Afirmacija zadarskog poluotoka by Faculty of Architecture Zagreb

Afirmacija zadarskog poluotoka

Suvremene turistiÄ?ke intervencije i zaustavljanje trenda iseljavanja iz gradskih srediĹĄta

Afirmacija zadarskog poluotoka

Katedra za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu

Zagreb 2016.

Urbanistička radionica 3 akad. god. 2013./14.

Arhitektonski fakultet Sveučilište u Zagrebu i Društvo arhitekata Zadra Faculty of Architecture, University of Zagreb and Association of Zadar Architects

Afirmacija zadarskog poluotoka The Affirmation of Zadar Peninsula

Suvremene turistiÄ?ke intervencije i zaustavljanje trenda iseljavanja iz gradskih srediĹĄta Contemporary Tourist Interventions and Preventing the City Center Emigration Trends

Afirmacija zadarskog poluotoka

Impressum Imprint

Urbanistička radionica 3 Urban planning workshop 3 Akad. god. 2013./14. acad. year 2013/14 Afirmacija zadarskog poluotoka Suvremene turističke intervencije i zaustavljanje trenda iseljavanja iz gradskih središta The Affirmation of Zadar Peninsula Contemporary Tourist Interventions and Preventing the City Center Emigration Trends U provedbi urbanističke radionice sudjelovali su: Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Društvo arhitekata Zadra (Darko Franceschi, dipl. ing. arh.) Županijski zavod za prostorno uređenje (Nives Kozulić, dipl. ing. arh.) Grad Zadar (Matko Segarić, dipl. ing. građ.) The urban planning workshop was organised by: Faculty of Architecture, University of Zagreb (FAZ) Association of Zadar Architects (Darko Franceschi, B.Sc. of Arch.) Regional County Institute for Spatial and Physical Planning (Nives Kozulić, B.Sc. of Arch.) City of Zadar (Matko Segarić, B. Sc. of Civ. Eng.) Nakladnik / Publisher Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet HR-10 000 Zagreb, Kačićeva 26 University of Zagreb, Faculty of Architecture Croatia - 10000 Zagreb, Kačićeva 26 web: www.arhitekt.hr e-mail: dekan@arhitekt.hr tel.: +385 1 4639 222 Grad Zadar City of Zadar Božidar Kalmeta HR-23 000 Zadar, Narodni trg 1 grad-zadar.hr dadic@grad-zadar.hr t. +385 23 208 119 f. +385 23 315 932

Voditelji radionice / Tutors Prof. dr. sc. Tihomir Jukić, dipl. ing. arh. Assist. Kristina Perkov, mag. ing .arch. Studenti / Students Juraj Golubiček, stud. arh. Marko Skoblar, stud. arh. Natalija Šarlija, stud. arh. Alma Špoljarec, stud. arh. Ana Švaljek, stud. arh. Danijela Tukić, stud. arh. Dorotea Turčinov, stud. arh. Marta Turk, stud. arh. Viktor Vdović, stud. arh. Filip Vidović, stud. arh. Mate Viduka, stud. arh. Katija Violić, stud. arh. Marijana Vučemilović, stud. arh. Martina Zeljko, stud. arh. Marijana Zlodre, stud. arh. Nina Žaja, stud. arh. Ivo Žarko, stud. arh. Urednik / Editor Prof. dr. sc. Tihomir Jukić Urednička suradnja / Co-editor Kristina Perkov, mag. ing. arch. Recenzije / Reviewers Prof. dr. sc. Srečko Pegan Prof. dr. sc. Alenka Delić Lektura / Proof-reader Zlata Santrić, prof. Prijevod na engleski / English translation Tomislava Balić, prof. Lektura / English proof-reading Prof. dr. sc. Nenad Lipovac Dizajn i layout /Graphic design and layout Sandro Dujmenović, mag. art. Tisak / Print ITG, Zagreb

Knjigu je za objavu prihvatilo Povjerenstvo za nakladničku djelatnost Arhitektonskog fakulteta na sjednici održanoj 20. 11. 2014. The book has been approved by the Faculty of Architecture Publishing Commission, on November 20th, 2014.

Acta architectonica — Ljetne škole i radionice 24 CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000939458. CIP record is available in computer catalogue of Croatian National and University Library in Zagreb under the number 000939458. ISBN 9789538042188 Sveučilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet Zagreb, 2016 University of Zagreb, Faculty of Architecture Zagreb, June 2016

Napomena Note

Kako je riječ o edukacijskom i istraživačkom, a ne komercijalnom projektu, studenti sudionici Urbanističke radionice u svom su se radu koristili svim dostupnim izvorima, materijalima, podacima i izrađenim studijama za područje povijesnog središta Zadra. Ovim putem zahvaljujemo svim osobama i institucijama koje su nam ustupile povijesnu građu i omogućile da se koristimo prethodno izrađenim specijalističkim studijama čiji su obrađeni sažeci uključeni u prezentirani materijal ove knjige i koji su bili od neprocjenjive koristi studentima za cjelovito sagledavanje problema i promjena u prostoru. Upravo njihovo korištenje pomoglo je da predloženi projekti budu kvalitetniji i vjerodostojni. Due to the fact that this is an educational and research project, and not a commercial one, students, participants in the Urban Planning Workshop (UPW), used all available resources in their work like, archive and contemporary documents, information and different studies prepared for Zadar Historic Center Area. We would like to thank all the persons and institutions that have consigned historic documentation and provided the use of previously prepared special studies. The summaries of all these documents have been included within the material presented in this book, the documents that were of a great value for students during the process of their comprehensive understanding of the problem and changes within the area. They helped that all these projects to be of the most quality and authenticity.

Afirmacija zadarskog poluotoka

Tijekom diplomskog studija Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na kolegijima Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu, obrađuju se aktualne teme vezane uz društvo i promjene u prostoru. Izučavaju se uzroci tih promjena te sagledavaju u cjelini, kao i prijedlozi mogućih poboljšanja i intervencija. Odabir teme Urbanističke radionice potaknut je aktualnošću teme o utjecaju turizma na preobrazbu središta povijesnih gradova i naselja. Tema je suvremena i aktualna – iz povijesnih jezgri gradova i naselja iseljavaju se njihovi stanovnici te se one pretvaraju u jednonamjenski smještaj turističke namjene (primjer Dubrovnika, Splita, Zadra...). Studenti su uz gostovanje meritornih gostiju predavača i rad na terenu pokušali istražiti tu temu i dati prijedloge kako te procese usporiti na primjeru afirmacije zadarske povijesne jezgre. Ova je Urbanistička radionica pokrenuta na poticaj Društva arhitekata Zadra (ZDA), a provedena u sklopu kolegija Urbanistička radionica 3 Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu pod vodstvom mentora prof. dr. sc. Tihomira Jukića.

During the graduate study at the Faculty of Architecture, the Department of Urban and Physical Planning and Landscape Architecture courses regularly have topics related to the Society and environmental changes. The causes for these changes are observed as a whole with some proposals for their improvements and possible interventions. The chosen topic is very contemporary - the process of residents moving out of historic city and settlement centers, with single tourism uses and accommodation moving in (examples of Dubrovnik, Split, Zadar, ...). The students, along with expert guest lecturers and field work, attempted to explore this topic and propose suggestions how to slow down these processes, taking for an example the affirmation of Zadar historic nucleus. This Urban Planning Workshop was initiated by the Association of Zadar Architects (AAZ) and was performed during the course Urban Planning Workshop 3, Department of Urban and Physical Planning and Landscape Architecture Faculty of Architecture in Zagreb, mentored by professor Tihomir Jukić, Ph.D.

Introductory articles

Uvodni tekstovi 10 prof. dr. sc. Tihomir Jukić: Utjecaj turizma na preobrazbu središta povijesnih gradova i naselja professor Tihomir Jukić, Ph.D.: “The Impact of Tourism over the Historic Town or Settlement Center Transformation”

12 prof. dr. sc. Feđa Vukić: Zadar u novoj perspektivi: potencijali središta grada professor Fedja Vukić, Ph.D.: “Zadar in a New Perspective - the City Center Potentials”

Afirmacija zadarskog poluotoka

Analytical part

Analitički dio 16 Istraživanje dostupne povijesne i ostale građe, specijalističkih studija i valorizacija zadarskog poluotoka Research through the available historic and other documents, special studies and evaluations of Zadar Peninsula

A detailed architectural recording of all peninsula buildings

Detaljna snimka svih zgrada na poluotoku 98 S obzirom na njihove karakteristike 1989. i 2014. (25-godišnje razdoblje – komparacija) Due to their features recorded in 1989 and 2014 (a 25 year comparison period)

Student projects

Studentski projekti 122 Predložena preobrazbe poluotoka koja uključuje projektne intervencije studenata Proposed transformations for the peninsula, which include 16 students project interventions

Attachments

Prilozi 188

Utjecaj turizma na preobrazbu središta povijesnih gradova i naselja

Prof. dr. sc. Tihomir Jukić Professor Tihomir Jukić, Ph.D.

The Impact of Tourism over the Historic Town or Settlement Center Transformation

Afirmacija zadarskog poluotoka

During the Urban Planning Workshop 1 at the FAZ (the academic year 2013/14), a group of graduate students of architecture and urbanism, worked on a detailed analyses of existing urban structure features for the City of Zadar. They also examined the possibilities for the affirmation of some existing urban open spaces. All this was performed within the course topic: The impact of tourism over the historic city and settlement center transformation. The topic is very trendy as the current processes of residents emigration residents moving out of historic city and settlement centers, with single tourism uses and accommodation moving in (taking Dubrovnik, Split, Zadar for an example, ....). The students, mentored by expert guest lecturers and through the field work, attempted to explore this issue and provide proposals for slowing down these processes, taking Zadar historic center as a case study. Abandoning and relocating some of the social needed facilities, along with the reconstruction of derelict city parts, in the city development some substantial and structural “gaps” appear and they become the town’s opportunity for new urban and architectural challenges for design and examination of possible new contents and structural relations, and typological forms in a city structure, as well. The task included a study of the predominant meaning of Zadar Peninsula (in terms of program, content or form), as well as urban areas programming, mainly over constructed or improperly used areas, all in terms of its reconstruction, affirmation and building additions. Special attention is paid to new public space. ‘’THE AFFIRMATION OF ZADAR PENINSULA“ is the title of an exhibition that took place inside of the Duke Palace of the National Museum in Zadar, from December 5th – 18th, 2014. and related publications. Student proposals, prepared within the mentioned workshop held during summer semester, 2013/14 were exhibited and they can be divided into three parts: 1. analytic part - research of available historic and other documents, special studies and evaluation of Zadar peninsula 2. detailed architectural recording of all buildings at the peninsula due to their features (dominant allocation, the ground floor allocation, height of building, building condition, ...) as well as traffic analysis, the analysis of public and landscaped areas. A display of all information layers for the building condition in 1989 and 2014, their comparison and conclusions related to the processes that took place during the monitored period. 3. proposed peninsula transformation, which includes the students’ project proposals. The UPW was initiated by the Association of Zadar Architects (AAZ) and realized during the regular course - Urban Planning Workshop 3 at the Department of Urban and Physical Planning and Landscape Architecture, at the Faculty of Architecture in Zagreb.

Tijekom rada u Urbanističkoj radionici 1 Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu u akademskoj godini 2013./14., grupa studenata diplomskog studija arhitekture i urbanizma, u detaljnom analitičkom dijelu istraživala je karakteristike zatečene urbane strukture Zadra i ispitala mogućnosti afirmacije nekih vrijednih gradskih prostora gradskog središta, a u sklopu teme Utjecaj turizma na preobrazbu središta povijesnih gradova i naselja. Tema je suvremena i aktualna jer su aktualni procesi iseljavanja stanovnika iz povijesnih jezgri gradova i naselja te njihovo pretvaranje u jednonamjenski smještaj turističke namjene (primjer Dubrovnika, Splita, Zadra...). Studenti su uz gostovanje meritornih gostiju predavača i rad na terenu pokušali istražiti tu temu i dati svoje prijedloge kako te procese usporiti na primjeru afirmacije zadarske povijesne jezgre. Napuštanjem i preseljenjem određenih sadržaja, kao i saniranjem zapuštenih dijelova, u razvoju grada javljaju se sadržajne i strukturalne «praznine» te one postaju gradska prilika za urbanističkoarhitektonsko sređivanje poteza osmišljavajući i propitkujući nove sadržajne i strukturalne odnose, kao i tipološke oblike u gradskom tkivu. Upravo takvo je središta Zadra, tj. prostor zadarskog poluotoka. Zadatak je uključivao istraživanje predominantnog značenja zadarskog poluotoka (programskog, sadržajnog ili fizionomskog), kao i programiranje urbanog područja na pretežito izgrađenom ili neodgovarajuće korištenom prostoru, a u smislu njegove rekonstrukcije, afirmacije i dogradnje. Posebna pažnja posvećuje se novom javnom prostoru. “Afirmacija zadarskog poluotoka” ujedno je naziv izložbe održane u Kneževoj palači Narodnog muzeja u Zadru od 5. do 18. 12. 2014. te pripadajućih publikacija. Na izložbi su bili izloženi studentski radovi navedene radionice koja se odvijala unutar ljetnog semestra akademske godine 2013./2014. Riječ je o materijalu koji se može podijeliti u tri cjeline: 1. Analitički dio – istraživanje dostupne povijesne i ostale građe, specijalističkih studija i valorizacija zadarskog poluotoka. 2. Detaljna snimka svih zgrada na poluotoku s obzirom na njihove karakteristike (dominantna namjena, namjena prizemlja, katnost, građevinsko stanje...) kao i analiza prometa, javnih i pejsažno uređenih površina. Prikaz svih slojeva informacije za stanje 1989. i 2014. te njihova komparacija i zaključci vezani uz procese koji su se odvijali u tom međurazdoblju. 3. Predložena preobrazbe poluotoka koja uključuje projektne intervencije studenata. Urbanistička radionica pokrenuta na inicijativu Društva arhitekata Zadra (ZDA) i prof. dr. sc. Tihomira Jukića realizirana je u sklopu redovne nastave na kolegiju Urbanistička radionica 3 na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.

Zadar u novoj perspektivi: potencijali središta grada

Prof. dr. sc. Feđa Vukić Professor Feđa Vukić, Ph.D

Zadar in a New Perspective — the City Center Potentials

Afirmacija zadarskog poluotoka

Every single city can be observed from a theoretical, or a planning perspective, in some kind of a laboratory expertise. However, each city can be built and developed only in such a dimension which can hardly be reduced by rules as life dynamics and historic circumstances. The empiric and heritage dimensions are very important as they, especially in case of Zadar center, are part of the everyday life protocol, part of the experience of living in the environment of accumulated heritage strata, through constant attempts to create new and more convenient circumstances for living. Today, there is probably no need for special elaboration of to which extent this everyday interpretative activity is present in Zadar center, within the peninsula that has also become a synonym for a center. I have witnessed this process from through my own experience. Due to so many reasons, today’s center (and for the most of historic time - a fortified city) experienced unacceptable destructive actions within its own urban tissue for so many times. The actions that had been developed by the logic of everyday life. This is the typical trait of Zadar as an urban context. After each destruction, there comes a time for a reconstruction, and it seems that Zadar center is facing a new phase in which student proposals provide a considerable intellectual and creative incentive. Why is that so? A powerful destruction of the city center during World War II air bombardments has been restored through reconstruction which lasted for a very long time, almost to the beginning of the recent Homeland War. During that war the city center suffered destructive demolition from long range artillery armory. In the last two decades, after the last war, Zadar center has been reconstructed, returning to the peaceful activities of the transitional period, when there was hardly anything left of the former industrial production paradigm. The peninsula itself, slowly turned towards a summer tourist center. During the last sixty years, the town has expanded extensively over the neighboring land, while during the last ten years by the edges of the newly built-up residential areas, new points of attracting social events have been created – shopping malls. Today the situation is almost incomparable: In a focus there is a historic center with all its advantages and drawbacks, but perfect for tourists who spend only a day or two here and experience it as a staged environment. Around the center, there is a new city with points of condensed commercial attractions which are at the disposal for local people throughout the year. Therefore and naturally, the peninsula out of tourist season does not live a full life and it is absolutely clear that the city center residents do not live a normal life during the tourist season. Since approximately ten years ago, powerful tourist attractors (the Sea Organ and the Night Sun installations) on the very north-east corner of the peninsula, have become synonyms of a new city life. Yet today it is highly possible that Zadar peninsula will have to be observed as a whole and new ideas will be needed for the revitalization of the city center. In this new totality of the city center life approach, planners will surely play a very important role. This can be recognized through the student project ideas, which can be observed through the level of

Svaki je grad moguće gledati teorijski i planerski, kao u kakvoj laboratorijskoj ekspertizi. No, svaki je grad moguće graditi i razvijati tek u onoj dimenziji koja je teško u potpunosti svodljiva na pravila, a riječ je o dinamici života i povijesnim okolnostima. Iskustvena i baštinska dimenzija vrlo su važne jer su, posebno u središtu Zadra, dio svakodnevnog životnog protokola, dio iskustva življenja u okruženju nakupljenih slojeva baštine a kroz stalne pokušaje stvaranja novih i povoljnijih okolnosti za život. Vjerojatno ne treba ovdje posebno elaborirati koliko je ta svakodnevna interpretativna aktivnost prisutna u središtu Zadra, na njegovu poluotoku koji je postao i sinonim za središte. O tome mogu svjedočiti iz vlastitog iskustva. Stjecajem okolnosti to je današnje središte (a veći dio povijesnog vremena – utvrđeni grad) u nekoliko navrata pretrpjelo nepovoljne destruktivne zahvate u vlastito urbano tkivo, a koje je inače raslo logikom svakodnevnog života. To je tipična karakteristika Zadra kao urbanog konteksta. Nakon svake destrukcije počinje i vrijeme obnove pa se čini da je pred zadarskim središtem jedna nova takva faza, kojoj projekti studenata Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu daju nemali intelektualni i kreativni poticaj. Zašto je tomu tako? Snažna destrukcija gradskog središta tijekom Drugog svjetskog rata u kampanjama bombardiranja iz zraka sanirana je obnovom koja je trajala vrlo dugo, gotovo do početka Domovinskog rata, tijekom kojeg je gradsko središte ponovno trpjelo destruktivne postupke rušenja dalekometnim topništvom. Posljednjih dvadesetak godina, otkako su ratne aktivnosti prestale, središte Zadra se obnavlja, vraćajući se mirnodopskim aktivnostima u tranzicijsko vrijeme, kada je malošto preostalo od nekadašnje industrijske proizvodne paradigme, pa se i poluotok pomalo pretvorio u ljetno turističko središte. Istovremeno, grad se tijekom šezdesetak godina ekstenzivno širio po kopnu, a tijekom posljednjih desetak godina na rubovima novoizgrađene strukture nastale su nove točke privlačenja socijalnih događanja – trgovački centri. Situacija je gotovo neusporediva. U središtu je povijesni grad sa svim svojim prednostima i manama, ali savršen za turiste koji u njemu proborave tek koji dan i dožive ga kao kulisu. Oko središta je novi grad s točkama kondenziranih komercijalnih atrakcija koje se domaćem stanovništvu nude cijelu godinu. I stoga, naravno, poluotok izvan sezone ne živi punim životom i posve je jasno da stanovnici središta grada nemaju normalan život tijekom turističke sezone. Otprije desetak godina snažni turistički atraktori na samom sjeverozapadnom kutu poluotoka, morske orgulje i noćno sunce, postale su gotovo sinonim jednog novog života grada, no danas je vrlo izgledno da će zadarski poluotok trebati početi shvaćati cjelovito i da će revitalizaciji gradskog središta trebati nove ideje. U toj novoj sveobuhvatnosti pristupa životu u gradskom središtu planeri će, dakako, imati važnu ulogu. To pokazuju projektne ideje studenata Katedre za urbanizam Arhitektonskog fakulteta koje se mogu iščitavati na razini konkretnih zahvata, ali i – još važnije – na razini metodologije. Najveća vrlina rezultata radionice Afirmacija zadarskog poluotoka, a koja je dio standardnog kurikuluma nastave, jest istraživački okvir koji je temeljito proveden, a kojim je stvorena podloga

idejama za poluotok. Spoznaje istraživanja upućuju upravo na jaz između povijesnog naslijeđa i potreba svakodnevnog života, što je kroz dominaciju turističkih aktivnosti posebno naglašeno. Stoga kreativne projektne ideje studenata imaju dvojaku važnost u otkrivanju potencijala prostora grada za razvoj. Na općoj metodološkoj razini upućuju na strategiju malog mjerila, odnosno velikih pomaka malim koracima, kako bi se stanovnicima, su-dionicima grada, dalo okvir za stvaranje mikroscenarija za vlastiti održivi život i oblike društvenosti kakve s pravom očekuju od grada. Na razini pojedinačnih ideja vidljivo je prepoznavanje potrebe urbane revitalizacije pa i interpretacije povijesne baštine, u malim urbanim scenama, tamo gdje planovi nisu u potpunosti verificirani logikom i protokolima svakodnevnog života. Posebna je vrijednost studentskih ideja što nude vrednovanje prostora u sklopu jednog drukčijeg turizma u kojem građani sudjeluju na razini koja nadmašuje tradicionalno iznajmljivanje apartmana i jednostrano nuđenje usluga. Ti novi i dosad neprepoznati urbani scenariji zadarskog poluotoka možda su početak jedne drukčije razine urbane participacije, su-djelovanja aktera kojem “čitanje” aktualnog stanja zadarskog povijesnog središta od strane studenata može dobro poslužiti kao polazišna osnova. Ako takvo zagovaranje budućeg smjera razvoja urbanog prostora doista dade osnove za jedan novi pristup povijesnim središtima gradova, neizostavno će takav pristup morati uključiti i participaciju građana u jednom drukčijem aktivizmu kojega će svrha biti dnevno (samo)osmišljavanje života na osnovi planerskih poticaja. Kontinuirana kreativna interpretacija povijesne baštine, kao i one industrijske modernizacije, bila bi glavna osnova tog novog pristupa osmišljavanja gradskog središta Zadra.

This is shown through the project ideas of students from the Department of Urbanism of the Faculty of Architecture, which can be observed on the level of concrete procedures, but also- and even more importantly- on the level of methodology. The biggest virtue of the results of the workshop Affirmation of the Zadar peninsula, and which is part of the standard university curriculum, is the research framework which has been thoroughly carried out and by which a basis for ideas for the peninsula has been created. Cognitions of the research reveal the very gap between the historical heritage and needs of everyday life, which is especially emphasized through the domination of tourist activities. Therefore, creative project ideas of students have a dual importance in the discovery of the potential of the city space planned for development. On the general methodological level they lead to the strategy of the small scale, or big moves by taking small steps, in order to give a frame to inhabitants, co-participants of the city, for the creation of a micro-scenario for their own sustainable life and forms of socializing which they rightfully expect from the city. On the level of singled-out ideas the recognition of the need for the urban revitalisation is visible, and the interpretation of historical heritage, in small urban scenes, when plans are not totally verified by logics and protocols of everyday life. A particular value of creative project ideas of students is that they offer evaluation of space within a different kind of tourism in which citizens participate on the level which exceeds traditional renting of apartments and unilateral services. This new and, up to now, unrecognized urban scenarios of the Zadar peninsula may be the beginning of a different level of urban participation, co-operation of actors to whom ‘reading’ of the current condition of the Zadar historical centre on behalf of students may serve well as a starting point. If such advocacy of a future direction of the development of an urban space indeed provides a basis for a new approach to historical centres of cities, such an approach will inevitably have to include also the participation of citizens in another, different activism whose purpose will be daily (self)creation of life on the basis of planning incentives. Continuous creative interpretation of historical heritage, as well as those industrial modernisations, would be the main basis of this new approach of creation of the city centre of Zadar.

Afirmacija zadarskog poluotoka

Povijesni razvoj zadarskog poluotoka

Zadar od prapovijesti do danas

Zadar je obalni grad smješten u središtu hrvatskog Jadrana. S morske strane okružen je brojnim otocima, a s kopnene Ravnim kotarima. Zahvaljujući dobrom geografskom položaju, blagoj mediteranskoj klimi, plodnoj zemlji i izvorima pitke vode, Zadar i njegova okolica naseljeni su od davnina. Zbog svoje duge povijesti, različitih umjetničkih i povijesnih ostataka, Zadar je privlačan umjetnicima, ljubiteljima povijesnih spomenika i baštine, turistima, ali i njegovim građanima. Povijesni dio Zadra, poluotok, okružen povijesnim zidinama, prepun je pješačkih kamenih ulica i brojnih arheoloških ostataka i spomenika od antike, srednjeg vijeka i renesanse do suvremenih arhitektonskih ostvarenja poput Morskih orgulja i Pozdrava Suncu. Duga i burna povijest, brojna razaranja i stvaranja ostavili su tragove, ali i vrijednu spomeničku baštinu grada. Sačuvane su brojne crkve i spomenici kulture različitih povijesnih stilova. U povijesnoj jezgri grada sačuvano je 70-ak spomenika i crkava, a u ostalim dijelovima Zadra i šire okolice zabilježeno je više od 600 nepokretnih spomenika kulture. Iako prepun kulturnih i povijesnih spomenika, Zadar i njegova okolica privlačni su i zbog svoje netaknute prirode, izrazito razvedene obale i brojnih otoka te obližnjih triju parkova prirode – Telašćica, Velebit i Vransko jezero – i pet nacionalnih parkova – Paklenica, Plitvička jezera, Kornati, Krka i Sjeverni Velebit.

Afirmacija zadarskog poluotoka

Prapovijest Naseljavanje Zadra i šireg zadarskog područja započinje u starijem kamenom dobu, o čemu svjedoče materijalni dokazi. Arheološka istraživanja potvrdila su postojanje ljudskih naseobina u neolitu na području Arbanasa i Puntamike. U središtu Arbanasa, na lokalitetu označenom kao Vukića kuće, pronađeno je 12 predmeta od kojih se 10 čuva u Arheološkom muzeju grada Zadra. Riječ je o strugalima različitih nijansi malo dužim od 3 cm od kojih je šest cijelih, a četiri su oštećena. Dva pravokutna strugala od svijetlosivog kamena, mali kremeni odbitak (nastao pri izradi nečega drugog) te strugalo u obliku polumjeseca od vulkanskog kamena pronađeni su na području Puntamike. Ime grada Zadra – Idassa (grčki izvori), Jader, Jadra ili Jadera (latinski izvori), Diadora, Iadera – potječe iz praindoeuropskog jezika mediteranskog naroda koji je naseljavao to područje prije Ilira, a koji su preuzele i ostale civilizacije. Ilirsko naselje potječe iz 9. stoljeća pr. Kr. Naselje je već u 6. i 7. stoljeću pr. Kr. bilo značajno središte ilirskog plemena Liburni. Liburnima je zadarska luka bila polazište za putovanja i preko nje su ostvarivali čvrste veze s grčkim kolonijama na suprotnoj strani Jadranskog mora te tako pridonosili uspješnoj trgovini i razmjeni kulturnih dobara. Jadasini kao stanovnici Idasse ili Jadere prvi se put spominju 384. pr. Kr. na grčkom natpisu iz Farosa (današnji Stari Grad na Hvaru) kao saveznici hvarskih starosjedilaca u borbi protiv novodoseljenih grčkih kolonista. Grčki zemljopisac Skilaks Skarianderis spominje Zadar pod imenom Idassa, Jadar, a stanovnike naziva Jadasinima. Za vrijeme vladavine Venecije i kasnije Italije, grad je poznat kao Zara. Iz romanskog oblika Iadra iz ranog srednjeg vijeka, što se izgovaralo Zadra, razvio se i današnji oblik imena – Zadar.

Antika Sredinom 2. stoljeća pr. Kr., za vrijeme cara Augusta, zadarsko područje osvajaju Rimljani. 59. godine pr. Kr. naseljavaju ga umirovljeni rimski vojnici kojima je dodjeljivana zemlja za obrađivanje. 48. godine pr. Kr. Zadar postaje Colonia Julia Jader. Osnovao ju je Julije Cezar. Danas se granice zadarskog agera mogu raspoznati u gradskim komunikacijama. Zadarski ager protezao se od današnjeg gradskog naselja Puntamike do Bibinja, a obuhvaćao je i susjedni otok Ugljan. Centurijacija zadarskog agera vidi se u parcelaciji poljoprivrednog kompleksa u zaleđu Zadra kao i na otoku Ugljanu. Zadar je u rimskom razdoblju uređen po svim pravilima rimskog urbanizma. Pet uzdužnih i veći broj poprečnih ulica stvaralo je pravilnu mrežu gradskih komunikacija te ulica karda i dekumana koje su dijelile grad po strogom geometrijskom redu na pravokutne kvartove – insule (blokove). Insule i forum bili su građeni u omjeru 2:1. Raster antičkog grada dobro je vidljiv i danas jer su se srednjovjekovne zgrade uglavnom gradile unutra granica starijih, a tog pravila držali su se i nakon 2. svjetskog rata. Antički grad nije postojao na cijeloj površini poluotoka, nego samo unutar zidina čije postojanje oko cijelog poluotoka nije potvrđeno, ali su sigurno postojale na kopnenoj strani s monumentalnim kulama gdje su otkrivena brojna gradska vrata. Na sjeverozapadnom dijelu poluotoka blokovi su bili manjih dimenzija 40 × 25(30) m, a na jugoistočnom većih dimenzija 50 × 25(30) m.

Zadarski poluotok u antičko doba Izvor: Mihovil Pansini, “Struktura grada” www.suvag.hr 1 Rimski forum 2 Kapitolij s hramom 3 Bazilika 4 Emoporij (Gospodarski trg - tržnica) 5 Terme 6 Gradska vrata 7 Slavoluk 8 Amfiteatar

6 8

Afirmacija zadarskog poluotoka

Glavni trg — rimski forum (1) sagrađen je na zapadnom kraju grada. U neposrednoj blizini glavnog trga nalaze se povišeni kapitolij s hramom (2) te bazilikom (3) i tabernama. Kapitolij je bio omeđen jednokatnim trijemom. Emporij (4) — gospodarski trg ili tržnica, ostaci termi (5) i gradskih vrata (6) s dijelovima gradskih zidina nalazili su se na području okrenutom moru. Rimski Jader bio je zaštićen jakim zidinama, koje su na više mjesta bile ojačane monumentalnim kulama. Slavoluk (7) koji se u rimsko vrijeme nalazio na emporiju, od 16. stoljeća je dio gradskih bedema poznatih kao Morska vrata. Pretpostavlja se da je Zadar u rimsko doba imao i amfiteatar (8) za održavanje krvavih gladijatorskih borbi te teatar za priređivanje scenskih igara. Povijesne knjige navode da je zadarski amfiteatar razoren u 6. stoljeću tijekom prirodne katastrofe. Nepoznat je način gradnje rimskih gradskih zidina, za koje se pretpostavlja da su bile s kopnene strane, kao i sama lokacija amfiteatra, na što upućuje i činjenica da je grad na cijeloj površini pokriven slojem ruševina debljine 0,5-1,5 m koji odvaja antički Jader od srednjovjekovnog. Zadar je kao visokourbanizirano područje imao i javni vodovod s vodom iz 35 km udaljene Vrane, sustav kanalizacije, terme i druge značajke visokorazvijenog urbanog života. Akvadukt, kojim se voda dovodila u Zadar, i danas oduševljava svojom savršenom izvedbom s minimalnim padom od 1 mm/m.

Rimski forum Središte antičkog Zadra smjestilo se na zapadnom dijelu poluotoka gdje je sagrađen glavni trg - rimski forum (1), a do njega nešto povišeni kapitolij s hramom (2) te bazilikom (3) i tabernama. Kapitolij je bio omeđen jednokatnim, a forum dvokatnim trijemom. Dva natpisa u kamenu iz 3. stoljeća svjedoče da je utemeljitelj foruma bio prvi rimski car August. Forum obuhvaća površinu 90 x 45 m, a bio je zatvoren dvokatnim okvirom trijemova. U prizemlju su se nalazile trgovine i zanatske radionice, a na katu su bile galerije. Danas su sačuvani samo originalni pločnik i stube te dva ukrasna monumentalna stupa od kojih je samo jedan na svom izvornom mjestu. Monumentalni stup je nekada služio kao stup srama, što dokazuju lanci iz tog razdoblja. Kapitolijski hram je bio glavno kultno središte antičkog Zadra na kojem je štovan kult kapitolijske trijade i carske obitelji iako na prostoru foruma i u njegovoj neposrednoj blizini imamo i dokaze štovanja drugih kultova. Tipična kompozicija foruma (1), kapitolija s hramom (2 i 3), bazilike (4) i taberni (5) slijedi norme klasičnog rimskog urbanizma i Vitruvijeva pravila arhitektonske euritmije. Forum je uokviren jednokatnim portikom, a zahvaljujući svojim dimenzijama (oko 45 x 90 m) spada u red relativno velikih rimskih trgova. Kapitolij se nalazi na najvišoj točki poluotoka tako da je njegov pločnik za 1,8 m viši od onog forumskog. Hram posvećen službenom kultu kapitolijskog trojstva jest heksastil postiran na visoki postament simetrično u osi čitave kompozicije. Ranosrednjovjekovni sakralni kompleks Sv. Donata i Sv. Stošije nalazi se na ostacima starokršćanske bazilike iz 6. stoljeća koja je sagrađena na ostacima stare urbane bazilike uz sjeverni rub foruma (6).

Prostorni prikaz antičkog rimskog foruma Izvor: Mate Suić: “Antički grad na istočnom Jadranu”, str. 239.

Središte antičkog Zadra Izvor: B. Milić: “Razvoj grada kroz stoljeća – Prapovijest-antika”, str. 255. 1 Rimski forum 2 Kapitolij 3 Hram 4 Bazilika 5 Taberne 6 Stara bazilika

5 2

4 5

Monumentalni slavoluk u gradskom zidu – vrata grada (idealna rekonstrukcija prema M. Suiću) Izvor: Bruno Milić: “Razvoj grada kroz stoljeća – Prapovijest-antika”, str. 255.

Afirmacija zadarskog poluotoka

4 2

Zadarski poluotok u srednjem vijeku Izvor: Mihovil Pansini: “Struktura grada” www.suvag.hr 1 Crkva sv. Donata 2 Katedrala sv. Stošije 3 Crkva sv. Marije 4 Crkva sv. Krševana

1. Crkva sv. Donata Izvor: www.arheologija.hr

2. Katedrala sv. Stošije Izvor: www.benediktinke-zadar.com

3. Crkva sv. Marije Izvor: hr.wikipedia.org

4. Crkva sv. Krševana Izvor: http://wikimapia.org

Afirmacija zadarskog poluotoka

Ranokr. bazilike Prvi kršćanski oratorij nastaje u tabernama uz forum što je izuzelo Zadar od ostatka Rimskog Carstva jer nije bilo uobičajeno da se prvi kršćanski objekti grade uz poganske hramove. Bilo je uobičajeno da se prvi objekti javljaju uz grobove mučenika, ali danas nema dokaza da je postojao kult zadarskih mučenika. Pretpostavlja se da je nakon Teodozijeva edikta (380. g.) počela gradnja episkopalnog kompleksa na prostoru foruma kada su stradale poganske građevine. Prve kršćanske zajednice okupljaju se u gradovima iz kojih se šire po ruralnim područjima. Procvat kršćanstva događa se nakon dolaska misionara u drugoj polovici 3. stoljeća. 1 Biskupski kompleks s katedralom sv. Petra (danas sv. Stošije) Biskupski kompleks u antičkom Zadru nastao je na sjevernom dijelu rimskog foruma. Jezgra čitavog kompleksa jest oratorij (domus ecclesiae), nastao na prostoru triju forumskih taberni vjerojatno već u prvoj polovici 4. stoljeća, koji predstavlja manju dvoransku bogomolju s upisanom klupom za kler apsidalnog oblika na stražnjoj strani. Ranokršćanska bazilika (katedrala) dimenzija 30 × 20 m nastala je na mjestu civilne gradske bazilike iz vremena cara Augusta (tzv. Basilica Iulia). Na istočnom zidu bazilika je imala veliku polukružnu apsidu dubine 8 m. Katedrala je bila posvećena sv. Petru. Iako car Konstantin Porfirogenet u svojim djelima navodi da je katedrala posvećena sv. Anastaziji (Stošiji), danas znamo da je i tada bila posvećena sv. Petru. Krstionica (baptisterij) svojim je kutem prislonjena uz južni zid katedrale, a spojeni su vestibulom. Bila je očuvana sve do 1944. godine kada je gotovo do temelja uništena bombardiranjem Zadra. Poslije tog događaja rekonstruirana je i danas je u svom izvornom obliku. Baptisterij ima oblik centralne građevine. U svom je tlocrtu sastavljen od vanjskog šesterokuta i unutarnjeg šesterolista, dok je prostorno oblika dviju šesterokutnih prizmi. Istočno od krstionice nalazio se katakumenej. On je jednim dijelom bio naslonjen na južni zid bazilike, dok je svojim drugim dijelom stajao slobodno u prostoru. Riječ je o pravokutnoj dvorani s apsidom na istočnoj strani. Apsida, istaknuta u prostoru, s vanjske je strane bila peterostrana, a s unutrašnje potkovasta. Lađa katakumeneja podijeljena je ogradom na dva dijela, a njeni podovi su prekriveni mozaicima. Pod u prednjem dijelu prekriva još uvijek dobro sačuvani višebojni mozaik na kojem je prikazana popularna starozavjetna tema Izvor života (Ps. 42). Iako još uvijek nije arheološki potvrđeno, episkopij ili rezidencijalni dio kompleksa namijenjen životu i radu biskupa, njegovih pomoćnika i posluge, vjerojatno se nalazio na mjestu na kojem je i danas. Vrt se vjerojatno nalazio s obje strane episkopija te je bio zatvoren visokim ogradnim zidom. 2 Sv. Toma (5. stoljeće) Ostaci ranokršćanske bazilike sv. Tome nalaze se zapadno od romaničke benediktinske crkve sv. Krševana. Mijenjajući titulare (nazivala se još crkva sv. Silvestra i Sv. Križa), bila je u funkciji sve do 1807. godine. 1822. godine srušena je velikim dijelom zbog gradnje škole. Kako je u 2. svjetskom ratu škola srušena prilikom bombardiranja, odlučeno je na njenom mjestu sagraditi novu zgradu, zbog čega je prije same gradnje, 1969. godine, istražen crkveni prostor. Ta su istraživanja omogućila upoznavanje ranokršćanskog izgleda crkve.

Ranokršćanska bazilika sv. Tome sastojala se od tri lađe podijeljene dvjema kolonadama stupova. Istaknuta apsida nalazila se u istočnom dijelu crkve. 3 Sv. Andrija (crkva sv. Petra Starog i Andrije) Crkvica sv. Andrije nalazi se zapadno od današnje tržnice u Zadru. Predstavlja zanimljiv primjer dvojne crkve jer je crkva sv. Andrije preko ulaza na apsidi spojena s predromaničkom dvobrodnom crkvicom posvećenom sv. Petru Starom. Danas je od te ranokršćanske crkve sačuvan dio južnog uzdužnog zida i polukružna apsida. Crkvica je sagrađena na mjestu ranijih rimskih građevina, a prvotno je služila kao oratorij. Nakon oratorija katedrale, najstariji je dosad pronađeni ranokršćanski kultni objekt unutar zidina rimskog Zadra. Nakon što je oratorij postao crkvom, dograđen je četvrtasti prostor s istočne strane (kao pastoforija) koji je u predromaničko doba pretvoren u dvobrodnu crkvu sv. Petra Starog. 4 Sv. Marija Velika (Velika Gospa) Crkva sv. Marije Velike nalazila se istočno od današnje tržnice, uz sjeverne srednjovjekovne gradske zidine, kraj gradskih vrata koja su vodila prema luci. Ova crkva se prvi put spominje u dokumentima koji potječu iz 1190. godine. Ulomci kamenog crkvenog namještaja upućuju na to da je crkva postojala i u ranokršćanskom i predromaničkom vremenu. Na temelju pronađenih ostataka crkve može se pretpostaviti da je bila srednjovjekovnog, bazilikalnog tipa. U povijesnim izvorima piše da je crkva sv. Marije Velike, poslije katedrale, bila najljepša i najraskošnija crkva u Zadru, a u njoj se više od 300 godina nalazilo i tijelo sv. Šimuna. Crkva sv. Marije Velike srušena je 1570. godine zbog gradnje novog gradskog fortifikacijskog sustava. 5 Sv. Stjepan (danas crkva sv. Šime) Za današnju crkvu sv. Šime odavno se zna, na temelju povijesnih izvora, da je adaptirana crkva sv. Stjepana. Ranokršćanska bazilika sv. Stjepana jedna je od najsačuvanijih ranokršćanskih crkava ne samo zadarskog područja već i šire. Otkrivena je skidanjem žbuke sa zidova i stupova crkve sv. Šime. Pročelni zid crkve dug 20,30 m građen je od krupnih kamenih blokova klesanaca koji su pripadali starijoj zgradi. Široka polukružna apsida sačuvana samo do razine prvotnog poda u svetištu građena je u organskoj vezi sa začeljem. 6 Sv. Platon Ranokršćanska crkva sv. Platona nalazila se na prostoru samostana sv. Dominika i njene ostatke trebalo bi tražiti ispod crkve sv. Dominika. Od arhitektonskih ulomaka ove crkve sačuvan je veći dio nadvratnika ukrašen križem. Ranokršćanska crkva sv. Platona, obnovljena u ranom srednjem vijeku, vjerojatno je srušena 1280. godine zbog gradnje dominikanske crkve.

Srednji vijek Srednjovjekovni Zadar nastavio je uz druga dva grada na dalmatinskoj obali, Split i Trogir, kontinuitet antičkog života preko kasnoantičkog i ranokršćanskog urbanog sukusa. Taj kontinuitet najjače je sačuvao u svojoj urbanoj matrici. Kontinuitet života značio je i prekrajanje njegova tkiva, što je često značilo brisanje prijašnjeg vremena. Takav slojevit pristup drastičan je jer su promjene male i postupne, a njihova učestalost rezultirala je temeljitom promjenom strukture i tragova prijašnjih urbanih slojeva. Tijekom seobe naroda i prodora barbara dolazi do postupne stagnacije Zadra da bi u 5. stoljeću pod vlašću Istočnih Gota grad potpuno osiromašio. Brojne su javne građevine zbog dotrajalosti postale ruševine, a pretpostavlja se da je u 6. stoljeću to područje pogodio i razoran potres u kojem su srušene mnoge antičke građevine. Iako od antičke kulturne tradicije u srednjovjekovnom Zadru nije mnogo ostalo, ostaci građevina često su se koristili u stambene i druge svrhe. Zanimljivo je da se do građenja renesansne utvrde Forte u polju ispred istočnog ruba grada, tj. suburbiju sv. Martina, još nazirao i antički amfiteatar teško oštećen tijekom potresa u 6. stoljeću. Ulomci antičke arhitekture kasnije su služili kao građevni materijal za nove građevine od kojih je svakako najpoznatija ranosrednjovjekovna Rotunda sv. Donata u čijim je temeljima i danas vidljiva velika količina rimskih spolija. Ta je slojevitost dovela do gradnje i na gotovo jedan metar visokom sloju srušenog gradskog materijala. Zanimljivo je da se nigdje ne spominje veliko rušenje grada, a ostaci na kojima je sagrađen srednjovjekovni grad imaju sve karakteristike upravo takvog rušenja. U razdoblju između 4. i 6. stoljeća u Zadru jača i nova religija - kršćanstvo. Grad ima svog biskupa, gradi se novo vjersko središte sjeverno od foruma s bazilikom, krstionicom i biskupskom palačom, a na užem i širem području grada niču manji sakralni objekti. Nakon povlačenja Istočnih Gota s područja Dalmacije 537. godine te konačnog pada Zapadnog Rimskog Carstva, Zadar ulazi u sastav Bizanta. Nakon što su Avari i Slaveni u 7. stoljeću razorili Salonu, Zadar postaje upravno središte bizantske provincije Dalmacije. Glavni grad Dalmacije ostat će sve do 1918. godine. U 9. stoljeću Franci su osvojili Zadar, čime on nakratko postaje dijelom franačke države Karla Velikog, ali je mirom u Aachenu 812. godine grad vraćen Bizantu djelomično zahvaljujući naporima biskupa Donata te gradskog kneza Pavla. Zadar se nakon toga u potpunosti okrenuo moru, pomorstvu i trgovini, a zahvaljujući svom strateškom položaju postaje gospodar prostora od Kvarnerskih otoka do Kaštelanskog zaljeva. Bizantska provincija Dalmacija nije bila teritorijalno jedinstvena cjelina, nego skup gradskih općina na čelu sa Zadrom. Dalmatinski gradovi imali su visok stupanj autonomije, što je omogućilo njihov brzi razvoj. U tome je prednjačio Zadar čiji je položaj u to doba bio jednak onome koji je imala Venecija. Uske fasade mediteranskog grada koje su na hrvatskoj obali istaknute kamenim ziđem dale su nekome tko se tim ulicama kretao dojam punog, čvrstog urbanog tkiva. Iza tih tvrdih kamenih zidina i malih prozorskih otvora bilo je skriveno dosta

Afirmacija zadarskog poluotoka

neizgrađenog prostora. Velik dio tog prostora činili su uređeni vrtovi, u kojima se nisu uzgajale samo ukrasne biljke nego i ljekovite biljke te povrće i voće. O pojedinostima gradske srednjovjekovne urbane strukture na ondašnjim se slikovitim prikazima Zadra ne može naći previše podataka. Na većini prikaza grada dominirale su zidine, ali se i iz takvih, uglavnom simboličkih prikaza, može iščitati struktura grada kao urbane cjeline koja unutar gradskih zidina nije imala zgradama ispunjen baš svaki raspoloživi dio prostora. U 9. stoljeću započinje izrazitija gradnja srednjovjekovnog Zadra, a iz tog razdoblja potječe i jedan od najpoznatijih simbola grada, do današnjeg dana očuvana Rotunda sv. Donata, monumentalna centralna građevina podignuta na rimskom forumu, isprva posvećena Sv. Trojstvu, koja i danas dominira gradskom jezgrom. U 10. stoljeću zabilježeno je veće naseljavanje Hrvata. Iz toga vremena sačuvani su temelji romaničke crkve sv. Marije te crkve sv. Krševana i katedrale sv. Stošije. Od 10. stoljeća Zadar se nastoji odcijepiti od Bizanta, ali mu to uspijeva tek 1069. godine kada ga hrvatski kralj Petar Krešimir IV. pripaja svojoj državi. Poslije smrti hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira 1089., Zadrani priznaju vlast prvog hrvatskougarskog kralja Kolomana. Uređenje i održavanje gradskog fortifikacijskog sustava čini važan segment urbanističke povijesti grada. Fortifikacije su građene i rušene od Kolomanove opsade grada 1105. godine Želju za osvajanjem Zadra pokazali su i Mlečani. Mlečani su prvi put napali i zauzeli Zadar 1000. godine i otad pa sve do zaključenja Zadarskog mira 1358. godine trajali su siloviti mletački napadi, povremena osvajanja grada, ali i žestoka obrana zadarskog stanovništva. Grad je posebno teško stradao 1202. godine kada je mletački dužd Enrico Dandolo za opsadu grada iskoristio križare na njihovu pohodu u Palestinu. U zamjenu za prijevoz brodovima do Egipta križari po nalogu Mlečana razaraju, ruše i pljačkaju Zadar i njegovo stanovništvo. Dužd Dandolo daje srušiti zidine uz more te pojačava one kopnene i time izvodi prvu veliku plansku promjenu u gradskoj strukturi. To je bio jedan od najvećih zločina u povijesti Zadra. Zadar je razrušen i osvojen, a stanovništvo raseljeno. Papa Inocent III. ekskomunicirao je Mlečane i križare koji su sudjelovali u osvajanju, no unatoč osudi, grad se od novih mletačkih napada zaštitio tek sklapanjem Zadarskog mira 1358. godine u klaustru samostana sv. Frane, kada je grad došao pod vlast ugarskohrvatskog kralja Ludovika I. Anžuvinca. Zlatnim dobom Zadra smatra se razdoblje od 11. do 14. stoljeća unatoč brojnim opsadama i stradanjima. Grad je zahvaljujući trgovini, vještim političarima i sposobnim pomorcima osigurao ključnu ulogu među istočnojadranskim gradovima, što se odrazilo i na njegov izgled i kulturu. Stanovništvo Zadra u srednjem vijeku bilo je pretežno hrvatsko, o čemu svjedoči zapis kardinala Bosona koji je 1177. godine pratio papu Aleksandra III. na putu u Veneciju. Kada su se papinske lađe zbog oluje sklonile u zadarsku luku, Zadrani su papu dočekali pjevajući na hrvatskom jeziku. Nakon što su grad razorili Mlečani i križari 1202., grade se prve gotičke crkve u Dalmaciji, sv. Frane i sv. Dominika, brojne druge crkve i samostani, raskošne palače uglednih obitelji, brojne javne zgrade

i ustanove, a od umjetničkog blaga tog vremena treba izdvojiti pozlaćenu srebrnu škrinju - kovčeg sv. Šimuna iz 1380. godine. Posebno je za zadarsku, ali i hrvatsku kulturu važna godina 1396., kada su dominikanci osnovali prvo sveučilište na hrvatskom tlu u krugu samostana sv. Dominika. Struktura grada i njegovih utvrda još se više mijenja zbog promjene ratne taktike i novog vatrenog oružja. Do kraja srednjeg vijeka debljina zidina uvelike se povećala, umjesto kula grade se bastioni sve većih površina, čime se prostor unutar zidina smanjuje. Karakter gradske strukture i neizgrađenih prostora unutar zidina nije moguće u cijelosti pratiti, ali se pojedini elementi daju prepoznati i opisati iz povijesnih izvora. Sve što se o tim elementima iz doba predromanike, romanike i gotike zna poznato je uglavnom iz notarskih spisa. Njihovi su podaci često nedovoljni za značajniju rekonstrukciju detalja. U opisima raznih posjeda koji se nasljeđuju, kupuju ili prodaju notari ne navode estetske karakteristike pojedinih prostora, već se sve svodi na faktografsko pobrojavanje i evidenciju postojanja bilo kojega dijela urbane cjeline. Ivo Petricioli, zahvaljujući materijalnim ostacima i rezultatima arheoloških istraživanja, opisuje jednostavnije stambene građevine i pojedinačne kuće toga doba te spominje vrtove kao sastavni dio svakog srednjovjekovnog stambenog prostora. Zlatno doba Zadra prestaje 1409. godine kada Ladislav Napuljski prodaje svoja prava na Dalmaciju i Zadar Veneciji koja znatno ograničava njegovu autonomiju te dolazi do stagnacije razvoja grada. Važan element za poznavanje promjena gradske strukture tijekom srednjeg vijeka je maketa koja se čuva u Pomorskom muzeju u Veneciji. Njena analiza dala je podatke o gradskim zidinama te izgledu gradske strukture, tj. odnosu ulica i gradskih blokova. Maketa kao i dotadašnji srednjovjekovni prikazi ističe važnost gradskih fortifikacija, ali se na njoj vide i elementi kao što su kaštel koji je razvojem topništva ojačan i pretvoren u jedan od bastiona te odvojen kanalom od grada, cijeli splet srednjovjekovnih zidina, citadela, nadbiskupska palača, Platea magna, današnji Narodni trg i Varoš Sv. Martina. Na maketi koja se čuva u Veneciji vidi se i drugo važno obilježje Zadra, a to je mnoštvo sakralnih građevina. U Zadru je u srednjem vijeku djelovalo mnoštvo samostana od kojih je onaj ženski, benediktinski samostan sv. Marije, imao i do 40 redovnica. Osim samostana sv. Marije, u Zadru su u tom razdoblju osnovani i muški samostan sv. Krševana te ženski samostani sv. Nikole, sv. Katarine, sv. Dimitrija, sv. Tome i sv. Platona te kasnije i franjevački i dominikanski samostan. Maketa, pisani izvori, materijalni ostaci, ali i sačuvane građevine dokazuju postojanje cijelog niza crkava od kojih neke svoje postojanje vuku iz ranokršćanskog razdoblja. Od citadele duž jugozapadne i sjeverozapadne strane grada pa sve do kaštela pružala se porporela - nasip kamenja u razini morske površine koji je brodovima onemogućavao približavanje gradskim zidinama.

Kula Velikog kapetana Kula Velikog Kapetana na Trgu pet bunara peterokutnog je tlocrta dimenzija 9,0 x 7,75 m i visine 26 m, a sa svoje zapadne strane oslanja se na srednjovjekovni gradski zid iz 13. stoljeća. Krunište na tom zidu je također iz tog vremena. Kapetanova kula je jedina kula preostala od srednjovjekovnih fortifikacija grada. Ulazna vrata s jugoistočne strane novijeg su doba, iz polovice 19. st., dok su završni dio kule, terasa i kupola građeni u 17. stoljeću. Otvori sa zapadne strane i svodovi koji je dijele u katove ugrađeni su naknadno. Kula, koja se danas koristi kao izložbeni prostor za potrebe HDLU-a Zadar, nekoć je služila i kao zatvor. Snažna kula, preostala od srednjovjekovnoga obrambenog sustava, koja dominira Trgom Petra Zoranića, jedina se visinom natječe s crkvenim zvonicima. Podignuta je u 13. stoljeću, a kupola i terasa dograđene su u 17. stoljeću, kada je postavljeno zvono s ručnim otkucavanjem sati. U početku se jednostavno zvala Velika kula, u 15. stoljeću Kapetanova kula, u 17. st. Kula sv. Marcele, a od 18. stoljeća poznata je kao Kula Bovo d´Antona. Inspiracija za takav pjesnički naziv došla je iz francuskog junačkog epa koji je od 13. stoljeća bio vrlo popularan u Italiji, osobito u Veneciji, a zvao se I Reali di Francia. Njegova se popularnost proširila i Dalmacijom odakle je, prema nekim indicijama, stigao sve do Rusije. Prema priči, kraljević Buovo d’Antona (Beuve d’Antoine) bio je zatočen u gradu Sinella di Schiavonia s kojim su čitatelji poistovjetili Zadar jer je prizemlje srednjovjekovne kule 1684. pretvoreno u zatvor pa se moglo zamisliti da su nesretnoga kraljevića upravo ondje zatočili. Kasnije je kuli vraćeno ime Kapetanova kula. Šteta jer se danas ponovno javilo zanimanje za izvedbu komične opere Buovo d’Antona, skladane 1758. godine prema libretu Carla Goldonija. Pokušaj da se nazove Babljom kulom bio je pogreška. Kula Babâ nalazila se u južnom kutu grada. Neko vrijeme se mislilo da je kameni grb s tri visoke kule, ugrađen s vanjske strane prizemlja, stari grb grada Zadra. Godine 1995. utvrđeno je da pripada Jacobu Tiepolu, gradskome knezu od 1277. do 1290., kada je kula građena.

Mletački kaštel Prvi podatak o nekoj posebnoj srednjovjekovnoj utvrdi unutar grada, na istaknutoj točki koja kontrolira ulaz u luku, datira iz prosinca 1243. godine. Utvrđivanje Kaštela naredio je zadarski knez Leonard Quirin nakon preporuke mletačke vlasti zabrinute zbog pobune Zadrana. Utvrda na najistaknutijem dijelu grada prema moru odgovarala je nakanama Venecije koja je, nesigurna u buntovan grad, morala za svoju posadu osigurati utvrđeno mjesto u samom gradu, na poziciji s koje je moguća evakuacija morem, ali i doprema potrepština i svježih snaga. Takvu ulogu Kaštel je imao i tijekom sljedećih stotinjak godina. U kratkim razdobljima autonomije imao je ulogu obrane ulaza u gradsku luku neprijateljskim brodovima te zaštite lanca koji je obilježavao administrativnu granicu zadarske luke. O tome svjedoče pojedini zapisi iz kronike “Obsidio Iadrensis”, koja opisuje pobunu Zadrana protiv mletačke vlasti 1345. i 1346. godine. Zanimljivo je da se utvrda i tada zvala Mletačka utvrda.

Kula Velikog Kapetana Izvor: wwwbisanzioit.blogspot.com/2012/07/zara

Citadela Izvor: www.zadar.travel

Rekonstrukcija Citadele Izvor: Gusar Karla; “Prilog poznavanju utvrde Citadela u Zadru — istraživanja Barbakana 2008. godine”

Afirmacija zadarskog poluotoka

Godine 1347. mletačka je vlast naredila da se iskopa jarak oko Kaštela tako da se probiju gradske zidine i da se u nj pusti more. Također je naređeno da se radi bolje obrane stvori brisani prostor oko Kaštela prema gradu te da se u tu svrhu poruše kuće koje se nalaze u blizini Kaštela, a da se preostali građevni materijal upotrijebi za gradnju utvrda. Godine 1348. grade se dvije kuće za kaštelane i zgrada za vojnike. Tim je zahvatima Kaštel odvojen od gradskih zidina i koncipiran kao zasebna cjelina s isključivom ulogom držanja grada pod kontrolom. Prvobitno obrambena utvrda grada s vremenom i učinjenim preinakama postala mu je suprotstavljena. Da je potez mletačke vlasti bio pametan, pokazalo se prilikom ulaska vojske kralja Ludovika u grad u jesen 1357. godine kada su se Mlečani povukli u Kaštel i uspješno se odupirali napadima iz grada, sve do sklapanja Zadarskog mira 18. veljače 1358. godine. Nije nam poznato kakva je bila sudbina Kaštela tijekom pedesetogodišnje vladavine Anžuvinaca, od 1358. do 1409. godine, kada je Zadar uglavnom funkcionirao kao samostalna komuna, ali je vjerojatno ponovno dobio ulogu obrambene utvrde grada. Godine 1414. obrambeni se kanal Kaštela produbljuje i proširuje tako da bude za 5 stopa dublji, što je kasnije promijenjeno na 6 stopa i ispunjeno nasipom. Kanal je proširen na 40 stopa, a debljina zidova Kaštela okrenutih prema gradu se udvostručila. Na mjestu trošne okrugle kule učvršćene i prekrivene drvenom konstrukcijom koja se nalazila izvan zidova Kaštela, a unutar pojasa potpornog zida, barbakana, gradi se četvrtasta, sa stranama od po šest koraka i zidovima debelim deset stopa, za deset stopa viša od zidova Kaštela. Utvrđivanje Kaštela za mletačku je vlast bilo važno zbog obrane od građana Zadra, a ne od vanjskog neprijatelja. Također je bilo bitno da se u svim slučajevima do njega može doći brodovima te dopremiti namirnice i posadu. Prilikom obnove cjelokupnih gradskih utvrda tijekom 16. stoljeća dio Kaštela je srušen, a dio uklopljen u novi sustav obrambenih zidina grada, dok je na mjestu nekadašnjeg jarka 1570. godine postavljena cisterna za vodu. Do danas je sačuvan samo donji dio ulazne kule koji je kasnije prenamijenjen u skladište baruta, tzv. Mali arsenal, dio potpornog zida, barbakana, donji dio šesterokutne kule na istočnoj strani te dio jugozapadnog zida samog Kaštela. Među sačuvanim ostacima nekadašnjeg Kaštela najdojmljivije je pročelje Malog arsenala koje otkriva karakteristične elemente srednjovjekovnih ulaza u utvrde s pomičnim mostovima. Zidani su velikim, precizno klesanim blokovima kamena. U gornjem dijelu nalazi se pet grbova mletačkih dužnosnika i simbol Mletačke Republike - Lav sv. Marka. Svi su uokvireni motivom izmjeničnih zubaca. Budući da su plohe na grbovima naknadno oštećene, nije moguće utvrditi o kojim je obiteljima riječ. Zahvaljujući karakterističnim duždevim kapama na dvama grbovima, otkriveno je da je riječ o grbovima dužnosnika za vrijeme čije uprave je sagrađen baš taj dio Kaštela. Od svih motiva najzanimljiviji je prikaz Lava sv. Marka. Lav pripada tipu “andante” i vrlo je vješto ukomponiran u zadani okvir. Okrenut je nadesno s licem prema naprijed. Stražnje noge mu se nalaze na stiliziranoj površini mora, a prednje na kamenom pejzažu. Desnom prednjom šapom pridržava knjigu

na kojoj je natpis: PAX TIBI MARCE EVANGELISTA MEV(S). Pokraj knjige, u pejzažu je smještena fino izrađena okrugla kula. Fizionomija lavlje glave je realistična. Otvorena usta otkrivaju snažne zube i malo ispružen jezik. Dugačka raskuštrana griva spušta mu se preko čitavog prednjeg dijela tijela, a čuperci dlaka pokrivaju i stražnje dijelove nogu. Lijevo krilo, zajedno sa smotanim repom, vješto popunjava prostor u gornjem lijevom kutu pravokutnika, a desno je u zbijenom prostoru pokraj glave naglašeno tek djelomičnim, ali snažnim izbijanjem u prostor. Ovaj reljef je primjer jednog od najkvalitetnijih skulptorskih djela kasnogotičke (ranorenesansne) umjetnosti u Zadru.

Citadela Citadela je mletačka utvrda sagrađena 1409. godine koja je zamijenila starije srednjovjekovne fortifikacije. Tlocrt joj je izduženi peterokut koji je sa svoje dvije stranice obuhvatio ranije gradske zidine. Za istočni i južni zid s kulom u kutu iskorišteni su dijelovi starijih fortifikacija podignuti u 12. i 13. stoljeću, a uz njih su dograđeni sjeverni i zapadni. Na sjevernoj strani ima kule i mostove za obranu. Danas je dostupno malo podataka o gradnji utvrde. Poznato je da je gradnja započeta 1409. godine te da su 1420. godine odlučili podebljati njene zidove. Najrealističniji prikaz Citadele iz tog vremena vidljiv je na maketi koja se čuva u Pomorskom muzeju u Veneciji. Barbakan je bila platforma za topove od kojeg su u gornjem sačuvana dva, a u donjem, pod kasnijim nasipima, vjerojatno sva tri zida. Na vanjskoj strani imaju strm pokos koji se spuštao do mora. U ograđenom prostoru smještenom između zidova barbakana i tvrđave bili su raspoređeni topovi. Sačuvani su otvori pet toparnica, jedna na južnom zidu i četiri na istočnom. Barbakan nije izvorno sagrađen kao platforma za topove, nego je do prve polovice 16. stoljeća služio kao otvoreno dvorište nakon čega je zatrpan zemljom zbog urušavanja koje je nastupilo te se na taj način dobila platforma za topove koja je služila za obranu od najezde Turaka. Čitav prostor barbakana zatrpan je kasnije debelim slojem zemlje i kamena. Slojevi su debeli oko 5 m i sadrže mješavinu nalaza iz različitih povijesnih razdoblja poput građevnog materijala, srednjovjekovne i novovjekovne keramike (13.-16. st.) te rimskodobni materijal. Većinom je riječ o fragmentima tegula i dijelovima amfora, a pronalazi se i manji broj fragmenata fine rimske keramike. Uz istočni zid otkriveni su kontrafori koji idu od dna barbakana do razine otvora za topove. Visina kontrafora je 460 cm, a prosječna širina 70 cm. Kontrafori su sastavni dijelovi zida građeni zajedno s njim. Već 50-ak cm od vrha kontrafori se naglo proširuju da bi do dna imali širinu oko 1 m. Prvotna Citadela funkcionirala je neko vrijeme kao samostalna utvrda koja je u južnom kutu imala romaničku kulu dodatno ojačanu pokosom. Određeno vrijeme služila je kao vanjska linija fortifikacije, što znači da barbakan nije mogao biti sagrađen istodobno kad i Citadela. Tijekom radova na istočnom zidu Citadele otvorena su vrata koja su otkrivena tijekom prijašnjih istraživanja. S obzirom na tadašnje stanje, pretpostavljeno je da su ona u vrijeme gradnje barbakana bila zazidana.

Međutim, kako su novija istraživanja pokazala da je barbakan barem u jednom razdoblju funkcionirao kao dvorište, vrlo je vjerojatno da su vrata još neko vrijeme služila kao komunikacija između Citadele i dvorišta barbakana. Prag tih vrata za 1,5 m viši je od hodne površine barbakana pa se može pretpostaviti da je drveno stubište vodilo u dvorište. Na istom zidu otkriveni su i obrisi prozora Citadele koji je kasnije bio zapunjen antičkom spolijom, a čišćenjem gornjeg dijela zida ponovno su otkriveni obrisi kruništa Citadele koje je pronađeno u ranijim istraživanjima. Na sjevernom zidu pronađen je ulaz većih dimenzija. Riječ je o dosad nepoznatim vratima. Ona bi prema položaju gradskih zidina vodila izvan utvrde uz bedeme gdje je, na mjestu današnje Foše, postojao nasip uz kanal. Kako su ovako postavljena velika vrata teško branjiva, moguće je da je ispred gradskih bedema na istočnoj strani postojao još jedan bedem ili manji zid. On bi štitio vrata, sužavao prostor i ujedno djelovao kao obrambeni hodnik na putu prema barbakanu. Nakon konsolidacije mletačke vlasti 1409., gradski je zid pojačan barbakanima, dubokim jarkom, a ulazna vrata pokretnim mostovima u grad. Budući da je u drugoj polovici 16. stoljeća koncepcija obrane grada s Citadelom i barbakanom zastarjela, 1574. godine gradi se bastion u obliku peterokuta s uskim vrhom, a prostor unutar bastiona zatrpava se radi bolje amortizacije napada. Kako gradnjom bastiona Citadela i barbakan postaju nepotrebni, zatrpavaju se do vrha. Stanje Citadele i barbakana može se pratiti i na prikazima Zadra, gdje je na planovima iz 1565. barbakan još otkriven, a na planu iz 1585. godine taj je prostor zatrpan.

Renesansa Početkom 15. stoljeća Zadar ponovno dolazi pod mletačku vlast, no i dalje uz otpor zadarskog gradskog plemstva. U tom razdoblju mletačka se vlast proširila po cijelom dalmatinskom području osim Dubrovačke Republike. Na cijelom prostoru Dalmacije koja je bila pod Mlecima, Zadar je najznačajnija točka jer je ujedno središte mletačke Dalmacije, sjedište mletačkog providura, glavna luka i najveće i glavno vojno uporište. Zbog prodora turskih osvajača u 16. i 17. stoljeću u zadarsko zaleđe te opasnosti od napada na sam grad, dolazi do gradnje boljih gradskih fortifikacija, prilagođenih novim ratnim tehnikama, čime se mijenja lice grada. Zbog prilagodbe fortifikacijskog sustava i gradnje novih peterokutnih utvrda, morali su se porušiti čitavi sklopovi kuća, neke velike i bogate crkve pa čak i čitavo zadarsko predgrađe – Varoš Sv. Martina. Gradnja obrambenog sustava trajala je 40 godina te je tada Zadar postao najveći grad-utvrda u Mletačkoj Republici sa sustavom utvrda, bastiona, obrambenih kanala ispunjenih morem i novih velikih javnih gradskih cisterna. U tom razdoblju temeljite pregradnje Zadra grade se nove javne zgrade poput zgrade Gradske lože i Gradske straže na tadašnjem Gospodskom trgu (danas Narodni trg), više novih vojarni i skladišta te raskošne nove palače. Za vrijeme renesanse grade se nove zidine koje se neprekidno nadopunjuju te započinje gradnja novih utvrda. Najznačajniji radovi bili su zamjena ili nadopuna starih srednjovjekovnih zidina širokim nasipima koji

su tako mogli izdržati udare topova. Za razliku od srednjeg vijeka kada se grade visoki tornjevi, u renesansi se grade niski i široki bastioni koji su na svojim zemljom ispunjenim povišenim platoima mogli primiti veliku posadu i brojne topove. Takvi prostrani platoi bili su novost u prostornom poimanju grada. Kruna sve te gradnje nova su gradska vrata na jugoistočnom kraju (kopnenom završetku) poluotoka koja su s mostom, porta terraferma, sagrađena po nacrtima veronskog arhitekta Michelea Sanmichelija 1543. godine i time je završen niz radova započetih prekrajanjem zidina i gradnjom utvrda. Tijekom Ciparskog rata (1570. - 1571.) Zadar je pao pod tursku opsadu, a u doba Kandijskog rata (1645. - 1669.) doživio je vrlo teška razaranja. Unatoč tim stalnim opasnostima, unutar gradskih zidina u Zadru se razvijala visoka kultura življenja. Tada su sagrađene brojne renesansne kuće i dvorišta, s bogatim kamenim ukrasima, te nastala brojna umjetnička i književna djela, među njima 1536. i prvi hrvatski roman „Planine” Zadranina Petra Zoranića. Šezdesetih godina 16. stoljeća prijetile su velike ratne opasnosti pa se, po planovima Sforze Pallavicina, počinje graditi utvrda Forte kojom se mijenja lik grada. U tom je razdoblju turska opasnost bila toliko velika da je mletačka vojska u gradu često brojila i više od 2000 ljudi, a vojnici su spavali po rekviriranim kućama unutar grada. Ekonomska je situacija u gradu bila teška. Za vrijeme napada turske vojske nije se smjelo izlaziti na polja, a sam grad zbog zatvorenosti je odisao nečistoćom. Zbog radova na utvrdi Forte izvan gradskih zidina polako se ruši predgrađe te se stanovništvo od 1536. do 1571. godine preseljava u južni dio grada i danas zvan Varoš Sv. Martina koji je zbog obrane imao uokolo zidine s kulama. Sve je to dovelo do nove slike grada kada se srednjovjekovni grad drastično promijenio. Predgrađe, koje je kao jedan od dijelova gradske aglomeracije postojalo od antike, nestalo je zbog potrebe stvaranja novog obrambenog sustava. Stanovništvo se iz predgrađa preselilo u grad i tako se smanjila slobodna površina unutar gradskih zidina, a time se dodatno narušio standard urbanog života. Gradnja unutar grada ovog razdoblja može se podijeliti na gradnju utvrda koje oduzimaju velik dio površine te gradnju kuća za stanovnike nekadašnjeg predgrađa na ostalim slobodnim površinama. Uza svu tu gradnju ostalo je dovoljno slobodnog mjesta za preostale vrtne površine, čime se postotak “zelenih” površina penje i na 20%. Renesansne stambene zgrade, kuće i palače tipološki se mogu opisati i detaljem dvorišta koje je omeđeno trijemovima. Na zadarskom prostoru nema primjera u kojima je trijem postojao sa sve četiri strane. Ima trijemova s tri, dvije ili samo jedne strane, no nije riječ o novoj gradnji, već o romaničkim kućama čija su se dvorišta oblikovala pregrađivanjem. Nije sigurno jesu li u dvorištima bili i vrtovi, ali se u svim dvorištima nalazio otvor bunara ili cisterne s dekoriranom kamenom krunom. Jedini veći vrt za koji postoje podaci da je uređivan u doba renesanse jest onaj u sklopu Nadbiskupske palače.

Zadarski poluotok do kraja 18. stoljeća Izvor: D. Arbutina: “Glavna obilježja urbanističkog razvoja Zadra”, str. 24. Ostaci antičkih zidina i gradskih vrata 1 Crkva sv. Donata (Sv. Trojstva) 2 Katedrala sv. Anastazije (sv. Stošije) 3 Krstionica 4 Biskupska palača 5 Crkva sv. Petra Starog 6 Crkva Sv. Vida 7 Crkva sv. Tome (sv. Silvestra) 8 Crkva sv. Lovre 9 10 Crkva sv. Marije Velike 11 Crkva sv. Marije i samostan 12 Crkva sv. Krševana i samostan 13 Bastion sv. Dimitrija 14 Bastion della Beccaria 15 Bastion Moro 16 Bastion Grimani (prije Ponton) 17 Porta terraferma 18 Bastion Citadele 19 Bastion sv. Frane 20 Bastion sv. Jurja 21 Polubastion sv. Nikole 22 Polubastion Kaštela 23 Prokop Foša 24 Crkva sv. Dominika i samostan (sv. Platona) 25 Crkva sv. Mihovila 26 Crkva sv. Spasa (kasnije sv. Antuna opata) 27 Crkva sv. Nikole i samostan 28 Zgrada Gradske straže 29 Crkva sv. Ilije 30 Crkva sv. Jurja 31 Crkva Gospe od Kaštela 32 Utvrda Forte 33 Crkva sv. Silvestra (sv. Ivana Krstitelja) 34 Crkva sv. Ivana (Nediljica) 35 Platforma Posto Zorzi 36 Prokop 37 Crkva Četrdeset mučenika 38 Gradska loža 39 Crkva sv. Dimitrija 40 Crkva sv. Frane i samostan 41 Most preko Foše

Afirmacija zadarskog poluotoka

Litografija zadarskog Narodnog trga Izvor: www.zadaretro.info

4 5

2 A 1

6 7 Maketa Zadra iz razdoblja renesanse Izvor: www.nmz.hr A Utvrda Forte 1 Bastion Grimani 2 Bastion Moro 3 Bastion della Beccaria 4 Bastion sv. Dimitrija 5 Polubastion KaĹĄtela 6 Polubastion sv. Nikole 7 Bastion sv. Jurja 8 Bastion sv. Frane 9 Bastion Citadele

20. stoljeće Početkom 20. stoljeća završavaju radovi i na važnim građevinama i komunalnim sustavima. 1901. godine završena je gradnja novog zadarskog vodovoda, a 1902. zgrada suda koja je nakon rušenja zidina i gradnje poteza kuća drastično promijenila srednjovjekovnu gradsku strukturu. U isto vrijeme započinju radovi i na Liceju sv. Dimitrija koji je projektiran i sagrađen na prostoru Citadele prema projektu bečkog arhitekta Karla Susana. Radovi su trajali od 1901. do 1906. godine. U predgrađima se grade vile i ladanjske kuće koje usprkos veličini zgrada imaju relativno male parcele. Oko 1918. godine sam grad je bio prostorno vezan isključivo za poluotok. Područja koja su od poluotoka bila fizički odvojena zidom ili morem, zbog naglašenog vojnog karaktera grada, nisu imala značajke grada, već su to bila mala naselja u blizini grada. Početkom 20. stoljeća u Zadru se pokrenula industrija, što je potaknulo doseljavanje stanovništva. Posljedica je bila fizička transformacija grada, ali ne u središtu povijesne jezgre, već na periferiji, integracijom naselja Brodarica, Voštarnica, Dražanica i Puntamika u grad. Razdoblje od 1920. do 1944., iako jako kratko u više od dvije tisuće godina povijesti i tradicije urbanog gradskog života Zadra, značajno je jer su se u tom razdoblju događale i rješavale društvene, političke, ali prije svega prostorne promjene koje su posljedice ostavile i danas. Društvena obilježja urbanog razvoja Zadra definirana su potpisivanjem Rapalskog ugovora u studenom 1920. godine i aneksijom Zadra u sastav Talijanskog Kraljevstva u siječnju 1921. To je dovelo do iseljavanja hrvatskog stanovništva i znatnog smanjenja broja stanovnika te je trebalo proći više od 20 godina da bi se broj stanovnika vratio na razinu iz 1910. Ti urbani događaji ostavili su traga i na fizičkoj gradskoj strukturi. Među najznačajnijima je jedan prostorno periferni, ali iznimno važan - dovršetak gradnje mosta preko uvale Jazine, tadašnje gradske luke. Nakon završetka gradnje mosta 1929. godine, počelo je preuređenje Calle del Conte (Ulica Jurja Barakovića) i Piazze dei Signori (Narodni trg). Probijena su vrata kroz gradske zidine kako bi se spojila s novim mostom, ali i uredile građevine uz njene granice. Tada je počelo uređenje stare građanske bolnice, gradnja nove zgrade Prirodoslovnog muzeja i komunalne palače. Tim je zahvatima gradska jezgra povezana s Voštarnicom, predgrađem koje je do tada nosilo najveću dinamiku prostornog i građevinskog, socijalnog i gospodarskog razvoja. To je bio početak i brojnih manjih radova na sanaciji komunalne infrastrukture i uređenju gradskih obala i gradske luke. Prvi u nizu zahvata bilo je djelomično rušenje bastiona Wagner, završeno početkom 30-ih godina. Taj zahvat potaknuo je radove na uređenju gradske obale i gradske luke. Nakon svih radova na obalnim, lučkim instalacijama, uslijedilo je uređenje niza ulica i trgova. Osim što je promijenjeno popločenje, moderniziran je sustav vodovoda i kanalizacije. Godine 1929. započelo je rušenje dijela zgrada oko nadbiskupijskog sklopa i crkve sv. Donata kako bi se otkrila građevna struktura koja je dotad bila skrivena unutar građevnog bloka. Posao je bio opravdan i arheološkim nalazima rimskog foruma te potrebom da se zgradi crkve, koja je služila kao muzej, osigura primjeren lapidarij u kojem bi se izlagala antička kamena plastika i skulpture. Od prvobitnog probijanja malog prolaza između dviju

Afirmacija zadarskog poluotoka

ulica i tek blagog ulaska unutar povijesne strukture, radovi su u potpunosti ogolili građevno oplošje crkve. Prezentacija zgrade bila je stvorena u obliku kakav u povijesti vjerojatno nije mogao biti viđen. Nije više bila diskretni vizualni signal, već je lišena svog povijesnog omotača, u pogledu s mora, postala gotovo jednaka po snazi volumena i robusnoj prezentaciji kulama i zidinama. Karakter prostora tog povijesnog bloka lišen je delikatnosti i vrijedne ambijentalne posebnosti, zbog prezentacije svoga najstarijeg i možda nekima i najvrednijeg elementa. Ta ideja je potencirana ratnim razaranjima koja su uslijedila nakon prvih radova na izolaciji te je tako crkva bez okolnog građevnog sklopa postala sastavni dio svih današnjih veduta. Od zahvata na ulicama i trgovima posebno su značajni oni na Piazza Dellaurana 1933. godine, na Viale Malta 1935. i iste godine na ulici Calle del Sale, gdje je uređeno monumentalno stubište na gradske zidine. Sredinom 30-ih godina započeta je gradnja na sjeverozapadnom kraju poluotoka. 1936. započeta je gradnja bloka I.N.C.I.S.-a i još jedne zgrade neposredno uz nju. 1938. cijeli je posao završen gradnjom tadašnjeg hotela Roma i stambene zgrade koja je blok zatvorila prema parku uz Campo Castello. Tim je zgradama definirana markantna građevna struktura koja i danas dominira ulaskom u zadarsku gradsku trajektnu luku. Godine 1931. započela je gradnja nove Osnovne škole Antonio Cippico na poluotoku koja je promijenila fizičku strukturu dijela grada u kojem je podignuta. Završena je 1935., kada započinje uređivanje parkovnog trga pred ulazom. 20. stoljeće - regulacijski plan iz 1939. Osim gradnji, razdoblje do 1944. obilježeno je jednim legislativnim aktom: Regulacijskim planom iz 1939. godine, koji je izrađen pod vodstvom rimskog arhitekta Paola Rossija de Paolija. Taj plan je trebao odgovoriti na ubrzani razvoj grada unutar druge četvrtine 20. st. Urbanističko reguliranje razvoja urbane strukture Zadra tijekom prvih petnaestak godina talijanske vlasti bilo je prepušteno stihiji. Radovi koji su poduzimani unutar gradskih granica bili su bez cjelovitog plana i još nisu imali nikakvo značenje u definiranju širenja same gradske strukture, već su bili puko osuvremenjivanje postojećeg urbanog korpusa i tek tehničko rješavanje nagomilanih životnih problema grada. Izgradnja grada doživjela je početkom 30-ih stanoviti zamah, koji se još više povećao polovicom tog desetljeća. Regulacijska osnova je dokument koji je za grad postao nužnost jer su razvoj i popunjavanje strukture prešli granice poluotoka i prelili se na prostore Voštarnice i Brodarice. Gradnja i cjelokupni razvoj približio se i Arbanasima, izoliranom naselju u gradskoj okolici. Godine 1939. u Rimu Regulacijski plan prezentiran je u publikaciji: ‘IL PIANO REGOLATORE DI ZARA (...)’ Publikacija je strukturirana u četiri osnovna dijela. U četvrtom je dijelu prikazan sam Regulacijski plan. Prvi problem koji se planom morao riješiti jest odnos grada Zadra spram administrativno definiranog prostora provincije i hrvatskog okruženja u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji. Rješenje je trebalo poboljšati okolne cestovne mreže i građevinsko uređenje predgrađa. Prometnicama se definirao i odnos spram regije i gradske aglomeracije udaljenijih naselja

SjeveroistoÄ?ne zidine Izvor: www.znet.hr

Pogled na utvrdu Forte Izvor: www.znet.hr

Afirmacija zadarskog poluotoka

(Bokanjac, Crno, Murvica i Casali). Druga problemska razina trebala je riješiti područja proširenja grada uokolo stare povijesne jezgre na poluotoku. Ta su područja prostor Voštarnice, Brodarice, dijela grada između utvrde Forte i Arbanasa i samih Arbanasa. Treća problemska razina bavila se povijesnom jezgrom i problemima njezine asanacije. Ti zahvati koncentrirani su na prometna rješenja, ali i na zahvate koji su tada definirani kao „oslobađanje“ najvažnijih spomenika i kao priprema za njihovu „upotrebu“. Osim globalnih pokazatelja prometnog rješavanja, jedan od prometnih elemenata je regulacija kolnog prometa obodnim prstenom kolnih ulica uokolo povijesne jezgre i transverzalama koje bi poluotok trebale presijecati na dva mjesta i tako povezivati SI i JZ obalu. Među planiranim zahvatima je i probijanje ceste koja bi preko mosta kroz uvalu Foša imala izravan spoj na tadašnju Viale Batisti. Posebno velik zahvat rušenja planom je predviđen na prostoru Piazza dell’ Erbe, koji je trebao u potpunosti zamijeniti svoj obodni građevni korpus. Projektom je planirana drastična promjena arhitekture rušenjem postojećih građevina i gradnjom novih zdanja koja bi prostoru trga pružala „dostojanstveniji karakter“. Tim se projektom predviđalo i preseljenje tadašnje zelene tržnice pod trijemove koji su trebali zatvarati cijeli južni dio trga. Zahvati rušenja planirali su se uz novu Osnovnu školu A. Cippico, uz crkvu sv. Krševana te na još nekoliko mjesta. Ti su zahvati imali za cilj formiranje ambijenata uređenih po formalnim kriterijima definiranja gradskog trga, tj. s jasnim i pravilnim fasadama i integriranim zelenilom unutar cijelog prostornog rješenja. Četvrta problemska razina obuhvaćala je realizaciju većih projekata potrebnih komunalnih zahvata, kao što su ceste i mostovi. Regulacijski plan Zadra iz 1939. godine rađen je u doba talijanske vlasti, koja je imala velik utjecaj na planiranje gradskih središta radi političke promidžbe. Tako je ovaj plan Zadru donio koncept za uređenje novog, otvorenijeg grada, unutar čijih bi novih “sunčanih” vizura pojedinačni prvorazredni spomenici bili prostorna dekoracija. Pristup gradu, posebice njegovoj povijesnoj jezgri, bio je formalan i zaokupljen prezentacijom veličine i važnosti režima u kojem je i za kojeg je izrađen. To se vidi i u rješenjima područja za proširenje grada, koja su lišena bilo kakve realne projekcije, a povode se za materijalizacijom formalnih oblika gradske strukture koji se ne vežu previše za posebnosti zadarskog okruženja. Važnost ovog plana iz 1939. godine nije u kvaliteti ponuđenih rješenja ili u novom planerskom pristupu, nego u samom činu izrade.

Pogled na zgradu sjemenište Zmajević Izvor: www.znet.hr

5 11

4 2

6 8 1

Zadarski poluotok u srednjem vijeku Izvor: D. Arbutina “Glavna obilježja urbanističkog razvoja Zadra” 1 Kneževa palača 2 Samostan sv. Krševana 3 Bastion Grimani 4 Narodni muzej 5 Teatro Verdi 6 Bastion Moro 7 Bastion sv. Roka - Park Wagner 8 Utvrda Forte 9 Gimnazija 10 Trg pet bunara 11 Zadarska katedrala 12 Rušenje zidina prema Kanalu

Teatro Verdi i crkva Gospe od Zdravlja Izvor: www.zadar.travel

Afirmacija zadarskog poluotoka

3 9

Perivoj kraljice Jelene Izvor: www.zadar.travel

Nova riva Izvor: www.villa-julian.com

Kavana braÄ&#x2021;e Bakmaz Izvor: www.zadaretro.info

Via Tommaseo, danas Ulica Zadarskog mira Izvor: www.ansichtskarten-center.de

Afirmacija zadarskog poluotoka

20. stoljeće - regulacijski plan iz 1939. Osim gradnji, razdoblje do 1944. obilježeno je jednim legislativnim aktom: Regulacijskim planom iz 1939. godine, koji je izrađen pod vodstvom rimskog arhitekta Paola Rossija de Paolija. Taj plan je trebao odgovoriti na ubrzani razvoj grada unutar druge četvrtine 20. st. Urbanističko reguliranje razvoja urbane strukture Zadra tijekom prvih petnaestak godina talijanske vlasti bilo je prepušteno stihiji. Radovi koji su poduzimani unutar gradskih granica bili su bez cjelovitog plana i još nisu imali nikakvo značenje u definiranju širenja same gradske strukture, već su bili puko osuvremenjivanje postojećeg urbanog korpusa i tek tehničko rješavanje nagomilanih životnih problema grada. Izgradnja grada doživjela je početkom 30-ih stanoviti zamah, koji se još više povećao polovicom tog desetljeća. Regulacijska osnova je dokument koji je za grad postao nužnost jer su razvoj i popunjavanje strukture prešli granice poluotoka i prelili se na prostore Voštarnice i Brodarice. Gradnja i cjelokupni razvoj približio se i Arbanasima, izoliranom naselju u gradskoj okolici. Godine 1939. u Rimu Regulacijski plan prezentiran je u publikaciji: ‘IL PIANO REGOLATORE DI ZARA (...)’ Publikacija je strukturirana u četiri osnovna dijela. U četvrtom je dijelu prikazan sam Regulacijski plan. Prvi problem koji se planom morao riješiti jest odnos grada Zadra spram administrativno definiranog prostora provincije i hrvatskog okruženja u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji. Rješenje je trebalo poboljšati

okolne cestovne mreže i građevinsko uređenje predgrađa. Prometnicama se definirao i odnos spram regije i gradske aglomeracije udaljenijih naselja (Bokanjac, Crno, Murvica i Casali). Druga problemska razina trebala je riješiti područja proširenja grada uokolo stare povijesne jezgre na poluotoku. Ta su područja prostor Voštarnice, Brodarice, dijela grada između utvrde Forte i Arbanasa i samih Arbanasa. Treća problemska razina bavila se povijesnom jezgrom i problemima njezine asanacije. Ti zahvati koncentrirani su na prometna rješenja, ali i na zahvate koji su tada definirani kao „oslobađanje“ najvažnijih spomenika i kao priprema za njihovu „upotrebu“. Osim globalnih pokazatelja prometnog rješavanja, jedan od prometnih elemenata je regulacija kolnog prometa obodnim prstenom kolnih ulica uokolo povijesne jezgre i transverzalama koje bi poluotok trebale presijecati na dva mjesta i tako povezivati SI i JZ obalu. Među planiranim zahvatima je i probijanje ceste koja bi preko mosta kroz uvalu Foša imala izravan spoj na tadašnju Viale Batisti. Posebno velik zahvat rušenja planom je predviđen na prostoru Piazza dell’ Erbe, koji je trebao u potpunosti zamijeniti svoj obodni građevni korpus. Projektom je planirana drastična promjena arhitekture rušenjem postojećih građevina i gradnjom novih zdanja koja bi prostoru trga pružala „dostojanstveniji karakter“. Tim se projektom predviđalo i preseljenje tadašnje zelene tržnice pod trijemove koji su trebali zatvarati cijeli južni dio trga. Zahvati rušenja planirali su se uz novu Osnovnu školu A. Cippico, uz crkvu sv. Krševana te na još nekoliko mjesta. Ti su zahvati imali za cilj formiranje ambijenata uređenih po formalnim kriterijima definiranja gradskog trga, tj. s jasnim i pravilnim fasadama i integriranim zelenilom unutar cijelog prostornog rješenja. Četvrta problemska razina obuhvaćala je realizaciju većih projekata potrebnih komunalnih zahvata, kao što su ceste i mostovi. Regulacijski plan Zadra iz 1939. godine rađen je u doba talijanske vlasti, koja je imala velik utjecaj na planiranje gradskih središta radi političke promidžbe. Tako je ovaj plan Zadru donio koncept za uređenje novog, otvorenijeg grada, unutar čijih bi novih “sunčanih” vizura pojedinačni prvorazredni spomenici bili prostorna dekoracija. Pristup gradu, posebice njegovoj povijesnoj jezgri, bio je formalan i zaokupljen prezentacijom veličine i važnosti režima u kojem je i za kojeg je izrađen. To se vidi i u rješenjima područja za proširenje grada, koja su lišena bilo kakve realne projekcije, a povode se za materijalizacijom formalnih oblika gradske strukture koji se ne vežu previše za posebnosti zadarskog okruženja. Važnost ovog plana iz 1939. godine nije u kvaliteti ponuđenih rješenja ili u novom planerskom pristupu, nego u samom činu izrade.

Osnovna škola Antonio Cippico Izvor: www.istriadalmaziacards.com

Piazza Dellaurana, pogled na crkvu sv. Donata, prije 1918.godine Izvor: istriadalmaziacards.com

Novi most Izvor: www.villa-julian.com

Studija prostora povijesne jezgre u regulacijskom planu Zadra Izvor: D.Arbutina “Glavna obilježja urbanističkog razvoja Zadra”

Afirmacija zadarskog poluotoka

Bombardiranje

Obnova Zadra Izvor: http://www.gradimozadar.hr/zadar/70-obnova-povijesne-jezgre-zadra-nakon-drugog-svjetskog-rata

Kontekst prije II. svjetskog rata Nakon propasti Austro-Ugarske Monarhije Zadar se našao u sklopu Kraljevine Italije kojoj pripada Rapalskim ugovorom 1920. godine. Unutar Kraljevine Italije Zadar je imao važan geopolitički, ali i strateški položaj jer je trebao poslužiti za daljnja teritorijalna širenja prema ostalim dijelovima Dalmacije. U to vrijeme hrvatsko stanovništvo, koje je dosezalo brojku od oko 8000 ljudi, uglavnom je raseljeno te su u preostaloj demografskoj strukturi, koja se sastojala od oko 23 000 stanovnika, prevladavali talijanski doseljenici iz južnih dijelova Italije, talijanski vojnici i dio stanovništva koje je u međuvremenu talijanizirano. Unatoč fizičkoj izolaciji od okolnog teritorija, grad je uspio napredovati, bio je porto franco, tj. bescarinska zona i osim totalitarnog režima, svjedočanstva ljudi govore o visokom standardu i kvaliteti života u ondašnjem Zadru.

Razglednice s motivima Zadra Izvor: http://www.dalmaziaeu.it/StoriaCitta.aspx?city=622&norender=1

Afirmacija zadarskog poluotoka

Razglednice s motivima Zadra Izvor: http://www.dalmaziaeu.it/StoriaCitta.aspx?city=622&norender=1

PoruĹĄeni Zadar Izvor: http://stare-slike-gradova.weebly.com/zadarska-382upanija.html

Afirmacija zadarskog poluotoka

Rat 1941.–44. Prvo bombardiranje Zadra dogodilo se 1941. Bombardiralo ga je jugoslavensko zrakoplovstvo, međutim bez velikih oštećenja. Nakon tog događaja započinje iseljavanje talijanskog stanovništva. Nakon što je u Italiji srušen Mussolini, 1943. u Zadar dolazi njemačka vojska koja je među ostalim trebala osigurati da Zadar ne padne u ruke Nezavisne Države Hrvatske, što je bila Pavelićeva namjera. Nakon dolaska njemačke vojske počinju saveznička bombardiranja u kojima stara jezgra Zadra potpuno stradava. Trajala su od početka studenog 1943. do 1. studenog 1944. kada partizanska vojska konačno ulazi u grad i zauzima ga.

Uzroci Budući da trajanje i intenzitet napada (godinu dana, 30-50 zračnih napada) nisu u razmjeru s veličinom i strateškom važnošću grada, brojne su teorije o uzrocima intenzivnog bombardiranja. Izbjeglo stanovništvo, esuli, tvrde da je uzrok bombardiranja želja komunističkih vlasti da unište sve tragove talijanskog karaktera grada. Druga teorija je da je uzrok tolikog uništenja ciljano bombardiranje lučkih postrojenja koja su se sva nalazila u blizini gradskog centra. Također, pretpostavlja se da je Zadar služio i kao sekundarna meta na putu bombardera prema primarnim ciljevima u Srednjoj Europi.

Bombardiranje Zadra Izvor: http://udruga-kameleon.hr/tekst/2237/

Nakon završetka rata Do trenutka ulaska partizana u Zadar 90 posto dotadašnjeg stanovništva napustilo je grad, ostalo je otprilike dvije do tri tisuće ljudi. U bombardiranjima je porušena većina gradske jezgre, uključujući Novu rivu s 12 austrougarskih palača, glavnu poštu, stambene blokove oko Foruma i Kalelarge, crkvu sv. Marije, crkvu Gospe od Zdravlja i baptisterij katedrale sv. Stošije. Najveću štetu prouzročili su požari koji su uslijedili nakon bombardiranja. Oštećeni objekti bili su opljačkani i razrušeni, kao na primjer gradsko kazalište Teatro Verdi iz 1865. godine. Od spomenutih objekata kasnije su obnovljene samo crkve. Kontekst poslijeratne obnove Zadra Gradska jezgra je gotovo potpuno razrušena, bez postojećeg stanovništva, nove političke i ideološke tendencije, poglavito u micanju svih naznaka talijanskog režima, bez obzira na to što je većina objekata postojala i prije dolaska fašizma, inkorporacija modernističkih urbanih i arhitektonskih principa u povijesnu gradsku jezgru, principa koji su bili suprotnost dotadašnjem fašističkom stereotipu — megalomanska arhitektura, neoklasični izražaj, predimenzionirani trgovi i ulice.

Obnova Zadra Izvor: http://www.gradimozadar.hr/zadar/70-obnova-povijesne-jezgre-zadra-nakon-drugog-svjetskog-rata

Afirmacija zadarskog poluotoka

ZaĹĄtita graditeljskog nasljeÄ&#x2018;a

Izvor priloga: Ministarstvo kulture - Konzervatorski ured u Zadru

Episkopalni kompleks u Zadru

Reljef s prikazom sv. Krševana - zaštitnika Zadra

Afirmacija zadarskog poluotoka

UNESCO Elaborat za uvrštavanje episkopalnog kompleksa na Popis svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a predalo je Ministarstvo kulture na čelu sa zadarskim konzervatorom Miljenkom Domijanom 2005. godine. Tri godine nakon toga službeno je potvrđeno da je UNESCO odbio zadarsku kandidaturu. Predložena zaštita obuhvaćala je ukupni prostor od tri hektara na kojima se nalaze katedrala svete Stošije, crkva svetog Donata, rimski forum s nedavno obnovljenom Poljanom pape Ivana Pavla II., pravoslavna crkva svetog Ilije, Nadbiskupska palača, Sjemenište “Vicko Zmajević”, benediktinska crkva svete Marije sa zvonikom i kapitularnom dvoranom te prostor Stalne izložbe crkvene umjetnosti. Na početku je sve izgledalo sjajno, elaborat je odlično ocijenjen, a prvi evaluator predlagao je upis svega što je u njemu navedeno. Zatim je rađeno nekoliko dorada, ali je na koncu UNESCO-ova komisija smatrala da zadarski episkopalni kompleks nema razinu za uvrštenje na Popis svjetske baštine. Pokazalo se da je hendikep zadarske kandidature u tome što je 60 posto grada srušeno u Drugom svjetskom ratu pa se za Popis nije moglo kandidirati cijelu povijesnu jezgru u kojoj je dosta novogradnje. Zbog toga se išlo na ograničeni obuhvat zaštite, a adutom se smatrala povijesna slojevitost i multikulturalnost područja te činjenica da ovo područje funkcionira u srcu živoga grada. Na ovakvu odluku utjecao je i UNESCO-ov stav da je Popis svjetske baštine eurocentričan i da se na njemu nalazi prevelik broj zaštićenih lokaliteta iz Europe. Osim toga, na relativno malom području od Poreča do Kotora sedam je zaštićenih kulturnih dobara, pa ni to nije išlo u prilog kandidaturi Zadra. UNESCO-ova je odluka o zaštiti episkopalnog kompleksa konačna, no to ne zatvara mogućnost neke nove kandidature dijela tog područja ili jednog izdvojenog kulturnog dobra. Među hrvatskim gradovima čije su kandidature propale nalazi se i Varaždin, osječka Tvrđa dva je puta vraćena, Pula je pokušavala najprije sa starom jezgrom, a zatim i s Arenom, ali nije uspjela. Što se hrvatskih gradova na Jadranu tiče, na UNESCO-ovu Popisu svjetske baštine do daljnjega će biti Poreč, Šibenik, Trogir, Split i Dubrovnik te crnogorski Kotor, a pod zaštitom su i Plitvička jezera i Starogradsko polje.

Aktualno stanje zaštite Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske javna je knjiga kulturnih dobara koju vodi Ministarstvo kulture. Sastoji se od tri liste: Liste zaštićenih kulturnih dobara, Liste kulturnih dobara nacionalnog značenja i Liste preventivno zaštićenih dobara. Registar kulturnih dobara obuhvaća i kulturna dobra stavljena pod zaštitu po propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu važećeg Zakona, a koja podliježu propisanoj reviziji. Za nepokretna kulturna dobra ne objavljuju se podaci o vlasniku, a za pokretna kulturna dobra objavljuju se podaci o tome gdje se kulturno dobro nalazi, kada je to moguće. Registar je aktivan sadržaj koji se mijenja i nadopunjuje svakodnevno s obzirom na nove postupke utvrđivanja svojstva kulturnog dobra, reviziju rješenja o zaštiti kulturnih dobara, brisanja iz Registra radi gubitka svojstava te promjene ostalih važnih podataka o dobrima.

Crkva sv. Donata - najznačajniji primjer zaštićene kulturne baštine u Zadru

Kontekst razvoja konzervatorstva u Zadru — Konzervatorska djelatnost javlja se tek u prvoj polovici 19. st. — Restauratorska djelatnost koja je u 19. st. uzela maha u sjevernoj Hrvatskoj nije se odrazila na srednje i južne dijelove Hrvatske jer Zagreb u to vrijeme na njih nije imao nikakva utjecaja — Austrougarska vlast gradila je u povijesnim stilovima, ali se zbog skupoće zahvata nije odvažila na restauracije (npr. dalmatinskih katedrala) — U počecima konzervatorstva javila su se dva ključna problema na nacionalnoj razini: problem Kaptola i problem Dioklecijanove palače — 1856. godine počasni konzervator Habsburške krune u Zadru — Don Frane Bulić i dr. Ljubo Karaman proputovali cijelo dalmatinsko područje i snimili sve važnije spomenike

Javno objavljeni Registar sadrži sljedeće podatke iz baze — naziv kulturnoga dobra — oznaku liste na koju je kulturno dobro upisano — registarski redni broj kulturnoga dobra — oznaku vrste kulturnoga dobra (nepokretno, pokretno, nematerijalno kulturno dobro) — klasifikaciju kulturnoga dobra (prema čl. 8. Pravilnika o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara RH) — smještaj kulturnoga dobra (adresa, općina/grad, županija)

naselje,

— autora/autore kulturnog dobra — vrijeme nastanka (datacija) — nadležni konzervatorski odjel — sažeti opis kulturnog dobra — fotografiju kulturnog dobra.

Problemi konzervatorske djelatnosti u Zadru — Oskudnost relevantne literature važne za obnovu Zadra

Prema pravnom statusu Grad Zadar raspolaže sljedećim kulturnim dobrima

— Razaranja u križarskim ratovima, I. i II. svjetskom ratu i Domovinskom ratu

— kulturno dobro od nacionalnog značenja - 0

— Povremena ugroženost urbanog kontinuiteta grada

— preventivno zaštićeno kulturno dobro 3 nepokretna kulturna dobra, ukupno 25 kulturnih dobara

— Ideološko uklanjanja “fašističkih” slojeva arhitekture

— zaštićeno kulturno dobro - 43 nepokretna kulturna dobra, ukupno 99 kulturnih dobara

— Slijepo provođenje načela moderne arhitekture (potaknuto političkim odlukama) — Razilaženje struke i javnosti u razmišljanjima o očuvanju baštine (scenarijska obnova vs. suvremena zaštita)

Afirmacija zadarskog poluotoka

* crkva sv. Donata - najznačajniji primjer zaštićene kulturne baštine u Zadru

Postojeća konzervatorska studija Povijesna jezgra grada Zadra posebno je zaštićena i upisana u Registar nepokretnih dobara Republike Hrvatske. Granica povijesne jezgre je Ulica Marka Marulića, Obala kneza Branimira, Ulica oko Vrulja i Obala kneza Trpimira. Zaštićen je i okolni morski pojas u širini do 1000 m u more. Prostor povijesne jezgre podijeljen je na 9 zona koje su posebno obrađene. Naselje Liburna u 1. st. pr. Kr. postaje rimska kolonija Iader. Antički raster grada sačuvao se do danas. Glavna uzdužna i glavna poprečna ulica zatvaraju prostor gradskog trga - foruma. U ranokršćansko je doba izgrađen episkopalni kompleks s katedralom, baptisterijem i episkopijem, crkva sv. Donata najvredniji je primjer predromaničkog graditeljstva u nas. Iz razdoblja renesanse su gradske zidine. 60 posto povijesne jezgre srušeno je u II. svjetskom ratu.

Opće konzervatorske smjernice Graditeljsko naslijeđe grada i prigradskih prostora treba čuvati i revalorizirati, revitalizirati i promicati kulturnopovijesne vrijednosti. Baština je značajan resurs zadarskih potencijala te je kao takvu treba uključiti u ekonomske i društvene tokove. Svi registrirani i evidentirani kulturno-povijesni spomenici zaštićeni su na osnovi Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara RH te je za sve zahvate potrebno ishoditi posebne uvjete i rješenje o prethodnom odobrenju za izvođenje radova Ministarstva kulture - Konzervatorskog odjela u Zadru. Posebno je značajan povijesni grad na poluotoku, središte društvenog i privrednog života. Vizure na povijesni grad, s kopna i s mora, treba čuvati, a nove gradnje oblicima i visinom trebaju biti primjerene prirodnom okolišu i morfologiji urbanog naslijeđa. Preporučuje se ograničiti promet u povijesnoj jezgri ili ga potpuno ukinuti. Arheološke lokalitete treba istražiti i dokumentirati, značajne nalaze konzervirati i prezentirati te sačuvati od nove gradnje gdje god je to moguće. Za sve zahvate unutar zaštićene povijesne jezgre potrebno je ishoditi posebne uvjete i rješenje o prethodnom odobrenju za izvođenje radova Ministarstva kulture - Konzervatorskog odjela u Zadru. U ovoj konzervatorskoj podlozi prostor povijesne jezgre podijeljen je na 9 zona koje su posebno obrađene.

Granica zaštićene povjesne jezgre Zadra Izvor: Ministarstvo kulture - Konzervatorski ured u Zadru

Kulturno-povijesna cjelina grada Zadra Oznaka dobra: Z-3409 Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro — kulturno - povijesna cjelina Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina Zaštita UNESCO-a: ne

Afirmacija zadarskog poluotoka

1. Citadela Oznaka dobra: Z-764 Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Klasifikacija: profana graditeljska baština Zaštita UNESCO-a: ne Smještaj Adresa: Foša - Ulica R. Boškovića - Obala P. Krešimira

2 19 1

2. Crkva Gospe od Kaštela (Gospe od Zdravlja) Oznaka dobra: Z-763 Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Klasifikacija: sakralna graditeljska baština Zaštita UNESCO-a: ne Smještaj Adresa: Perivoj Gospe od Zdravlja

5 6 11

3 1

14 21

13 9

17 22 12

25 9

10 20 24 4

3. Crkva sv. Andrije i sv. Petra Starog Oznaka dobra: Z-739 Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Klasifikacija: sakralna graditeljska baština Zaštita UNESCO-a: ne Smještaj Adresa: 4. Crkva sv. Dominika i ostaci samostana Oznaka dobra: Z-743 Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština Zaštita UNESCO-a: ne Smještaj Adresa: Ulica Špire Brusine 5. Crkva sv. Frane i Samostan franjevaca Oznaka dobra: Z-742 Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština Zaštita UNESCO-a: ne Smještaj Adresa: Trg sv. Frane 001

Nepokretna kulturna baština na poluotoku 1. Citadela 2. Crkva Gospe od Kaštela (Gospe od Zdravlja) 3. Crkva sv. Andrije i sv. Petra Starog 4. Crkva sv. Dominika i ostaci samostana 5. Crkva sv. Frane i Samostan franjevaca 6. Crkva sv. Ilije i zgrada uz nju 7. Crkva sv. Krševana 8. Crkva sv. Marije i Samostan benediktinki 9. Crkva sv. Mihovila i Samostan franjevaca 10. Crkva sv. Šimuna 11. Episkopalni kompleks 12. Gradska loža 13. Gradska straža 14. Kompleks stare bolnice 15. Kompleks ženskog odgajališta sv. Dimitrija 16. Ostaci crkve Stomorica (S. Maria de Pusterla) 17. Ostaci crkve sv. Lovre 18. Ostaci crkve sv. Tome 19. Ostaci Samostana sv. Nikole s crkvom i zvonikom 20. Palača Borelli 21. Palača Fozze 22. Palača Ghirardini 23. Palača Grisogono 24. Palača Nassis 25. Palača Petrizio 26. Providurova i Kneževa palača 27. Veliki arsenal

6. Crkva sv. Ilije i zgrada uz nju Oznaka dobra: Z-762 Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Klasifikacija: sakralna graditeljska baština Zaštita UNESCO-a: ne Smještaj Adresa: Trg serdara Stojana Jankovića 7. Crkva sv. Krševana Oznaka dobra: Z-761 Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Klasifikacija: sakralna graditeljska baština Zaštita UNESCO-a: ne Smještaj Adresa: Trg sv. Krševana 8. Crkva sv. Marije i Samostan benediktinki Oznaka dobra: Z-741 Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština Zaštita UNESCO-a: ne Smještaj Adresa: Ulica Madijevaca bb 9. Crkva sv. Mihovila i Samostan franjevaca Oznaka dobra: Z-740 Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština Zaštita UNESCO-a: ne Smještaj Adresa: Ulica Mihovila Klaića 011

Afirmacija zadarskog poluotoka

10. Crkva sv. Šimuna Oznaka dobra: Z-760 Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Klasifikacija: sakralna graditeljska baština Zaštita UNESCO-a: ne Smještaj Adresa: Poljana Šime Budicina

19. Ostaci Samostana sv. Nikole s crkvom i zvonikom Oznaka dobra: Z-1337 Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština Zaštita UNESCO-a: ne Smještaj Adresa: Trg svetog Frane

11. Episkopalni kompleks Oznaka dobra: Z-759 Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština Zaštita UNESCO-a: ne Smještaj Adresa: Forum

20. Palača Borelli Oznaka dobra: Z-748 Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Klasifikacija: profana graditeljska baština Zaštita UNESCO-a: ne Smještaj Adresa: Špire Brusine 009

12. Gradska loža Oznaka dobra: Z-758 Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Klasifikacija: profana graditeljska baština Zaštita UNESCO-a: ne Smještaj Adresa: Narodni trg

21. Palača Fozze Oznaka dobra: Z-747 Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Klasifikacija: profana graditeljska baština Zaštita UNESCO-a: ne Smještaj Adresa: Ulica Borelli

13. Gradska straža Oznaka dobra: Z-757 Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Klasifikacija: profana graditeljska baština Zaštita UNESCO-a: ne Smještaj Adresa: Narodni trg

22. Palača Ghirardini Oznaka dobra: Z-737 Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Klasifikacija: profana graditeljska baština Zaštita UNESCO-a: ne Smještaj Adresa: Ulica don Ive Prodana 001

14. Kompleks stare bolnice Oznaka dobra: Z-755 Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Klasifikacija: profana graditeljska baština Zaštita UNESCO-a: ne Smještaj Adresa: -

23. Palača Grisogono Oznaka dobra: Z-746 Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Klasifikacija: profana graditeljska baština Zaštita UNESCO-a: ne Smještaj Adresa: Ilije Smiljanića 003

15. Kompleks ženskog odgajališta sv. Dimitrija Oznaka dobra: Z-754 Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština Zaštita UNESCO-a: ne Smještaj Adresa: Obala Petra Krešimira IV.

24. Palača Nassis Oznaka dobra: Z-745 Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Klasifikacija: profana graditeljska baština Zaštita UNESCO-a: ne Smještaj Adresa: Špire Brusine 011

16. Ostaci crkve Stomorica (S. Maria de Pusterla) Oznaka dobra: Z-753 Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Klasifikacija: arheološka baština Zaštita UNESCO-a: ne Smještaj Adresa: -

25. Palača Petrizio Oznaka dobra: Z-744 Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Klasifikacija: profana graditeljska baština Zaštita UNESCO-a: ne Smještaj Adresa: Ulica don Ive Prodana 007

17. Ostaci crkve sv. Lovre Oznaka dobra: Z-751 Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Klasifikacija: arheološka baština Zaštita UNESCO-a: ne Smještaj Adresa: -

26. Providurova i Kneževa palača Oznaka dobra: P-4294 Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Klasifikacija: profana graditeljska baština Zaštita UNESCO-a: ne Smještaj Adresa: -

18. Ostaci crkve sv. Tome Oznaka dobra: Z-749 Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Klasifikacija: ostalo Zaštita UNESCO-a: ne Smještaj Adresa: Trg sv. Krševana

27. Veliki arsenal Oznaka dobra: Z-738 Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Vrsta: nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Klasifikacija: profana graditeljska baština Zaštita UNESCO-a: ne Smještaj Adresa: -

Izvadak iz konzervatorske studije

Legenda Granica povijesne jezgre Zadra Granice konzervatorskih obuhvata (A-I) Granice urbanističkih obuhvata Ambijentalna vrijednost Spomenička vrijednost Neutralno Narušavajuće

Afirmacija zadarskog poluotoka

ZONA A

C G

F B

E A

I H

6.0

1.0

2.0 3.0

4.0 5.0

6.0 7.0

8.0

3.0 9.0

2.0 0 3.

7.0 8.0

4.0 5.0 6.0

3.0

4.0

10.0 9.0 5.0

Legenda Granica povijesne

jezgre Zadra

Granice konzervatorskih obuhvata (A-I)

ZONA B

Opće konzervatorske smjernice Povijesna jezgra grada Zadra posebno je zaštićena i upisana u Registar nepokretnih dobara Republike Hrvatske. Graditeljsko naslijeđe grada i prigradskih prostora treba čuvati i revalorizirati, revitalizirati i promicati kulturno-povijesne vrijednosti. Baština je značajan resurs zadarskih potencijala te je kao takvu treba uključiti u ekonomske i društvene tokove. Svi registrirani i evidentirani kulturno-povijesni spomenici zaštićeni su na osnovi Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara RH te je za sve zahvate potrebno ishoditi posebne uvjete i rješenje o prethodnom odobrenju za izvođenje radova Ministarstva kulture - Konzervatorskog odjela u Zadru. Posebno je značajan povijesni grad na poluotoku, sredite društvenog i privrednog života. Vizure na povijesni grad, s kopna i s mora, treba čuvati, a nove gradnje oblicima i visinom trebaju biti primjerene prirodnom okolišu i morfologiji urbanog naslijeđa. Preporučuje se ograničiti promet u povijesnoj jezgri ili ga potpuno ukinuti. Arheološke lokalitete treba istražiti i dokumentirati, značajne nalaze konzervirati i prezentirati te sačuvati od nove gradnje gdje god je to moguće. Za sve zahvate unutar zaštićene povijesne jezgre potrebno je ishoditi posebne uvjete i rješenje o prethodnom odobrenju za izvođenje radova Ministarstva kulture - Konzervatorskog odjela u Zadru. U ovoj konzervatorskoj podlozi prostor povijesne jezgre podijeljen je na 9 zona koje su posebno obrađene.

ZONA C

Sadržaj postojeće konzervatorske studije Svaka od izdvojenih zona zasebno je tekstualno i grafički obrađena prema sljedećim parametrima: — Kulturno dobro od nacionalnog značenja: 0

Legenda Spomenička vrijednost Ambijentalna vrijednost Neutralno Narušavajuće

Afirmacija zadarskog poluotoka

— Preventivno zaštićeno kulturno dobro: 3 nepokretna kulturna dobra, ukupno 25 kulturnih dobara — Zaštićeno kulturno dobro: 43 nepokretna kulturna dobra, ukupno 99 kulturnih dobara * Crkva sv. Donata je najznačajniji primjer zaštićene kulturne baštine u Zadru

Analiza prostorno planske dokumentacije

GUP Zadra 1972. god. Izvor: http://www.grad-zadar.hr/plan/prostorni-plan-uredenja-grada-zadra-5.html

Regulacijski plan Zadra iz 1939. godine Izvor: Dražen Arbutina, Prostor 30 9 [2001] 1[21]

Regulatorna osnova Zadra, 1945./6., M. Kovačević, Z. Strižić, B. Rašica Izvor: Arhitektura br. 1, 1947.

Razdoblje prije 2. svjetskog rata Nakon stagnacije Zadra od ponovnoga dolaska pod talijansku vlast 1918. godine, 30-ih godina 20. stoljeća u gradu se postupno pokreće razvoj, uvode se nove djelatnosti i sadržaji, dolazi do transformacije industrijske proizvodnje, a sve to zahtijeva planski koncept razvoja grada kako bi se osigurali prostorni, prometni i infrastrukturni uvjeti. Istodobno intenzivnije naseljavanje povijesne jezgre, uz uvođenje novih funkcija i neprimjerene graditeljske aktivnosti na jugozapadnome “pročelju” poluotoka, dovodi do gubitka temeljnih kvaliteta urbanoga središta.

Razdoblje neposredno nakon 2. svj. rata Drugi svjetski rat ostavio je neizbrisiv trag, kako na arhitektonskoj tako i na demografskoj slici grada. Ukupno 72 puta bombardiran, Zadar je iz rata izišao s dubokim ozljedama urbanoga tkiva. Osobito je stradao poluotok - oko 80 posto građevnoga fonda bilo je porušeno. Pukim su slučajem sačuvani gotovo svi vrijedni kulturno-povijesni objekti, dok su gradske ulice bile zakrčene ruševnim materijalom, a luka puna oštećenih i potopljenih brodova. Prije rata oko 30 000 stanovnika živjelo je većim dijelom u zgusnutoj izgradnji na relativno maloj površini poluotoka. Nakon rata u gradu je bilo samo oko 6000 stanovnika, a na poluotoku 200-tinjak ljudi. Regulacijskim planom nisu prepoznate i unaprijeđene navedene vrijednosti, niti plan u skladu sa suvremenim modernističkim nastojanjima predlaže funkcionalan pristup organizaciji gradske strukture. Neprimjerenim monumentalističkim pristupom planirano je stvaranje većih prostora, “oslobađanje” reprezentativnih građevina, forsiranje aksijalnosti i simetrije, ali bez zadiranja u bit problema, niti pristupajući temi rekonstrukcije grada s pozicija aktualne urbanističke misli. Prostorno rješenje samog poluotoka demonstracija je pragmatične primjene aktualnih promišljanja o gradu (Le Corbusier, CIAM). Plan je, doduše, zadržao antički ulični raster, ali s potpuno novom strukturom (osigurava prozračivanje, insolaciju, zelenilo itd. ), lišenom svake bliskosti s prostorom na kojemu se planira, bez identiteta, bez prepoznatljive zadarske slike i fizionomije, bez kontinuiteta s njegovom drevnom urbanošću.

Razdoblje 50-ih: oporavak Nakon bombardiranja grada i sagledavanja pretrpljene štete, trebalo se upustiti u rekonstrukciju i sanaciju grada, kao i izgradnju prostora za život ljudi koji su se nakon bombardiranja počeli doseljavati. Demografski presjek stanovništva bio je potpuno drukčiji od onog prije rata, s obzirom na velik odljev talijanskog stanovništva zbog bombardiranja. Navedeni događaji u Zadru, potreba artikuliranja metode urbane obnove povijesnih cjelina i stvaranje “predloška” od šireg interesa, potaknuli su Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti na organizacije i provedbe Natječaja za idejnu regulacijsku osnovu teritorija grada Zadra na poluotoku. Regulacijski plan Zadra iz 1939. godine Izvor: Dražen Arbutina, Prostor 30 9[2001] 1[21]

Afirmacija zadarskog poluotoka

Regulacijska osnova Zadra Godine 1955. arhitekt Bruno Milić dovršio je izradu Plana regulacije povijesne jezgre koji se temeljio na njegovu prvonagrađenom radu i kvalitetnim prijedlozima iz svih etapa provedbe natječaja. Planom je iščitana i na suvremeni način interpretirana urbana matrica Zadra, sačuvani njegovi povijesni fizionomijski elementi i zadovoljeni svi urbanistički zahtjevi. Bez obzira na pravni status plana (nije službeno usvojen), njime je zacrtana rekonstrukcija i daljnji razvoj povijesne jezgre Zadra te je on referentni okvir brojnih intervencija na poluotoku i ugrađuje se u prostorne planove gradske aglomeracije koji su nakon njega slijedili. Izvedeno prometno rješenje, ulični raster, obalni potezi, “komorni” formati trgova uza sakralne komplekse, brojne arhitektonske intervencije rezultat su navedenoga plana. Propozicije i mjerilo definirano planom bili su, a bit će i ubuduće, ulazni podaci za urbanističko-arhitektonske natječaje i rješenja nedefiniranih prostora (Forum).

Razdoblje 60-ih i 70-ih: postupni rast Neposredno nakon rata Zadar je bio na posljednjem mjestu po broju stanovnika među većim primorskim gradovima. Međutim, upravo u poslijeratnom razdoblju Zadar bilježi značajniji gospodarski i demografski napredak. Jedan od prvih i najvažnijih ciljeva u poslijeratnom razdoblju bila je obnova razrušenoga grada, posebice poluotoka koji je najviše stradao. Osim sanacije i izgradnje stambenog fonda, pristupilo se i obnovi tvorničkih pogona, čime grad počinje postupno oživljavati. Međutim, prvih desetak godina nakon rata broj stanovnika sporo se povećavao i grad još uvijek nije dostigao predratnu veličinu.

Razdoblje 70-ih i 80-ih: gospodarski i demografski uspon Tijekom 1970-ih i 1980-ih godina Zadar doživljava snažan demografski i gospodarski rast. Industrijalizacija i s tim u vezi intenzivniji gospodarski razvoj grada omogućio je otvaranje novih radnih mjesta i potaknuo doseljavanje u grad. Otvorene su mnoge tvornice, gradnjom Jadranske turističke ceste, aerodroma u Zemuniku te željezničke pruge do Zadra omogućen je značajniji razvoj turizma. Zbog intenzivnog porasta broja stanovnika dolazi i do promjene u rasporedu i gustoći naseljenosti; u centralnim dijelovima grada dolazi do zasićenja i promjene funkcije samog poluotoka, dok se u ostalim dijelovima grada povećava broj stanovnika.

Urbanistički plan – pretkoncepcija generalni urbanistički plan Zavod za urbanizam Zadar Doseljavanje stanovnika tijekom 60-ih godina 20. stoljeća promijenilo je demografsku sliku grada - stanovništvo doseljavano tada bilo je uglavnom ruralno. Prostorne implikacije demografske eksplozije nakon 1971. godine su dramatične. Novopridošlo, pretežno ruralno stanovništvo donijelo je svoj način života, svoje običaje, svoje kulturološko i socijalno naslijeđe, pa i nakupine “divljih” kuća posebno su uočljive uz gradske prometnice.

GUP Zadra iz 1998. godine Izvor: http://www.grad-zadar.hr/plan/prostorniplan-uredenja-grada-zadra-5.html

GUP Zadra iz 1989. godine Izvor: Zavod za prostorno uređenje Zadar

U širem području Benkovačke ulice i kasnije izgrađenom “ulaznom bulevaru” nalaze se najstarija bespravno sagrađena naselja. Nastale probleme trebalo je sanirati, što je i učinjeno ovim prostornim planom. Okolica Zadra pretežito je stambenog karaktera, dok je sam poluotok, uz parkovne zelene površine, okarakteriziran kao “podcentar”.

Provedbeni urbanistički plan, Zavod za urbanizam Zadar Plan načinjen 1989. godine provedbeni je urbanistički plan, koji detaljno popisuje i razlaže urbanističke pokazatelje grada. Prostor poluotoka analiziran je i sukladno predviđenim gospodarskim i demografskim oscilacijama napravljen je plan. Većim dijelom je prostor poluotoka stambene namjene, ali se već tada vidi određeno povećanje postotka poslovne i uslužne namjene na poluotoku u odnosu na prijašnje planove. Poluotok tada, zbog razvoja okolnih naselja, počinje bilježiti pad stambene namjene, što se očituje u organizaciji prometa, strukturi ugostiteljskih i poslovnih obrta na poluotoku.

GUP Zadra iz 1998. godine Izvor: http://www.grad-zadar.hr/plan/prostorni-plan-uredenja-grada-zadra-5.html

Razdoblje 90-ih: domovinski rat i oporavak Budući da je Zadar bio značajno vojno središte, iz grada se iselio određeni broj vojnih djelatnika, većinom srpske nacionalnosti, ali i općenito se iselio određeni broj Srba. U isto vrijeme, doseljen je određeni broj stanovnika iz okolice, drugih gradova i općina u županiji te iz Bosne i Hercegovine. Rezultati novijih gospodarskih i demografskih kretanja vidljivi su i u promjeni fizionomije dijelova grada. Došlo je do povećane gradnje stambenih objekata u rubnim dijelovima grada (Diklo, Novi Bokanjac, Dračevac, Smiljevac), a često i do ilegalne gradnje. Na taj način stvorene su nove gradske četvrti, a propašću industrije u gradu došlo je i do restrukturiranja gospodarstva i povećanja uslužno-trgovačke djelatnosti u centru i na rubovima grada. Nekoliko godina intenzivno su se gradili stambeni objekti te trgovački i poslovni centri.

Generalni urbanistički plan Zadra (GUP Grada Zadra), izrađen 1991., usvojen 1992., izradili su: Urbanistički institut Hrvatske (autori: A. Bašić,i I.Čizmek) i Zavod za urbanizam Zadar (odgovorni planeri te: T. Valerijev, N. Kozulić). GUP Zadra usvojen je 1992. s ciljem provedbe skladnog i svrsishodnog prostornog razvoja grada. Prostor obuhvata plana definiran je na temelju već prije utvrđenih gradskih zona i manji je od obuhvata GUP-a iz 1974. godine budući da je isključeno naselje Bibinje te određeni broj slobodnih prostora oko grada. Ukupna je bruto površina definiranog gradskog teritorija 2550 hektara. Vrednujući temeljne značajke prostora izražene u povijesnom razvoju gradske strukture, GUP Zadra je akceptirao osnovnu namjenu površina i mrežu prometnih tokova grada te glavne infrastrukturne pravce. Prometni sustav definiran je primarnom gradskom mrežom sa zadaćom povezivanja glavnih prostornih cjelina grada. Koncepcija cestovnog prometa temelji se na užem, srednjem i vanjskom gradskom prstenu te

Afirmacija zadarskog poluotoka

radijalnim pravcima čije je ishodište centralna gradska zona, odnosno unutarnji prsten. Pomorski promet dopunjava se terminalom u zoni Gaženica za sve vrste plovila osim lokalne putničke flote. Plan se prema poluotoku odnosi na sljedeći način: integracija stare gradske jezgre kao središnje točke interesa i uspostava njene urbane funkcije u kompleksu organizacije cijelog grada, sistematizacija urbane forme grada prevladavanjem amorfnih i nesređenih struktura, respektiranje povijesnog naslijeđa – urbane i graditeljske baštine (centurijacija, blokovi i dr.), koncentrično širenje centralnih funkcija od jezgre prema perimetru, reformiranje gradske obalne esplanade: Poluotok – Kolovare (centralna kupališna zona grada).

Izmjene i dopune GUP-a Grada Zadra, 1998. Izradio: ACES, Poduzeće za arhitekturu, građevinu i geodeziju, Zadar, Odgovorni planer: Željko Predovan. Izmjenama i dopunama GUP-a 1998. godine definirane su promjene na pojedinim grafičkim prilozima i korekcije provedbenih odredbi sukladno nastalim izmjenama u grafičkim prilozima. Najznačajnije promjene nastale su na Planu namjene površina i Planu zona komunalnog urbaniteta s režimima uređivanja prostora. Osnovna razlika u izmjenama i dopunama GUP-a u odnosu na postavke GUP-a je u utvrđivanju potrebe izrade detaljnih planova prostornog uređenja, programskih skica ili stručnih podloga za pojedine zone unutar grada ovisno o planiranim sadržajima, izgrađenosti i zonama urbaniteta. Rezultat toga je obveza izrade detaljnog plana za široki urbani pojas, poglavito za zone manjeg komunalnog urbaniteta i niže gustoće stanovanja, dok je istovremeno za središnja gradska područja, prostore centralnih gradskih funkcija i zaštićenu povijesnu jezgru gradnja omogućena temeljem stručne podloge ili samo programske skice. Na taj je način stvorena inverzna situacija koja nalaže jaču kontrolu urbanog razvoja na prostoru manjeg urbanog intenzitete i značenja.

Zadar 21. stoljeća Suvremena gospodarska i demografska kretanja odražavaju se i na promjenu fizionomije grada. Centar grada (Poluotok) sve više dobiva poslovnu ulogu, dok njegova stambena funkcija sve više slabi. Nasuprot tomu, u rubnim dijelovima grada (Diklo, Novi Bokanjac, Dračevac, Smiljevac) intenzivira se stambena gradnja. Restrukturiranje gospodarstva, odnosno tranzicija iz socijalističke planske privrede u sustav tržišne ekonomije te propast industrije u gradu utjecali su na funkcionalno preusmjeravanje grada. Stvaranje potrošačkog društva i ulazak stranog kapitala bili su poticaj za otvaranje brojnih uslužnotrgovačkih djelatnosti (posebice hipermarketa u stranom vlasništvu, npr. Billa, Mercator, Kaufland itd.). Navedena povećana ponuda rezultat je povećane potražnje. Na daljnji gospodarski, ali i demografski razvoj značajno će utjecati nova autocesta kojom je grad dobio na atraktivnosti. U prilog tomu idu i cijene nekretnina koje su u posljednjih godinu i pol znatno porasle. Zasad unutar grada postoji dovoljno prostora za stambenu gradnju, ali povećanjem broja stanovnika zasigurno će u dogledno vrijeme doći do pojačane suburbanizacije.

Prostorni plan uređenja Grada Zadra Prostorni plan općine Zadar temeljni je prostorno-planski dokument, izrađen 1978. godine, a obuhvaća plansko razdoblje do 2000. godine. Plan je izrađen u posve drugom društveno-gospodarskom i geopolitičkom okruženju, što je izravno ili neizravno utjecalo i na planske postavke. OPP utvrđuje, također, probleme i ograničavajuće činitelje razvoja te predlaže mjere za što brži, ravnomjerniji i skladniji razvoj cijele općine, zaštitu i unapređenje okoline. Sukladno tome planom su utvrđene komparativne prednosti i prioritetni pravci razvoja u općini. S tim u vezi definirana je namjena površina i način korištenja prostora. Građevinska područja naselja i turističkih zona određena su naknadnom dopunom 1984. godine. Plan, odnosno njegovi dijelovi, ostaje na snazi sve do donošenja prostornih planova svih novonastalih općina koje su pripadale bivšoj općini Zadar. Prostor poluotoka ovim je planom pretežito stambene namjene, uz pojas rive koji je namjene R3- kupalište. Predviđen je nastavak rive u smjeru Arbanasa, a promet se odvija obodno, sjevernom obalom poluotoka. Plan je doživio nekoliko izmjena i dopuna, 2008. i 2011. godine zbog uključivanja ili isključivanja pojedinih općina iz sastava grada Zadra, a promjena u odnosu na prostor poluotoka gotovo ne postoji.

DPU uređenja zapadnog dijela poluotoka Zadra iz 2002. godine Planovi koje je potrebno donijeti: - 43 Urbanistički plan - 44 Urbanistički plan - 45 Urbanistički plan Vladimira Nazora - 46 Urbanistički plan na poluotoku - 47 Urbanistički plan “Foša-Kolovare”

uređenja uvale Jazine uređenja zone Ravnice uređenja Parka uređenja područja Nove rive uređenja područja

GUP Zadra iz 1998. godine Izvor: http://www.grad-zadar.hr/plan/prostorni-plan-uredenja-grada-zadra-5.html

Analiza prometa

Javni gradski prijevoz Izvor: http://www.liburnija-zadar.hr/karta/index.php

Afirmacija zadarskog poluotoka

Analiza kolnog prometa, širi kontekst Izvor podloge: google earth

Analiza zračnog prometa, širi kontekst Izvor podloge: google earth

Analiza pomorskog prometa, širi kontekst Izvor podloge: google earth

Kolni promet

Zračni promet

Pomorski promet

Zračne luke: Zračna luka Zadar - Zemunik

Luke za javni promet međunarodnog interesa za RH

Autocesta A1 - Zagreb (čvorište Lučko, A3) – Karlovac – Bosiljevo – Split – Ploče – Opuzen – granica Republike Bosne i Hercegovine – Dubrovnik - Planirana ukupna duljina ove autoceste je 550 km, a do danas je izgrađeno i u prometu 456 km (gradnja je započela 1970. godine). - Pristup gradu Zadru moguć je s dva izlaza (Zadar 1 i Zadar 2), čija međusobna je udaljenost 8,9 km. Državna cesta D8 - G. P. Pasjak (gr. R. Slovenije) – Šapjane – Rijeka – Zadar – Split – G. P. Klek (gr. BiH) – G. P. Zaton Doli (gr. BiH) – Dubrovnik – G. P. Karasovići (gr. Crne Gore) - Ukupna dužina ove ceste je 643,1 km. Poznata je i pod imenom Jadranska magistrala i jedna je od glavnih državnih cesta koja povezuju sjeverni i južni Jadran. Europska cesta E71 - Košice (Slovačka) – Budimpešta (Mađarska) – Zagreb (Hrvatska) – Bihać (BiH) – Split (Hrvatska) - Ukupna dužina ove ceste je 1016 km i uglavnom se sastoji od autocesta, ali i običnih cesta s dva traka. Od 1970-ih se polako počinje modernizirati i dvotračne ceste se unapređuju na standard autocesta.

- Domaći promet: Iz Zračne luke Zadar postoje svakodnevni letovi za Zagreb i Pulu tijekom cijele godine. - Međunarodni promet: Zadar je zračnim putem povezan s gotovo svim većim europskim gradovima (Oslo, Stockholm, Göteborg, Gdanjsk, Poznanj, Varšava, Düsseldorf, Frankfurt, Stuttgart, München, Karlsruhe, Zürich, Köln, Pariz, London, Dublin, Marseille, Manchester). Letovi su uglavnom niskobudžetnim aviokompanijama (Ryanair, Germanwings, InterSky...).

- Republika Hrvatska ima 6 luka otvorenih za javni promet od osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za RH u gradovima: Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik. - Putničko-trajektna luka Zadar – Grad smještena je u samoj jezgri grada na vrlo skučenom prostoru, dužina je obale oko 900 m, na kojem se odvijao do sredine 2014. putnički promet od oko 2,7 milijuna putnika i 350 tisuća vozila sa stalnim trendom rasta od 8% godišnje. - Zadar je međunarodnom linijom Zadar - Ancona svakodnevno povezan s Italijom (broj polazaka u sezoni se udvostručuje). - Luka Zadar je povezana autocestom A1 Zadar – tunel Sveti Rok – Bosiljevo – Zagreb te iz Zagreba sa svim susjednim europskim državama. Zračna luka Zadar udaljena je 13,8 km od centra (zračna udaljenost 9,7 km), a grad je s unutrašnjošću Hrvatske povezan i dvjema željezničkim prugama, Ličkom (Zadar – Knin – Gospić – Karlovac – Zagreb) i Unskom (Zadar – Knin – Bihać – Sisak – Zagreb).

Položaj poluotoka u odnosu na važna prometna čvorišta - udaljenosti: Poluotok – Autobusni i Željeznički kolodvor Zadar - zračna linija 2,05 km - stvarna udaljenost 2,40 km (5 min vožnje) Poluotok – Planirana nova Luka Gaženica - zračna linija 4,11 km - stvarna udaljenost 4,30 km (8 min vožnje) Poluotok – Zračna luka Zadar – Zemunik - zračna linija 9,70 km - stvarna udaljenost 13,80 km (20 min vožnje)

Položaj poluotoka u odnosu na važna prometna čvorišta Izvor podloge: google earth

Autobusni i Željeznički kolodvor Zadar Zadar je autobusnim linijama povezan sa svim gradovima u Hrvatskoj, dok je međunarodnim linijama povezan samo s nekim od europskih zemalja (Austrija, Bosna i Hercegovina, Srbija). S autobusnog kolodvora kreću i sve linije javnog gradskog prijevoza. Željeznički kolodvor nalazi se uz autobusni, a kroz Zadar prolaze dvije željezničke pruge, Lička (Zadar – Knin – Gospić – Karlovac – Zagreb) i Unska (Zadar – Knin – Bihać – Sisak – Zagreb).

Zračna luka Zadar - Zemunik Zračna luka Zadar Zemunik s gradom je povezana i javnim gradskim prijevozom. Autobusi iz Zadra polaze sat vremena prije početka leta s Liburnske obale, kod Lančanih vrata. Stajalište autobusa u Zračnoj luci nalazi se uza sam ulaz (izlaz) u glavnu zgradu. Osim toga, otvoreno je i parkiralište s 577 parkirnih mjesta. Prosječno je zaposleno 107 ljudi. U Zračnoj luci Zadar sagrađen je novi G&B Aviation Terminal za prijam poslovne avijacije. To je jedini takav terminal u Hrvatskoj izgrađen i uređen prema najnovijim modernim standardima, pružajući putnicima i članovima posade luksuzan boravak. Sagrađen je kao zgrada s dva kata. U prizemlju se nalazi prostor za prijam putnika s cafe barom te prostorijama za opuštanje i osvježenje. Na katu se nalaze tri apartmana za odmor posada ili putnika.

Afirmacija zadarskog poluotoka

Prometna studija (2002.) Izradu prometne studije grada Zadra naručio je sam Grad 2002. godine, a izradio ju je Institut građevinarstva Hrvatske. Studija obuhvaća granice grada obuhvaćene GUP-om, a sadrži segmente vezane uz pomorski, cestovni, željeznički i zračni promet, uz naglasak na najproblematičnijem segmentu – cestovnom prometu. Sama studija nije provedbeni dokument, već je osnova za izradu prostorno-planske dokumentacija (ponajprije generalnog urbanističkog plana). Sve prethodno provedene analize zasnivale su se na pretpostavljenom prometu i broju vozila u Zadru u 2010. i 2020. godini. U užem zadarskom središtu tada je pretpostavljen potreban broj od 8950 parkirališnih mjesta (od čega 3250 mjesta za stanare tog dijela grada). Sva ostala mjesta morat će biti osigurana na rubovima Poluotoka i drugim dijelovima grada (Ravnice, Voštarnica...). Studija je nastala ponajprije kako bi se prometno rasteretio Poluotok, a građani i turisti navikli na korištenje javnog prijevoza. Danas se (2014.) provodi revizija Studije i na osnovi nje radi se projekt ITS-a (INTELIGENTNOG TRANSPORTNOG SUSTAVA). U javnosti je Studija naišla na mnoge kritike – građani su se bunili ponajprije na predviđeno smanjenje korištenja osobnih motornih vozila u korist javnog gradskog prijevoza i bicikala iako za to nisu stvoreni nikakvi preduvjeti.

ITS (inteligentni transportni sustav) – u izradi Inteligentni transportni sustavi (ITS) mogu se definirati kao holistička, upravljačka i informacijskokomunikacijska nadgradnja klasičnog sustava prometa i transporta kojim se postiže znatno poboljšanje performansi odvijanja prometa, kao što su: učinkovitiji transport putnika i robe, poboljšanje sigurnosti u prometu, udobnost i zaštita putnika, manja onečišćenja okoliša itd. Grad Zadar je u travnju prošle godine predstavio početak izrade projekta prometnog sustava grada Zadra: ITS (inteligentni transportni sustav) s revizijom i dopunom prometne studije grada Zadra. Studiju je za Grad Zadar trebala izraditi tvrtka Promel projekt u suradnji s Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu za 390 tisuća kuna, u roku od osam mjeseci, no rok je istekao. Projekt prometnog sustava grada Zadra kao inteligentni transportni sustav važan je dokument za traženje novca od fondova EU. Procjenjuje se da bi za uređenje prometnog stanja u Zadru trebalo 25 milijuna eura. Za ovakve projekte moguće je povući čak 85% nepovratnih sredstava, a ostatak od 15% zajednički bi pokrile državna i lokalna samouprava. Ciljevi projekta: 1. usvajanje kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih mjera kojima bi se razvoj cestovnog prometa uskladio s razvojem gospodarstva, drugih oblika prometa, investiranja 2. unapređenje sigurnosti prometa, posebno prometa pješaka i školske djece 3. zaštita okoliša, smanjenje buke, koncentracije štetnih plinova i sl. 4. pravodobno informiranje vozača, smanjenje vremena putovanja, povećanje udobnosti vožnje

5. usvojiti model upravljanja prometom u tipičnim i atipičnim situacijama. Projekt bi rezultirao modelom upravljanja prometom koji bi bio usklađen s razvojem cestovnog, zračnog, pomorskog i željezničkog prometa te razvojem gospodarstva na području grada; iz tvrtke Promel navode kako s ovim modelom Zadar vide kao “smart city”. Na uvodnoj prezentaciji projekta istaknuto je da ITS sustav omogućuje kontrolu svih zbivanja na javnim prometnim površinama u realnom vremenu te reakcije na tipične i atipične situacije preko unaprijed postavljenih scenarija i postupaka. Omogućuje daljinski nadzor rada i upravljanje semaforima, prikuplja i obrađuje prometne podatke s mjernih uređaja, obavlja videoregistraciju događaja u prometu te detekcijom optimira prometne tokove. Što se tiče tehničke infrastrukture, ITS sustav sadržavat će sustav za reguliranje trasa i preusmjeravanje prometa, sustav za upravljanje parkiranjem, sustav svjetlosne signalizacije i prometna računala, sustav regulacije cestovne rasvjete te računalni upravljački sustav koji uključuje centralu sa središnjim uredom za nadzor i upravljanje, opremu za vozila, komunikacijski sustav i sustav za informiranje putnika. Drugim riječima, kompletnim sustavom gradskog prometa upravljalo bi se s jednog mjesta. Projekt AUP (automatsko upravljanje prometom) predviđa unapređenje postojećeg prometnog sustava kroz faze, od rekonstrukcije pojedinih križanja, međusobnog povezivanja u koordinirani rad, do uvođenja mikrovalne detekcije vozila, videonadzora ključnih prometnih točaka te uvođenje nadzorno-upravljačkog centra. U prvoj fazi projekta uvode se tri zelena vala, i to na području Zagrebačke ceste i Ulice Ante Starčevića, duž Jadranske ceste od početka Gaženice do Smiljevca te Ulicom Franje Tuđmana od Kolodvora do Dikla. Nova prometna regulacija predviđena je i duž Obale kralja Tomislava, odnosno na pravcu od Kolodvora do Poluotoka, uključujući trajektnu luku i parkirne površine. Projekt predviđa da će zeleni val na dionici od Veletržnice do Kolodvora imati 2500 metara, 5 semaforiziranih križanja i jedan semaforizirani pješački prijelaz. Zeleni val na Jadranskoj cesti (istočni ulaz u grad do Bulevara) imao bi sedam semaforiziranih križanja i jedan semaforizirani pješački prijelaz, dok bi treći zeleni val bio duž 1750 metara Tuđmanove ulice s pet semaforiziranih križanja i dva pješačka prijelaza. Sva križanja, uključujući trajektnu luku, bila bi pod videonadzorom u realnom vremenu. Ukinula bi se parkirna mjesta ispod gradskih zidina, a postojeća širina prometnice suzila bi se u zonu brzine do 40 kilometara na sat, za vozila do 3,5, odnosno 5,5 tona nosivosti. Usporedbom postojećeg i planiranog stanja prometa na zelenom valu građani bi godišnje uštedjeli oko 3 milijuna kuna samo na gorivu te oko 361 milijun radnih sati, odnosno oko 1,770 milijardi kuna.

Kolni promet Ulice u kojima je dopušten kolni promet Parkirališta

Kolni promet na poluotoku Izvor podloge: google earth

Kolni promet Ulice u kojima je dopušten kolni promet Pješačke zone

Pješački promet na poluotoku Izvor podloge: google earth

Afirmacija zadarskog poluotoka

Javni gradski prijevoz Javni gradski prijevoz organiziran je kroz ukupno 12 linija na kojima prometuju 22 autobusa. Postojećim linijama obuhvaćeni su svi dijelovi Zadra. Javni gradski prijevoz odvija se svakodnevno po utvrđenom voznom redu, i to od 5.00 do 24.00 sata, a ljeti do 1.00 sat. Polasci su za sva gradska naselja s glavnog kolodvora, i to u pravilu svakih 20 minuta, osim Poluotoka (centra) gdje autobus prometuje svakih 15 minuta. Pravo na besplatan prijevoz autobusom imaju sljedeće osobe na području Zadra: — djeca do 5 godina u pratnji odraslih osoba (najviše troje djece) — slijepe osobe uz člansku iskaznicu Udruge slijepih — pripadnici MUP-a u uniformi — komunalni redarstvenici s iskaznicom. Pravo na besplatnu iskaznicu imaju osobe koje imaju prebivalište na području Grada Zadra, a razvrstavaju se u sljedeće kategorije: — osobe starije od 65 godina koje ne ostvaruju pravo na mirovinu — umirovljenici čija mirovina ne prelazi iznos od 2500 kn — članovi obitelji korisnika „stalne pomoći“ koji se nalaze na redovitom školovanju — članovi sljedećih udruga građana: — Udruge roditelja poginulih hrvatskih branitelja — Udruge branitelja oboljelih od PTSP-a — Udruge civilnih stradalnika Domovinskog rata — Udruge za pomoć osobama s mentalnom retardacijom „Svjetlo“ — Udruge tjelesnih invalida Zadar — svi studenti na području Grada Zadra.

BR. POLAZAKA DNEVNO (U SEZONI)

BR. POLAZAKA DNEVNO (IZVAN SEZONE)

1 Zadar - Silba - Ilovik Mali Lošinj - Unije - Pula

2 Zadar - Rivanj - Sestrunj Zverinac - Molat

8 - 10

3 Zadar - Ancona

4 Mali Lošinj - Premuda Silba - Olib - Ist - Zadar 5 Zadar - Preko (Ugljan)

6 Rava - Veli Iž - Mali Iž Mala Rava - Zadar

7 Zadar - Sali (Dugi otok) Zaglav (Dugi otok)

8 Zadar - Bršanj (Iž) - Rava

2-4

LINIJA

Linije koje prolaze poluotokom 2 4 9

Poluotok - bolnica - Arbanasi - kolodvor - Murvička - poluotok Poluotok - kolodvor - magistrala - Crno Poluotok - kolodvor - Gaženica

Kolni promet i parkirališta Kolni promet na zadarskom poluotoku moguć je samo obodno ulicama: - Obala kralja Tomislava - Liburnska obala - Bedemi zadarskih pobuna - Trg tri bunara - Zadarskog mira 1358 - Ulica Mihovila Pavlinovića - Ulica Ruđera Boškovića - Ulica Ante Kuzmanića - Ulica kralja Zvonimira Promet u mirovanju uglavnom je uzduž ulica, uz nekoliko iznimki većih parkirališta.

Pješačka zona ‘‘Poluotok’’ Pješačka zona “POLUOTOK” obuhvaća prostor omeđen ulicama: Bedemi zadarskih pobuna, Trg tri bunara, Božidara Petranovića, Zadarskog mira 1358, Zelenim trgom, Trgom opatice Čike, Vladimira Papafave, Mihovila Pavlinovića, Ruđera Boškovića, Andrije Medulića, Trgom Petra Zoranića i Ulicom Stratico, kao i Obalom kralja Petra Krešimira IV. Unutar pješačke zone mogu prometovati bez odobrenja: — vozila Hitne pomoći — vatrogasna vozila — vozila MUP-a pri obavljanju službene dužnosti — vozila istražnog suca — vozila koja prevoze umrlu osobu — pokretni stolci s motorom za invalide i nemoćne osobe — dječja prijevozna sredstva kojima upravljaju djeca do navršene sedme godine života.

Kalelarga U doba Rimskog Carstva Zadar je izgrađen po strogim principima rimskog urbanizma. Nekoliko većih uzdužnih ulica i veći broj poprečnih grad su dijelile u pravokutne insule sa stambenim kućama. Već tada jedna je uzdužna ulica vodila od današnjeg Trga Petra Zoranića do crkve Gospe od Zdravlja - današnja Kalelarga.

Luka Jazine - ljetna gužva Izvor: http://www.zadarskilist.hr/clanci/17022014/ zadar-preko-najjaca-putnicka-linija-na-jadranu [20.03.2014])

Afirmacija zadarskog poluotoka

Razvoj lučkog prometa u Zadru Ilirsko je naselje na mjestu stare gradske jezgre nastalo u 9. st. pr. Kr., a u 7. i 6. st. pr. Kr. značajno je središte ilirskih Liburna kojima je zadarska luka bila sigurno sidrište i polazište za trgovačka putovanja. I emelj zadarskoga razvoja i moći bila je njegova zaštićena luka u uskoj i duboko usječenoj uvali Jazine, smještenoj između poluotoka i kopna te okrenutoj prema sjeverozapadu. Ta je luka stoljećima bila siguran zaklon i nezaobilazna postaja na plovidbi uzduž jadranske obale. O plovidbi na zadarskom području iz rimskoga doba nema mnogo spomena, ali se vjeruje da je zadarska luka bila povezana s nastankom hrvatskoga pomorstva još u doba kneza Branimira (9. st.). Najstariji pisani povijesni trag o zadarskoj luci sačuvan je u bečkom Pomorskom muzeju i potječe iz 12. st. Zna se da se luka zatvarala lancima i da su ih križari razbili 1202. u IV. križarskom ratu kada su Zadar zauzeli i poharali. Otad se vode i stalne borbe oko tih lanaca. Putovi prema luci popločavali su se od 1289., a do nje su vodila četvera vrata koja su se podizala lancima. Pravo je prijevoza u gradskoj luci pripadalo komuni koja ga je svake godine davala u zakup. Zakupac bi ga davao u podzakup zadarskim građanima koji su svojim lađicama prevozili ljude i teret te ubirali određenu pristojbu, a u zadarskom se arhivu čuvaju podaci o pristojbi iz 1300. godine. Iz tog doba potječu i čuveni zadarski ‘barkajoli’ koji su s jedne na drugu obalu luke prevozili ljude i teret jer je i njihova obrtnička djelatnost također bila monopol zadarske komune. Sačuvane su i knjige s kartama u kojima su naznačene ture koje su ‘barkajoli’ vozili. Zanimljivo je da oni i danas postoje i da prevoze ljude na liniji između Liburnske obale i lukobrana.

Zadrani i stanovništvo koje mu gravitira, posebno ono s otoka, oduvijek su bili okrenuti moru i pomorstvu. Nisu međutim, poput drugih gradova, imali mogućnost stjecanja pomorskog obrazovanja, pa je prvu pomorsku školu osnovala tek carska Austrija 1850. a djelovala je samo petnaestak godina. Sadašnja je Pomorska škola utemeljena 1957., nedugo nakon što je osnovan današnji najveći hrvatski brodski prijevoznik – Tankerska plovidba Zadar. Zapravo je Zadar kao pomorska luka u posljednja dva stoljeća gubio značenje jer je nakon uvođenja parobroda i gradnjom sve većih brodova njegova plitka gradska luka bila premala, pa se teretni promet okrenuo prema drugim hrvatskim lukama, ponajprije Rijeci, Splitu i Šibeniku. Tome je ujedno pridonijela činjenica da je Zadar između dva svjetska rata bio pod talijanskom vlašću koja se nije mnogo brinula o njegovoj pomorskoj orijentaciji i prometnoj povezanosti. Velika se prometna izoliranost Zadra počela mijenjati u šezdesetim godinama prošlog stoljeća kada je Zadar najprije cestovno povezan s drugim jadranskim gradovima (1959.), željezničkom prugom s Kninom (1966.) i gradnjom zračne luke (1969.). U to je doba, koje je iznimno važno za daljnji razvoj grada, uređena i teretna, dijelom i putnička luka Gaženica, jugoistočno od grada i pokraj rubnoga gradskog naselja Arbanasi. U staroj je gradskoj luci ujedno znatno pojačan trajektni promet s obližnjim otocima. Ipak, i tu je bilo mnogo problema, posebno pojavom tzv. kruzera, koji su Zadru kao gradu izrazite turističke orijentacije bili vrlo važni, a koji zapravo nisu imali gdje pristajati. Zbog toga, dograđena je i obala na rubu Poluotoka, a tom su se prigodom počele graditi i Morske orgulje. Sada gradska luka ima 9 vezova i uz nju (na Istarskoj obali) mogu pristati brodovi do 200 m dužine i s gazom od 8 m, a na ostalim dijelovima brodovi od 50 do 70 m i gazom do 7 m. No već se tada znalo da to nije pravo rješenje za problem putničkog prometa u staroj gradskoj luci koja je bila zakrčena vozilima što su čekala na ukrcaj ili se ukrcavala i iskrcavala iz brojnih trajekata. Gužve su povećavale i trajektne veze Zadra s najbližom talijanskom lukom Anconom. Tu i nije bio problem u broju putnika i vozila, koliko u organizaciji prometa i zatvaranju dijela obale zbog carinskih i policijskih pograničnih poslova.

Nova luka (u gradnji)

Projekt nove luke Iizvor: http://www.port-authority-zadar.hr/i_hr_nova.html [10.05.2014]

Gužva na poluotoku Izvor: http://splitairport-transfers.com/hr/trajekti/trajektnaluka-zadar

Projekt nove luke Izvor: http://www.port-authority-zadar.hr/i_hr_nova.html [10.05.2014]

Afirmacija zadarskog poluotoka

Gradska luka Jazine Grad Zadar jedno je od najsnažnijih jadranskih prometnih čvorišta u kojem se međusobno prožimaju pomorski, kopneni i zračni putovi. Rješenje prometnih problema Zadra dugo se tražilo i u to su bili uključeni stručnjaci različitih struka. Dugo se vremena govorilo kako bi novu trajektnu luku trebalo graditi u gradskom predjelu Kolovare, na dijelu između povijesnih bastiona i gradske bolnice, čime bi se prometni problemi grada možda i povećali. Ipak, prije dvadesetak godina prevladala je ideja da novu trajektnu luku u Zadru valja graditi u luci Gaženica. Današnja Putničko-trajektna luka Zadar – Grad smještena je u samoj jezgri grada na vrlo skučenom obalnom prostoru dužine oko 900 metara. Na tom prostoru odvija se putnički promet od oko 2,7 milijuna putnika i 350 tisuća vozila sa stalnim trendom rasta od 8% godišnje. Godišnji promet teretne luke u Gaženici je oko 600.000 BT od čega oko 70% čini tekući teret. Razvoj i premještanje pomorskog terminala na novu poziciju sa značajnim proširenjem morskog i kopnenog kapaciteta (sagrađena je dvotračna autocesta do luke) dat će mu još veće značenje. Zadarska luka klasificirana je kao luka od posebnog državnog interesa otvorena za javni promet. Osobito značajno je otvaranje zadarske luke u mogući homeport, matičnu luku velikih kruzera. Blizina aerodroma (13,8 km), veza kvalitetnim prometnicama do mreže autocesta značajne su prednosti trajektnog terminala. Trajektni terminal Zadar karakteriziraju multifunkcionalni prometni zahtjevi – otočni, dužobalni, međunarodni trajektni promet, putnički promet kruzerima, ro-ro promet te sva za to potrebna infrastruktura i prateća nadgradnja.

Prebacivanje trajektne luke Nadalje, omogućuje se reorganizacija stare luke u kojoj će se otvoriti više mjesta za brzobrodske linije u lokalnom i međunarodnom prometu, manje brodove na kružnim putovanjima, luksuzne jahte, ribarice i turističke brodove. Naglasimo i to da se višestruko povećava sigurnost uplova i isplova u staroj gradskoj luci koja je trenutačno na granici održivosti. Na kraju, ali ne i manje važno, ovaj projekt omogućuje rasterećenje spomeničke baštine Poluotoka od štetnih utjecaja prometa, kao i dodatnu kvalitetu uz nove sadržaje za putnike. Nova putnička luka u Gaženici dat će novi impuls razvoju turizma i prometa te cjelokupnog gospodarstva regije. Gradnjom putničko trajektne luke Zadar - Gaženica sa svim internim prometnicama, terminalskim zgradama i čekalištima za automobile steći će se uvjeti za istovremeni ukrcaj i iskrcaj putnika i automobila, i to: — 6 trajekata na lokalnim linijama dužine od 50 do 150 metara — 3 broda u međunarodnoj plovidbi dužine od 150 do 200 metara — 3 broda na kružnim putovanjima dužine od 250 do 350 metara kao i mogućnost Uspostavit će se i novi sustav povezivanja otoka, povećat će se broj dnevnih linija, što znači veliku potporu gospodarskom i svekolikom razvitku otoka te njihovu integraciju s kopnom. Tri su razine

pomorskih funkcija u zadarskoj luci: međunarodna, državna i lokalna. Međunarodne brodske veze prema Anconi, Veneciji i Trstu preko Lošinja i Pule povezuju Zadar s najvažnijim lukama na zapadnoj obali Jadrana. Na državnoj razini važne su stalne dužobalne linije Rijeka – Zadar, Split – Dubrovnik i sezonska linija Pula – Lošinj – Silba – Zadar. Te linije povezuju nekoliko županija, čime je uspostavljena kvalitetna prometna i gospodarska integracija jadranskog prostora. Lokalno značenje luke ogleda se u povezivanju srednjodalmatinskih otoka koji prirodno gravitiraju Zadru kao makroregionalnom i županijskom središtu. “Kad smo razmišljali o prostoru na kojem bi luka bila najfunkcionalnija, nismo mogli zanemariti činjenicu da ona mora biti blizu autoceste i Zračne luke Zemunik. Gaženica je savršena lokacija koja će, kada se sagradi 2013., pridonijeti još većem razvoju zadarskog i hrvatskog turizma”, rekao je Ivica Burić, bivši ravnatelj Lučke uprave. “Osnovna namjena luke Gaženice je putnički promet i, vjerujte, svi mi u Zadru jedva čekamo da projekt bude gotov. Na samom Poluotoku, gdje se nalazi stara luka, godišnje ugostimo 2,700.000 putnika i čak 350.000 automobila, što je previše za postojeću luku. Nova lokacija u Gaženici rasteretit će ne samo Poluotok nego i sam grad koji će se riješiti velikih prometnih gužvi, a samim time i Zadar će biti još privlačniji turistima”, rekao je Ivica Burić.

Lokacije stare i nove luke

Tijekom 2006. izabrane su tvrtke za izradu projektne dokumentacije: Institut IGH, Rijeka-projekt i Marinaprojekt. U 2007. izrađeni su svi idejni projekti (ukupno 14) pa je na temelju toga, ali i naknadnih izmjena projekta, potkraj svibnja 2008. dobivena lokacijska dozvola za radove na pomorskom dobru i u moru. Ukupna je površina zahvata 598.323,14 metara četvornih mora i 294.360,82 metra četvorna kopna. Idejno rješenje za luku Gaženicu izradio je poznati arhitekt Nikola Bašić, čiji su radovi danas simboli grada Zadra. Na pitanje koliko mu znači ovaj projekt i tko je najzaslužniji za njegovu realizaciju, Bašić je odgovorio: “Iako sam radio mnoge arhitektonskourbanističke ansamble, mogu reći da je projekt putničke, turističke i trajektne luke u Gaženici funkcionalno najsloženiji i po opsegu najsadržajniji u kojem sam sudjelovao. Završetak ovog projekta omogućila je moja kolegica Nives Kozulić, ravnateljica Županijskog zavoda za prostorno uređenje, koja je prije više od dvadeset godina počela raditi na afirmaciji nove lokacije za premještaj putničkotrajektne luke.“ Jedan od glavnih uvjeta za dobru prometnu povezanost, a time i opravdanost gradnje trajektne luke Gaženica, bila je gradnja brze ceste koja spaja autocestu s gradom (izlaz Zadar 2), što je i ostvareno potkraj 2007. godine.

Projekt nove luke Izvor: http://www.port-authority-zadar.hr/i_hr_nova.html [10.05.2014]

Afirmacija zadarskog poluotoka

Projekt nove luke Izvor: http://www.port-authority-zadar.hr/i_hr_nova.html [10.05.2014]

Javni prostor poluotoka Položaj javnih prostora

Unutar vizura urbane strukture rimskog doba, koju je zadržala gradska jezgra smještena na poluotoku, nalazi se niz javnih prostora. Uokviruju ih brojni objekti na kojima se može iščitati vremenski sloj nastanka. Mozaik povijesnih slojeva i interpolacija uokvirio je poseban ambijent.

Afirmacija zadarskog poluotoka

Analiza pejsažnog uređenja

Obala Petra Krešimira IV. Izvor: http://commons.wikimedia.org

19. i prva polovica 20. st. Fortifikacije postaju perivoji i šetališta, kontinuirani pojas zelenila na perimetru povijesne jezgre, panoramska promenada1868. Zadar prestaje biti grad utvrda, bastioni postaju perivoji. — Prvi javni gradski perivoj, “balkon grada” Zadar (grad utvrda)1829. otvoren - obilježja romantizma, središte društvenog života Zadrana, najljepši zadarski perivoj. — Najveći zadarski perivoj (nekadašnja utvrda) 5,5 ha “zelenog otoka” - okružen morskom obalom 1890., otvoren 1968. Proglašen spomenikom prirode, aleje čempresa, stoljetni borovi i lovori prerasli u stabla.

Pejsažno uređenje u 19. st.i poč. 20. st. Izvor: Analiza i valorizacija drvoreda i ostalih stabala u Ulici bedemi zadarskih pobuna, izrađivač: VITLOV d.o.o; Ivana Zadranina 2, Zadar, naručitelj: Grad Zadar)

Skice Brune Milića Izvor: Analiza i valorizacija drvoreda i ostalih stabala u Ulici Bedemi zadarskih pobuna, izrađivač: VITLOV d.o.o; Ivana Zadranina 2, Zadar, naručitelj: Grad Zadar

Afirmacija zadarskog poluotoka

— Dio bedema zadarske tvrđave okrenut prema gradskoj luci. “Muraji” se protežu od Trga pet bunara do Trga tri bunara. Obuhvaćao je tri bastiona, vitalni drvored platana, hrasta crnike i murvače visoke estetske vrijednosti. — Spomenička vrijednost. Gradnja nove rive 1906. Promenada uz Zadarski kanal dužine 800 m s 14 reprezentativnih zgrada, dvostruki drvored i cvjetne gredice.

1.Drvored na Muraju (Ulica Bedemi zadarskih pobuna) - Dio bedema zadarske tvrđave okrenut prema gradskoj luci - “Muraji” se protežu od Trga pet bunara do Trga tri bunara - Obuhvaćao je tri bastiona - Vitalni drvored platana, hrasta crnike i murvi visoke estetske vrijednosti - Spomenička vrijednost

Drvored na Muraju Izvor 1: Analiza i valorizacija drvoreda i ostalih stabala u Ulici Bedemi zadarskih pobuna, izrađivač: VITLOV d.o.o; Ivana Zadranina 2, Zadar, naručitelj: Grad Zadar), Izvor 2: google earth_screen shot_ street view

2.Obala kralja Petra Krešimira IV - Gradnja nove rive 1906. - Promenada uz Zadarski kanal dužine 800 m s 14 reprezentativnih zgrada - Dvostruki drvored i cvjetne gredice

Obala kralja Petra Krešimira IV Izvor: google earth_screen shot_street view

3.Perivoj kraljice Jelene Madijevke - Prvi javni gradski perivoj - “Balkon grada” - Zadar (grad utvrda) - 1829. otvoren - Obilježja romantizma - središte društvenog života Zadrana - najljepši zadarski perivoj

Perivoj kraljice Jelene Madijevke Izvor: google earth_screen shot_street view

4.Perivoj Vladimira Nazora - Najveći zadarski perivoj (nekadašnja utvrda) - 5, 5 ha - “ zeleni otok “ - okružen morskom obalom - 1890. otvoren - 1968. proglašen spomenikom prirode - Aleje čempresa, stoljetni borovi i lovori prerasli stabla

Perivoj Vladimira Nazora Izvor: google earth_screen shot_street view

Analiza javnih prostora

Kalelarga Izvor: http://www.panoramio.com/photo/23762831

Afirmacija zadarskog poluotoka

Popis javnih prostora označenih na karti: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

Kalelarga Narodni trg Trg rimskog foruma Trg pet bunara Obala kralja Petra Krešimira IV Morske orgulje Pozdrav Suncu Poljana Šime Budinića Trg Petra Zoranića

7 6

3 1 5

1 2

9 4

Pejsažno uređeni prostori Izvor podloge: google maps_screen shot

Narodni trg Izvor: http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Narodni_trg_Zadar.jpg

Kalelarga Izvor: http://www.panoramio.com/photo/23762831)

Afirmacija zadarskog poluotoka

Narodni trg Narodni trg nastao je u srednjem vijeku. Bio je središte svjetovnog i gradskog života. Gradska loža (13. st.-1565.), Gradska straža (1562.) i Gradska vijećnica (1934.) formirale su trg kao centar gradske uprave. Prostor Narodnog trga nosio je nazive Platea magna, koji je zamijenjen Gospodarskim trgom, a konačni naziv dobiva nakon II. svjetskog rata. U fokusu Narodnog trga je Gradska vijećnica iz 1934. godine, sagrađena na mjestu stare vijećnice koja je srušena za vrijeme talijanske uprave. Gradska loža, mjesto za javne i administrativne poslove, sagrađena je u 13. st. U njoj su se također čuvale općinske mjere za dužinu, težinu i volumen. Nasuprot Gradskoj loži je Gradska straža (1562.). U 18. st. nadograđen je toranj sa satom koji neprekidno radi od 1803. godine. Veće zvono, preneseno s Kapetanove kule, otkucava sate, dok manje, preneseno s crkve sv. Lovre, otkucava četvrtine sata. Godine 1894. na Narodni trg postavljena je električna javna rasvjeta. Danas je replika starog kandelabra postavljena na izvornom mjestu u spomen na stotu obljetnicu prve električne žarulje u Zadru. Inače, Zadar je imao javnu rasvjetu od davne 1520. godine, od 1771. ima stalnu noćnu rasvjetu, a od 1860. godine uvedeno je javno petrolejsko svjetlo. Najstariji sačuvani objekt na trgu je crkva sv. Lovre iz 11. st., koja je danas dio kavane “Lovre”. Prva gradska kavana otvorena je upravo na Narodnom trgu 1730. godine. Otvorio ju je Josip Carceniga, prvi proizvođač brendiranog zadarskog pića Maraschina. Narodnim trgom službeno započinje Kalelarga.

Kalelarga Kalelarga je glavna zadarska ulica. Nosila je imena Via magna, Strada grande i Ruga magistra. Danas nosi službeni naziv Široka ulica, no u svakodnevnoj uporabi kroatizirano ime romanskog toponima zadržalo se i dandanas. U doba Rimskog Carstva gradska jezgra izgrađena je po strogim principima rimskog urbanizma. Uređena je mreža od nekoliko uzdužnih i većeg broja poprečnih ulica koje su formirale pravokutne insule sa stambenim kućama. Iako službeno započinje Narodnim trgom, os same ulice započinje na Trgu Petra Zoranića uz ostatke Trajanovih vrata. U fokusu osi je rimski stup donesen početkom 18. st. s ruševina Jupiterova hrama. Na Trg Petra Zoranića nastavlja se Trg Šime Budinića s crkvom sv. Šime i Kneževom palačom. Uz palaču prolazi Ulica Elizabete Kotromanić, kojom se nekada trčala alka na konjima. U nastavku je Narodni trg, gdje su još u srednjem vijeku nastajali prostori komunalnih institucija grada: Gradska loža, Gradska straža i Gradska vijećnica. Malo dalje od kavane Central nalazilo se staro kazalište Teatro Nobile. Kalelarga se proteže do Trga rimskog foruma. U produžetku, od Trga sv. Stošije s katedralom pa do crkve Gospe od Zdravlja, uz rub Bijankinijeve ulice sagrađeno je novo kazalište Teatro Verdi, stradalo u II. svjetskom ratu. Za vrijeme savezničkih bombardiranja Zadra 1943. i 1944. godine stradalo je 80% gradske jezgre. Šezdesetih godina 20. stoljeća ponovno je rekonstruirana i sagrađena.

Za Zadrane je Kalelarga kultni prostor i jedan od simbola grada. Na Kalelargi se održavaju brojne manifestacije, skupovi, procesije i kulturni događaji. Ulica je, uokvirena brojnim kafićima, restoranima i trgovinama, mjesto druženja, događanja i zabave.

Poljana pape Ivana Pavla II. Dva natpisa u kamenu iz 3. st. svjedoče da je utemeljitelj foruma bio prvi rimski car Augustin. Trg rimskog foruma proteže se na 90 x 45 m površine. Bio je zatvoren u okviru trijemova s galerijama na katu. Uz trijem su se nalazile trgovine i raznovrsne zanatske radionice. Sačuvani su originalni pločnik i stube te dva monumentalna stupa. Stup srama s lancima, što svjedoče o njegovoj namjeni, nalazi se na izvornom mjestu. Prilikom rekonstrukcije kapitola u pločniku nađeni su ostaci ležišta oltara. Crkva sv. Donata iz 9. st. sagrađena je na ostacima rimskog foruma. Poljana pape Ivana Pavla II. uređena je 2010. godine. Arhitekt Ante Uglešić funkcionalno i oblikovno podijelio je prostor u više različitih, a povezanih cjelina: uzdignuti trg iznad nekadašnje cisterne iz 16. st.; zapadni niži pješački plato s visokim zelenilom i klupama te fontanom; zelena površina s antičkim ulomcima (lapidarij); pješački prolaz uz zgradu Rašica s ugostiteljskim terasama s projektiranim sjenilima; područje bazilike koje je integrirano i povezuje sve četiri cjeline i portikat foruma; rubno područje uz kolnu prometnicu koje obuhvaća nogostup i djelomičnu rekonstrukciju srednjovjekovnog bedema.

Trg rimskog foruma Izvor: http://www.zadar.travel/hr/vodic/atrakcije/24-05-2007/forum#.VUAY7iHtmko

Trg pet bunara Trg je smješten u staroj gradskoj jezgri između Kapetanove kule, uz srednjovjekovni zid, i renesansnog bastiona Grimani na kojem je Perivoj kraljice Jelene. Do 16. st. na ovom prostoru nalazio se obrambeni jarak. Nakon što je opasnost od Turske postala izvjesnom, na tom je mjestu sagrađen zaštitni bedem. Zbog dugotrajne opsade graditelji su morali osigurati dovoljnu količinu vode. Godine 1574. sagrađena je gradska cisterna sastavljena od komora, filtara i bunara. Nestankom ratne opasnosti u prvoj polovici 19. st. austrijski zapovjednik Weden na nasipima bastiona Grimani dao je urediti prvi javni perivoj u Dalmaciji. Kasnijim preuređenjem prostora, trg je uokviren neoklasicističkim fasadama. Sačuvani su dijelovi akvadukta kojim se voda dovodila izravno iz jezera Vrana.

Trg pet bunara Izvor: http://www.coolinarika.com/slika/trg-5-bunara-u-zadru/

Trg Petra Zoranića i Poljana Šime Budinića Trg Petra Zoranića i Poljana Šime Budinića predstavljaju segment kontinuiranog prelijevanja gradskih prostora. Smješteni su na jugoistočnoj strani zadarskog poluotoka. Na južnoj strani trga nalazi se bastion iz 16. st., a na sjeverozapadnoj strani Providurova palača. Uz Poljanu dominira crkva sv. Šimuna. U crkvi se čuva škrinja sv. Šimuna, najvrednije djelo srednjovjekovne zlatarske umjetnosti, u kojoj je sačuvano mumificirano tijelo sv. Šimuna, zadarskog sveca zaštitnika. Iskapanjima s početka 20. st. mnoge nove spoznaje potkrijepljene su dokazima da su se tu nalazila monumentalna antička gradska vrata flankirana ortogonalnim kulama, srednjovjekovni gradski ulaz i dio plašta srednjovjekovnog bedema te ostaci srednjovjekovne crkvice sv. Petra od Vitla. Posebnost ovog prostora je što su arheološki lokaliteti ostavljeni “in situ”. Uređenje trga zamislili su arhitekti A. Krebel i A. Kostrenčić. Nova intervencija svedena je na reduciranje i akcentiranje. Rješenje je bilo arheologiju uključiti u život trga, riješiti složenu fizionomiju prostora kontinuiranom plohom koja bi povezala sve različitosti, da urbana oprema ne izgleda kao dodatni element, već kao element koji izranja iz kontinuiteta trga. Arheološki nalazi prekriveni su staklenim plohama i iznutra osvijetljeni. Trg Petra Zoranića Izvor: http://vizkultura.hr/trg-i-poljanau-zadru

Afirmacija zadarskog poluotoka

Obala kralja Petra Krešimira IV. Nastanak rive povezuje se s carom Franjom Josipom I., kada je Zadar prestao biti grad utvrda, što se odrazilo i na njegov urbani razvitak. Godine 1874. srušene su gradske zidini i grad se počinje otvarati prema moru. Tada su sagrađeni brojni javni prostori, kulturne ustanove te brojni hoteli i ugostiteljski obrti. Na tadašnjoj rivi 1906. godine gradi se 18 palača, pristanište za brodove, uređuju se perivoji, promenade i šetališta. U II. svjetskom ratu tijekom bombardiranja većina građevina na rivi oštećena je i potpuno uništena te je u poslijeratnoj obnovi zamijenjena hortikulturom. S rive se pruža pogled na Zadarski kanal, otoke Ugljan i Pašman. Na zapadnom dijelu rive nalaze se nagrađivana djela Nikole Bašića, Morske orgulje i Pozdrav Suncu.

Analiza javnih sadržaja Kultura

CRKVE

Crkva sv. Donata - Izvorno: Sv.Trojstva - Simbol grada - Spomenik predromaničkog graditeljstva ranog srednjeg vijeka - Visina 27, a širina 22 metra - Kružni tlocrt - Građena s obiljem žbuke i kamena lomljenca - Arhitektonski ukrasi, kao i monolitni stupovi u crkvi antičkog su podrijetla i potječu uglavnom s porušenog rimskog foruma Katedrala sv. Stošije (Anastazije) - Zadarska nadbiskupija - Najveća crkva u Dalmaciji - Sagrađena u 12.-13. st. - Počeci gradnje sežu u 4./5.st. - Trobrodna romanička građevina - Dobila ime po srijemskoj mučenici - sv. Anastaziji (u Zadru zvana Stošija)(Zvonik) - Prizemlje i prvi kat sagrađeni 1452. - Gornje katove od 1890. do 1894. prema tipu zvonika u Rabu gradio engleski arhitekt i povjesničar umjetnosti Thomas Graham Jackson Crkva sv. Krševana - Ime je dobila po sv. Krševanu mučeniku, zaštitniku grada Zadra koji krasi i grb grada. - Trobrodna bazilika s tri bogato ukrašene polukružne apside, romaničkog stila (vrijedan barokni oltar iz 1701. s bijelim mramornim kipovima zadarskih zaštitnika sv. Šimuna, sv. Krševana, sv. Stošije i sv. Zoila, a djelo su mletačkog kipara Alvise Tagliapietra - Oltar je sagrađen kao ispunjenje zavjeta građana Zadra protiv kuge, danog godine 1632.

CRKVE MUZEJI KNJIŽNICA

Crkva sv. Šime - Na glavnom oltaru crkve sv. Šimuna nalazi se škrinja sv. Šimuna, najvrednije djelo srednjovjekovne zlatarske umjetnosti u Hrvatskoj, u kojoj je sačuvano mumificirano tijelo sv. Šimuna, zadarskog sveca zaštitnika.

Crkva sv. Dominika (Platona) - Gotička crkva sv. Dominika nalazi se zapadno od Kopnenih vrata, nasuprot palači Nassi i kompleksu Providurove palače. - U sklopu Dominikanskog samostana djelovalo je i prvo hrvatsko sveučilište

Crkva sv. Ilije proroka - Vjerska zajednica: srpska pravoslavna - Lokalna vjerska zajednica: Parohija sv. Ilije - Godina osnutka: 1984. - Nadležna osoba: sveštenik Petar Jovanović, protojerej - Vlasništvo: Srpske pravoslavne crkve, Parohije sv. Ilije, Zadar - U ratu su uništeni interijeri, porazbijana stakla i nanesene druge štete koje do sada još nisu sanirane Crkva Gospe od Zdravlja - U njoj se čuvala slika Gospe od Kaštela koju je naslikao Blaž Jurjev Trogiranin u 15. stoljeću (danas je u stalnom postavu izložbe crkvene umjetnosti).

MUZEJI

Crkva i samostan sv. Marije - Ženski benediktinski samostan sv. Marije u Zadru nalazi se uz istoimenu crkvu na istočnoj strani nekadašnjeg rimskog foruma - Samostan je uz već postojeću crkvu osnovan 1066. god. u građevnom sklopu crkve sv. Marije, odnosno njezina samostana, čiji su objekti tijekom Drugog svjetskog rata bili teško oštećeni, 1972. godine formiran je reprezentativni postav - Stalna izložba crkvene umjetnosti i jedna od najvrednijih izložbi u Hrvatskoj, popularno nazvana “Zlato i srebro Zadra”. Izložbu je 1951. inicirao hrvatski pisac Miroslav Krleža koji je napisao i jedan od svojih najboljih eseja u kojem veliča zadarsko zlato. Hrvatski književnik Tomislav Marijan Bilosnić o 50. godišnjici SICU objavio je knjigu feljtona “Sjaj zadarskoga zlata” (Zadar, 2007.).

Muzej antičkog stakla - Muzej antičkog stakla osnovan je 9. lipnja 2006. uredbom Vlade Republike Hrvatske - Svečano je otvoren 5. svibnja 2009. godine

Crkva i samostan sv. Frane - U gotičkom stilu - Obnovljena u baroknom stilu u XVII. i XVIII. st. - U crkvi je bilo groblje građanskih i plemićkih obitelji, među kojima i bribirskih knezova Šubića - Gradnja samostana započela je 1249. i u prvotnom obliku završena je do kraja stoljeća, a klaustar je sagrađen 1556., nakon što je prvotni 1476. izgorio - Najveći restauracijski zahvat izveden je 1858., a 1901. podignut je još jedan kat - U 2. svjetskom ratu pretrpio je od bombardiranja i velika oštećenja

Arheološki muzej Zadar - Status: A - Vrsta: specijalizirani muzej – arheološki - Djelokrug: regionalni - Osnivač: država - Godina osnutka: 1832. - Sastavne jedinice: Arheološki muzej Zadar - Muzej ninskih starina - Muzej ima: - Stalni postav - Restauratorsku radionicu - Preparatorsku radionicu - Knjižnicu (dostupna javnosti)

Crkva sv. Andrije i sv. Petra Starog - Jednobrodna crkva sv. Andrije odlikuje se jednostavnim pročeljem iz 17. stoljeća te ostacima fresaka romano-bizantskih karakteristika s kraja 12. stoljeća, dok su južni bočni zid i apsida sagrađeni u 5. stoljeću - Na njezinu apsidu nadovezuje se crkvica sv. Petra s antičkim elementima Crkva i samostan sv. Mihovila - Crkva sv. Mihovila spominje se prvi put 1150. kao jedna od više zbornih crkava u gradu. - Osnovni apostolat redovnika je ispovijedanje vjernika i može se reći da je crkva sv. Mihovila središnja i najveća ispovjedaonica Zadarske nadbiskupije - U samostanu danas živi i radi pet redovnika Ostaci crkve Stomorica - (S. Maria de Pusterla) - Šesterolisna centralna građevina - Ostaci Stomorice otkriveni su četrdesetih godina 19. stoljeća - Nalazi se odmah do jugozapadnih gradskih zidina, a porušena je u 16. stojeću kada je ojačavan fortifikacijski pojas na toj strani grada - 1883. godine arheološki istražena, nakon toga zasuta te napokon 1966. godine otkopana i konzervirana - Priča kaže da oblik tlocrta ove crkvice, koja podsjeća na ključ, simbolizira ključeve sv. Petra

Afirmacija zadarskog poluotoka

Narodni muzej Zadar - Muzej ima: - Stalni postav - Povremene izložbe - Preparatorsku radionicu (Radionica djeluje u sklopu Prirodoslovnog odjela Narodnog muzeja Godina osnivanja 1832. - Osnivač: Zadarska županija - Vrsta muzeja: Opći - regionalni

KNJIŽNICA

Znanstvena knjižnica Zadar - Zadar je kao stoljetno političko središte Dalmacije oduvijek bio i važno središte hrvatske pismenosti i kulture. Bogato povijesno pamćenje grada i Dalmacije sačuvano je u fondu jedne od najvećih hrvatskih knjižnica – Znanstvene knjižnice Zadar

Izvori teksta: 1. Zadar revisited, Ante Perković, biblioteka Ambrozija 2. Županija Zadarsko-Kninska, Damir Magaš, Zadar 1996. 3. Zadar, Biseri Jadrana, Edicija za kulturu putovanja 4. Zadar, tekst: Vesna Cestarić; fotografije: Mladen Grčević, Narodni list, Zadar Izvori slika: http://www.zadar.travel/ http://hr.wikipedia.org/ http://zupe.zadarskanadbiskupija.hr http://www.izadar.info/ http://www.zadarportal.com// http://www.svetifrane.org/ http://www.mas-zadar.hr/ http://www.arheologija.hr/ https://hr-hr.facebook.com/mas.zadar http://nmz.hr/

Analiza javnih sadržaja Turizam

HOTELI / HOSTELI

Hostel Forum - Adresa: Široka ulica 20, na mjestu rimskog foruma - Arhitekt: Bruno Milić, 1964. godine - Adaptacija: Studio UP + DGD, 2012. - Površina parcele: 480 metara četvornih - Ukupna tlocrtna površina: 977 metara četvornih hostel + 142 metra četvorna cafe bar u prizemlju - Smješten je između katedrale sv. Stošije i Arheološkog muzeja - Hostel Forum ima 37 soba i 111 ležajeva - Zatečeni prostorni limiti transformirani su novim gipskartonskim geometrijama, rasterima boje, ritmovima keramičkih pločica, sjajnim lakom, reflektnim akrilnim pločama i zatamnjenim ogledalima kako bi se stvorio nov odnos prema antiknoj, modernističkoj baštini i prirodi. Program postupno gradira iz privatnog u javni, kontinuiranim hodnikom chat sobe, instaliranim dvorišnim paviljonom koji postaje mjesto susreta i razmjene lokalnog/globalnog iskustva gostiju i stanara, te u prostoru cafea na sjecištu carda i decumanusa medu dijaboličnim refleksijama gdje svaki karakter nalazi vlastiti prostor, vlastiti stolac, vlastiti odraz. - Hostel Forum je spoj tradicije i pozicije na kojoj se nalaze moderna rješenja u dizajniranju i opremanju. - U hostelu je nekoliko zajedničkih prostorija poput doručkovaonice, tribine za različite aktivnosti, self-catering prostorije, dvorišnog prostora... Home Hostel - Adresa: Mihovila Pavlinovića 9 - Zgrada bivšeg hotela Zagreb, sagrađena u 18./19. st. - Renoviran i otvoren 2013. godine - Home hostel ima 3 sobe i 22 ležaja, zajedničku kuhinju i dnevni boravak

Old Town Hostel - Adresa: Mihe Klaića 5

Hostel Elena - Adresa: Ulica Ćirila Ivekovića 4

Hotel Venera - Adresa: Ulica Šime Ljubića 4A - Hotel Venera nudi usluge hotela s dvije zvjezdice. Ima 12 soba

Hotel Bastion - Adresa: Bedemi zadarskih pobuna 13 - Jedinstven gradski hotel smješten na srednjovjekovnim zidinama Kaštela iz 13. stoljeća. Nazvan je po povijesnom bastionu na kojemu je i sagrađen. Nalazi se u dijelu grada pod nazivom Muraj. - Hotel Bastion nudi usluge hotela s četiri zvjezdice. - Raspolaže s 10 soba. Dodatne pogodnosti su: rekreacijski klub, terasa, bistro-restoran u prizemlju. Art hotel Kalelarga - Adresa: Ulica Majke Margarite 3

* Od grada koji je prije nekoliko godina imao tek jedan veći i jedan manji hostel, Zadar se razvija u pravo odredište za mlade generacije. Danas je na Poluotoku nekoliko hostela, a uskoro ih se planira otvoriti još nekoliko.

Izvori slika: http://www.connectotravel.com/ http://www.croatia.hr/ http://www.antenazadar.hr http://www.wordpress.com/ http://www.luxurycroatia.com/ http://www.zadar.travel/ http://www.zadar-croatia.net/

Afirmacija zadarskog poluotoka

Apartmanizacija bez granica Osim građana koji iznajmljuju svoje stanove, neki su poduzetnici shvatili sve “prednosti” kućnog turizma pa su pokupovali više starijih stanova na Poluotoku, temeljito ih obnovili i ponudili turistima, neke čak na razini četiri zvjezdice. Gotovo u svakoj stambenoj zgradi ima barem nekoliko stanova koji se iznajmljuju turistima, a u nekim ulazima ima ih i više. Cijeli Poluotok postaje zapravo jedno veliko apartmansko naselje. Cjenik stanova-apartmana na Poluotoku: u predsezoni noćenje za dvije osobe iznosi 55 eura, a u špici sezone, od 15. lipnja do 1. rujna, 70 eura i nakon toga opet se cijena spušta na 55 eura. Kada bi samo jedan takav apartman bio pun u dva mjeseca pune sezone, vlasniku bi donio 4200 eura.

Grad bez gradskog hotela Zadarskom turizmu nedostaju hoteli, i to viših kategorija, s četiri ili čak pet zvjezdica. Slika sadašnjeg stanja pokazuje kako grad nikad nije gore stajao jer pravi su hoteli institucije turizma, njihova baza, ono po čemu se turizam nekog grada prepoznaje. Bivši hotel Beograd odavno je zatvoren, a hotel Zagreb na rivi preuređen je u hostel. Ti su hoteli radili nakon Drugog svjetskog rata, a prije toga Zadar je imao četiri ili pet hotela u samome gradu. Bili su to hotel Bristol (sadašnji Zagreb), zatim Al Porto, Roma i drugi hoteli, a ne treba zaboraviti da su svi ti hoteli, od kojih su neki bili na visokoj razini, radili u vrijeme kad je Zadar imao od deset do dvadeset tisuća stanovnika. Dosta je potencijalnih lokacija i objekata za hotele na Poluotoku. U posljednje vrijeme u Zadru umjesto hotela nastaje velik broj hostela, apartmana i smještaja niže kategorije.

Analiza javnih sadržaja Edukacija, zdravstvo, sport

OSNOVNE ŠKOLE SREDNJE ŠKOLE FAKULTET SPORTSKI KLUBOVI VRTIĆI ZRAVSTVO

OSNOVNE ŠKOLE

SPORTSKI KLUBOVI

Osnovna škola Petra Preradovića - 1945. godine svečano je otvorena Narodna osnovna škola u Zadru u Ulici sv. Krševana s četverogodišnjim trajanjem - buduća škola Petra Preradovića. - Prva osnovna škola u staroj gradskoj jezgri na Poluotoku

- Košarkaški klub Zadar - Nogometni klub Zadar - Odbojkaški klub Zadar - Šahovski klub Zadar - Školski klub za skokove u vodu - Vaterpolski klub Zadar - Plivački klubovi Zadar

VRTIĆI

SREDNJE ŠKOLE

Gimnazija Vladimira Nazora - najstarija škola Zadru, osnovana je 1804. godine

- Dječji vrtić Radost - Jadran - Dječji vrtić Radost - Galeb - Dječji vrtić Radost - uprava - Dječji vrtić Čuperak

Pomorska škola Zadar - Pomorska škola Zadar pravni je sljednik Pomorske škole Zadar osnovane 1957. godine, Školskog centra za pomorstvo i ribarstvo koji je osnovan 1973. godine, Centra odgoja i obrazovanja kadrova pomorstva i ribarstva koji je osnovan 1978. godine. - Škola ponovno djeluje pod današnjim nazivom od 1993. godine. Zadarska privatna gimnazija - opća gimnazija

Klasična gimnazija Ivana Pavla II. - nekadašnje Sjemenište - 1991. Gimnazija je verificirana kao javna škola.

- Sportska ambulanta - Stomatološka ordinacija - Opća bolnica Zadar - Opća bolnica Zadar osnovana je 1887. godine - To je ujedno prvi hospital na području današnje Republike Hrvatske - Arhitekt: Kuno Waidmann

Izvori teksta: http://www.zadarskilist.hr/ http://www.zadarskilist.hr/ http://www.zadarskilist.hr/ http://www.ezadar.hr/ http://www.zpg.hr/ http://www.zadarskilist.hr/ http://www.ezadar.hr/

FAKULTET

Sveučilište u Zadru - Zadar je prastari europski sveučilišni grad: na tradicijama crkvenog školstva koje se u Zadru spominje od 10. stoljeća - osnovano je 1396. godine kao najstarije od hrvatskih sveučilišta - Sveučilište u svom sastavu ima 25 odjela

Afirmacija zadarskog poluotoka

ZDRAVSTVO

Analiza Sociološka studija rive Populacijski razvoj Zadra

Mogućnost rive kao “pozornice“ Izvor: http://www.znet.hr/2012/05/zadarska-riva-2/1-626/

Populacijski razvoj Zadra Zadar je bio značajno liburnsko središte koje je dolaskom Rimljana romanizirano tako da je prvo stanovništvo bilo mješavina Romana i starosjedilaca Liburna. Prema nekim procjenama, liburnski Jader mogao je imati oko 2000 stanovnika, a u 4. st. između 20 000 i 25 000 stanovnika. Međutim, ove tvrdnje nisu potkrijepljene nikakvim konkretnim dokazima. U srednjem vijeku pod utjecajem migracija uzrokovanih seobom naroda, mletačkom i turskom opasnošću te prirodnim nepogodama dolazi do promjena. Ni iz ovog razdoblja ne postoje pouzdani podaci. Do početka 15. st. Mlečani su u nekoliko navrata vladali Zadrom. Epidemije kuge koje su harale Europom u srednjem vijeku nisu zaobišle ni Zadar, gdje je pojava kuge zabilježena 25 puta. Osim kuge, gubici stanovništva bili su uzrokovani pojavama gladi, potresom te mletačkim opsadama grada. Nakon odlaska križara i Mlečana grad je bio gotov sav porušen i opljačkan, a stanovništvo se iselilo u okolicu i na otoke. Jedan od prvih podataka o broju stanovnika u gradu dao je anonimni zadarski autor 1291. godine, prema kojemu je u Zadru živjelo 8698 stanovnika. Prvi iscrpniji popis, koji je proveden 1527. godine, osim ukupnog broja stanovnika, dao je i broj domaćinstava, ime i prezime domaćina, broj članova obitelji te često i zanimanje domaćina. Prema navedenom popisu, u gradu su živjela 6903 stanovnika, a u Varošu 1148 stanovnika, odnosno ukupno 8051 stanovnik. Epidemije kuge u 16. st. uvelike su smanjile broj stanovnika u gradu. Većina se iseljava na otoke. Broj stanovnika 1608. godine, u odnosu na popis iz 1527., smanjio se otprilike 28%, uglavnom pod utjecajem rata i gladi uzrokovane gubitkom posjeda u okolici. Stanovništvo zaleđa i dalje je bilo ugroženo turskim pohodima. Prema dostupnim podacima iz tog razdoblja, stope nataliteta i mortaliteta bile su oko 40%. Visok mortalitet bio je uglavnom rezultat ratnih stradavanja, loših higijenskih uvjeta i gladi. U odnosu na popis s početka 17. st., popis proveden 1695. godine pokazuje da se broj stanovnika u gradu smanjio 52%. Ovo stoljeće obilježila su dva velika tursko-mletačka rata, Kandijski i Morejski, koji su uvelike utjecali na demografska kretanja, izazivajući stradavanje i iseljavanje stanovništva. Prestankom tursko-mletačkih ratova i protjerivanjem Turaka, početkom 18. stoljeća započelo je mirnije razdoblje. Godine 1726. započelo je prvo veće doseljavanje Arbanasa, doseljenika iz Albanije koji su istočno od gradske jezgre osnovali naselje Arbanasi. Zahvaljujući ponajprije useljavanju, broj stanovnika se do kraja stoljeća povećao 57%. Propašću Mletačke Republike Zadar je postao dio Habsburške Monarhije. Glavni cilj austrijske politike u Dalmaciji bio je izolirati je od njezina zaleđa. Provodeći tu politiku, vlada je donijela odluku kojom se talijanski jezik proglašava službenim jezikom dalmatinske uprave te je poticala useljavanje Talijana. Pred kraj mletačke vladavine Zadar je imao nešto više od 5000 stanovnika, ali već početkom 19. st. taj je broj, prema procjenama, porastao na više od 600 0 stanovnika. U isto vrijeme, na otocima je živjelo oko 10 000 stanovnika tako da je zajedno s neposrednim zaleđem i susjednim općinama prema Zadru gravitiralo oko 40 000 stanovnika.

Afirmacija zadarskog poluotoka

Sve do sredine 19. st. broj stanovnika nije se znatnije povećavao ni smanjivao – kretao se između 5000 i 7000 i pretežito je ovisio o migracijama stanovništva te je stopa prirodne promjene bila niska ili negativna. I u prvoj polovici 19. st. zabilježene su pojave gladi i kuge, ali bile su manjeg opsega nego prethodnih stoljeća. U drugoj polovici 19. st. započinje stalan porast broja stanovnika koji traje sve do početka Prvoga svjetskog rata i uglavnom je rezultat snažnijega gospodarskog razvoja grada i doseljavanja stanovništva. Godine 1857. Habsburška Monarhija provela je prvi službeni popis stanovništva. U samo pedeset godina broj stanovnika se povećao za više od sto posto (za 9746 stanovnika, odnosno u prosjeku 184 stanovnika godišnje). Prema prvom popisu nakon Prvoga svjetskog rata, provedenom 1921. godine, Zadar je imao 15 804 stanovnika, a deset godina kasnije 17 358 stanovnika. Tridesetih godina 20. st. u gradu se koncentrirao sve veći broj vojnika, a usporedno s tim povećavao se i ukupan broj stanovnika uzrokujući daljnje širenje grada. Prema popisu iz 1936., koji je provela Italija, u Zadru su živjela 20 022 stanovnika, od čega se njih čak 68% izjasnilo Talijanima. Nakon što je Italija kapitulirala 1943. godine, grad su okupirali Nijemci. Tijekom 1943. i 1944. godine saveznici su Zadar bombardirali više od 70 puta. Prvih desetak godina nakon rata broj stanovnika sporo se povećavao i još uvijek nije dostigao predratnu veličinu. Jedan od razloga bilo je iseljavanje Talijana nakon rata. Prema procjenama, iz Zadra ih se iselilo oko 10 000, čime je promijenjena i etnička struktura grada. U sljedeća dva međupopisna razdoblja (1953. – 1961. i 1961. – 1971.) Zadar je zabilježio najveće povećanje broja stanovnika. Glavni razlog tomu je industrijalizacija i gospodarski razvoj grada te nova radna mjesta. Od 1964. godine do danas broj rođenih u Zadru veći je od broja umrlih. Unatoč značajnom prirodnom prirastu u čitavom promatranom razdoblju, najznačajnija komponenta porasta broja stanovnika bio je pozitivan migracijski saldo, posebice tijekom 1960-ih i 1970-ih. Tijekom 1980-ih došlo je do smanjenja i prirodnog prirasta i doseljavanja stanovništva u Zadar. U posljednja dva desetljeća 20. st. zabilježeno je i znatno smanjenje prirodnog prirasta, od 1971. sa 16,5% na samo 2,1%.

Općenite informacije o populaciji - sadržaji na rivi Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, na području Zadarske županije živjelo je 162 045 stanovnika, što je 3,65 % ukupnog broja stanovništva Hrvatske. Prosječna gustoća naseljenosti bila je 45 stanovnika na četvorni kilometar. Više od 40% stanovništva županije živi u sjedištu županije Zadru. Iako nisu dostupni precizni svježi podaci, procjenjuje se da na Poluotoku stalno živi tek oko 5500 stanovnika, odnosno 7,5% ukupnog stanovništva Zadra. Za razliku od ostatka Poluotoka, na kojem su se ispreplele stambene, poslovne, ugostiteljske i druge javne funkcije i na kojem prevladava „ubrzano vrijeme“, zadarska je riva zimi prostor za privremeni bijeg od užurbanosti gradskog načina življenja. Dokazano je da se u zimskim mjesecima riva najviše koristi u području oko sveučilišnih zgrada i Morskih orgulja, dok su ostali dijelovi rive nedovoljno iskorišteni. Različiti dijelovi rive privlače različite korisnike u različito doba dana - sadržaji koji se nalaze na njoj pomažu organizirati njeno trenutačno korištenje. Riva se koristi drukčije tijekom ljeta i zime, a bitno je spomenuti da se, u usporedbi s drugim gradovima na obali, razlikuje po tome što omogućuje kupanje i rekreacijske sadržaje u samom središtu grada.

Sadašnje interakcije na zadarskoj rivi - zimsko razdoblje - Kako se Zadrani koriste rivom? - Mogu li se izdvojiti tipične skupine njezinih posjetitelja? - Kako se rivom koriste turisti, a kako stanovnici grada? Posjećenost rive i način provođena vremena na njoj praćeni su u zimskom i ljetnom razdoblju, po tjedan dana, tri puta na dan, približno sat vremena. Da bi se obuhvatile promjene, promatranje se svakim danom odvijalo u različitim vremenima, koja su bila dio širih vremenskih segmenata (od 9 do 14 h, od 14 do 19 h i od 19 do 24 h). Na licu mjesta vođene su bilješke, koje su dopunjavane nakon promatranja, te su se fotografirale situacije i ambijenti koji su karakteristični za rivu u promatranom dijelu dana ili večeri. Sustavnim promatranjem i bilježenjem interakcija koje se na rivi odvijaju na različitim lokacijama, nastojali su se ispitati postojeći obrasci korištenja rive te utvrditi različiti tipovi korisnika. Dobiveni rezultati promatranja značajni su ne samo zato što pokazuju kako se riva danas koristi nego i zbog toga jer upućuju na budući interakcijski potencijal rive kao javnog prostora. Promatranje obavljeno u zimskom razdoblju pokazalo je da je u jutarnjim i prijepodnevnim satima riva općenito slabo posjećena. Među posjetiteljima prevladavaju umirovljenici, većinom muškarci, koji na rivu dolaze u grupama i za lijepog vremena šeću rivom ili se zadržavaju na Morskim orguljama. Za ostale posjetitelje koji rivom prolaze u jutarnjim i prijepodnevnim satima može se pretpostaviti da stanuju na Poluotoku, budući da rivom prolaze na povratku iz kupnje ili šeću pse. U poslijepodnevnim satima (od 14 do 19 sati) također se mogu uočiti rekreativci, kao i umirovljenici

i vlasnici pasa. Ipak, u to doba dana među posjetiteljima su najčešći roditelji s malom djecom. Za ovu skupinu posjetitelja karakteristično je to da većinom koriste samo popločani dio rive, odnosno šetalište uz more, uz kratko zadržavanje i odmor na Morskim orguljama. Šetači koji na rivu dolaze s Foruma najčešće se šeću prema orguljama, gdje se kratko zadrže prije povratka u smjeru Foše. Ostali sadržaji koji se nalaze na rivi (terase ugostiteljskih objekata, klupe, dječje igralište) većinom su prazni ili slabo posjećeni. Slabo osvijetljena, sa zatvorenim terasama ugostiteljskih objekata, riva je u zimskom razdoblju ispražnjena u kasnim poslijepodnevnim i večernjim satima (poslije 19 sati). Uz rijetke prolaznike, većinom mlađe dobi, na rivi borave samo vlasnici pasa. Vikendom se mogu primijetiti pripadnici svih dobnih skupina, dok na cijeloj rivi, osobito subotom prijepodne, boravi znatno više ljudi. Prostor rive najposjećeniji je subotom prijepodne. Među posjetiteljima mogu se primijetiti roditelji s malom djecom (u kolicima), umirovljenici, mladi, ali i osobe srednje dobi koje rivom prolaze pri povratku iz kupnje. Vikendom se u večernjim satima, a osobito subotom, okupljaju stariji tinejdžeri, srednjoškolci i studenti, koji u manjim grupama sjede na klupama. Pri tome se među ovim dobnim skupinama može primijetiti i prostorno razdvajanje: studenti najčešće borave ispred Sveučilišta i izbjegavaju mjesta na kojima borave srednjoškolci. Za pripadnike mlađe dobne skupine (od 14 do 24 godine) karakteristično je da rivu doživljavaju i koriste ponajprije kao prostor za neformalno druženje.

Sadašnje interakcije na zadarskoj rivi - ljetno razdoblje - Kako se Zadrani koriste rivom? - Mogu li se izdvojiti tipične skupine njezinih posjetitelja? - Kako se rivom koriste turisti, a kako stanovnici grada? Riva je ljeti katkad prenapučena turistima. Ljeti se na rivi već u jutarnjim satima može opaziti znatno više prolaznika nego što ih bude u zimskom razdoblju. Riva je ljeti iznimno posjećena u poslijepodnevnim satima, kad na orguljama, na molu, duž rive i kraj Foše boravi nekoliko stotina ljudi. Još je posjećenija u večernjim satima, osobito od mola prema pristaništu za brodove na kružnim putovanjima. Rezultati promatranja u ljetnom razdoblju pokazuju da zadarska riva ljeti, unatoč većem broju posjetitelja, i dalje odgovara potrebama Zadrana koji se rivom redovito koriste u zimskom razdoblju. U jutarnjim satima rivu redovito posjećuju umirovljenici i vlasnici pasa, dok u kasnim poslijepodnevnim i ranim večernjim satima riva i Morske orgulje privlače i velik broj obitelji s djecom. Osobito u vrijeme zalaska sunca prostor oko Morskih orgulja i Pozdrava Suncu postaje veliko dječje igralište. Riva, osobito u poslijepodnevnim satima, postaje kupalište. Na taj je način koriste osobito djeca, grupe mlađih i starijih tinejdžera i mladi općenito, ali i druge dobne skupine. Primjerice, mladi parovi (s djecom ili bez djece) kupaju se i sunčaju kod Morskih orgulja ili duž rive, dok se osobe srednje i starije dobi, same

ili s obitelji, većinom zadržavaju u predjelu Foše i ljeti i zimi najposjećenija su mjesta na rivi Morske orgulje i Pozdrav Suncu, na koje redovito pristižu grupe turista. Zanimljivo je da mladi turisti ponekad preuzimaju zatečene obrasce korištenja rive, prakticirajući iste aktivnosti u prostoru kao i lokalni stanovnici. Premda se na rivi ljeti privremeno uspostavljaju i komercijalni sadržaji (npr. prodaja turističkih izleta, prodaja suvenira uz šetnicu prema Forumu, ugostiteljski objekti), promatranje nedvojbeno upućuje na to da su prirodni ambijent rive, zajedno s jedinstvenim urbanim instalacijama, njezin najveći atraktor. Kao što pokazuju rezultati provedenog istraživanja, vrijednost je zadarske rive upravo u pružanju mogućnosti za provođenje slobodnog vremena u prirodnom ambijentu te za neformalnija, ležernija okupljanja.

Pozdrav Suncu Izvor: http://www.villa-julian.com/posjetiti/145-pozdrav-suncu.html

Afirmacija zadarskog poluotoka

Tipovi korisnika i društvene interakcije na zadarskoj rivi S obzirom na aktivnosti u kojima sudjeluju, na zadarskoj je rivi moguće razlikovati dva osnovna tipa korisnika: usputne posjetitelje (prolaznike) i one koji na rivu dolaze s određenom namjerom (npr. zbog šetnje ili zbog kupanja). Budući da je upotreba otvorenih javnih prostora, kao što su nenatkrivene ulice, trgovi i rive, pod velikim utjecajem vremenskih prilika i izmjena godišnjih doba, i obrasci posjećenosti zadarske rive pod izravnim su utjecajem sezonskih promjena vremena, kao i uobičajenih dnevnih i tjednih rutina. Pri tome je moguće primijetiti da riva, osobito u zimskom razdoblju kada ondje općenito boravi manje ljudi, ima svoje redovite posjetitelje: umirovljenike, rekreativce, roditelje s malom djecom i vlasnike pasa. Općenito se može primijetiti da se različite dobne skupine rivom koriste u različita doba dana i u drukčije svrhe. Nadalje, valja primijetiti da se različite dobne skupine rivom koriste ne samo u različito vrijeme nego se i zadržavaju na različitim mjestima. Interakcije pridonose obnavljanju društvenih mreža, što je osobito značajno za marginalizirane društvene skupine i interakciju među roditeljima kraj dječjeg igrališta te među vlasnicima pasa. Na rivi se vrlo rijetko odvijaju slučajni susreti sa znancima. Na rivu se, naime, većinom dolazi ciljano i u malim, intimnim grupama: u paru, s manjim krugom prijatelja ili s najužom obitelji. Vrlo često riva služi i kao bijeg od gradske vreve.

ANKETNO ISTRAŽIVANJE

REZULTATI INTERVJUA

BUDUĆI INTERAKCIJSKI POTENCIJAL

Kako se građani Zadra koriste rivom, zašto na nju dolaze, što im se trenutačno na rivi sviđa ili ne sviđa, odnosno čime su više, a čime manje zadovoljni? Anketno istraživanje provedeno je na uzorku u kojem je bilo neznatno više žena nego muškaraca (54,3%). Prema dobnoj strukturi, anketirani građani većinom imaju između 25 i 44 godine (35%) te između 45 i 64 godine (31,3%). Najveći dio ispitanika je sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem (51,2%).

- Vlasnici i zaposlenici ugostiteljskih objekata “Kod mene nema pravila. Dolaze svi, ne mogu izdvojiti neku skupinu koja češće dolazi. A oko mene, mislim isto kao i kod mene. Nema pravila.” “Svi, i mlađi i stariji, i ovi s rive, rokeri, metalci, i ovi iz suda, policije... Svi svrate tu i tamo. A tako je i u lokalima oko nas…” “Nema dobne granice. Ujutro najčešće dolaze stariji, tada nema mladeži... Mladež dođe popodne, ali stariji prevladavaju, jutarnja kava i to...” “Posli šetnje rivom svi sidnu na kavu. Super je lokacija u gradu, mislim da je ovo najbolja lokacija u gradu jer je sve u blizini. Na Kalelargi je...” “Položaj je dobar, moglo bi se bolje iskoristiti i privući više ljudi, ne samo starije nego i mlađe. Riva je bitna za Zadar, ali više za opuštanje.”

Što mislite da bi na rivi trebalo promijeniti?

- Mjesta koja najčešće posjećuju stanovnici Poluotoka (n=57) i stanovnici ostalih dijelova grada (n=243): Izrazita popularnost rive u odnosu na ostale zelene površine koje se nalaze na Poluotoku proizlazi iz različitih sadržaja koji su smješteni na tom prostoru (Morske orgulje, Pozdrav Suncu, pristanište za brodove na kružnim putovanjima, dječje igralište, zgrade zadarskog sveučilišta, terasa hotela Zagreb, ugostiteljski objekti) te u njezinu neposrednom okruženju (Osnovna škola Petra Preradovića, stambene zgrade, javne službe, ugostiteljski objekti itd.). Stoga nema sumnje da je zadržavanje što većeg broja različitih javnih funkcija na Poluotoka, i u neposrednoj blizini rive, ključno za zadržavanje njezina postojećeg statusa kao jednog od najposjećenijih mjesta u gradu. Rezultati anketnog ispitivanja pokazuju da među stanovnicima Poluotoka i stanovnicima drugih gradskih četvrti nema značajnih razlika s obzirom na najvažnije motive za dolazak na rivu - opuštanje i šetnja. Rezultati tako pokazuju da rivu kao prostor prikladan za rekreaciju češće koriste stanovnici Poluotoka (64,9%), u usporedbi s ostalim građanima Zadra, premda je rekreacija i potonjima važan motiv za dolazak na rivu (45,7%). U ljetnim mjesecima kupanje i sunčanje na rivi važno je približno polovici ispitanika s Poluotoka (45,6%), za razliku od ostalih ispitanika (23,9%). - Tipovi korisnika i društvene interakcije na zadarskoj rivi - Jeste li ove godine išli na navedene događaje organizirane na rivi? Prema rezultatima istraživanja, najposjećenije događanje na rivi su upravo „Feštice petkom“, koje su se u organizaciji Turističke zajednice grada Zadra održavale u razdoblju od kraja lipnja do sredine rujna (2010. godine), a koje je posjetilo 63% svih ispitanih. Tradicionalni festival kulture, hrane i običaja zadarskog kraja, koji se pod nazivom „Noć punog Miseca“ i u organizaciji udruge „Propela“ održava od 2000. godine, posjetila je približno polovica svih ispitanika (49,3%), dok je „Milenijski skok“ (poznat i pod engleskim nazivom Millenium Jump), također u organizaciji iste udruge, posjetilo 24,8% svih ispitanika.

- Djelatnici kulturnih ustanova na Poluotoku “Nevjerojatan osjećaj slobode, otvorenog prostora, širine prostora, to je ono što me fascinira na zadarskoj rivi, ta otvorenost i kontakt s prirodom, a tu ste u gradu. To je ono što mi se najviše sviđa.” “Izgled rive je dobar, zajedno s tim novim proširenjima i instalacijama, Morskim orguljama i Pozdravom Suncu, koji su postali jedini dio rive u kojem se nešto događa.” “Necjelovito i pretenciozno – onaj dio oko Pozdrava Suncu – orgulje su mi zanimljive, one su turistički zanimljive, a ono Sunce mi izgleda kao Las Vegas, dok ostalo sliči na malu dalmatinsku rivu.” “Riva sada nije najbolje povezana s ostatkom Poluotoka. Ona postojeća šetnica koja ide od sv. Donata, ta linija mora biti jasnija, uočljivija.” - Poduzetnici u kreativnim industrijama “Ovaj prostor je specifičan jer je jedini takav, usudit ću se reći, na Mediteranu. Da u samom centru postoji ovakav potez od 800-900 metara dužine, uz more u kojem se može kupati, savršeno čisto more u samom centru grada - to je posebnost koju ne treba zanemariti pri budućem promišljanju prostora.” “Kao da nešto fali. Kao da je nešto bilo tamo pa je nestalo. I to se osjeti. Ali u principu mislim da je to vrlo lijep prostor.” “Primjećujem da se riva u posljednje vrijeme budi i to mi je drago. Je li to zbog toga što ljudi više šeću, je li to zbog obnove rive, ne znam. U ljetnim mjesecima jasno je da su turistima zanimljive Orgulje i Pozdrav Suncu i to je zaista atraktivno.”

1. Urediti zelene površine, posaditi više cvijeća, više zelenila. 2. Više sadržaja za djecu i mlade; više sadržaja za druženje; više kulturnih sadržaja; više organiziranih događanja; dječja igrališta; sadržaji za studente; edukativni sadržaji; plesni sadržaji; mjesto za izlaske. 3. Više ugostiteljskih sadržaja. 4. Urediti prilaze rivi; obnoviti razbijene ploče; javni WC; bolje osvjetljenje; dodati biciklističku stazu; izbaciti parkiralište i automobile. 5. Ukloniti ili promijeniti šljunak; popločati rivu. 6. Bolje održavati čistoću rive; postaviti više kanta za smeće. 7. Urediti i održavati klupe. 8. Zabraniti pse na rivi; staviti vrećice za pse; urediti dio za šetnju pasa.

REZULTATI INTERVJUA Treba li nešto na rivi promijeniti?

64 % 36 %

Da Ne

Udio turista s obzirom na to s kim ljetuju 37.6 32.2 24.5 4.7 1.0

% % % % %

S obitelji S partnerom S prijateljima Individualno Bez odgovora

Udio turista s obzirom na dob 50.0 % 42.3 % 7.7 %

18 do 30 31 do 50 51 i više

Udio turista s obzirom na smještaj: rezultati ulične ankete iz 2007. 25.9 22.4 20.7 16.3 11.9 2.7

% % % % % %

Iznajmljeno Hotel Privatni smještaj Prijatelji Kruzer Drugo

Udio turista s obzirom na dužinu boravka 32.9 35.9 17.1 14.1

Afirmacija zadarskog poluotoka

% % % %

jedan dan 2 - 3 dana 4 - 7 dana 8 + dana

Vlasnici i zaposlenici ugostiteljskih objekata “Trebalo bi urediti zabavni park za djecu. Djeca se nemaju di igrati nego su tu nama među nogama. Budući da je Zadar turistički grad, trebalo bi više sadržaja za sve dobne grupe, najviše za mlade. Ne trebaju nikakvi ugostiteljski objekti, ionako nas je već i previše.” “Riva je najbitnija, treba je urediti, ali ne stavljati neke objekte, već nas je dosta, nego je cijelu urediti, zelenilo, klupe, površinu, prilaz... Približiti rivu ljudima.” Djelatnici kulturnih ustanova na Poluotoku o intervencijame na tom prostoru “Ovo je grad od jedva 90 000 stanovnika, čak i manje, i mrtav je sve više, taj Poluotok, a onda i riva s njim. Jedino ljeti…” “Što se tiče sadržaja, mislim da ne treba pretjerivati sa sadržajima na rivi, nego bi trebalo što više oplemeniti cijeli Poluotok.” “Ja sam za to da riva ostane samo šetnica, bez nekih velikih sadržaja, bez restorana i bez kafića.” “Oživiti je, i to na ‘mediteranski’ način, odnosno kroz ugostiteljsku ponudu.” “Razmišljajući o mogućem oživljavanju rive, prijedlog je da turistički brodovi pristaju na rivu i da se na njima navečer organiziraju zabave.” Urbana oprema trebala bi biti suvremenija. Organizirana događanja, poput kulturnih i zabavnih događaja, potrebna su na rivi: 1. radi prezentacija 2. radi prodaje suvenira 3. ljetna pozornica ili povremene izložbe na otvorenom. Poduzetnici u kreativnim industrijama “Ako bude sredstava, trebalo bi u prvobitno stanje vratiti dužinu mula koji je nakon Drugog svjetskog rata skraćen za tridesetak metara. On je bio duži, što je omogućavalo pristajanje većih brodova i zaštitu jednog dijela rive od vjetra.” Daljnja komercijalizacija rive nije poželjna, kao ni gradnja novih objekata. Isto tako, kad je riječ o mogućim intervencijama u prostoru, intervjuirani poduzetnici smatraju da su na rivi potrebni dodatni sadržaji, ali da bi broj ugostiteljskih sadržaja ipak trebalo ograničiti te ih uklopiti u postojeću hortikulturu.

ANKETNO ISTRAŽIVANJE Riva u kontekstu turističkog razvoja Odrednica Zadra kao turističke destinacije promijenila se - grad se više ne smatra ponajprije destinacijom tradicionalno kulturnog turizma, kao što je to bilo prije tranzicije, nego s jedne strane destinacijom brodova na kružnim putovanjima, a s druge destinacijom turizma urbanog tipa. Kulturni spomenici vrhunske vrijednosti, ljepota prirode, pa i sadržaji kulturnih festivala, još uvijek su čimbenik koji može pomoći u privlačenju turista na neku destinaciju. Danas su osobito tražene destinacije koje turistima mogu ponuditi da s domicilnim stanovništvom podijele kvalitetnu kulturu svakidašnjice, odnosno način života i sadržaje koje i sami građani svakodnevno konzumiraju u gradu. Prvi klaster okupio je više od 50% ispitanika, to su tzv. klasični kulturni turisti. U Zadru borave dva-tri dana (44%), 27% ih boravi samo 1 dan, 18% 8 dana i više. Dolaze s obitelji (52%). Važni su im povijesni spomenici i kultura, ostaju dulje, obrazovaniji su i platežno sposobniji. Drugi klaster sa 16,4% posjetitelja čine mlađi ispitanici koji najčešće dolaze s partnerom (39%) ili s obitelji (39%). Za 71,4% posjetitelja važan su motiv dolaska u Zadar kulturni spomenici, za 51% temeljni je motiv dolaska priroda te dolaze na jedan dan. Treći tip turista, tzv. rekreativni turisti (85,2%), dolaze s namjerom da se rekreiraju i zabave, zatim zbog mora, plaža, planina i općenito prirode (79%). Među njima je 27,2% najmlađih ispitanika, prosječne dobi od 28 godina. Došli su s prijateljima (50%) i najdulje će ostati. Preferiraju smještaj u hotelu (28%) ili kod prijatelja (26%).

BITNE TOČKE ZA DALJNJI RAZVOJ 1. Privlačnost rive stanovnicima grada proizlazi iz njezine ambijentalne vrijednosti, koju ima kao najveći gradski park smješten uz morsku obalu. 2. Iako se riva koristi na različite načine u pojedinim dijelovima dana i noći, njezin je prostor nedovoljno iskorišten kao „pozornica“ društvenih događanja, odnosno kao mjesto društvenosti. 3. Velike razlike u intenzitetu korištenja pojedinih dijelova rive u ljetnom i zimskom razdoblju. 4. Zimi je riva prostor za privremeni bijeg od užurbanosti gradskog načina življenja, ali manjak sadržaja i djelomična prometna odsječenost u tom razdoblju umanjuju njezin interakcijski potencijal. 5. Stanovnici Poluotoka slažu se s tvrdnjom da su potrebne promjene (75,4%).

Gradski park uz rivu Izvor: http://www.nasadi.hr/galerije/zadarska-rivau-srpnju.html

Šetnja svih generacija rivom Izvor: http://www.057info.hr/galerija/zadarska-rivatoplo-razigrano-carobno

Uređenje rive manjim intervencijama Izvor: http://www.slobodnadalmacija.hr/Zadar/tabid

Turisti i odmor Izvor: http://www.slobodnadalmacija.hr/Zadar/tabid

6. Zadarski građani ne priželjkuju velike intervencije koje bi mogle ugroziti način na koji se taj prostor trenutačno doživljava i koristi. 7. Atraktivnost bi se mogla povećati manjim intervencijama u urbanu opremu, ali uz istovremeno oživljavanje povijesne jezgre grada. 8. Rivu posjećuju pripadnici svih generacija, odnosno ona je najposjećeniji prostor na Poluotoku u cjelini, može se s pravom smatrati ključnim atraktorom cjelokupne uže gradske jezgre te stoga i prostorom ključnim za identitet grada Zadra u cjelini. 9. Globalni trend urbanog kulturnog turizma - tzv. postturisti žele iskusiti život lokalne zajednice i za vrijeme svog boravka ne nametati lokaciji vlastite potrebe i vrijednosti, nego dijeliti sudbinu s njom.

Posebnost same rive Izvor: http://www.ezadar.hr/clanak/zadarska-riva

ZIMSKO I LJETNO KORIŠTENJE RIVE ZIMA Pogled na rivu zimi u popodnevnim satima

Pogled na rivu zimi u jutarnjim satima

9:00

14:00

19:00

— Korisnici: većinom umirovljenici, uglavnom u grupama — Aktivnosti: jutarnja šetnja rivom, povratak iz kupnje, šetnja kućnih ljubimaca — Lokacija: korištenje rive kao šetnice uz zadržavanje na Morskim orguljama

— Korisnici: rekreativci, umirovljenici, vlasnici pasa, roditelji s djecom — Aktivnosti: šetnja, rekreacija, šetnja kućnih ljubimaca — Lokacija: popločani dio rive (šetnica), Zadržavanje na Morskim orguljama, Korištenje zelenila - psi i djeca

— Korisnici: mladi i vlasnici pasa — Aktivnosti: druženje, šetnja kućnih ljubimaca — Lokacija: zgrada Fakulteta, Morske orgulje, Pozdrav Suncu, zelenilo

Pogled na rivu ljeti u jutarnjim satima

Pogled na rivu ljeti u popodnevnim satima

Pogled na rivu ljeti u večernjim satima

9:00

14:00

19:00

— Korisnici: turisti i stariji građani — Aktivnosti: jutarnja šetnja rivom — Lokacija: korištenje rive kao šetnice

— Korisnici: sve dobne skupine stanovnika i turisti — Aktivnosti: kupanje i sunčanje — Lokacija: djeca i tinejdžeri na zapadnom dijelu orgulja, turisti na početku orgulja, dok se stariji stanovnici kupaju u predjelu Foša

— Korisnici: turisti i roditelji s djecom — Aktivnosti: šetnja i uživanje u zalasku sunca, igra djece — Lokacija: prostor oko Morskih orgulja i Pozdrava Suncu

24:00

LJETO

Izvor: Slike iz istraživanja

Afirmacija zadarskog poluotoka

24:00

Analiza Arhitektura i natječaji

Čavlović, M.; Uchytil A., (2013.), Arhitektonske kompozicije Alfreda Albinija, “Čovjek i prostor”

ARHITEKTURA ALFRED ALBINI Stambeni sklop jedan je od vrhunaca interpolacije moderne arhitekture u poslijeratnom Zadru. Otvoreno prizemlje u kamenu te nježni korpus koji se diže iznad prate linije ulice poštujući logiku postavljenog rastera. Glavno pročelje gleda prema zapadu i naglašeno je horizontalnim potezima prozora koji u interijeru gledaju na dnevni boravak. Sam ulaz u stanove riješen je internom ulicom koja se nalazi između kazališta i objekta. Savršen spoj poštovanja zatečenog i integriranja elemenata novog i suvremenog čini ovaj stambeni sklop jednim od kapitalnih djela poslijeratne arhitekture.

Čavlović, M.; Uchytil A., (2013.), Arhitektonske kompozicije Alfreda Albinija, “Čovjek i prostor”

Afirmacija zadarskog poluotoka

BOŽIDAR RAŠICA Rašica je dobro poznavao lokaciju i povijest grada te mu nije bio problem intervenirati novom stambenom zgradom na zapadnom dijelu bivšeg Zelenog trga. Oblikovana je kao čisti volumen u obliku slova L. Fasada je raščlanjena s 5 horizontalnih poteza otvora, dok je prizemlje uvučeno i ostavljeno javnim sadržajima. Visinom ona prati postojeće građevine dajući uravnoteženu sliku cijelom prostoru.

Izvor: http://pogledaj.to/arhitektura

MLADEN KAUZLARIĆ - ARHEOLOŠKI MUZEJ Objekt zadržava liniju šetnice na zapadu i liniju glavne zadarske ulice (Kalelarge) formirajući jednostavni kubus u stilu moderne toga vremena. Sastoji se od ostakljenog poteza prizemlja te volumena iznad toga koji je riješen nizom vertikalno postavljenih brisoleja. Cijela je fasada obložena kamenom prateći logiku kamene arhitekture okolnih građevina. Svojom visinom prati okolne zgrade.

Izvor: http://www.znet.hr

JOSIP BUDAK - STAMBENA ZGRADA Budak problem sudara fasade stana i galerije rješava “klasičnim”postupkom - visokim parapetima i rupičastim ventilacijskim perforacijama. Kvalitetno modeliranom volumenu nevelikog bloka ukliještenog u gustu uličnu teksturu neočekivano su aplicirani balkoni.

Oštrić I., Stambena arhitektura u Zadru- Zone iskoraka, “Arhitektura”

Afirmacija zadarskog poluotoka

BRUNO MILIĆ Jedna od najznačajnijih zgrada je kino “Forum”. Rješenje kina proizašlo iz natječaja bilo je definirano kao sklop namijenjen javnom i kulturnom sadržaju, tek su u prizemlju trebali biti ugostiteljski i trgovački sadržaji. Potom je tijekom razrade došlo do promjene programa pa je, osim kina te poslovnih sadržaja, trebalo osigurati i stambene sadržaje. Predviđao se ulaz sa strane trga te duboki trijem uz cjelokupnu frontu Široke ulice. Gornje etaže funkcionirale su neovisno o prizemlju. Na katovima, osim uredskih prostora kina, u zadnjoj varijanti predviđena su i četiri stana. Danas je zgrada izgubila funkciju kina, ali u prizemlju se još uvijek nalaze trgovački sadržaji.

Oštrić I., Stambena arhitektura u Zadru - Zone iskoraka, “Arhitektura”

TLOCRT KATA

100

TLOCRT PRIZEMLJA

Objekt je koncipiran kao 4 povezane volumenske dionice koje zajedno s postojećom gradnjom čine zatvoreni arhitektonski format bloka. Svaka od tih dionica individualizirana je, ali i povezana s cjelinom prema načelu interpolacije jednog objekta do drugog. Stari originalni balkon ugrađen je u pročelje prema crkvi svetog Krševana. Ugaona lođa postavljena je prema ulici što vodi do gradskih vrata. Stambene jedinice strukturirane su ekonomično i kompaktno, ali visoki standard javnog prostora, čije su one sastavni dio, na razini sadržaja i forme u velikoj mjeri obogaćuje i proširuje minimalizam privatnog prostora.

Oštrić I., Stambena arhitektura u Zadru- Zone iskoraka, “Arhitektura” br.1-3, 1989-1991.

Afirmacija zadarskog poluotoka

IVAN VITIĆ Najznačajnija Vitićeva zgrada je njegova zgrada socijalnog osiguranja (1956. - 1958.) Koristio je neobični oblikovni motiv: mobilni fasadni panoi u obliku zaštite - preko čitave etaže. Njegova intrigantna zamisao bila je kratkotrajno oživotvorena, budući da su klizne drvene grilje ubrzo imobilizirane preradbom u fiksnu stijenu s interpoliranim “klasičnim” prozorima.

Izvor: Arhiva autorice (foto:autorica)

102

NATJEČAJI / REGULACIJSKE OSNOVE Nakon Drugog svjetskog rata potpuno porušeni Zadar trebalo je obnoviti. Arhitekti Milan Kovačević, Zdenko Strižić i Božidar Rašica 1947. godine izrađuje drugu regulacijsku osnovu. Na cijeloj je površini zahvata bio planiran rastresit raspored građevina koji je slijedio simplificirane principe ‘modernog’ grada Le Corbusierove i CIAM-ove doktrine, grada s kućama izoliranima unutar zelenih zona. Na poluotoku je sačuvan raspored povijesnih ulica, no nije planirano očuvanje gradske strukture tako da su od staroga grada trebali ostali tek izolirani spomenici. Najdrastičnija promjena trebala se dogoditi na predjelu Varoša gdje je bilo planirano rušenje preostalih stambenih kuća i gradnja velikog češlja stambenih zgrada orijentiranih po strogim modernističkim principima dostatne insolacije. Upravo ovaj plan postaje osnova za velike akcije ‘raščišćavanja’ kojima je počelo uništavanje strukture Zadra.

Regulacijska osnova Zadra 1947., Rašica, Strižić, Kovačević

Natječajni projekt regulacijske osnove Zadra 1953., Milić, Kollenz

Afirmacija zadarskog poluotoka

Nakon Drugog svjetskog rata potpuno porušeni Zadar trebalo je obnoviti. Arhitekti Milan Kovačević, Zdenko Strižić i Božidar Rašica 1947. godine izrađuje drugu regulacijsku osnovu. Na cijeloj je površini zahvata bio planiran rastresit raspored građevina koji je slijedio simplificirane principe ‘modernog’ grada Le Corbusierove i CIAM-ove doktrine, grada s kućama izoliranima unutar zelenih zona. Na poluotoku je sačuvan raspored povijesnih ulica, no nije planirano očuvanje gradske strukture tako da su od staroga grada trebali ostali tek izolirani spomenici. Najdrastičnija promjena trebala se dogoditi na predjelu Varoši gdje je bilo planirano rušenje preostalih stambenih kuća i gradnja velikog češlja stambenih zgrada orijentiranih po strogim modernističkim principima dostatne insolacije. Upravo ovaj plan postaje osnova za velike akcije ‘raščišćavanja’ kojima je počelo uništavanje strukture Zadra.

Da bi se očuvale povijesne vrijednosti grada, 1953. raspisan je natječaj za idejnu osnovu rekonstrukcije povijesnog dijela Zadra. Tri tima podijelila su prvu nagradu: splitski tim na čelu s arhitektom Berislavom Kalođerom, tim arhitekata Radovana Miščevića, Branka Petrovića i Branka Vasiljevića iz Zagreba te tim Brune Milića i Miroslava Kollenza. Bruni Miliću povjereno je da od tri prvonagrađena rada sintetizira idejni regulacijski plan poluotoka i započne izradu plana. Natječajem je definirano da se u obnovi moraju očuvati osnovne povijesne gradske strukture i odnos povijesnih ulica te njihove obodne izgradnje, posebice na mjestima uokolo svih važnih povijesnih građevina. Svaka od povijesni i umjetnički vrijednih zgrada ili sklopova definirana je kao stožer organizacije urbanističkih i arhitektonskih sekvenci koje se zatim oblikuju u slogu i smislu modernog, tada modernističkog arhitektonskog izraza. Regulacijski plan formira stambene jedinice u meandriranim nizovima, oko zajedničkih vrtnih prostora, koji sadržavaju igrališta za djecu, površine za odmor odraslih itd. Poput povijesnih arhitektura, i ova je orijentirana prema unutra, otvarajući se velikim staklenim otvorima, galerijama, balkonima na taj živopisni prostor, a ostajući istodobno prema ulici zatvorena i skromna u svom oblikovnom tretmanu. Urbanistička je analiza prometa pokazala da je moguće uspješno riješiti cestovni promet tako da kolni promet teče po perimetru grada opskrbljujući ga jednolično sa svih strana, dok su sve interne ulice pješačke. Formiran je tako grad pješaka s ulicama tipičnog mediteranskog formata i obrade. Tekst - Arbutina, Dražen: Moderna arhitektura Zadra, Uvod u njeno razumijevanje ČIP 163-176 , 2001. “Prva poratna iskustva u arhitektonskom oblikovanju grada u Hrvatskoj stečena su u Zadru. Urbanistički planovi koji su rađeni neposredno poslije oslobođenja sadržavali su značajne elemente rekonstrukcije postojećeg rastera. Već se tada postavila dilema striktnog čuvanja rastera ili njegova negiranja i formiranja zrakastog grada. Postavio se problem konteksta. Interpolacije pratimo od prvih dana, pa ih navodim po sjećanju i imenima autora: Požgaj, Bartolić, Albini, Budak, Vitić, Šegvić, Denzler, Milić, Kauzlarić i mnogi drugi. Javila se se različita gledanja spomenutih autora na oblik dok su glede jezika arhitekture bili složni.”

Neven Šegvić, Interpolacija-osnovni oblikovni element grada Nakon provedenih urbanističkih natječaja iz 1947. i 1953. te na osnovi regulacijskog plana arhitekta Brune Milića, pristupilo se postupnoj realizaciji nove kompenzirajuće strukture. U sklopu strukturne i funkcionalne redefinicije spomeničkog središta grada rekonstitucija stambenog sadržaja bila je u središtu pažnje. Na toj zahtjevnoj zadaći okupljena je elitna grupa vodećih hrvatskih arhitekata, poput Albinija i Denzlera, te mladih autora Vitića, Rašice, Bartolića, Šegvića, potpomognuta domaćim snagama okupljenim u gradskoj projektnoj organizaciji “Donat”.

104

Merćep, Ines: Natječaj za regulacijsku osnovu Zadra iz 1953. Pedeset godina poslije, 2005.

Forum Osamdesetih je godina natječaj za prostor uokolo sv. Donata ponovno privukao interes arhitekta Brune Milića. Interes je projektanta, no i interes urbanista i povjesničara arhitekture, materijaliziran projektom iz 1989. koji je u vrijeme postmoderne baratao gotovo povijesnom rekonstrukcijom antičkog foruma. Natječajni projekt definirao je gotovo arheološkim pristupom arhitektonski plašt oko crkve sv. Donata, koja je do početka tridesetih godina 20. stoljeća bila zatvorena u svoj arhitektonski ogrtač bloka uz nekadašnji Zeleni trg. Arhitekt Bruno Milić svojim je projektom definirao kontrapunkt fasadnog platna svojih novoprojektiranih građevina onima na crkvi sv. Marije i sv. Donata. izvor: Oštrić I., Stambena arhitektura u Zadru — Zona iskoraka (1924-41,1945-90), “Arhitektura“ br. 1-3, 1989.-1991. Arbutina, Dražen: Moderna arhitektura Zadra, Uvod u njeno razumijevanje ČIP 163-176, 2001.

Arbutina, Dražen: Moderna arhitektura Zadra, Uvod u njeno razumijevanje ČIP 163-176 , 2001.

Afirmacija zadarskog poluotoka

UREĐENJE POLJANE IVANA PAVLA II.

1 2 3 4 5 6

Uzdignuti trg na području nekadašnje gradske cisterne Zapadni niži pješački plato (visoko zelenilo, klupe, fontana) Jugoistočno područje sa zelenom površinom i “parkom antičkih fragmenata” Pješački prolaz uz zgradu Rašice (povezuje portikat foruma s nogostupom Ulice Zadarskog mira 1358.), ugostiteljski sadržaji Područje bazilike (povezuje sve četiri prethodne cjeline i portikat foruma) Rubno područje uz Ulicu Zadarskog mira 1358. (nogostup i naznaka srednjovjekovnog bedema)

Izvor: http://pogledaj.to/arhitektura/ante-uglesic-uredenjepoljane-pape-ivana-pavla-ii-u-zadru/

106

Uređenje trga Petra Zoranića Trg Petra Zoranića i Poljana Šime Budinića segment su kontinuiranog ‘prelijevanja’ javnih gradskih prostora, od Bastiona i Trga pet bunara, preko Kalelarge, naznake antičkog decumanusa, pa sve dalje do foruma. Ukupnoj gustoći i nabijenosti povijesno izuzetno vrijedne urbane cjeline pridodani su i arheološki nalazi rimskih i srednjovjekovnih gradskih vrata. U tako iznimno bogatom kontekstu nova arhitektonska intervencija svedena je više na reduciranje i akcentiranje bitnih elemenata identiteta negoli na stvaranje nepotrebnih ‘novih’ atrakcija. Arhitektonski prosede konstituiran je u ‘brisanju viška’, odnosno slojeva, fizičkih i memorijskih, koji zamućuju jasnoću urbane matrice definirane kroz povijest te s druge strane u integriranju arheoloških nalaza u život trga danas, na način koji će afirmirati arheologiju a da od nje ne čini jeftin spektakl. Rješenje je svedeno na tri projektantske odluke: arheologiju uključiti u život trga, a ne izolirati je u ‘muzej na otvorenom’; složenu geometriju prostora (i tlocrtno i visinski) riješiti jedinstvenom kontinuiranom plohom koja bi povezala sve ‘različitosti’ povijesnih, ambijentalnih i funkcionalnih sekvenci te ‘urbanu opremu’ riješiti kao kontinuitet trga, a ne kao aplicirane elemente. Stoga je prostor trga rješavan prije svega kroz ‘topografiju’ hodne plohe trga, stvarajući glatku, tekuću plohu koja spaja sve nivelete trga, ali istodobno poprima, kroz različite materijale, specifične funkcije: ‘prozor u prošlost’, na staklenom dijelu uz arheološku prezentaciju i iznad nje; ‘urbani mobilijar’ kao anastiloza arheologije ili pak drvena hipertrofirana klupa na promjeni nivelete zelenog otoka oko postojećih platana. Trg je projektiran s namjerom da se arhitektonska gesta svede na ‘suštinu’, minimalno vidljivu, svojevrsno ‘pospremanje’ koje će optimalno istaknuti zatečenu, ali prikrivenu vrijednost, istodobno razotkriti esenciju prostora, ali mu omogućiti i nova korištenja, tumačenja, neke nove identitete. Poetika prostora bila je već prisutna, a mi smo našom intervencijom pokušali postaviti ‘pravi kadar’ kojim bi ta poetika postala još prisutnija, još jasnija. Arhitektonska intervencija shvaćena je kao tek jedan ‘sloj u vremenu’, nešto dodano ili oduzeto, u određenom trenu vremena. Željeli smo izbjeći arhitektonsku ekspresiju koja bi ‘sada’ (vrijeme intervencije) pokušala postaviti u poziciju ‘zauvijek’ te ostaviti ‘prostor’ u kojem će se moći stvoriti neki novi identiteti kroz neka nova korištenja“, kažu arhitekti.

Izvor: http://pogledaj.to/arhitektura

Afirmacija zadarskog poluotoka

Zapadni dio rive U prvoj fazi dogradnje zapadne dijela poluotoka projektant Nikola Bašić predvidio je izvedbu tzv. morskih orgulja koje čine sastavni dio obalnog zida na dijelu rive ispod tzv. bijele kuće. Riva je na tome zapadnom dijelu kaskadno denivelirana u dužini od 75 metara. Svaka sekvenca ima u rivu ugrađene cijevi različitih promjera koje pod utjecajem mora “ispuštaju” različite zvukove. Ovim projektom N. Bašić osvojio je Europsku nagradu za urbani javni prostor. U neposrednoj blizini postavljena je instalacija “Pozdrav Suncu”. Sastoji se od tri stotine višeslojnih staklenih ploča postavljenih u istoj razini s kamenim popločenjem rive u obliku kruga promjera 22 metra. Ispod staklenih ploča nalaze se fotonaponski solarni moduli preko kojih se ostvaruje simbolična komunikacija s prirodom, s ciljem da se, kao i s Morskim orguljama, ostvari komunikacija - tamo zvukom, a ovdje svjetlom. Energetsko značenje je samo simbolično, jer se energija uložena u proizvodnju modula i cjelokupne instalacije ne može isplatiti tijekom životnog vijeka instalacije.

Izvor: http://www.zadar.travel

- Sudar mora i kopna - Spuštanje rive u more + zvuk - Najkarakterističniji zvukovi Dalmacije

Izvor: http://www.zadar.hr

Izvori: http://hr.wikipedia.org/wiki/Pozdrav_Suncu, http://hr.wikipedia.org/wiki/Morske_orgulje

108

I. NAGRADA (RAVNICE) - NIKOLA BAŠIĆ

Afirmacija zadarskog poluotoka

Ravnice Urbanistički koncept polazi od sljedećih premisa: 1. Uvala Jazine - aktiviranjem sjevernog pojasa kao pješačkog i obogaćenog sadržajima prostor se od zone razdvajanja poluotoka od ostatka grada pretvara u prostor aktivnog povezivanja. 2. Ravnice - gradnja ide prema podzemnim etažama kako bi se očuvao karakter platoa pred bedemom i njegova izvorna dramatika prilaza utvrđenom gradu. Plato je javna zelena površina, a podzemni prostori osvijetljeni atrijski te dugačkim ostakljenjem na denivelaciji prema bedemu i rekonstruiranom kanalu. 3.Park Bastion - minimalnim izmjenama naglašava vizuru gradskih vrata 4. Priobalni pojas - dio gušće izgrađen radi premošćivanja tampon-zone koju čine Bastion i Ravnice.

II. NAGRADA (RAVNICE) - PERO MARUŠIĆ

110

III. NAGRADA (RAVNICE) - IGOR PEDIŠIĆ, IVA LETILOVIĆ

Zonu obuhvata čine 4 urbane cjeline od kojih svaka ima drukčiji prostorni, funkcionalni i oblikovni karakter. Na području Ravnica stvara se novo središte s morfologijom koja nastaje modeliranjem praznina u punome, poput “poluotoka”. Čitava zona projektirana je kao jedinstvena oblikovno homogena samodostatna i zaokružena cjelina, i time je zatvoren niz koji sa zapada započinje “poluotokom”, a nastavlja se utvrdom Forte.

Afirmacija zadarskog poluotoka

ArhitektonskourbanistiÄ?ka snimka poluotoka:

112

Usporedba 1989./2014.

1 Snimanje i izrada arhitektonsko-urbanističke snimke poluotoka. Studenti Arhitektonskog fakulteta iz Zagreba snimili su i mapirali postojeće stanje poluotoka iz 2014. godine te ga usporedili sa stanjem izgradnje iz 1989. godine (prije Domovinskog rata). 2 Snimka stanja 1989. godine dobivena je digitalizacijom karata i podataka dobivenih od Zavoda za prostorno uređenje Zadarske županije 3 Planovi i statistički podaci uspoređeni su s onima iz 1989. godine (interval od 25 godina) te temeljem toga doneseni zaključci koji su poslužili kao polazište mogućnih intervencija.

Afirmacija zadarskog poluotoka

,@ABCDEAFD*GDHDB

POSTOJEÄ&#x2020;E STANJE IZGRADNJE !"#$"%"&'()$*!"+,-.')/0102345/62 !"#$"%"&'()$*!"+,-.')/0102345/62

()*

()&

(

()*

()$ ( ()*

()$

(

()*

()&

()*

()&

2.0

2.0 3.0 4.0 5.0

6.0

3.0 4.0

5.0

6.0 7.0

7.0

8.0

3.0

9.0

3.0

9.0

2.0

10.0

7.0 8.0

2.0

4.0 5.0 4.0 6.0 7.0 5.0 8.0 6.0

3.0

3.0 4.0

4.0

10.0

9.0

5.0

5.0 6.0

6.0 1.0

1.0

114

BIJKL*MKNOKPKJD !"#$%&'%()*+"',()-.) !"#$%&'%()*+"',()-.)

/)*!0,(*12324 /)*!0,(*12324

Provedbeni urbanistički plan 1989. Legenda Stanje prije rušenja u Drugom svjetskom ratu 0%5%(&,6 0%5%(&,6 Novi objekti (#$)*#'7%/.) (#$)*#'7%/.)

12324

"#$%&!!!

! $!

$!! $!!

,(,0)8,*-.,(7,*9*:;1<4 ,(,0)8,*-.,(7,*9*:;1<4 Analiza stanja 2014. Legenda Izgradnja prije 1989. Nova izgradnja

98 % 0%5%(&,6 0%5%(&,6 2 %

)85",&(7,*!")7%*12324*5#&)(% 23*= )85",&(7,*!")7%*12324*5#&)(% 23*= (#$,*)85",&(7,**************************************** **:*= (#$,*)85",&(7,**************************************** **:*=

:;1<4 APA*HD*O*MKINFQHR FAS*:?*LKHARD*ACD*CDNK*RKTQ*AGLBDHRFQ*RD APA*HD*O*MKINFQHR FAS*:?*LKHARD*ACD*CDNK*RKTQ*AGLBDHRFQ*RD Q*AGLBD QQRKIPA4 !KNOPKJOU*ITQLD* :: 44 ;*;*=*KH*OJOMRQ*MKIPKFQ Q*AGLBD RKIPA4 !KNOPKJOU*ITQLD* =*KH*OJOMRQ*MKIPKFQ .K*FQ*MKINFQHAED*BQNDPATRK*TAIKJKL*IPOMRFD*AGLBD QRKIPA*A*LOIPK QU*PQ*TQ Q*QJKRKCARKIPA*JKFD .K*FQ*MKINFQHAED*BQNDPATRK*TAIKJKL*IPOMRFD*AGLBD QRKIPA*A*LOIPK QU*PQ*TQ Q*QJKRKCARKIPA*JKFD AS*LBDQTARD4 AS*LBDQTARD4

>*16:;;; >*16:;;;

; 1; ; 1;

?; ?;

1;; 1;;

40 40 Afirmacija zadarskog poluotoka

!"#$"%"&'()$*!"+,-.')/0102345/62

&ZGMWK[GTK.LKFKM

GRAĐEVNO STANJE

2.0 2.0 3.0 3.0 4.0 4.0 5.0 5.0

6.0 6.0

7.0 7.0

8.0 8.0

3.0 3.0

9.0 9.0

0 0 3. 3.

2.0 2.0

4.0 5.04.0 6.0 5.0 7.0 6.0 8.07.0 8.0

3.0 3.0

4.0 4.0

10.0 10.0

9.0 9.0

11 .0 11 .0

116

5.0 5.0

6.0 6.0 1.0 1.0

MRQED.XENOEPEQK ()*+"%,"$-./),&$-01()*+"%,"$-./),&$-01-

2-.(!&$.34546 2-.(!&$.34546

Provedbeni urbanistički plan 1989. Legenda Novi objekti građeni nakon 1945. godine !"#"$%&' !"#"$%&' Stari dobro očuvani objekti $*+-.*,7"21-.#)& "$-.$&2*$.34 $*+-.*,7"21-.#)& "$-.$&2*$.34 AB.#*%-$" AB.#*%-$" 01&)-.%*,)*.* 01&)-.%*,)*.*

30,2 %

/+&$-.*,7"21/+&$-.*,7"21-

Stari objekti u lošem gra đevnom stanu

"+$*;.01&$/ "+$*;.01&$/

45,03 %

ABC@> .9.9 ABC@> 3<CB< .9.9 3<CB<

16,56 %

8C5> .9.9 8C5> $)*&( $)*&(

*,7"21-./.-=#)&%$7Dotrajali objekti i ruševine*,7"21-./.-=#)&%$7-

Objekti u izgradnji

>@C 8.9 >@C 8.9

*,7"21-.2*7-.$"./!&="./.&$&!-=/ *,7"21-.2*7-.$"./!&="./.&$&!-=/ #)& "+$*#.01&$7& #)& "+$*#.01&$7&

>CB< .9.9 >CB<

Objekti koji ne ulaze u analizu građevnog stanja

2,83 % 1,82% 3,56 %

34546

"#$%&!!! "#$%&!!!

! ! $!$!

'!'!

$!! $!!

&$&!-=&.01&$7&.?.8@3A6

&$&!-=&.01&$7&.?.8@3A6 Analiza stanja 2014. Legenda Novi objekti građeni nakon 1945. godine !"#"$%&' !"#"$%&' Stari dobro očuvani objekti $*+-.*,7"21-.#)& "$-.$&2*$.3454.#*%-$"

2 % 8.9 8.9 ::.9 ::.9 3<.9 3<.9

Dotrajali objekti i ruševine *,7"21-./.-=#)&%$7*,7"21-./.-=#)&%$7-

8.9 8.9 !( !(

2 %

>.9 >.9

$*+-.*,7"21-.#)&

"$-.$&2*$.3454.#*%-$" "+$*;.01&$/

Objekti u izgradnji

*,7"21-.2*7-.$"./!&="./.&$&!-=/ *,7"21-.2*7-.$"./!&="./.&$&!-=/ #)& "+$*#.01&$7& #)& "+$*#.01&$7&

Objekti koji ne ulaze u analizu građevnog stanja

8@3A6 8@3A6.DEFGHI.JI GGHK.LDMKFK.HK.(ENOEPEQO. GHI.RPKMG.FESME.E OJKHG.ESTIQPG.U :::: 6@ .9V.G.RPKMG 8@3A6.DEFGHI.JI HK.LDMKFK.HK.(ENOEPEQO. GHI.RPKMG.FESME.E OJKHG.ESTIQPG.U 6@ .9V.G.RPKMG IJHEW.RPKHTO.U3 <6 @@ .9VC.FEQ.ESTIQPK.O.GLDMKFHTG.OEX I.HIWK IJHEW.RPKHTO.U3 <6 .9VC.FEQ.ESTIQPK.O.GLDMKFHTG.OEX I.HIWK IHGY.HKQEH.34546.DEFGHI.U 86 @@ .9V.G U@.9V6.(EFTIFHKQG.SMET.HKNKLG.RI.HEJGY.ESTIQKPK.DMK IHGY.HKQEH.34546.DEFGHI.U 86 .9V.G U@.9V6.(EFTIFHKQG.SMET.HKNKLG.RI.HEJGY.ESTIQKPK.DMK ESTIQKPK.QETG.HI.ONKLI.O.KHKNGLO.DMK IJHED.RPKHTK.U >6 @@ .9VC.FEQ.SMET.FEPMKTKNGY.ESTIQKPK.O ESTIQKPK.QETG.HI.ONKLI.O.KHKNGLO.DMK IJHED.RPKHTK.U >6 .9VC.FEQ.SMET.FEPMKTKNGY.ESTIQKPK.O 86 @@ .9..OQOXHED.SMETK.DMK IJGHK.HK.(ENOEPEQO6 86 .9..OQOXHED.SMETK.DMK IJGHK.HK.(ENOEPEQO6

G.POMGRPK6 G.POMGRPK6 ;.3'8@@@ ;.3'8@@@

@ 3@ @3@

B@ B@

3@@ 3@@

75 75 Afirmacija zadarskog poluotoka

77 %

/+&$-.*,7"2101&)-.%*,)*.* /+&$-.*,7"21Stari objekti u lošem gra 01&)-.%*,)*.* đevnom stanu "+$*;.01&$/

16 %

3 %

ANALIZA KATNOST POSTOJEÄ&#x2020;IH ZGRADA !"#$"%"&'()$*!"+,-.')/0102345/62

!"#$%&'#(&)*&+&$,-./)

2.0

3.0 2.0

3.0 4.0 5.0 4.0 6.0 5.0

7.0 6.0

7.0

8.0

3.0 9.0

3.0

2.0

9.0

10.0

2.0 3.0

4.0 5.0 6.0 7.04.0 8.05.0 6.0

3.0

7.0 8.0

4.0

9.0

5.0

5.0 6.0

6.0 1.0

1.0

118

)0.12.3.-& :;<=>?@>AB)C;@!ABDEB

FB):G!A)6HIHJ

:;<=>?@>AB)C;@!ABDEB FB):G!A)6HIHJ Provedbeni urbanistički plan 1989. 898:;<8)=8>9?@> =8>9?@> ;)A?@>?BC )A?@>?BC ;D)?EBC=8>8 ;D)?EBC=8>8 898:;<8) ; Analiza katnosti postojećih objekata Legenda Prizemni objekti

G>Q>A?!7 G>Q>A?!7

:;BK>5AB)<@L>FEB :;BK>5AB)<@L>FEB <@L>FEB)=BDBA>)L>?A<Q)F!E!)R)''&)S%)T <@L>FEB)=BDBA>)L>?A<Q)F!E!)R)''&)S%)T <@L>FEB)=BDBA>)?=!)F!E!)R)''&)64%)T <@L>FEB)=BDBA>)?=!)F!E!)R)''&)64%)T <@L>FEB)=BDBA>)E;B)F!E!)R)''&)6U%)T <@L>FEB)=BDBA>)E;B)F!E!)R)''&)6U%)T <@L>FEB)=BDBA>)>EB;B)F!E!)R)''&)6V%)T <@L>FEB)=BDBA>)>EB;B)F!E!)R)''&)6V%)T

Objekti visine jednog kata (cca 7m) Objekti visine dva kata (cca 10m)

IONVP IONVP 64ON9P 64ON9P 89ON9P 89ON9P USOIN P USOIN P HO84P HO84P I OV 4P I OV 4P

8,46 % 10,45 % 25,45 %

Objekti visine tri kata (cca 13m)

37,84 %

Objekti visine četiri kata (cca 16m)

9,20 %

Objekti visine pet katova i više

8,60 %

6HIHJ

5)678444 5)678444

4 64 4 64

94 94

644 644

!A!GBK!)DE!AL!)M)846NJ

!A!GBK!)DE!AL!)M)846NJ Analiza stanja 2014. 898:;<8)=8>9?@>;)A?@>?BC C);<FG8H9BC 898:;<8)=8>9?@>;)A?@>?BC C);<FG8H9BC Analiza katnosti postojeće izgradnje Legenda Prizemni objekti

G>Q>A?!7 G>Q>A?!7

Objekti visine jednog kata (cca 7m) Objekti visine dva kata (cca 10m)

IO4P IO4P SO8HP SO8HP UUOS4P UUOS4P U4O49P U4O49P 6UOUNP 6UOUNP SOV8P SOV8P

8,0 % 7,29 % 33,70 %

Objekti visine tri kata (cca 13m)

30,05 %

Objekti visine četiri kata (cca 16m)

13,34 %

Objekti visine pet katova i više

7,62 %

846NJ C,0.$W+X.%)-&3Y.,3#))0.,3.(W C,0.$W+X.%)-&3Y.,3#))0.,3.(W .,3&1&)#,3&O)3W)0$W-.)V4P)#*/$& WYW),3$2-32$W)0.12.3.-&) #YW).X(W-3#)Z#,#YW)8)#)U)-&3&J):$.%(WY2)2 .,3&1&)#,3&O)3W)0$W-.)V4P)#*/$& WYW),3$2-32$W)0.12.3.-&) #YW).X(W-3#)Z#,#YW)8)#)U)-&3&J):$.%(WY2)2 ,3$2-32$#)#YW)Y.Z.#*/$& ,3$2-32$#)#YW)Y.Z.#*/$& #Z&Y(&)2$X&YW),3$2-32$WJ)KX./)/.3.Z.)0.302YW)#*/$& WY.,3# #Z&Y(&)2$X&YW),3$2-32$WJ)KX./)/.3.Z.)0.302YW)#*/$& WY.,3# Y# 0.12.3.-&)R#*2*WZ)%./2 Y.,3#)%&Y(#[)#Y3W$0.1&'#(&T)#)0.3$WXW)*&)Y.Z#%).X(W-3#%&O)/$&+)0$W1&*#)#,3. Y.,3#)%&Y(#[)#Y3W$0.1&'#(&T)#)0.3$WXW)*&)Y.Z#%).X(W-3#%&O)/$&+)0$W1&*#)#,3. Y# 0.12.3.-&)R#*2*WZ)%./2 XW+W%)#)Y&)0.+$2 (2);&ZY#'&),W)0$W+Z# &(2)Y.ZW)/$&WZ#YWJ))C)Y&$W+Y#%)/.+#Y&%&).,#%)#*/$&+Y(W XW+W%)#)Y&)0.+$2 (2);&ZY#'&),W)0$W+Z# &(2)Y.ZW)/$&WZ#YWJ))C)Y&$W+Y#%)/.+#Y&%&).,#%)#*/$&+Y(W ;&ZY#'&O)%./2 ;&ZY#'&O)%./2

5)678444 5)678444

4 64 4 64

94 94

644 644

7/ 7/ Afirmacija zadarskog poluotoka

ANALIZA PROMETA !"#$"%"&'()$*!"+,-.')/0102345/62 !"#$"%"&'()$*!"+,-.')/0102345/62

!"#$%&'#(&)*&+&$,-./)0

8C'#DE')!+"F,%' 8C'#DE')!+"F,%'

! !

! ! ! !

2.0

3.0

3.0 4.0 5.0

6.0

4.0 5.0

6.0

7.0

8.0

3.0

9.0

3.0

9.0

2.0

7.0 8.0

2.0 4.0 5.0 4.0 6.0 5.07.0 8.0 6.0

3.0

4.0

10.0

4.0

10.0 9.0

9.0

5.0

5.0 6.0

6.0 1.0

1.0

120

0.12.3.-& 898:;<8)=>?@AB8 Provedbeni urbanistički plan 1989. 898:;<8)=>?@AB8 Legenda Prometnice Pješačke površine

B=C=?D!7 B=C=?D!7 :;<5=>?@A= :;<5=>?@A=

Parkirališta

6MNM J

5)678444

4 64

644

!?!B@E!)F>!?G!)H)846IJ !?!B@E!)F>!?G!)H)846IJ Analiza stanja 2014. 898:;<8)=>?@AB8 898:;<8)=>?@AB8 Legenda Prometnice Pješačke površine

B=C=?D!7 B=C=?D!7 :;<5=>?@A= :;<5=>?@A=

Javna parkirališta !

! Parkirališta stanara i korisnika

846I J

-.$#,3K),K)*&)0&$-#$&L(KJ -.$#,3K),K)*&)0&$-#$&L(KJ

5)678444 5)678444

4 64 4 64

94 94

644 644

74 74 Afirmacija zadarskog poluotoka

POSTOJEĆI SADRŽAJI - PRIZEMLJE !"#$"%"&'()$*!"+,-.')/0102345/62

!"#$%&'#(&)*&+&$,-./)

2.0 2.0 3.0 3.0 4.0 4.0 5.0 5.0

6.0 6.0 7.0 7.0

8.0 8.0

3.0 3.0

9.0 9.0

2.0 2.0

3.3. 00

7.0 7.0 8.0 8.0

4.0 4.0 5.0 5.0 6.0 6.0

3.0 3.0

4.0 4.0

10.0 10.0

9.0 9.0

5.0 5.0

6.0 6.0

11 11.0 .0 1.0 1.0

122

)0.12.3.-& S=AH@>M@?C)L=M!?CIRCJC)SK!?);:P:V

Provedbeni789:8;< urbanistički=)>)7?=@<AB;< plan 1989. Legenda Stambena namjena (stanovanje) K@B@?>!W Kulturna namjena - javna i društvena namjena IR!GM@?!)?!GF@?!)<)IR!?AH!?F@N Školska namjena - javna i društvena namjena

25,12 % Q75;Q8 45678 95:;8

7,35 % 6,91 %

<)=!>?@)A=B!?CD!ECF@5)>AGAHC5)I!H@DC5)JKLMAHC)N ;O5P48 Socijalna namjena - javna i društvena namjena (radne organizacije, domovi, savezi, klubovi)

10,87 %

Upravna namjena - javna i društvena namjena

5,67 %

<)D>=!HIRHA)C)KF@J!=?@)N

<)D>=!HIRHA)C)KF@J!=?@)N Vjerska namjena - javna i društvena namjena SAIKAH?A)T)BAISA>!=IJ!)?!GF@?!

75948

45Q78 Q56Q8

U5;:8

7,25 %

Zdravstvena namjena - javna i društvena namjenaQU59P8 (zdravstvo i ljekarne)

2,32 %

Poslovno - gospodarska namjena (usluge; banka, 65OU8 pošte...)

4,19 %

O5748

Ugostiteljsko-turistička - gospodarska namjena Q5OU8 >=H!=?CE@

24,68 %

Ruševine

3,04 %

Skladišta

0,57 %

Garaže

;:P: V

Drvarnice

G);WQOOO

O ;O

;OO

!?!KCD!)IR!?F!)T)QO;UV

Analiza stanja 2014. Legenda

Stambena namjena (stanovanje) K@B@?>!W Mješovita namjena - pretežito stambena IR!GM@?!)?!GF@?!)<)IR!?AH!?F@N JLKRL=?!)?!GF@?!)

))))))))))) P547)8 O5U: )8 ))))))))))); 5OP)8

Osnovnoškolska namjena

))))))))))); 54; )8 )))))))))))Q 5U9)8

LS=!H?!)?!GF@?!) Srednjoškolska namjena

)))))))))))956O8

HF@=IJ!)?!GF@?!)

D>=!HIRH@?!)?!GF@?!) Visoko učilište i znanost

95PP8 <)D>=!HIRHA)C)KF@J!=?@)N

)T)AIR!KA

Upravna namjena Vjerska namjena

;:5UU8 ;5QO8

Kulturna namjena Predškolska namjena

19,44 %

BAISA>!=IJ!)?!GF@?!

O5P;8 Q5:U8 ;45468 )))))))))))Q5:U8

)T)AIR!KA )?!GF@?!

)))))))))))Q:56U8

1,08 % 1,71 % 2,46 % 6,30 % 6,88 % 0,81 % 2,94 %

Ugostiteljsko-turistička namjena

17,73 %

Gospodarska namjena - ostalo

2,94 %

Trgovačko-poslovno-uslužna namjena (usluge; banke, pošte, trgovine)

29,34 %

;OO

CC Afirmacija zadarskog poluotoka

0,49 %

Javna i društvena namjena - ostalo

Nije u funkciji

O ;O

8,75 %

Zdravstvena namjena (zdravstvo i ljekarne) ?CF@)L)XL?JECFC

QO;UV

G);WQOOO

1,20 %

POSTOJEĆI SADRŽAJI - KAT /ZGRADA !"#$"%"&'()$*!"+,-.')/0102345/62

!"#$%&'#(&)*&+&$,-./)

2.0 3.0 2.0 4.0 3.0 5.0 4.0

6.0 5.0 7.0 6.0 7.0

8.0 8.0

3.0

9.0

3.0

2.0

9.0

10.0 10.0

4.0 5.0 6.0 7.0 4.0 8.0 5.0 6.0 7.0 8.0

3.0

4.0

9.0 9.0

2.0

3.0 4.0

5.0 5.0 6.0

6.0 1.0 1.0

124

)0.12.3.-& Provedbeni urbanistički plan 1989. Postojeći sadržaji —?ICIAD!J kat ?ICIAD!J Legenda

>L!GMIA!)A!GHIA! >L!GMIA!)A!GHIA!

:;567 :;567 4567 4567

Stambena namjena

8567 8567 :567 :567 9567 9567 :567 :567 ;567 ;567 8567 8567 88567 88567

Kulturna namjena - javna i društvena namjena Predškolska namjena - javna i društvena namjena

58,0% 9,0% 6,91 %

Osnovnoškolska namjena<=>?=@A!)B)C=><=D!E>F!)A!GHIA! - javna i društvena namjena

10,87 %

Srednjoškolska namjena - javna i društvena namjena

1,0%

Visoko učilište i znanost - javna i društvena namjena

5,0%

Socijalna namjena - javna i društvena namjena

2,0%

Upravna namjena - javna i društvena namjena

5,0%

Vjerska namjena - javna i društvena namjena

8,0%

<=>?=@A!)B)C=><=D!E>F!)A!GHIA!

84;4 K

Zdravstvena namjena - javna i društvena namjena

1,0%

Poslovna - gospodarska namjena

11,0%

Ugostiteljsko-turistička - gospodarska namjena

G)8J9666 G)8J9666

6 86 6 86

:6 :6

866 866

!"!#$%!&'(!")!&*&+,-./ !"!#$%!&'(!")!&*&+,-./

Analiza stanja 2014. Postojeći sadržaji - zgrada LEGENDA:

?ICIAD!J ?ICIAD!J >L!GMIA!)A!GHIA! >L!GMIA!)A!GHIA! Mješovita namjena - pretežito stambena

Stambena namjena

32,0% N9567 N9567 88567 88567 N567 N567 NN567 NN567 8N567 8N567 ; 567 ; 567

<=>?=@A!

<=>?=@A! Mješovita namjena - pretežito poslovna C=><=D!E>F!)A!GHIA!)B)<=>?=@A! C=><=D!E>F!)A!GHIA!)B)<=>?=@A!

=>L!?!)C=><=D!E>F!)A!GHIA! Javna i društvena namjena =>L!?!)C=><=D!E>F!)A!GHIA! AVHI)P)WPAFXVHV AVHI)P)WPAFXVHV

13,0% 8,0%

P,0.$Q+R.%)/$&"#-&)S&%(QSQ)-&3&)#*)84;4K)#)968OK)/.+#SQ)(&,S.)(Q)2. 1(#T&)0$.%(QS&K)D$&,3# S.),Q P,0.$Q+R.%)/$&"#-&)S&%(QSQ)-&3&)#*)84;4K)#)968OK)/.+#SQ)(&,S.)(Q)2. 1(#T&)0$.%(QS&K)D$&,3# S.),Q &)/.3.T.)+T.,3$2-. ,%&S(#.)2+#.),3&%RQSQ)S&%(QSQ)-&3&K)>3&%RQS&)S&%(QS&)(Q)S&)-&3.T#%&)-2 &)/.3.T.)+T.,3$2-. ,%&S(#.)2+#.),3&%RQSQ)S&%(QSQ)-&3&K)>3&%RQS&)S&%(QS&)(Q)S&)-&3.T#%&)-2 ) 3Q)/.,0.+&$,-&)S&%(QS& K ,%&S(QS&5)&)S(Q*#S.)%(Q,3.) ) 3Q)/.,0.+&$,-&)S&%(QS& K ,%&S(QS&5)&)S(Q*#S.)%(Q,3.) Q%)) =T&().+S.,),T(Q+. #).)3$QS23S.)S&(TQ Q%) =T&().+S.,),T(Q+. #).)3$QS23S.)S&(TQ

)

) )

-&3.T#)*/$&+&)0$Q2$Q 2(2),Q)2)&0&$3%&SQ)#)0.,1.TSQ)0$.,3.$QK)U&+&$,-#) )0.12.3.-)0.1&-.)0.,3&(Q -&3.T#)*/$&+&)0$Q2$Q 2(2),Q)2)&0&$3%&SQ)#)0.,1.TSQ)0$.,3.$QK)U&+&$,-#) )0.12.3.-)0.1&-.)0.,3&(Q 32$#,3# 32$#,3#

Afirmacija zadarskog poluotoka

:6 :6

866 866

33,0%

Ostala gospodarska namjena

968OK

6 86 6 86

3,0%

Gospodarska namjena - poslovna Nije u funkciji

G)8J9666 G)8J9666

11,0%

76 76

PARTERNE I PEJSAŽNO UREĐENE POVRŠINE !"#$"%"&'()$*!"+,-.')/0102345/62

!"#$%&'#(&)*&+&$,-./)

2.0 3.0

2.0 4.0 3.0 5.0

4.0 6.0 5.0 7.0

6.0 7.0 8.0

8.0 3.0 9.0 3.

10.0

2.0

3.0

9.0

7.0 8.0

7.0 8.0 9.0

9.0

4.0 5.0 6.0

3.0 2.0

4.0 5.0 6.0

3.0 4.0

5.0

4.0

5.0 6.0

6.0

1.0

.0 1.0

126

)0.12.3.-& Provedbeni urbanistički plan 1989. Legenda Javne površine i trgovi >=O=?J!P >=O=?J!P Pješačke ulice

40,2%

Pješačke površine i šetališta

95GH8 4,58%;5948 95GH8

Uređena dvorišta i pasaži

3,49%

I5:8 95G48

<=>=?@>A)B)C=D@EAF@ <=>=?@>A)B)C=D@EAF@ <=>=?@>A)B)JDEAD=J <=>=?@>A)B)JDEAD=J

6 I6 6 I6

G6 G6

95G48 0,58%G5GH8

1,2%

G5GH8 ;5:I8 ;5:I8

Neuređena dvorišta

4,59%

Zelenilo - perivoji

5,58%

Zelenilo - drvored

3,21%

I4H4 M

Q)IP:666 Q)IP:666

45678

;5948 65GH8 65GH8 I5:8

Školska igrališta Sportske površine

965:8 9,06%45678 965:8

I66 I66

!?!>@<!)KL!?F!)B):6I9M

!?!>@<!)KL!?F!)B):6I9M Analiza stanja 2014. Legenda

>=O=?J!P Javne površine i trgovi >=O=?J!P

24,8%:95H8

Pješačke površine i šetališta

14,7%I568 I95N8

Školska igrališta Sportske površine Uređena dvorišta i pasaži

6 I6 6 I6

Afirmacija zadarskog poluotoka

G6 G6

I66 I66

1,0%

)))))))))))9568

<=>=?@>A)B)C=D@EAF@ <=>=?@>A)B)C=D@EAF@ <=>=?@>A)B)JDEAD=J

<=>=?@>A)B)JDEAD=J

)))))))))))9568 5,0% )))))))))))965G8

)))))))))))965G8 ))))))))))):568

))))))))))):568 8,0%

Neuređena dvorišta

4,0%

Zelenilo - perivoji

40,5%

Zelenilo - drvored

2,0%

:6I9 :6I9 M M

Q)IP:666 Q)IP:666

:95H8 I95N8

I568 )))))))))))G568 )))))))))))G568

78 78

!"#$"%"&'()$*!"+,-.')/0102345/62

!"#$%&'#(&)*&+&$,-./)

ANALIZA SADRÅ½AJA

# $

# $ %

$ $

% %

% $

# $

$ "

% "

$ $

$ #

# $

% "

" "

% %

" "

% % $

$ #

$ "

% %

" %

% "

$ !"

!" "

# $

# # $

% %

# "

% %

" %

$ #

# #

" % %

% %

# $

" $

% "

% %

# %

$ $

% %

% % $

% %

" $

% % %

$ %

$ $

# %

# #

$ % %

" #

# %

# "

" "

% #

# # #

2.0

" %

3.0

4.0 5.0

6.0

7.0

8.0

" 3.0

9.0

2.0

7.0 8.0

4.0 5.0 6.0

3.0

4.0

9.0 5.0

6.0

.0 1.0

128

)0.12.3.-& !4!567!)89!4:!);)<=>?@

Analiza stanja 2014. Legenda GOSPODARSTVO %

1 Kafići

2 Restorani 3 Obrti

" %

4 Trgovine 5 Poslovno

AB8CBD!E89FB % "

EH89BE!46

BIE96

9EABF64H

& CB85BF4B G85GAH % 7DE!F89FH4H)G89!4BFH "

USLUGE

1 Zdravstvene ustanove 2 Pošta, banka, čistoća

% GCE!F! "

BIE!7BF!4:H)6)JG59GE!

9GE67!K

DRŽAVA 1 Uprava

<=>? @

2 Obrazovanje i kultura 3 Turizam

VJERSKE GRAĐEVINE

K)>L<===

= >=

>==

78 Afirmacija zadarskog poluotoka

130

0 1.0

Afirmacija zadarskog poluotoka

K)>L<===

= >=

>==

PredloĹžene preobrazbe poluotoka

132

Projektne intervencije studenata

01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16

Afirmacija zadarskog poluotoka

Dovršavanje Foruma Natalija Šarlija Učenje od antike Ivo Žarko Povijesna ulica Mate Viduka Forum kulture Katija Violić Defortifikacija Zadra Viktor Vdović, Filip Vidović Vertikalni vrtovi Martina Zeljko Definiranje susjedstva Marko Skoblar Aktiviranje prostora gradskih zidina Danijela Tukić Kampo kaštelo — Zadar za svaki dan Alma Špoljarec Kompleks crkve i samostana sv. Nikola Marijana Zlodre Integracija Varoša Juraj Golubiček (Re)identitet Varoša Dorotea Turčinov Zadar — grad u grad Marijana Vučemilović Tvornica inovacija Zadar Marta Turk Aktivacija područja Arsenala Ana Švaljek Aktivacija javnih površina i prenamjena prostora Nina Žaja

DovrĹĄavanje gradnje oko Foruma Natalija Ĺ arlija

134

Uvod Zadar je grad s više od dvije tisuće godina tradicije urbanog života, grad čiji stanovnici imaju snažan osjećaj identiteta i pripadnosti. Kontekst Kao rezultat gospodarskih i demografskih kretanja u zadnjem desetljeću 20. i prvom desetljeću 21. stoljeća, u rubnim dijelovima gradi se sve više stambenih objekata te se stvaraju nove gradske četvrti, a propašću industrije u gradu gospodarstvo se restrukturira te se širi uslužno-trgovačka djelatnost i u centru i u rubnim dijelovima. Razvilo se i snažno zaleđe koje gravitira Zadru kao centru. Sagrađena je nova prometna infrastruktura, a planiraju se i novi veliki zahvati. Otvoreni su novi odjeli i sastavnice na Sveučilištu u Zadru i započela gradnja kampusa. Turizam se značajno razvio i nastavlja se razvijati... Zadar ima sve predispozicije za daljnji razvoj i sukladno tome u potrazi je za novim identitetom, pečatom 21. stoljeća. Jedan od identiteta, simbol grada, svakako je crkva sv. Donata. I neke nove atrakcije, Morske orgulje i Pozdrav Suncu, dobivaju tu ulogu, a planiraju se i novi veliki projekti koji bi postali dio tog identiteta. Nova gradnja na odabranoj lokaciji mogla bi biti novi poticaj razvoju Zadra te afirmaciji zadarskog poluotoka. Lokacija U središtu stare gradske jezgre, neposredno uz crkvu sv. Donata, velika je javna površina, dio koji je pri obnovi nakon Drugog svjetskog rata ostao nedovršen. Analizom sadržaja koji su smješteni uz tu javnu površinu, glavnih simbola grada, snažne prometne/ komunikacijske osi koja ga dodiruje, ovaj se prostor nameće kao glavni gradski trg, žarište gradske urbane aktivnosti. U slici grada, za nelokalno stanovništvo, ovaj se javni prostor iščitava kao glavni gradski javni prostor. Opis intervencije U ovoj se studiji ispituju varijante dovršavanja tog javnog prostora, moguća gradnjom koja bi mu dala fasade i time novi urbanitet. Jer upravo su javni prostori element urbane armature, ono što daje identitet i urbanitet određenoj urbanoj strukturi i njenoj zajednici te osjećaj pripadnosti toj zajednici. To su mjesta socijalizacije, participacije i integracije u društvo, mjesta čuvanja lokalne kulture. U kontekstu zadatka afirmacije i revitalizacije zadarskog poluotoka s kojeg se sve više iseljavaju funkcije i stanovnici te koji postaje kulisa i spavaonica za turiste, novi sadržaj i nova gradnja na najatraktivnijoj lokaciji u gradu transformirala bi gradsko središte, a nove fasade i novi javni prostor koji bi one stvarale donijeli bi nove ambijente te samim time nove vrijednosti i sliku grada. Karakteristike gradnje Novom gradnjom smanjila bi se ukupna javna neizgrađena površina, a svojom namjenom - javnim i komercijalnim prizemljem s pješačkim tokovima, garažom u podzemnim etažama i kulturnom, komercijalnom, turističkom, stambenom, poslovnom ili pak hibridom svega navedenog u nadzemnim etažama - udomila bi nove sadržaje u samom srcu grada. Svojim fasadama formirala bi novi javni prostor primjerenijeg mjerila, a dijelom bi stvarala i novu fasadu prema rivi.

Afirmacija zadarskog poluotoka

136

VARIJANTE MATRICE NOVE IZGRADNJE Varijanta 1a

Varijanta 1b

Varijanta 1c

Varijanta 2a

Varijanta 2b

Varijanta 2c

Varijanta 2b P+2

P+1

P+1 P+1

P+3

P+1

P+3

P+3 P+1 P+2 P+2 P+2

P+2 P+1 +2.30

P+1

0.00

-0.50

+1.50

P+2

P+3

P+3 +0.80

0.00

P+3

P+2

P+3

P+3 0.00

Afirmacija zadarskog poluotoka

P+3

Učenje od antike Ivo Žarko

Situacija - koncept

Planirano stanje

Proširenje kapaciteta komunalnih vezova Povremeni vez trajektnog prometa (isključivo izvan sezone)

Pristanište brzog putničkog prijevoza - lokalne linije

138

Proširenje kapaciteta komunalnih vezova

Teretno, trajektno i kruzersko pristanište

Prostor zadarskog poluotoka jedna je od urbanih sredina na hrvatskoj obali Jadrana koja je u posljednjih dvadesetak godina, unatoč snažnim idejama masovnog turizma (pražnjenje gradskih jezgri i stalno iseljavanje), u značajnoj mjeri uspjela sačuvati naslijeđenu gradsku socio-kulturnu strukturu stanovništva. Ovim projektom propituje se arhitektonskourbanistička intervencija koja bi redefinicijom centralnog gradskog prostora, prostora Foruma i njegove kontaktne zone s rivom, omogućila opstanak povijesnog gradskog središta i njegov daljnji razvoj. Temeljna ideja bila je valorizacija društvenih fenomena i prostornih modela koji su se tijekom duge povijesti grada pokazali uspješnima za njegov rast i razvoj. U tom smislu kao nositelji projekta izdvojene su tri teme: I. ZADAR - središte regije, II. Antički grad - grad fasada i III. Grad spektakla. Unutar prve teme, ZADAR - središte regije, propitivale su se postavke povoljnog položaja grada kako u prošlosti tako i danas. Najveća pozornost posvećena je upravo analizi parametara koji su ovaj položaj karakterizirali povoljnim u prošlosti (geostrateška pozicija i obrambeno povoljne karakteristike toposa) te određivanju sličnih parametara koji bi vrijedili u vremenu koje je pred nama. Ovim postupkom utvrđeno je da se strategija učvršćivanja zadarskog poluotoka kao središta regije u velikoj mjeri oslanja na uspostavu snažnog prometnog čvorišta koje bi cjelogodišnjim intenzitetom korištenja bitno utjecalo na vraćanje osnovnih institucija suvremenog života na poluotok i ponovni rast broja stanovnika. Time bi došlo do stvaranja kritične mase koja bi intelektualnim i stvarnim kapitalom utjecala na podizanje kvalitete života, ali i životnog standarda svih stanovnika Zadra i velikog područja koje mu gravitira. Druga tema, Antički grad - grad fasada, bavi se obnovom antičkog rastera u zonama unutar obuhvata u kojima je zbog intenzivnih bombardiranja u Drugom svjetskom ratu ova cjelovitost narušena. Odluka je temeljena na percepciji lokalnog stanovništva koje ovaj prostor danas doživljava nedorečenim i pustim. Time su potvrđeni i rezultati analize koji upozoravaju na preveliko mjerilo parternih površina u odnosu na potrebe grada i tradiciju njegovih javnih prostora. Intervencija podrazumijeva ponovnu gradnju porušenih gradskih blokova, pri čemu je posebna pozornost posvećena oblikovanju fasada koje imaju presudnu važnost u percepciji grada. Pritom su, u skladu sa zatečenim primjerima, definirane katnosti i duljine samostalnih objekata, odnosi volumena i ideja oblikovanja samih pročelja. Konačnim rezultatom ponovno bi se uspostavili prepoznatljivi prostorni odnosi unutar grada i stvorili novi u koje bi se smjestili gospodarski, kulturni, edukativni i drugi sadržaji. Grad spektakla posljednja je tema istraživanja koja propituje razvoj Zadra koji postaje značajna turistička destinacija. Ovaj fenomen promatran je kao povezujući čimbenik intenzivne turističke djelatnosti i identiteta grada, što zajednički pridonosi stvaranju povoljnih okolnosti za njegov razvoj. S gospodarskog stajališta on je podloga za unapređenje kulturne ponude grada, a sa sociološkog stajališta utječe na jačanje svijesti o naslijeđenim vrijednostima prostora i na stvaranje novih elemenata identifikacije stanovništva s gradom u kojem žive. Odluka podrazumijeva uvođenje novog hibridnog sadržaja

Afirmacija zadarskog poluotoka

u prostor obuhvata koji bi u slici grada predstavljao element identifikacije temeljen na dokazanim vrijednostima koje su uočene kod arhitektonskourbanističkih intervencija poput Pozdrava Suncu ili Morskih orgulja arhitekta Bašića. Time bi se izrazito korištena zona prostornih atrakcija s krajnjeg sjeverozapadnog ruba poluotoka proširila i prema njegovu središtu utječući time na rast vrijednosti novouređenog prostora. Posebno mjesto u novoj prometnoj shemi poluotoka zauzeo bi novi terminal morskog prometa koji bi bio formiran u zoni postojećeg mola, a primarna svrha bila bi mu ostvarivanje brzih pomorskih veza poluotoka sa zadarskim otocima. Na ovaj način omogućila bi se koncentracija velikog broja ljudi u samom središtu grada, što bi pozitivno utjecalo na njegov daljnji razvoj. Ovime bi se posebice utjecalo na uravnoteženje dnevnog i godišnjeg intenziteta korištenja središnjeg gradskog prostora, čime bi bila omogućena racionalizacija svih ostalih aktivnosti na poluotoku. Za provedbu ovakve ideje novog terminala presudan je odnos grada prema njegovim gravitacijskim područjima na moru koja uključuju nemali broj naseljenih otoka na kojima bi se na ovaj način, kvalitetnim prometnim povezivanjem, bitno povećao životni standard, usporilo iseljavanje ili čak potaknuo ponovni rast broja stanovnika. Osnažila bi se i prostorna disperzija stambenih područja koja gravitiraju gradu Zadru, što bi izrazito pozitivno utjecalo na raspolaganje neizgrađenim prostorom na gradskoj periferiji na kopnu i na usporavanje neplaniranog, stihijskog rasta grada uz obalu, ali i prema unutrašnjosti.

140

ZADAR ZADAR - Središte - Središte regije regije

AntiÄ?ki grad - grad fasada

Afirmacija zadarskog poluotoka

Grad spektakla

142

rimka ulica emporium

srednji vijek

terme crkva sv. krševana samostan sv. marije

renesansne zidine srednjovjekovne zidine barokni interijer crkve sv. krševana emporium crkva sv. krševana terme

srednjovjekovne zidine

zadar danas

renesansne zidine

izgradnja nakon bombardiranja

barokni interijer crkve sv. krševana novi vijek

Glavni element koji oblikuje trg na kojem se nekad nalazila antička tržnica jest tenda koja lebdi nad plohom trga štiteći ga od ljetnog sunca. Na tržnici se turistima nude tradicionalni dalmatinski proizvodi. Ovom intervencijom oslobađa se ploha trga od neadekvatno uređene terase restorana. Trg s fontanom nalazi se na mjestu rimskih termi. Fontana stvara ugodan mikroambijent na trenutačno neuređenom trgu, koji danas služi kao parkiralište stanara. Maleni trg koji je sa svih strana okružen izlozima zbog svoje male dimenzije pruža ograničene mogućnosti intervencije. Predviđa se postavljanje zrcala eliptičnog oblika koje prikazuje odraz jednog elementa svakodnevnog života Zadrana. Na mjestu srušene građevine postavlja se niz umjetničkih instalacija koje predstavljaju obrise interijera zgrade koja se nalazila na ovom mjestu. Svjetlosna traka postavljena u kamenu plohu privlači pozornost prolaznika na Kalelargi te ih usmjerava u uličicu paralelnu s Kalelargom u kojoj se na kamenom zidu vrte umjetničke projekcije. Na taj se način aktivira potpuno zapuštena uličica nastala gradnjom poslije bombardiranja. Vremenska lenta prikazuje sve sadržaje na ulici, koji su nastali kroz različita povijesna razdoblja. Svakom trgu pridodana je epoha s obzirom na povijesno naslijeđe koje se nalazi na njemu te se on uređuje sukladno povijesnoj temi. Kamen koji se koristi za popločanje trgova čija je tema antika najgrublje je obrađen, dok je onaj vezan za trgove srednjeg vijeka nešto glađi, a novi vijek predstavlja najfinija obrada kamena. U kamenoj plohi označene su pojedine znamenitosti te strelicom mjesta s kojih se u povijesti pružao zanimljiv pogled, a danas su ti pogledi dostupni slikama i fotografijama putem mobilnih aplikacija.

antika

Povijesna ulica Mate Viduka

austro-ugarska nasipavanje rive

samostan sv. marije

austro-ugarska izgradnja višekatnica na rivi II. svijetski rat, bombardiranje izgradnja nakon bombardiranja zadar danas

II. svijetski rat, bombardiranje austro-ugarska izgradnja višekatnica na rivi austro-ugarska nasipavanje rive

Afirmacija zadarskog poluotoka

Forum kulture Katija Violić

Analizom prostora pokazalo se da na poluotoku nedostaje sadržaja za mlade, kojih je svakim danom sve manje. Gradske udruge pokušavaju oživiti poluotok različitim manifestacijama, ali nemaju prostor u kojem bi djelovale. U blizini Foruma nalazi se Narodni muzej koji bi, zbog neodgovarajućeg prostora za izložbe, trebalo premjestiti na lokaciju Kneževe i Providurove palače. Što se događa s postojećom građevinom? Prenamjena! Prenamjenom Narodnog muzeja stvara se Forum kulture. Prostor je ponajprije namijenjen udrugama koje djeluju na poluotoku. Ciljevi i vizija su pružiti kreativne usluge i održive prijedloge za rješavanje mnogih izazova koje nameće svakodnevica. Centar nudi prostor za probe, umjetničke radionice, mjesto gdje se ljudi sastaju i „skladište“ kulture. Programska djelatnost provodi se u prostorima centra, dvorištu samog centra te na tribinama. Time bi se i sadržajno povezao Forum s bedemom i aktivirao zapušteni i neiskorišteni prostor. Ideja je spoj starog i novog, a to bi se ostvarilo staklenim kubusom koji služi kao poveznica, tj. most s bedemom, i omogućuje ulaz u kulturni centar na prvoj etaži. Ali ne oslanja se direktno, već kao da lebdi iznad tog prostora značajne kulturne i povijesne vrijednosti. Forum kulture je jedan od potencijala koji bi mogao vratiti mlade na poluotok.

144

Afirmacija zadarskog poluotoka

bastion pozornica

caffe

izložbeni prostor

LEGENDA: forum kulture okolna izgradnja dvorište zelenilo popločenje drveće

DVORIŠTE

100m

LIBURNSKA OBALA

ULICA

RSKIH

I ZADA

BEDEM

POBUNA ULAZ

SITUACIJA M 1:1000

ULICA ŠIMUNA KOŽIČIĆA BENJE

ULAZ

TRG ISPRED FORUMA KULTURE

ZELENILO I TRIBINE

TLOCRT 1.KATA bedem

izložb. panoi

ULAZ

otvoreni prostor

stakleno dno

multi-funkc.prostor

50m

radionice

PRIZEMLJE

DVORIŠTE

dn. prostor

izložbeni prostori,radionice,multi-funkc. prostor, dn.boravak

recepcija,caffe,lounge,dj.igraonica,dvorište

1KAT

2KAT

udruge,radionice,sastanak

146

TLOCRT 1.KATA

bedem

izložb. panoi

ULAZ

otvoreni prostor

bedem

stakleno dno

multi-funkc.prostor

50m

radionice

izložb. panoi

DVORIŠTE

PRIZEMLJE

ULAZ

otvoreni prostor

stakleno dno

dn. prostor

recepcija,caffe,lounge,dj.igraonica,dvorište

radionice

2KAT

udruge,radionice,sastanak

multi-funkc.prostor

dn. prostor

PRIZEMLJE

50m

DVORIŠTE

izložbeni prostori,radionice,multi-funkc. prostor, dn.boravak

1KAT

izložbeni prostori,radionice,multi-funkc. prostor, dn.boravak

recepcija,caffe,lounge,dj.igraonica,dvorište

1KAT

2KAT

udruge,radionice,sastanak

Afirmacija zadarskog poluotoka

Defortifikacija Zadra Viktor VdoviÄ&#x2021; Filip VidoviÄ&#x2021;

148

Zadarski poluotok prostor je isprepletenosti nebrojenog niza povijesnih slojeva, koji počivaju na antičkim temeljima čija se čistoća i logičnost i danas očitavaju u prostornoj organizaciji poluotoka. Različite povijesne okolnosti stvorile su različite arhitektonske i prostorne oblike, koji su u skladu sa svojom namjenom bili programirani i punjeni odgovarajućim sadržajima. Zidine su služile obrani, kanali su činili predvorje zidinama. Njihova odlika bila je nepremostivost, a svrha zaštita introvertiranoga grada. Danas je situacija potpuno drukčija. Zadarski poluotok, kao i cijeli grad Zadar, teži otvaranju prema turistima, povijesnim entuzijastima i investitorima. Cilj je ponuditi što više sadržaja, što različitijim skupinama ljudi, kako domaćih tako i posjetitelja. Želju i potrebu za oživljavanjem zidina pokazuju već Austrijanci potkraj 19. stoljeća prenamjenom vojne utvrde u gradski park. Imajući na umu navedene težnje prema razvoju zadarskog poluotoka, ovaj projekt bavi se dvjema bitnim temama; diskontinuitetom zadarske rive te vertikalnim povezivanjem zidina s ostatkom grada, svojevrsnom ‘defortifikacijom’ Zadra. Ove dvije teme nerazdvojne su; želimo li dovesti ljude na zidine, moramo im ponuditi adekvatan, kontinuiran i atraktivan put koji u smislenu cjelinu povezuje različite ambijente zadarskog poluotoka. Diskontinuitet rive Dobar dio morskog pročelja grada Zadra čini zadarska riva. Ona je, kao i ostatak grada Zadra, zbog turbulentne političko-gospodarske situacije, tijekom povijesti mijenjala svoj oblik i dimenziju. Riva je gubitkom prvog reda austrijskih kuća tijekom Drugog svjetskog rata djelomice

Afirmacija zadarskog poluotoka

izgubila svoju jasnoću i usmjerenje, poprimajući pomalo praznu i neskladnu širinu ‘šetališta uz more’. Uvidjevši potrebu za aktivacijom i konsolidacijom rive, izvode se Morske orgulje i Pozdrav Suncu, koji se pokazuju kao sjajna atrakcija turistima i domaćim stanovnicima. Takva snažna atrakcija, smještena na samom kraju rive, uz pristanište brodova, zadarsku rivu čini apsolutno jednosmjernom, što je u sukobu sa spomenutim težnjama da se proširi ponuda sadržaja te da se oni rasprše poluotokom i duž cijele zadarske obale. Smatramo da riva (uz Kalelargu, koja se prije kopnenih vrata pretapa u prometnu ulicu, i sjeverne bedeme koji čekaju selidbu brodskog prometa) mora težiti povezivanju i pravilnom programiranom usmjeravanju posjetitelja a da ne izgubi svoj mediteranski karakter mjesta okupljanja i druženja Zadrana. Defortifikacija zidina Zadarske zidine udomljuju niz izuzetno atraktivnih ambijenata; ostavštinu Austro-Ugarske Monarhije. Park Vladimira Nazora i Jelene Madijevke ili Citadela prostori su izuzetnih krajobraznih kvaliteta. Danas ti parkovi služe građanima za rekreaciju, nastava tjelesnog odgoja za učenike okolnih škola odvija se dijelom u njima, a kako su tijekom noći neadekvatno osvijetljeni, podložni su vandalizmu i destrukciji. Gotovo svi navedeni parkovi smješteni na zidinama imaju samo jedan ulaz i izlaz, što ih čini nedostupnima onima koji ne znaju prave ulaze. Mrak i zapuštenost gradskih parkova nosi i dozu mističnosti te skriva pokoji prvi poljubac ili prvo pijanstvo. Skriva vjerojatno i mnoštvo drugih poljubaca i pijanstava i zato je potrebno oprezno i diskretno dovesti ljude gore, kako se ne bi ozbiljnije poremetio tijek života grada na zidinama.

150

Afirmacija zadarskog poluotoka

Vertikalni vrtovi Martina Zeljko

Na zadarskom poluotoku prevladava gradnja po antičkom rasteru mreža kamenitih ulica te okolna gradnja blokova, zbog čega nema dovoljno prostora za javne zelene površine, parkove i igrališta. Zbog toga se nove javne površine i vrtovi penju i šire vertikalno. Takvi bi vrtovi imali društvene sadržaje kao što su radni prostori, ugostiteljski sadržaji, spremišta, dječji vrtići te sportska i dječja igrališta, parkovi, vrtovi ljekovitog bilja, vidikovci i slično. Lokacije koje su odabrane za gradnju vertikalnih vrtova postojeće su prostrane površine (parkirališta, proširenje ulica, neuređena dvorišta blokova, zelene površine s mogućnošću preuređenja) te mjesta na kojima bi se intervencijom vertikalnog vrta postigla nova kvaliteta života te definirala gradnja na poluotoku (prolazi i nedovršeni dijelovi bloka). Mreža vertikalnih vrtova Lokacije vertikalnih vrtova po poluotoku čine mrežu vrtova vizualno povezanih zelenim vidikovcima koji prelaze visinu okolnih krovova. Površine na kojima se nalaze vrtovi su javne, privatne i na granici javnog i privatnog. S obzirom na vlasništvo, vrtovi se dijele na: a — privatne vrtove b — polujavne vrtove c — javne vrtove

152

Afirmacija zadarskog poluotoka

154

Afirmacija zadarskog poluotoka

Definiranje susjedstva Marko Skoblar

MUZEJ ANTICKOG STAKLA (KUĆA COSMACENDI)

P+2 NARDONI LIST (KUĆA DRIOLI)

P P+1

P+2

P+1

P+3 UL

STARA BOLNICA

P+2

P+3

P+2

P+1

P+2

P+4

P+2

P+3

UL. JURJA BARAKOVICA

P+3

P+2

UL. FEDERICA GRISOGONA

2 P+3

P+3

SVEUČILIŠNJA KNJIŽNICA (STARA TEHNICKA SKOLA)

P+3

TRG SUSJEDSTVA

P+2

P+3

P+2

P+3

P+2

P+2 P+2

UL. DON IVE PRODANA

P+3

P+1

P+2

P+3 P+2

NARODNI TRG

P+2

P+3

P+1

P+2

P+3

P+2

ŠIROKA ULICA

156

P+2

P+3

P+2

CRKVA SV. SIMUNA

P+2

Tema projekta je potaknuti zadržavanje stanovnika na poluotoku poboljšanjem uvjeta života metodom zoniranja i prijelaznih točaka, predlaganjem alternativnog oblika stanovanja te uvođenjem adekvatnih popratnih sadržaja. Kao komplementarna tema predlaže se i premještanje dijela planiranog sveučilišnog kampusa na poluotok u nastojanju da se formira “obrazovni pojas” čije bi težište bila stara Tehnička škola. 1. Analize kretanja i formiranje zona Na temelju analiza korištenja prostora formiraju se zone različitog karaktera. To su intenzivna, intimna i prijelazna zona. One su definirane različitim režimima korištenja, namjenama, tipovima stanovanja i dr. 2. Prijelazne točke Između tih zona predlaže se formiranje “prijelaznih točaka” u obliku urbane opreme i instalacija koje bi naglašavale prijelaze između različitih zona. Svaka takva instalacija proizašla bi iz svog okolnog mikrokonteksta. Na primjer, kraj crkve bi to bilo mjesto odmora i infopanel, kraj trga projekcijska soba s povijesnim prikazima, kraj noćnih okupljališta mladih pomični pisoari, a kraj obrazovnog sadržaja vertikalna parkirališta za bicikle. 3. Stanovanje Odgovor na problem iseljavanja stanovnika s poluotoka mogli bi biti netipični oblici stanovanja. To su cohousing zajednice koje dijele prostor i resurse radi uštede, ali i radi veće interakcije među stanarima. Tipologija modernističkog bloka koju možemo naći na poluotoku ima dobre predispozicije za takav tip života - mogućnost formiranja zajedničkih prostora te spajanje postojećih stanova u veće ili manje jedinice. 4. Obrazovanje Kao komplementarni sadržaj stanovanju predložio bih formiranje “obrazovnog pojasa” uz ulaznu stranu poluotoka. On bi nastao kao produkt decentraliziranja planiranog sveučilišnog kampusa, koji može imati gradotvornu ulogu kao npr. fakulteti u zagrebačkom Donjem gradu. Na poluotoku već postoje sadržaji obrazovne namjene na koje bi se nastavljale nove predložene lokacije. Centralna točka bio bi prostor stare Tehničke škole koji bi prenamjenom u sveučilišnu knjižnicu te ostvarivanjem nove komunikacije s prostorom kampusa preko uvale Jazine definirao novi ulaz u grad.

Afirmacija zadarskog poluotoka

158

Afirmacija zadarskog poluotoka

Aktiviranje prostora gradskih zidina Danijela TukiÄ&#x2021;

160

Tri urbane karakteristike Zadru danas daju prepoznatljivu fizionomiju: 1. Ulična mreža - koju su stvorili rimski arhitekti 2. Utvrde i bastioni - koji su nastali u srednjem vijeku (prostor gradskih zidina zaštićen je kao spomenik kulturne baštine) 3. Nova riva (današnja Obala Petra Krešimira IV.) - koja je sagrađena 70-ih godina 19. stoljeća Intervencija: 1. Sanacija - kao temeljni zahvat koji čuva povijesne ostatke i priprema prostor za nove sadržaje 2. Integracija - podrazumijeva uključivanje zatečenog stanja, novih aktera i struktura 3. Konsolidacija - odnosi se na povećanje sadržaja i podizanje razine urbanosti - aktivacija zidina. Ideja je bila aktivirati oko 780 metara urbanog gradskog poteza u dinamičan prostor s različitim aktivnostima: - izbaciti promet sa zidina, osim interventnih vozila - širina glavne pješačke šetnice >3,5 m - postavljanje vertikala (stubišta, dizala) s unutarnje strane zidina na mjestima glavnih pješačkih osi - postavljanje vertikala (stubišta) s vanjske strane zidina na ulazu u grad pokraj novih vrata kao informacije o dostupnosti zidina (turizam) - stubišta kao vidikovac (čelična konstrukcija distancirana od zidina) - novi perivoji - park skulptura, umjetničke intervencije - uređenje renesansnih podzidina - sportski i zabavni sadržaji - modularni elementi urbane opreme za različite funkcije.

Afirmacija zadarskog poluotoka

162

Afirmacija zadarskog poluotoka

Kampo kaštelo — Zadar za svaki dan Alma Špoljarec

1. VANJSKI DNEVNI BORAVAK

164

33 22 4 4

Afirmacija zadarskog poluotoka

Dubrovnik, Split i Zadar gradovi su u kojima se trenutačno odvijaju slični procesi. Njihove stare jezgre postaju sve privlačnije turistima pa se stanovnici odlučuju iseliti izvan jezgre i svoje stanove pretvoriti u apartmane. Većina sadržaja podređuje se turistima, dok se potrebe stanovnika uglavnom zanemaruju. Nakon velikog razaranja Zadra u 2. svjetskom ratu, na nekim dijelovima poluotoka bio je izbrisan svaki trag nekadašnje izgradnje. Osim nekoliko kuća, nakon bombardiranja ostao je sačuvan jugoistočni dio poluotoka - Varoš te sjeverozapadni dio - Kampo kaštelo, jedini u kojima se i danas osjeća mediteranski duh zahvaljujući uskim uličicama i malim, zbijenim kućama. Dok je Varoš kvart prepun malih dućana, kafića, restorana te vrlo živahne atmosfere, mjesto susreta i druženja, Kampo kaštelo je mirna, stambena zona, tiha u bilo koje doba dana, tjedna ili godine. Nema turističkih sadržaja pa malo tko osim stanovnika ovamo zalazi. Osim što nema turističkih sadržaja, Kampo kaštelo nema ni uređenih prostora za stanovnike. Ideja ovog projekta je podići kvalitetu života stanovnika uređenjem javnih prostora, i to različitih karaktera, od privatnih i poluprivatnih do potpuno javnih. Novi sadržaji namijenjeni su ponajprije stanovnicima, ali mogu ih koristiti i ostali posjetitelji Zadra. Kako bi se kvaliteta stanovanja doista poboljšala, presudno je sudjelovanje lokalnog stanovništva. Sada zapušteno dvorište aktivira se uvođenjem kontinuiranog zidića koji svojim zavijanjem stvara prostore za različite aktivnosti i sve generacije balote, dječje igralište, vrt..., a promjenom presjeka omogućuje različita korištenja - klasični zidić za sjedenje, stol za kartanje, prošireni zidić za ležanje, a unutar njega su integrirani i koševi za smeće, pa i zelenilo. Uz minimalne intervencije napuštena ruševna zgrada postaje muzej sjećanja, odnosno podsjetnik na bombardiranje. Vraćanjem starog krova, ali sa staklenim pokrovom, ostaje svijest o tome da je on nekada bio srušen. Unutrašnjost se uređuje fotografijama i dokumentima o ovom događaju koji je važan dio povijesti grada. Trg između Klasične gimnazije i pravoslavne crkve skromnih je dimenzija i bez urbane opreme. Osim elementima za sjedenje, trg bi se oživio zelenilom te novim popločenjem koje bi odvojilo plohu ulice kao prostora prolaza te trga kao mjesta zadržavanja. Središte antičkog Zadra smjestilo se na zapadnom dijelu poluotoka gdje je izgrađen glavni trg, a do njega kapitolij. Danas su sačuvana tri stupa južnog dijela kapitolija te dio zida, ali osim toga on ni na koji način nije valoriziran. Ideja je da se prostor s ostacima kapitolija pretvori u edukativni park, dok se parking uređuje i natkriva.

2. MEMORIJA

166

3. Å KOLSKI / CRKVENI TRG

4. EDUKATIVNI PARK

Afirmacija zadarskog poluotoka

Kompleks crkve i samostana sv. Nikola Marijana Zlodre

Odabrana lokacija nalazi se na zapadnom dijelu zadarskog poluotoka u sklopu stambenog naselja Kampo kaštelo. Građevine javne namjene na ovom dijelu poluotoka uglavnom su upravne ili administrativne, dok su sadržaji za turiste potpuno neatraktivni. Prenamjena i uređenje prostora oko bivšeg samostana i crkve sv. Nikole aktivirat će i ovaj dio poluotoka. Duž cijelog poluotoka postoje jasne pješačke veze između Liburnske obale i Obale kralja Petra Krešimira IV., osim na zapadnom dijelu gdje je to dijelom moguće jedino Ulicom Božidara Petranovića kolna ulica koja je za pješake prilično neugodna. Prijedlog Uz pretpostavku zadržavanja kolnog prometa u Ulici Božidara Petranovića, predlažem jačanje karakteristika pješačke zone u Ulici braće Bersa. Ova šetnica povezivala bi Perivoj Gospe od Zdravlja i nove javne sadržaje oko bivše crkve sv. Nikole. Postojeća, danas zapuštena, unutarnja dvorišta otvorila bi se prema ovoj ulici što bi ju učinilo atraktivnijom. 1. Sadržaji u crkvi sv. Nikole Galerije u bočnim brodovima prenamjenjuju se u mirnu zonu čitaonice, dok se u prizemlju nalaze sadržaji ovisno o trenutačnoj funkciji u glavnom brodu koji postaje višenamjenska dvorana u kojoj se mogu održavati koncerti, predavanja, izložbe i sl. 2. Novi identitet trgova Rušenjem jednog zida najsjeverniji trg postaje i mjesto zadržavanja, a ne samo prolaska. Prilazni trg crkvi sv. Frane uređuje se novim popločenjem i urbanom opremom. Trg - park je novi kvalitetan vanjski prostor u gradu. To je u isto vrijeme mjesto susreta i okupljanja, kao i mjesto odmora. 3. Aktivacija dvorišta uz crkvu sv. Nikole Uređenjem partera jasno se čita prolazna šetnica koja spaja ovaj javni prostor s Perivojem Gospe od Zdravlja. Poprečna veza ostvarena je preko javnog izložbenog prostora bunkera.

168

Liburnska obala

Perivoj Gospe od Zdravlja

crkvu sv. Nikole

Obala kralja

Afirmacija zadarskog poluotoka

1. PRENAMJENA CRKVE SV. NIKOLE

170

2. NOVI IDENTITET TRGOVA

zatvoreni trg

poluotvoreni trg ispred crkve sv. Frane

otvoreni trg - park

detalj klupe

tlocrt

50m

tlocrt

50m

3. AKTIVACIJA DVORIÅ TA UZ CRKVU SV. NIKOLE

Afirmacija zadarskog poluotoka

Integracija Varoša Juraj Golubiček

Varoš je mjesto prezentacije mediteranskog života gdje uske ulice intenziviraju bliskost Zadrana i njihovih gostiju. Mladost studenata i učenika te energija kultnih okupljališta grade snažan i inspirativan identitet. Integracija Varoša kao intervencija odvija se na dijelu iza osnovne škole. Ovom razlivenom prostoru predlažem artikulaciju javnog karaktera implementiranjem dvaju paviljona koji definiraju dvije zone korištenja. Zona A orijentirana je na paviljon u službi male kulturne radionice i izložbenog prostora koji kao svoj boravak koristi novonastalo dvorište ispod palmi. Fasada paviljona prema ulici Sirac nudi mogućnost projekcija ljetnog kina prema proširenoj ulici u postojećem i planiranom hortikulturnom uređenju. Plato zone B deniveliran je metar i pol u odnosu na zonu A. Ovaj je prostor zamišljen kao novi Varoški trg s naglaskom na gastrobar u centru kao mjesto degustacija i prezentacija lokalne gastronomije. Parter obiju zona tretiran je elementarnim materijalima, betonom na potezu komunikacije i granitom na mjestima zadržavanja. S obzirom na ambijent, u zoni A posađene su palme, dok je u zoni B dominantno nisko raslinje.

172

Afirmacija zadarskog poluotoka

174

Afirmacija zadarskog poluotoka

(Re)identitet varoĹĄa Dorotea TurÄ?inov

176

PRIJELAZNA ZONA MIRNA ZONA

ZONA JAČEG INTENZITETA

MIRNA ZONA ZONA JAČEG INTENZITETA

Situacija Varoš — Mjesto susreta i događaja. Nekad geto, danas najživlji dio poluotoka. Mediteranski ambijent prepun kafića i restorana. No, problem je neartikuliranost prostora, presijecanje sadržaja i neiskorištenost unutrašnjosti blokova. S jedne strane tijesne ulice prepune inventara ugostiteljskih obrta, s druge strane neuređena i zapuštena dvorišta. Tema ovog projekta je dogradnja postojećeg identiteta Varoša, rješavanje konflikata te naposljetku usmjeriti strujanja različitih interesa korisnika. A korisnici su domaća javnost i turisti, različiti generacijski slojevi. Fizička prisutnost, vidljivost i prepoznatljivost Varoša postat će zanimljivija turistima, a domaćoj javnosti stvorit će novu vrijednost i Varoš će ispričati novu priču. Sagledavajući zadarski poluotok kao cjelinu, mogu se iščitavati vremenski slojevi. Ovaj projekt nudi poluotoku kontinuiranost u nastajanju, hipermodernu intervenciju, novu strukturu, koja će ostaviti trag u slici Zadra. Decentno će se uklopiti, ne stvarajući prijetnju nijednom povijesnom sloju i vrijednostima po kojima je Zadar poznat. Koncept Ideja: Interveniranjem u bloku – centru prostora utječe se na aktivaciju ostalih prostora, ne kao podređenih, već kao stvaranje novih poteza u prostoru, potencijalnih za novu aktivnost – život. Varoš bi se dodatno naglasio, a novim sadržajima bi opravdao epitet najživahnijeg dijela poluotoka. Cilj: Cilj ovog projekta je pokazati kako se jednostavnim i etapnim intervencijama može poboljšati javni prostor, a ujedno novom signalizacijom i strukturom ponuditi novi identitet. Dodana vrijednost ovog projekta je mogućnost uključivanja lokalne zajednice, u osmišljavanje poruka, kao i prepuštanje novih razina struktura u formiranje sadržaja na inicijativu građana. Tako bi prostor postao umjesto nečiji – svačiji i živio bi kroz vrijeme, sa stalno novim ruhom. Razrada: Projekt je zamišljen kroz tri faze. Svaka faza može funkcionirati sama za sebe i pridonijeti novom identitetu. Zamišljeno je etapno, zbog prikupljanja sredstava, a opet povezano da sve tri faze čine gotov produkt, a to je vizualni identitet Varoša i stvaranje novog vremenskog sloja. Tako bi se aktivirao Varoš. Postao bi nezaobilazni dio poluotoka turistima, a stalnom stanovništvu ponudilo bi novi sadržaj. Princip se može primijeniti na ostatak poluotoka, ovisno o tome koji blok treba rekonstruirati. Metoda je ista, no sadržaj se treba preispitati. Prva faza Kretanje kroz Varoš postalo bi specifično kroz niz jednostavnih i jeftinih intervencija, a cilj bi bio unutrašnjost bloka potencirana osjetilnim i ambijentalnim vrijednostima. Nova signalizacija nalazila bi se u prostoru ulica, ne samo u obliku ploča već kao interakcija XYZ prostora. Uzorak zazidanih i nadograđivanih fasada i podnih ploha bio bi nadopunjen putokazima – usmjerivačima uz poruke koje bi informirale, ali i zabavljale prolaznike. Ostavio bi otisak i upotpunio živost uskih ulica Varoša, a ujedno i educirao prolaznike o bitnim i zanimljivim informacijama.

Afirmacija zadarskog poluotoka

Druga faza Svaki blok je okarakteriziran i personificiran. Ovisno o ambijentu formiraju se i pripadajući sadržaji. Vizuali, miris, svjetlosne instalacije, boja, tekstura i zvuk su komponente stvaranja ambijenta. Također, oživljavanjem bloka stanovnicima će se vratiti / proširiti mjesto susreta i druženja; funkcija prostora. Regulacija prostora obavljat će se režimima korištenja: javno, polujavno i privatno. Pravilima za uređenje unutrašnjosti bloka postići će se ujednačen doživljaj prostora te se ostvariti u potpunosti sadržaji koji će biti katalizatori i aktivatori prostora. Treća faza Kao tema stvaranja novog identiteta i želja pridonošenja Zadru u čitanju novog vremenskog sloja, unutar bloka u posljednjoj fazi intervencije postavljaju se nove strukture. Laganim čeličnim nosačima i suvremenim materijalom, parter se replicira u nekoliko razina. Hipermodernom strukturom ostvaruje se više prostora za dodatni sadržaj u prostoru bloka. Te strukture obogatile bi prostor za druženje i socijalizaciju, bile podloga za razne aktivnosti, hortikulturu, a ujedno ostavile novi podsjetnik na današnje vrijeme.

178

Afirmacija zadarskog poluotoka

Stara bolnica: grad u gradu Marijana Vučemilović PROČELJE SA ULICE J.BARAKOVIĆA

PROČELJE SA TRŽNICE

VERTIKALNI VRT Zbog nedostatka prostora, a potrebe za zelenilom u ovaj prostor unosi se vertikalni vrt. Prodavanje cvijeća unutar zadanih gabarita uz zadržavanje

180

Zbog nedosta vertikalni vrt. P postojećih zid Proširenje tržn

Sagledavajući odnos postojeće izgradnje (ruševni ostaci kompleksa Stare bolnice) i slobodnih površina, kao logično rješenje nameće se interpolacija novih sadržaja čiji bi gabariti i volumeni (visine objekata) u potpunosti odgovarali izvornom stanju cijelog komplekasa (novogradnja unutar starih gabarita). Uvažavajući spomeničke vrijednosti i konzervatorske smjernice novoprojektirani prostor treba postići skladan spoj starog i novog. Dakle, naglasak se stavlja na očuvanje postojećih, uglavnom građevina spomeničke vrijednosti i njihovo isticanje kao memorije na prostor kakav je bio prije. To bi se naglasilo uporabom modernijih, prozirnih materijala kao jasan kontrast postojećoj izgradnji. Arheologiju uključiti u život trga, a ne izolirati “muzej na otvorenom.” Kako je izvorna varijanta kompleksa promijenjena 1928. godine radi probijanja nove ulice koja vodi od Narodnog trga na most preko luke (današnja Ulica Jurja Barakovića), logično je tu promjenu uvažiti zato što je ulica zaživjela i što je pješački promet njome intenzivan te predstavlja jedan od glavnih ulaza u gradsku jezgru... S obzirom na to da je prostor tržnice od izrazite važnosti za stanovništvo Poluotoka, ali i okolnih otoka, posebna je turistička atrakcija. Direktnim spajanjem tržnice i Ulice J. Barakovića novom ulicom ostvaruje se vizualni kontakt tržnice s točkom najveće koncentracije ljudi u promatranom području te se prostor tržnice direktno izlaže/ predstavlja turistima i postaje turistička atrakcija na samom ulazu u gradsku jezgru. Novoformirana ulica u ovom kompleksu ekvivalentna je Kalelargi u Zadru. Kalelarga je ulica za koju Zadrani često znaju reći da je to “ulica starija od grada”. Sve što se u Zadru događa ili se tek treba dogoditi najprije se sazna upravo na njoj. Za Zadrane ona je puno više od pukog šetališta: filozofija, stil života, svetinja, simbol života, sastajalište, okupljalište, kulturni prostor i ogledalo burne povijesti i sadašnjosti. Novoformirana ulica uklapa se u ortogonalni raster postojećih ulica na poluotoku te predstavlja glavnu ulicu sklopa, ona je žila kucavica ovog prostora. Svaka glavna gradska ulica, pa tako i ova, nudi različite scenarije, sadržaje, ambijente... natkriveno/ otkriveno/ transparentno/ zatvoreno/ prozračno/ izgrađeno/ zeleno... Manipulira se uglavnom sadržajem samih zgrada i otvorenim površinama, dok se projektiranje i donošenje daljnjih odluka temelji na sagledavanju prostora kroz tlocrt i presjek (npr., gdje je velika koncentracija ljudi, prizemlje uvučeno/ otvoreno/ transparentno/ sa javnim sadržajima). Dužinom novoformirane glavne ulice sklopa stare bolnice izmjenjuju se prostori različitog karaktera, funkcija i namjena. Stoga se ovaj prostor poistovjećuje s gradom. Insceniran je grad u malom mjerilu, “grad u gradu”. Referentni primjer: Arheološki muzej Narona, Vid, arh. Goran Rako

Afirmacija zadarskog poluotoka

182

Afirmacija zadarskog poluotoka

Tvornica inovacija Marta Turk

184

Prijedlog za bolnicu Na sjeveru se nalazi tržnica koja daje život poluotoku, tako da je prostor oko stare bolnice prilično aktivan, ali ne i sama bolnica... Stoga je prijedlog da kompleks stare bolnice postane slobodna zona u kojoj se isprepliću javni sadržaji, umjetnost, sport, turizam i ugostiteljstvo. Volumen je definiran postojećim zidovima u prizemlju (ostaci stare bolnice) te je dodana još jedna etaža. U prizemlju je dio građevine namijenjen turistima, kao turistički centar, s obzirom na glavni ulaz u grad kroz Nova vrata, a drugi prostor zadarskim inovatorima. Između je prolaz od ulaza u grad do tržnice i novonastalog trga. Turistički infocentar Smješten je u bloku nekadašnje stare bolnice, koji se nalazi uza same zidine na Liburnskoj obali, na jednom od glavnih ulaza u grad. Ulaz je kroz Nova vrata kraj pješačkog mosta koji povezuje poluotok s drugim dijelovima Zadra. Taj ulaz u grad vodi do Narodnog trga i glavne ulice Kalelarge, stoga je to jedna od prometnijih pješačkih ulica, osobito za turiste koji dolaze u grad. Prijedlog za turistički infocentar: Na samom ulazu u grad turisti mogu dobiti potrebne informacije o Zadru. Povijest - povijesne zanimljivosti, crtice o Zadru, poznati u Zadru. Vodič - povijesni spomenici, atrakcije, muzeji, galerije, nacionalni parkovi... Događanja - festivali, kazalište, koncerti, izložbe, film, sport, skupovi, ostalo. Smještaj - hoteli, mali obiteljski hoteli, hosteli, marine, kampovi. Lifestyle - sunce i more, aktivni odmor, gastrovodič, recepti, wellness & spa, Zadar noću, šoping, suveniri, sport, zdravstveni turizam. Turisti mogu kupiti suvenire i proizvode Inovatorske tvornice te mogu pogledati njihove izložbe. Tvornica inovacija Zadar Zadarski inovatori nastupili su na dva svjetska sajma. Na 17. Moskovskom međunarodnom salonu inovacija i novih tehnologija Arhimed osvojili su zlatno odličje za inovaciju “Podesiva šahta” te posebnu nagradu, zlatnu medalju Moldavskog tehničkog sveučilišta. Na sajmu u Rumunjskoj osvojili su zlatno odličje za inovaciju “Nastanak i liječenje kancerogenih i autoimunih bolesti u ljudi” te zlatnu medalju za „Podesivu šahtu“. Inova - osvojili su pet zlatnih medalja, šest srebrnih i četiri brončane. Osim toga, tijekom 2013. nastupili su na Festivalu suvenira Zadar, Sajmu suvenira Opatija, Sajmu Temišvar, Sajmu Ilok, na Međunarodnom sajmu inovacija u poljoprivredi - Agro ARCA. Udruga inovatora Zadarske županije radi na afirmaciji zadarskih inovatora, a glavna joj je zadaća rad s mladima te poticanje kreativnosti i inovativnosti već od najranije dobi. Inovatori su istinski promotori Zadarske županije. No, uza sve pohvale koje dobivaju, zadarskim inovatorima nedostaje mjesto za rad i prodaju njihovih proizvoda. U tvornici inovacija imali bi prostor za radionice, sajmove, natjecanja, izložbe...

Afirmacija zadarskog poluotoka

186

TLOCRT PRIZEMLJA Vrata Sv.Roka Nova vrata

TVORNICA INOVACIJA

P+2+Pk

Zlatarska ul.

NATKRIVEN PROSTOR

P+

Ul. Hrvoja Vukčića Hrvatinića

UGOSTITELJSTVO

±0,00 -0,45

P+1+Pk

TURISTIČKI CENTAR INFO

Ul. Jurja Barakovića

-0,25

GALERIJA

P+

TRŽNICA

TLOCRT KATA Vrata Sv.Roka Nova vrata

Zlatarska ul.

POLIVALENTNA DVORANA mala dvorana

POLIVALENTNA DVORANA velika dvorana

±0,00 -0,45

PRESJEK

2 P+

Ul. Hrvoja Vukčića Hrvatinića

UGOSTITELJSTVO

Ul. Jurja Barakovića

-0,25

P+2+Pk

P+1+Pk

52 Afirmacija zadarskog poluotoka

Aktivacija područja Arsenala Ana Švaljek

Gledajući prostor oko Arsenala koji služi kao parkiralište i prolazni prostor, stvorila se ideja za aktivacijom ovog područja. Ideja je stvoriti prostor koji bi privlačio stanovništvo i turiste te im pružao niz sadržaja i događaja koji bi povećali kvalitetu ovoga prostora. To bi bili događaji kao što su večeri plesa, glazbe, kulture i delicija. Tematski događaji provodili bi se na dijelu šetnice na bedemima uz Arsenal, te se povezivali s prostorom galerije Arsenala i s nekadašnjim prostorom parkirališta koji bi postao veliki trg. Iskorištavanjem zatečenih kvaliteta, kao što visinska razlika, visoko raslinje i vizure, te uvođenjem novog jedinstvenog prostora trga s novim popločenjem, stubama, gledalištem i urbanom opremom stvorio bi se prostor visoke kvalitete. Iskorištavanjem povijesnog naslijeđa, uz dodavanje novih rješenja s pomoću novih modernih elemenata, može se stvoriti prostor koji će privlačiti ljude svih generacija i zanimacija, a ujedno stvoriti prostor novog značenja za ovaj dio poluotoka, koji sada biva zaboravljen.

188

Afirmacija zadarskog poluotoka

Presjek a-a

ĹĄetnica sa paviljonima tribine

Trg tri bunara i Arsenal

Trg vode 0

20 m

paviljoni i klupe-sjenice na ĹĄetnici na bedemima

Presjek b-b

hostel

190

terasa restorana

tribine i Trg tri bunara

Trg vode

Arsenal

Afirmacija zadarskog poluotoka

Aktivacija javnih površina i prenamjena prostora Nina Žaja

Ova intervencija rješava se u sklopu šireg koncepta obuhvata, a uključuje povezivanje i aktiviranje niza javnih površina uz program prenamjene zgrada na tom području. Iako je trenutačno relativno uređen, potencijal ovog prostora ne iskorištava se i sadržaji koji se nalaze na njemu ne podržavaju aktivnosti stanovnika. Šire područje obuhvaća potez zapadnog dijela poluotoka, na kojem se nalazi niz administrativnih zgrada i većih javnih površina bez funkcije. Upravo ta zona povezuje rivu sa šetnicom i šetalište na bedemima, ali i stambenu zonu u unutrašnjosti, na koju se nadovezuju budući sadržaji u odabranom obuhvatu. Šire područje obuhvaća i potez od poznate i atraktivne instalacije Pozdrav Suncu te uređene zgrade županije, preko popularnog Arsenala do bedema. Koncept užeg područja temelji se na postavljanju kvalitetnog sadržaja koji bi povezao zapadnu obalu i nastavio kretanje od Arsenala te nove kulturne centre uz postojeću stambenu zonu na zapadnom dijelu poluotoka. Trenutačno je ova zona pusta, unatoč korištenju igrališta i ponekih administrativnih zgrada. Novi sadržaji povezuju sve dijelove grada kako bi stvorili novi atraktivan centar, od kojeg koristi imaju ponajprije stanovnici, a zatim i turisti. Zona na području upravnih zgrada oslobađa se takvog sadržaja i prenamjenjuje u novi prostor s javnim sadržajima kao aktivatorima tog prostora. Novi prostor tretira se kao dio niza javnih prostora na tom području koji zajedno čine novu cjelinu. Novi sadržaji i javni prostori privlače lokalno stanovništvo, osobito mlade i djecu te im daju mjesto na poluotoku koje trenutačno za njih ne postoji, gdje mogu boraviti, stvarati... Ovakvi sadržaje privlačit će i turiste dajući im uvid u život na poluotoku.

192

površina

stambena zona

zapadna obala

1 2 3 4

povezivanje zona s okolnim prostorom

promet

zona za mlade

Tankerska plovidba | POLIVALENTNI CENTAR ZA MLADE prostori za individualan rad, učenje.. prostori za grupne radionice prostori za okupljanje, izložbe

Carinarnica | GASTRO CENTAR gastro centar

Zgrada tankerske plovidbe | EU CENTAR ZA KULTURU I JEZIKE prostori za učenje prostori za učenje prostori za organizirane radionice prostori za okupljanje, izložbe

Zgrada Fine | CENTAR SLOBODNOG VREMENA rekreacijski kat - organizirani tečajevi rekreacijski kat - organizirani tečajevi lokalna zajednica - organizirani tečajevi prostori za predstave, projekcije

1 2 3 4

reuređenje javnih

zapadna obala

polivalentni centar za mlade gastro centar

zona za mlade i djecu

EU centar za kulturu i jezike

stambena zona

centar slobodnog vremena

prenamjena zgrada

povezivanje zona s okolnim prostorom

zona za mlade

Tankerska plovidba | POLIVALENTNI CENTAR ZA MLADE prostori za individualan rad, učenje.. 2 prostori za grupne 1radionice prostori za okupljanje, izložbe

3 Carinarnica | GASTRO CENTAR 4 gastro centar

Zgrada tankerske plovidbe | EU CENTAR ZA KULTURU I JEZIKE prostori za učenje prostori za učenje prostori za organizirane radionice prostori za okupljanje, izložbe

Zgrada Fine | CENTAR SLOBODNOG VREMENA rekreacijski kat - organizirani tečajevi rekreacijski kat - organizirani tečajevi lokalna zajednica - organizirani tečajevi prostori za predstave, projekcije

polivalentni centar za mlade

zona za mlade i djecu

gastro centar

EU centar za kulturu i jezike

centar slobodnog vremena

Afirmacija zadarskog poluotoka

2 3 4

PRESJEK 1 - 1

C:\Users\Nina\Desktop\Nina_ZADAR\INTERVENCIJA\3 on 3 Volleyball.png

PRESJEK 2 - 2

PRESJEK DETALJA PLATFORME ČELIČNA KONSTRUKCIJA promjera 20 cm

UGOSTITELJSTVO - sjedenje POPLOČENJE - kamen kirmenjak svijetlo sivi

54 194

ugostiteljstvo multifunkcionalna platforma

+1.20

+1.05

+1.35

P+2

otvoreni paviljon

povijest

±0.00

+1.35

P+3

glazba ±0.00

+1.35

umjetnost

botanika jezik

popločenje - cesta kamen kirmenjak svijetli popločenje - kamen kirmenjak tamno sivi popločenje - beton popločenje - tartan sivi popločenje - tartan u boji mreža dječjeg igrališta interaktivne točke dječjeg igrališta

Afirmacija zadarskog poluotoka

sportsko igralište klupa ugostiteljstvo popločenje - postojeća stanica autobusa tipski opločnik drva - postojeći tipski opločnik drva - planirani zelenilo

izgradnja - područje obuhvata izgradnja - područje intervencije graničnik os ceste ulaz smjer kretanja drvo promjer

1 polivalentni centar za mlade 2 gastro centar 3 EU centar za kulturu i jezike 4 centar slobodnog vremena

Prilozi

196

Afirmacija zadarskog poluotoka

Studenti i voditelji urbanističke radionice prof. dr.sc. Tihomir Jukić i asistentica Kristina Perkov na uručenju godišnje nagrade za turizam Artur

198

Prof.dr.sc.Tihomir Jukić, Darinko Kosor, predsjednik Skupštine grada Zagreba i studenti Marko Skoblar i Ivo Žarko na dodjeli nagrade za turizam Artur

Afirmacija zadarskog poluotoka

Prof.dr.sc.Tihomir Jukić, Darinko Kosor, predsjednik Skupštine grada Zagreba i student Marko Skoblar prilikom uručenja nagrade za turizam Artur

200

Dodjela godiĹĄnje nagrade za turizam 2015.g. Artur

Afirmacija zadarskog poluotoka

Priprema izložbe u Zadru u Kneževoj palači prosinac 2014.

202

Izložba studentskog projekta Afirmacija zadarskog poluotoka, u Zadru u Kneževoj palači, prosinac 2014.

Afirmacija zadarskog poluotoka

Okrugli stol na temu preobrazbe povijesnih jezgri u gradskim središtima s osvrtom na Zadar

Izložba studentskog projekta Afirmacija zadarskog poluotoka, u Zadru u Kneževoj palači, prosinac 2014.

204

Izložba studentskog projekta Afirmacija zadarskog poluotoka, u Zadru u Kneževoj palači, prosinac 2014.

Afirmacija zadarskog poluotoka

208