morate im glasno reći i zapisati na ploči). Nakon pet minuta pokrenite raspravu tako što ćete pozvati jednu grupu na iznošenje svoga mišljenje. Ne dozvolite da više njih govori istovremeno, možete se poslužiti nečim što će biti mikrofon (ja sam kupila dječji mikrofon). Zamolite svaku skupinu neka iskaže svoj stav. Na kraju pozovite svaku skupinu da sažme svoje stajalište i razloge koji idu u prilog.

PREPORUKA Dok se učenici ne naviknu na metodu objasnite im njihove zadatke. Vrlo je važno naglasiti im kako mogu mijenjati grupu ukoliko promijene svoj stav.

PREDVIĐANJE U PARU Ovo je metoda koju sigurno koristite u nastavi, za različite svrhe. Stoga o njoj neću govoriti puno. Ova je metoda vrsta vođenog čitanja koja potiče učenike na pozorno čitanje teksta provjeravajući svoja predviđanja o dijelovima teksta. Uspoređivanje osobnih predviđanja o tekstu i onoga što je stvarno napisano povećava njihov interes za čitanjem teksta, ali pridonosi i razumijevanju i provjeri vlastitog razumijevanja.

Koraci u izvedbi… -

Podijelite učenike u parove. Ukoliko radite neki tekst (lektira, ulomak iz čitanke, gramatika) na ploči zapišite popis riječi koji se odnose na likove, okruženje i dio priče. Zamolite parove učenika neka porazgovaraju o čemu bi mogla govoriti priča i da svoja predviđanja u vezi nje zapišu. Nakon toga se čita priča u cjelini (ili obrađuje nastavna jedinica iz gramatike) tijekom čega učenici mogu pratiti jesu li što uspjeli predvidjeti.

PREPORUKA Učenici vole ovu metodu iz vrlo jednostavnog razloga, vole maštati, zamišljati, ali i stvarati vlastite priče. Ako ovu metodu niste isprobali do sada obvezatno pokušajte. I ako ne uspije iz prvog pokušaja, ne očajavajte jer je i pokušaj jedna vrsta uspjeha. Budite uporni.

KOLO - NAOKOLO

Kolo-naokolo je aktivnost suradničkog učenja koja se koristi za rad u skupini. Ona je zapravo kontrolor rada svakog člana skupine i vama puno pomaže kod procijene učeničke, pojedinačne aktivnosti u kojoj se jedan papir i olovka sustavno šalju od člana do člana skupine.

Koraci u izvedbi… -

Jedan učenik zapiše neku ideju i pošalje papir i olovku učeniku s lijeve strane. Taj učenik dopiše nešto svoje već zapisanoj ideji i pošalje papir dalje. Bitno je da se svaki učenik posluži olovkom druge boje, što prisiljava učenike da se jednako aktiviraju. Postoji i usmena inačica ove tehnike. Svaki član skupine usmeno priopćava svoju ideju na kružan način.

PREPORUKA Ovu je metodu najbolje koristiti u fazi refleksije (zaključka) jer se tada najbolje može procijeniti individualni rad svakog člana u skupini.

Igranje uloga (eng. rоlе plаy) Igranje uloga je jedna od metoda koja se koristi kod skupnog rada. Uloge koje učenici glume mogu biti u svrhu održavanja skupine, rješenja zadataka ili oboje. Međutim, igranje uloga pomoći će vam da ne gubite vrijeme na čišćenju učionice ili slaganje materijala nakon skupnog rada. Za određene uloge možete tražiti dobrovoljce ali je često dobro i zanimljivo koristiti strategiju kreativnog odabira Koraci u izvedbi… (uloge koje se dodjeljuju su) Inspektor: njegov je zadatak provjeriti jesu li svi (članovi svake skupine) razumjeli trenutačni zadatak. Izviđač: traži potrebne informacije od drugih skupina ili nastavnika. Mjerač ili čuvar vremena: pazi na vremenska ograničenja i održava usredotočenost skupine na aktivnost Aktivni slušatelj ili organizator: ponavlja ili parafrazira ono što su drugi rekli. Postavljač pitanja: izvlači ideje i na zadatak usmjerene priloge svih članova skupine. Čitač: čita sve pisane materijale skupini. Sažimač: prikuplja skupne zaključke kako bi oni imali smisla u cjelini.

Inspektor Od njega tražite da vas izvijestio jesu li svi učenici razumjeli zadatak, kako su reagirali na dobiveni zadatak itd. Izvješće može biti i u pisanom obliku i to vam može dati na sljedećem satu. Njega također možete pozvati tijekom rada skupine ukoliko želite trenutnu informaciju o napredovanju rada skupine. Na taj način nećete prekidati njihov rad. 29

Izviđač On se jednostavno treba pobrinuti pronaći informacije koje su potrebne njegovoj skupini. Informacije traži kod članova drugih skupina ili kod vas, svog nastavnika. Mjerač ili čuvar vremena On se jednostavno treba pobrinuti da skupina odradi svoj zadatak u određenom vremenu. On upravo radi zadatak koji ste vi do tada radili, upozorava koliko još imaju vremena za izradu zadatka, a također ih onda upozorava na spremanje radnog stola i materijala. Aktivni slušatelj ili organizator Njegov zadatak je dobro slušati što učenici u njegovoj skupini govore, bilježi to i tekstualno oblikuje. Postavljač pitanja Ima uloga koje su lakše i onih koje to nisu. Jedna od težih uloga je uloga postavljača pitanja. Ukoliko želi da njegova skupina dobro odradi zadatak mora postavljati što konkretnija pitanja, iznositi ideje kako bi skupinu usmjerio prema pravom rješenju. Čitač Njegov zadatak je da dobro, razgovijetno pročita članovima skupine sve pisane materijale. Vrlo je važan način na koji će čitati i važno je koga će članovi skupine za to odabrati. Sažimač Samo ime objašnjava njegovu ulogu. On upravo može biti i prezentator svoje skupine, ukoliko se na kraju odlučite za takvu vrstu zadatka ili može zadatak dati u pisanom obliku.

PREPORUKA Uloga u skupini može biti više ili manje npr. kontrolor kvalitete (pazi da skupina radi svoj zadatak) ili nositelj materijala (dijeli radne materijale umjesto vas članovima svoje skupine). To vi odlučite sami, a možete smisliti i nove. Bit igranja uloga leži u činjenici što na taj način učenicima dajete priliku da se usredotoče na zadatak i da ga sami kontroliraju. Ukoliko češće ponavljate ovu metodu , zamijenite uloge kako učenici ne bi zapali u neki oblik stereotipa. Bitno je da svi učenici tijekom školske godine stječu iskustvo u svim ulogama (recimo oni koji su lošiji čitači morat će se više potruditi ili će naprosto shvatiti da od njihovog čitanja zavisi uspjeh rada njegove grupe pa će , možda, kod kuće vježbati čitanje) i da shvate bitnost zajedničkog rada, odnosno da nitko neće odraditi njihov posao. 30

Nekoliko prijedloga za određivanje uloga u skupini

1. Abecedno određivanje: odredite poslove te ih rasporedite po abecedi prema početnom slovu imena ili prezimena učenika. U skupinama koje će dugo vremena raditi zajedno, rotirajte poslove na ovaj način. 2. Ljubitelj životinja: dodijelite određenu ulogu osobi koja ima najviše ljubimaca. Ili prema životinji koju voli: npr. ljubitelj pasa – glasnogovornik 3. Loto s bojama: odaberite boju za svaki zadatak odnosno ulogu. Osoba koja ima na sebi odjevni predmet određene boje dobit će taj zadatak. 4. Rođendansko određivanje: podijelite uloge kronološkim redom prema rođendanima učenika. U dugoročnim skupinama, rotirajte zaduženja na ovaj način. 5. Loto s brojevima: zamolite članove skupine neka broje naglas od 1 do …. U šešir ili kutiju stavite kartice na kojima je s jedne strane napisan broj, a s druge zaduženje. Izvlačite brojeve i podijelite zaduženja čitanjem: broj 2 je voditelj…itd. 6. Glasovanje: Zatražite od članova skupine da glasovanjem odrede koji posao treba pripasti određenom članu. Jedna od popularnih metoda je pokazivanje - osoba prema kojoj je upereno najviše prstiju dobit će određeni zadatak. 7. Nasumični odabir: zamolite svakoga člana da izračuna i otkrije zbroj posljednje četiri brojke svojega telefonskog broja. Npr. najveći zbroj je 24. Izrecite ulogu i neki broj od 1 do 24. Osoba čiji je zbroj najbliži izrečenom dobit će ulogu. 8. Veličina obitelji: odredite ulogu prema veličini obitelji – npr. voditelj je osoba s najviše braće ili sestara

VOĐENO ČITANJE Ova se metoda najčešće koristi kad učenici čitaju prozne tekstove. Ona ih aktivno uključuje u priču jer stalno predviđaju što će se dogoditi i provjeravaju jesu li njihova predviđanja bila ispravna. Kako bi mogli predviđati, učenicima moraju biti upoznati sa strukturom priče, likovima. Zato dok čitaju, moraju moći donositi zaključke.

Koraci u izvedbi… - Pronađite određeni tekst (djelo ili ulomak) koji po težini odgovara vašim učenicima - Odredite ključna mjesta u tekstu na kojima ćete učenike prekinuti u čitanju i zatražiti predviđanja onoga što slijedi, što će dogoditi. - Određenom motivacijom pobudite zanimanje za tekst te učenicima dajte potrebne informacije prije nego što počnu čitati. - Pročitajte i zapišite na ploči naslov i ime autora djela. Zamolite učenike neka pokušaju predvidjeti o čemu je riječ u tekstu. - Ako je potrebno, pročitajte vi naglas prva dva ili tri odlomka pa zapitajte učenike što misle o čemu bi se u priči moglo raditi. Uvijek tražite od njih objašnjenje za svoja predviđanja. - Zatim neka učenici pročitaju dio priče do prvog prekida. Pitajte ih jesu li se njihova predviđanja ostvarila ili ih žele promijeniti. Neka vam ponovno objasne zašto to predviđaju. Cilj ovih pitanja je natjerati učenike na bolje promišljanje o priči, ali i razjasniti sve nejasnoće koje se mogu pojaviti. - Nastavite čitati do drugog, trećeg … prekida. Svaki put zatražite od učenika da vam kažu svoja predviđanja. Ne zaboravite ih upitati žele li ih mijenjati. - Kad su svi pročitali priču, zamolite učenike da porazgovaraju o njoj. Neka izraze svoje osjećaje i pokušaju pronaći vezu s osobnim životom iskustvima. Mogu ih , također povezati s drugim književnim tekstovima koje su čitali. - Vrijeme koje je potrebno za ovu tehniku ovisi o duljini priče koju učenici čitaju. Vi ćete učenike, dok čitaju, nekoliko puta prekinuti radi diskusije i predviđanja. Svaki takav prekid trajat će pet do deset minuta. Razgovor o priči nakon što su je učenici pročitali ne bi trebao biti duži od petnaest minuta.

PREPORUKA Potrudite se da se prekidi nalaze na kraju stranice kako ne biste dovodili učenike u iskušenje da čitaju dalje. Vrlo je važno da učenici što više govore o svojim predviđanjima, svojim razlozima za i jesu li se njihova predviđanja ispunila. Ova se metoda obično upotrebljava kod proznih tekstova u fazama razumijevanja značenja i refleksije. S obzirom da je ovo metoda koju predvodi nastavnik najbolje je raditi s cijelim razredom.

ČITANJE S PREDVIĐANJEM Ova je metoda usko povezana s metodom vođeno čitanje samo što se ovdje radi o individualnom radu ili radu u paru. Prednost ove metode je što potiče učenike na pozorno čitanje teksta kako bi mogli provjeriti svoja predviđanja o dijelovima teksta. Uspoređivanje vlastitih predviđanja o tekstu i onoga što je stvarno napisano povećava i interes za čitanjem teksta, ali pridonosi i razumijevanju i provjeri vlastitog razumijevanja.

PRVI DIO Što misliš da će se dogoditi?

Kakvim dokazima raspolažeš?

Što se dogodilo?

DRUGI DIO Što misliš da će se dogoditi?

Kakvim dokazima raspolažeš?

Što se dogodilo?

Koraci u izvedbi… -

Objasnite učenicima način izvedbe metode, odnosno kako će čitati određeni tekst tako što će na označenim mjestima prekidati čitanje (ako im nije jasno odradite jedan tekst zajedno s njima). Reci te im kako nakon prekidanja čitanja, moraju predvidjeti što će se u tekstu dalje događati i to zapisati u tablicu., odnosno prvi stupac tablice. U drugi će stupac učenik mora napisati što ga je navelo da to predvidi, a zatim će nastaviti čitati idući dio. Kada dođe do nove stanke, učenik treba u treći stupac tablice zapisati što se stvarno u tekstu dogodilo, a u novi red napisati predviđanja o idućem odlomku i dokaze iz teksta na kojima se ta predviđanja osnivaju te nastaviti čitati opet do iduće stanke. Nakon čitanja cijelog teksta i provjere predviđanja možete im dati zadatak koji je refleksija na cijeli tekst.

PREPORUKA Stanke u čitanju kao i njihov broj, treba birati vrlo pozorno kako bi se učenike što više motiviralo, ali također i da im se da prilika da u tekstu nađu dokaze na kojima će temeljiti svoja predviđanja Najkraće trajanje ovisi o duljini teksta, ali najmanje trideset minuta.

DVOSTRUKI DNEVNIK Ovom metodom potiče se učenike na to da čitaju promišljeno i pozorno te da ono što su pročitali povežu sa sobom i s pitanjima koja ih zanimaju. Metoda je poglavito korisna kad učenici moraju kod kuće pročitati neki duži tekst. Koristi se kod stručnih i proznih tekstova kao aktivnost u fazi razumijevanja značenja i refleksije. Učenicima trebate pokazati kako se piše dvostruki dnevnik prije nego što od njih zatražite da ga vode. Pripremite ogledne primjere dvostrukog dnevnika na prozirnici ili računalu kako bi učenici shvatili što trebaju raditi.

Koraci u izvedbi… -

Objasniti učenicima što je dvostruki dnevnik. Po sredini praznog lista papira povucite okomitu crtu ili nacrtajte tablicu Na lijevoj strani učenik treba zapisati dijelove teksta (citat) koji su na njega ostavili snažan dojam. To mogu biti događaji koji čitatelje podsjećaju na nešto što se dogodilo u njihovom životu, osobit stil pisanja, nešto s čim se čitatelj ne slaže, nešto što je bilo nejasno itd. Na desnoj strani učenik (čitatelj) trebate objasnite zašto se određeni citat učinio važnim (komentar). Što ga je to u citatu natjeralo na zapisivanje? Na kakvo ga je razmišljanje navelo? Što bi u vezi s tim pitao? Itd. Dajte učenicima tekst da ga pročitaju i o njemu vode dvostruki dnevnik. Počnite s kraćim zadacima i postupno povećavajte duljinu tekstova koje će čitati. Recite učenicima koliki broj, najmanji,zapisa od njih očekujete, npr. dva zapisa po stranici, ukupno deset zapisa itd. Nakon što su dovršili svoje dvostruke dnevnike, neka o njima porazgovaraju u parovima, u skupinama ili kao cijeli razred. Obvezatno pokupite njihove dnevnike i pročitajte ih. To će vam pomoći dobiti bolji uvid u to kako učenici čitaju i razumiju tekst, a njima ćete pokazati kako cijenite njihov rad.

DVOSTRUKI DNEVNIK CITAT

KOMENTAR, RAZMIŠLJANJE

Primjer dvostrukog dnevnika Za svaki čin Romea i Julije odaberi citat koji te se najviše dojmio. Svaki ćeš citat zapisati i objasniti zašto si ga odabrao. Citat treba biti važan za autora, lik ili poticajan za tebe kao čitatelja , ali također može bit važan glede ilustriranosti lika, događaja itd.

Dvostruki dnevnik Citat “Romeo, o Romeo! Zašto si Romeo? O zataji oca svog, Odbaci ime to – il ako ne ćeš,

Komentar, razmišljanje Julija, traži od Romea da se odrekne svega svoga, jer će i ona to uraditi. To je jedini način da njihova ljubav preživi. A možda i nije. Možda su se trebali otvoreno sukobiti sa svojim roditeljima, priznati javno svoju ljubav. Možda bi im onda sudbina bila drukčija, a ako i ne bi barem bi znali da su pokušali.

Prisegni da me ljubiš, pa ću ja Poreći da se zovem Capuletti

PREPORUKA Predviđeno vrijeme ovisi o duljini teksta koji ste odabrali za čitanje. Čitanje teksta i pisanje dvostrukog dnevnika može se obaviti i izvan nastave, a u učionici se samo raspravlja o tekstu i dnevnicima. U takvim slučajevima očekujte da će diskusija trajati između 15 minuta i jednog sata. Čitanje teksta i pisanje dvostrukog dnevnika individualni je rad. O dvostrukim dnevnicima učenici mogu raspravljati u parovima u malim skupinama ili zajedno kao cijeli razred. Čitanje teksta i pisanje dvostrukog dnevnika traje dulje nego samo čitanje teksta stoga barem u prvom razredu odaberite kraći tekst. Kada učenici steknu naviku sve postaje lakše.

Obilazak galerije Učeničke radove stavite na zid te učenicima predložite obilazak galerije. Nakon toga možete zajedno procijeniti koje je skupine rad najbolji.

(prema metodama Reading and Writing for Critical Thinking)

NEKE DRUGE METODE I OBLICI RADA

KWL (Know, Want to know, Learned)- tablica know - znam

wont to know - želim znati

learn – naučio /la sam

Ovo je vrlo učinkovita metoda, čije je autor Donna Ogle, nastala 1986. godine. Ova se tablica koja se koristi kod obrade novog gradiva ili kod sinteze gradiva. Umjesto da učenike, kod obrade nove teme, pitate:“ Da vidimo što znate o…,“ i onda im ispričate o čemu će biti govora iskoristite ovu KWL tablica koja se sastoji od 3 dijela. Uvijek podsjetite učenike na pitanja koja su postavili kod najave teme, pitanja iz stupca Znam. Doznajte na koja su pitanja tumačenjem doznali odgovor i zapišite te odgovore u stupac želim znati. Zatim upitajte učenike na koje su još informacije naišli, a o kojima nisu postavili pitanje prije tumačenja ili čitanja nekog teksta. Te informacije zapišite u stupac Naučio sam. Ovo se može raditi tako što se učenici podijele u skupine ili možete nacrtati jednu tablicu na jednom dijelu ploče ili je nacrtajte na papiru pa zalijepite na ploči, pa kroz diskusiju možete doći do odgovora koje zapisujete. Poglavito je važno ohrabriti učenike za prepoznavanje onoga što im nedostaje u znanju, a žele o tome saznati. Kad se tablica ispiše, ostaje tu dok se obrađuje novo gradivo. Posljednja kolona ostaje prazna i ispunjava se tek po završetku obrade nastavne jedinice.

PREPORUKA: Učenici ne reagiraju odmah s oduševljenjem na novine koje traže njihovu aktivnost. Zato je na vama da se potrudite oblikovati pitanja na takav način koji će motivirati učenike i zagolicati njihovu maštu. Tablica ne mora uvijek ovako izgledati.

VENOV DIJAGRAM Vennov dijagram prvi je put predstavljen 1880. u radu pod naslovom "Dijagramski i mehanički prikazi propozicija i rasuđivanja" u časopisu "Philosophical Magazine and Journal of Science", o različitim načinima kako predstaviti propozicije pomoću dijagrama. Korištenje tih dijagrama seže zapravo puno dalje u prošlost, ali prvi koji ih spominje je sam Venn i zapravo se služi terminom "Eulerovi krugovi". Clarence Irving Lewis je 1918. prvi put upotrijebio termin "Vennov dijagram" u svojoj knjizi "A Survey of Symbolic Logic". Vennov dijagram predstavlja dva kruga koji se djelomično preklapaju. Dijelovi koji su zajednički za dva ili više kruga sadrže njihove zajedničke elemente (presjek). Dio koji pripada jednom, a ne pripada drugom krugu sadrži elemente koji pripadaju samo prvom skupu (razlika). Venov se dijagram ne mora sastojati samo od dva kruga, može i tri ili više, ali uvijek moraju postojati dijelovi koji se zbog nečeg poklapaju.

FABULARNA PIRAMIDA Ovo je jedna od metoda koja se može koristiti za individualni rad, rad u paru i za skupni rad. Metoda je vrlo prilagodljiva onome što želite postići. Kada učenicima unaprijed zadate zadatak izrade fabularne piramide, oni već tijekom čitanja razmišljaju, odnosno zapisuju pojmove koje bi mogli iskoristiti. Naravno prije svega morate dobro objasniti učenicima pojam fabularne piramide. Fabularna piramida mora predstavljati jednostavan oblik sažimanja književnog djela (ponajprije proznog). Koraci za izvedbu… Na iscrtane dijelove fabularne piramide potrebno je upisati sljedeće: 1. ime glavnog lika, 2. dvije riječi koje opisuju glavni lik, 3. tri riječi koje opisuju mjesto radnje, 4. četiri riječi koje opisuju temu, 5. pet riječi koje opisuju prvi događaj, 6. šest riječi koje opisuju drugi događaj, 7. sedam riječi koje opisuju treći događaj, 8. osam riječi koje opisuju rasplet (razriješen) (Ako postoje dva događaja, onda iz piramide izbacujete sedmi red. Piramidu prilagođavajte konkretnoj fabuli)

1. ______________________ 2. _____________ _____________ 3. __________ __________ ___________ 4. _________ _________ _________ _________ 5. ________ ________ ________ ________ ________ 6. _______ _______ _______ ________ ________ ________ 7. _______ _______ _______ _______ _______ _______ _______ 8. ______ _______ _______ _______ _______ ______ ______ ______ Lovro inteligentni mladić selo, sjemenište , grad beskrajna težnja za znanjem prva ljubav donosi slobodu izbora žudnja za znanjem dovodi do bankrota ženidba iz interesa spasila bi osiromašenu obitelj samoubojstvo donosi krik utopljenika nad prokletstvom vlastite sudbine

(primjer fabularne piramide Prijan Lovro)

PREPORUKA: fabularna piramida je dobra za uočavanje bitnih elemenata djela, sažimanje djela.

Možete je koristiti kao motivaciju (uvodni dio sata) iz koje možete razviti diskusiju o djelu, ili u zaklljučku (refleksiji) nastavnog sata. Ne zaboravite kako učenici moraju dobro biti upućeni u pravila. Pomozite im kod izrade nekoliko fabularnih piramida (to možete uraditi kada čitate ulomke nekih romana iz čitanke)

Fact or Opinion (činjenica ili mišljenje)

Ovo je jedna vrlo interesantna metoda koja je od izuzetne koristi poglavito u objašnjenju tekstova koji pripadaju diskurzivnom književnom rodu, ali naravno i za druge svrhe. Metoda se koristi kada želimo objasniti razliku između znanstvene činjenice i podatka koji je odraz nečijeg mišljenja npr. naši učenici u svojim udžbenicima nalaze rečenice koje izražavaju činjenice tj. znanstveno ih je moguće provjeriti, ali i na rečenice koje su odraz autorovog stava. Prije nego što koristimo ovu metodu, učenicima moramo objasniti razliku između činjenice i mišljenja. Činjenica je ono što se može neupitno i nepobitno ustanoviti. Prilikom utvrđivanja činjenice nužan je objektivan pristup, koji u znanosti mora biti potkrijepljen egzaktnim dokazom. Mišljenje je izdvajanje u čovjekovoj spoznaji određenih strana i svojstava promatranog objekta i njihovo dovođenje u odgovarajuće veze s drugim objektima u cilju stjecanja novih znanja. Stoga su osnovni oblici mišljenja: poimanje, suđenje i zaključivanje. Razlikujemo više vrsta mišljenja: subjektivno, apstraktno,, divergentno, kritičko itd. Kritičko mišljenje viši je oblik mišljenja ali je dostupan svim uzrastima. Kritičko mišljenje znači krenuti od neke postavke, razmotriti njene implikacije, preispitati je, usporediti sa suprotnim stajalištima, izgraditi potporni sustav uvjerenja i na kraju na temelju svega toga zauzeti vlastiti stav. Kritičko mišljenje uključuje složene procese mišljenja, objedinjuje koncepcije i resurse kao i preoblikovanje pojmova i činjenica. Složeni procesi mišljenja su procesi koji počinju informacijom, a završavaju odlukom.

Evo jednog primjera koji je bio na PISA testu. VELIKI KANJON Veliki kanjon se nalazi u pustinji u SAD. To je vrlo dubok i velik kanjon koji sadrži mnogo slojeva stijena. Nekada u prošlosti, pokreti u zemljinoj kori podigli su ove slojeve. Veliki kanjon je danas, na nekim mjestima dubok do 1, 6 km. Rijeka Kolorado teče dnom ovog kanjona.

Pogledaj sliku Kanjona. Na zidovima Kanjona mogu se vidjeti nekoliko različitih slojeva stijena:krečnjak, škriljac, krečnjak, škriljac i škriljac i granit Pitanje: VELIKI KANJON Oko pet milijuna ljudi svake godine posjeti nacionalni park Veliki kanjon. Postoji zabrinutost zbog štete koju parku nanosi tako veliki broj posjetitelja. Može li se znanstvenim istraživanjem dobiti odgovor na sljedeće pitanje: Koliko je erozija izazvano korištenjem staza za šetanje?

Je li ovaj nacionalni park onoliko lijep koliko je bio i prije 100 godina

NE DA

PREPORUKA: Ovu je metodu vrlo lako primjenjivati u učionici. No, ona zahtijeva vašu, nastavnikovu pripremu, jer nastavnik treba napisati dovoljan broj rečenica koje su nedvosmislene i koje učenici trebaju analizirati.

VRUĆA STOLICA Izvodi se u dogovoru s jednim ili više učenika (no nije nužna pripremljenost unaprijed). Ostvaruje se na satu tijekom ili nakon interpretacije književnog djela. Koraci u izvedbi… -

Učenik sjeda ispred cijelog razreda te se predstavlja kao jedan od književnih likova iz djela koje se interpretira. Ostali učenici postavljaju pitanja učeniku koji sjeda na „vrućoj stolici“. Vruća stolica traje sve dok učenici ne iscrpe pitanja za gostujući lik

PREPORUKA Učenici ovom metodom otkrivaju svoje razumijevanje likova i djela te sposobnost uživljavanja. Potrebno je dobro poznavanje djela za ovakvu nastupnu izvedbu. Ovu metodu jako često koristim kod provjere pročitanosti lektire (ako procijenim da učenik nije pročitao, a tvrdi kako je onda ga pozovem u vruću stolicu)

Autorov stolac Ovo je metoda koja omogućava razumijevanje onoga što je učenik napisao. Razumijevanje se prvenstveno odnosi na druge učenike. Razmijene li ono što su pisali s cijelom grupom umjesto da pišu samo za vas, nastavnika, učenici će bolje osjećati publiku. Učenici se više trude da svoje pisanje učine zanimljivim kad znaju da će to pročitati svojim vršnjacima. Oni koji slušaju, usavršit će vještine slušanja i postati bolji u analizi napisanog.

Koraci u izvedbi… -

Odredite pravila za autorov stolac. Nakon što su učenici napisali tekst i predali ga tako da su zadovoljni rezultatom, mogli bi dobiti priliku da sjednu u autorov stolac. Učenik koji je napisao tekst sjedi u autorovom stolcu ispred grupe/razreda i čita svoj rad cijeloj grupi/razredu. Učenici moraju pristojno slušati autora (bez međusobnog razgovora) Nakon što autor završi s čitanjem, sluša komentare drugih (i nastavnika) te odgovara na njihova pitanja o tekstu Prilikom izvedbe autorovog stolca učenici ne smiju kritizirati ono što je autor napisao. Trebali bi mu postavljati pitanja o onome o čemu bi željeli znati više te bi autoru trebali reći što im se svidjelo u njegovom pisanju. Na jednom satu obično jedan ili dva učenika čitaju svoje radove sjedeći u autorovom stolcu.

PREPORUKA Za autorov stolac obično vam neće trebati više od deset minuta do petnaest minuta. „Autoru“ morate dati vremena da pročita svoj rad i da zatim odgovori na pitanja drugih učenika. Ovu je metodu bolje izvoditi pred cijelim razredom dok se razred ne navikne na metode i tehnike suradničkog učenja. Ako ig podijelite u grupe npr. četiri, četiri autora koji čitaju istovremeno naglas dobit ćete samo galamu u razredu. Ponekad možete reći učeniku koji sjeda u autorov stolac da ne pročita svoj rad do kraja već da mu slušatelji daju ideju kako da yavrši svoj tekst (ideje možete zapisivati na ploči. Na autoru je da odluči hoće li ostati pri svom završtku ili će prihvatiti ideju nekog od slušatelja (slušatelj treba objasniti zašto predlaže tu ideju) 46

LITERATURA 1. Gruić, I.: Prolaz u zamišljeni svijet, Golden marketing, Zagreb, 2002. 2. Srića, V. : Upravljanje kreativnošću, Školska knjiga, Zagreb, 1992. 3. Stevanović, M.: Modeli kreativne nastave, Andromeda, Rijeka, 2003. 4.Tample, C., Steele, L. Jeannine i Meredith S. Kurtis: Vodič kroz projekt Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje, RWCT (I.- VIII.) Izvor: slike, crteži- internet