Od ideje do albuma

Zadnjih nekoliko godina u časopisu ABC Tehnike pisano je o ulozi poštanskih maraka u smislu promidžbe tehnike. No o tome kako marke nastaju, tiskaju se te završavaju u albumima ili muzejima, ukratko ćemo se osvrnuti u ovome broju. Krenimo! Poštanske marke izdaju mjerodavna državna tijela, najčešće nacionalni poštanski operatori, npr. u Španjolskoj Correos, ali i mjerodavna ministarstva, npr. u Češkoj Ministarstvo za trgovinu ili u Njemačkoj Ministarstvo financija. Marke izdaju primjerice i Ujedinjeni narodi, ali i Malteški red koji ima sjedište u Rimu. Marke se tiskaju sukladno programu za određenu godinu, npr. Irska pošta temeljem javnog poziva do početka travnja 2022. prikuplja prijedloge motiva za marke u 2024. godini. Najčešće su to obljetnice, sportski uspjesi, događaji i sl. Shodno donesenom planu, uobičajeno se objavljuje natječaj za dizajn poštanskih maraka u kojem se između ostalog navodi koje uvjete dizajner treba ispunjavati (npr. diploma o završenom studiju dizajna), ali i nagrade za izabrane radove. Odabir motiva, kao i izbor radova vrši povjerenstvo imenovano uglavnom od mjerodavnog ministarstva ili same vlade u pojedinim državama. Najčešće su to stručnjaci iz različitih područja, npr. profesori s fakulteta za dizajn. Zanimljivo je kako je i britanska kraljica Elizabeta II. članica povjerenstva za izbor motiva na markama Ujedinjenog Kraljevstva. Marke se tiskaju u za to specijaliziranim tiskarama s tzv. zaštićenim tiskom, npr. Agencija za komercijalnu djelatnost iz Zagreba tiska marke za nekoliko država, a francuska tiskara Cartor za njih desetke. Marke se tiskaju u različitim oblicima, formatima, tehnikama tiska (višebojni ofset, duboki tisak) i nakladama koje mogu biti od nekoliko tisuća do više milijuna komada. Prije konačnog tiska provjerava se svaki detalj na marki, što rade naručitelj, tiskara i dizajner, pa se radi probni tisak. Papir za marke također mora biti određenih tehničkih svojstava, npr. gumirani, a najpoznatiji proizvođač papira je Tullis Russell iz Velike Britanije. U zadnje vrijeme marke se izrađuju i od različitog materijala, npr. kože i tkanine. Nominalne vrijednosti maraka označavaju se arapskim brojevima u valuti zemlje porijekla ili slovnom oznakom koja vrijedi određeni iznos u određenom trenutku (npr. A, B, C). Vrijednost se određuje sukladno potrebama poštanskog prometa, odnosno cijenama poštarine za određene stope mase pošiljaka. Oblici izdanja maraka uglavnom se definiraju prema namjeni (redovite, prigodne). Redovite marke izdaju se u većim arcima od npr. 50 maraka ili 100 maraka u roli zbog praktične

Slika 1. Tijekom više od 180 godina proizvodnje maraka korišteni su različiti tiskarski strojevi. Na marki švicarski tiskarski stroj iz 1930. Slika 2. Prije konačnog tiska, pomoću nekoliko dubinskih provjera pozorno se kontrolira svaki detalj na marki

Slika 3. Važnu ulogu u filateliji imaju žigovi kojima se dokumentira mjesto i vrijeme prijma pošiljke

TEHNIČKE POŠTANSKE MARKE

uporabe za frankiranje, dok prigodne uglavnom u manjim arcima i one su namijenjene uglavnom filatelistima. Isto tako, marke se izdaju i u blokovima, ukoliko se radi o nekim cjelinama i o atraktivnosti izdanja. Uz marke izdaju se vrlo često i popratna izdanja poput omotnice prvog dana (FDC), maksimum karta, karnet, prigodni album i sl. Zbog krivotvorenja, brojni izdavači na marke stavljaju sigurnosne elemente, bilo da se radi o specifičnom perforiranju, zaštiti u papiru, nanošenju nevidljivih boja i sl. Za svaku marku određuje se datum izdavanja, odnosno prvi dan uporabe u poštanskim prometu. Nakon što marka krene na svoje putovanje, filatelisti nastoje doći do njih kroz različite kanale, bilo kao poništene na pismima ili nerabljene izravno od izdavača ili drugih prodavača. Pohranjuju se u za to predviđene albume. Što je marka rjeđa, ona je na filatelističkom tržištu skuplja. Danas je najskuplja marka ona Britanske Gvajane iz 1856. koja vrijedi skoro deset milijuna američkih dolara!

Božićna priča

Iako se godinama čarolija Božića prikazuje na markama, ovaj najpoznatiji kršćanski blagdan svake godine inspirira slikare i dizajnere u stvaranju novih minijaturnih umjetničkih djela. Kao i prijašnjih godina, i ovogodišnje božićne marke izdane su u studenom ili početkom prosinca kako bi krasile božićne čestitke na pismima. Imaju važnu ulogu u prenošenju dobrih želja prije svega zbog epidemioloških ograničenja. Marke su prilika za prenošenje različitih običaja slavljenja i doživljaja Božića, dana Isusova rođenja. Božić je drugi najvažniji kršćanski blagdan, odmah iza Uskrsa. Božićno vrijeme traje od prve nedjelje adventa ili došašća, pa sve do Bogojavljenja, odnosno blagdana Tri kralja, ukupno četrdesetak dana. S ovim vremenom povezano je puno svjetovnih običaja. Najpoznatiji su kićenje bora, priprema božićnih kolača

i, zadnje ali ne manje važno, božićni ručak i otvaranje božićnih poklona. Prema dostupnim podacima, Kraljevska pošta Velike Britanije (engl. The Royal Mail) izdala je ove godine čak šest maraka kojima dočarava Božić (ukazanje zvijezde i poklonstvo mudraca s Istoka: Gašpar, Melkior i Baltazar), Australci su na dvije marke prikazali religiozne teme (Bogorodica s djetetom), a na tri svjetovnu tematiku (medenjaci); Estonci tradicionalno prikazuju zimsku idilu (vjeverica i ptica zimovka u svome prirodnome staništu); Alderney, najsjeverniji otok u skupini britanskih Kanalskih otoka u Engleskom kanalu izdao je čak sedam maraka s citatima iz Biblije, npr. Evanđelje po Mateju 2,14 “On ustane, uzme noću dijete i majku njegovu te krene u Egipat”; Česi su uobičajeno prikazali dekorativne ukrase na boru (medenjaci, zvončići, jabuke i sl.); susjedna Slovenija, koja tiska marke u Zagrebu, izdala je dvije marke: Kristovo rođenje i Tri kralja; Vatikanska pošta je uz onu Ujedinjenih naroda najreprezentativnija, a ove godine izdala je dvije marke (prva prikazuje mudrace koji su došli u Betlehem kako bi se poklonili Božanskom Djetetu, a druga prikazuje Dijete Isusa, Djevicu Mariju i Svetog Josipa). Marke je dizajnirao Adam Piekarski, mladi poljski slikar koji je beskućnik. I za kraj nekoliko zanimljivosti oko božićnih maraka: uglavnom se izdaju od 1960-ih godina; najčešći motivi su: Bijeg u Egipat, Dijete Isus, Tri kralja ili mudraca, božićno drvce; ovogodišnje novozelandsko izdanje (Novi Zeland ima oko četiri milijuna stanovnika) koje se sastoji od četiSlika 4. Proslava Božića ri marke i nekoliko filatelističkih proizvoda košta neizbježna je bez slatkih otprilike 165 novozelandskih dolara (oko 745 medenjaka čija priprema kn); prva božićna marka izdana je u Kanadi 1898. ima tradiciju staru više od Ivo Aščić tisuću godina Slika 5. Uz motiv rođenja Isusa, Tri kralja jedan je od najčešćih motiva na božićnim poštanskim markama koje se redovito izdaju zadnjih pedesetak godina