Izvanzemaljski život, stvarnost ili mit

Izvanzemaljski život, stvarnost ili mit ASTRONOMIJA

Ljudi od pamtivijeka gledaju u nebo i pitaju se: “Postoji li život izvan Zemlje?” Negdje u Svemiru. Razvojem tehnike, poglavito raketne tehnike, robota, razvojem svemirskih teleskopa kao i radioteleskopa, odgovor na to pitanje sve je bliži.

Voyager 1 svemirska je sonda lansirana s ciljem proučavanja vanjskih plinovitih planeta i dalje. Lansirana je 5. rujna 1977. godine, i danas je još uvijek aktivna. Posjetila je planete Jupiter i Saturn i snimila ih kao i njihove mjesece. Voyager 1 trenutno je od Zemlje najdalji objekt koji je čovjek stvorio. Izašao je izvan Sunčevog sustava i trenutno je u međuzvjezdanom prostoru.

Voyager 2 svemirska sonda lansirana je također 1977. godine. Posjetila je Jupiter, Saturn, Uran i Neptun. Sonde nisu otkrile izvanzemaljski život, ali su snimile gejzire vode na Jupiterovom mjesecu Europi. Znanstvenici se slažu da je Europa mjesto u Sunčevom sustavu gdje je najizglednije postojanje izvanzemaljskog života. Godine 1995. sonda Galileo potvrdila je te znanstvene teze. Prošla je na 200 km visine od Europe i uhvatila čestice vode iz gejzira. Ispitivanja su potvrdila prisustvo svih elemenata potrebnih za život. NASA namjerava 2022. godine lansirati letjelicu Europa Clipper s ciljem istraživanja Jupiterove orbite. Niskim preletima nastojat će doći do uzoraka iz “gejzira” Europe i tako znanstvenicima omogućiti potragu za eventualnim mikrobnim oblicima života u Europinom oceanu. 15. listopada 1997. lansirana je letjelica Cassini-Huygens, koja je do Saturna stigla sedam godina poslije, 1. srpnja 2004. Ubrzo je počela prelijetati Titan, Saturnov mjesec, a 14. siječnja 2005. sonda Huygens sletjela je na površinu Titana. Potvrđeno je postojanje tekućih jezera metana i atmosfere slične Zemljinoj. Titan je najsličnije mjesto Zemlji u Sunčevom sustavu gdje je izgledan izvanzemaljski život na temeljima različitih od onih na Zemlji. Sonda New Horizons 2015. godine snimila je površinu Plutona, patuljastog planeta na rubu Sunčevog sustava. Znanstvenici su analizom podataka sa sonde otkrili podzemni ocean u unutrašnjosti Plutona kao i mogućnost izvanzemaljskog života na njemu. Najnovija znanProf. Marušić stvena istraživanja otkrila su fosfate na Veneri. Istovremeno, znanstvenici nisu uspjeli otkriti niti jedan drugi proces kojim bi ovaj spoj mogao nastati, osim kao produkt nekog organizma. Ova spoznaja također je otvorila vrata mogućnosti da je na ultravrućoj Veneri (s prosječnom temperaturom većom od 460 stupnjeva Celzijevih) opstao neki oblik života iz vremena kada je Venera imala istu klimu kao Zemlja danas i na kojoj je postojala tekuća voda, koji rapidno zagrijavanje tog planeta nije uništilo. Mars je odavno predmet istraživanja izvanzemaljskog života. Ispod ledene kape na južnom polu Marsa otkriveno je jezero u tekućem stanju; nekada je taj planet imao tekuću vodu i po njemu su tekle rijeke. To su otkrili automatizirani roboti Curiositi i Opportunity koji su na njemu. U ovo vrijeme na Mars treba krenuti letjelica Perseverance koja na sebi nosi helikopter Ingenuity. Helikopter je nešto lakši od dva kilograma, laserski će bušiti stijene i tragati za izvanzemaljskim životom na Marsu, sad i nekad. Postoji li život na drugim planetima Sunčevog sustava uskoro ćemo doznati. Postoji li život na planetima drugih zvijezda u našoj ili drugim galaksijama? Do sada nije pronađen potvrdan odgovor. Svemirski moćan teleskop Hubble do sada nije otkrio planet sličan Zemlji, a radioteleskopi nisu do sada primili radiovalove neke izvanzemaljske civilizacije. Razdaljine u Svemiru su impozantne. Udaljenost do nama najbliže zvijezde Proksime Centauri iznosi 4,2 godine svjetlosti. Voyager 1 putuje 40 godina brzinom od 36 000 km/sat. Udaljen je 20,8 milijardi kilometara od Zemlje. Do Proksime Centauri trebat će mu 40 000 godina. Od Zemlje udaljen je 20 sati