3 minute read
Što sve poduzetnici čine kako bi zadržali kvalitetnu radnu snagu, str
from Žénial - Sedmi broj
by Ženial
Što sve poduzetnici čine kako bi zadržali kvalitetnu radnu snagu
TEKST: Slađana Mikašinović, ovlašteni računovođa, direktorica Rauss d.o.o.
Advertisement
https://www.rauss.hr
Trenutno je situacija na tržištu radne snage takva da je potražnja za radnikom daleko veća nego ponuda i neovisno o kojoj branši se radi, radne snage naprosto nema. Na naplatu je došao odlazak radne populacije u druge države „trbuhom za kruhom “ .
Poduzetnicima je postalo nemoguće naći radnu snagu, sve je više objava na društvenim mrežama da se traže studenti za rad, sve se više traže usluge virtualnih asistenata kao djelomičnog rješenja popunjavanja radnih mjesta po firmama, zapošljavaju se ponovno umirovljenici koji su pošteno zaslužili svoju mirovinu i trebali bi uživati u njoj, a ne vraćati se ponovno u radno okruženje.
Ljudski potencijal jedan je od glavnih motora poduzetništva. Svi smo svjesni toga da je izuzetno teško dizati dohotke u nedogled, doprinosi, porezi i prirezi na dohodak su više nego preveliko opterećenje za poduzetnika i sam trošak rada je vrlo visok.
Nadamo se da će država prepoznati trenutni problem i odreći se "dijela kolača " kojim se financiraju javne usluge, smanjiti malo davanja na plaće kako bi se povećanjem neto plaća motiviralo ljude da ostanu u RH, jer bez radnika nema niti poduzetništva - ako i imamo potencijala za proširiti biznis nemamo ljudskog kapitala kao glavni resurs kako bismo to ostvarili.
Pa u konačnici i državi bolje, jer gospodarstvo počiva na obrtaju novca, vratit će se u državni proračun.
Svake godine kako se približava vrijeme godišnjih odmora, postaje aktualna tema regresa koji se daju djelatnicima za godišnji odmor, ali se traže i sve ostale mogućnosti kojima možemo motivirati djelatnike da ostanu kod nas, da ne požele promijeniti radnu okolinu i da budu zadovoljni.
Prigodne nagrade dozvoljene su kao neoporeziva godišnja isplata u iznosu od 3.000,00Kn i uobičajeno je da se dijeli na isplatu uskrsnica, regresa za godišnji odmor i božićnica.
Osim toga, svi smo već upoznati da zadnje dvije godine imamo pravo isplatiti radnicima neoporezivo godišnje u paušalnom iznosu iznos od 5000,00Kn za prehranu i 5.000,00Kn za nagradu radniku za ostvarene rezultate (nagrada koja iznosi manje od prosječne isplaćene neto plaće u RH možda i nije baš neka nagrada). Prehranu je moguće plaćati djelatniku i do 12.000,00 Kn godišnje, ali mora biti organizirana u nekom ugostiteljskom objektu, no upitno je da li je to neki bonus djelatniku, jer možda on to ne želi, odnosno da mu ta varijanta ne odgovara. Možda bi on ipak volio sam odabrati gdje će i što će jesti za ručak.
Pokušaj s CRO turističkim karticama baš i nije zaživio previše. Ja znam samo jednu firmu koja je tu mogućnost prepoznala kao privlačnu mjeru za djelatnike. Bonusi poput uplata u djelatnikovo ime u neki dobrovoljni fond čak sve više gubi smisao, posebno u današnje vrijeme kad nas nemilice gazi inflacija i kad današnjih 100,00Kn već sutra vrijedi 98,00Kn.
Stoga se traži načina kako motivirati radnika, a da način bude prihvatljiv i poduzetniku i da nešto znači samom radniku:
Daje se na korištenje osobni automobil firme i nakon radnog vremena u privatne svrhe, što se oporezuje isto kako dohodak, samo u ovom slučaju je dohodak u naravi, a ne u novcu, ali su doprinosi isti kao i da je primljen dohodak u novcu. Plaćaju se naknade troškova dječjeg vrtića za dijete radnika, opet pod određenim uvjetima. Plaćaju se troškovi smještaja radnika, ako je podstanar Daju se određena darovanja za zdravstvene usluge, naravno sve pod određenim uvjetima kako ne bi bio u pitanju primitak u naravi.