Grad i njegovo zaleđe - Zadar 2020. by Faculty of Architecture Zagreb

Grad i njegovo zaleÄ&#x2018;e

ZADAR 2020.

ZADAR 2020

ZADAR

IMPRESSUM IMPRINT Arhitektonski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Faculty of Architecture, University of Zagreb Sveučilište u Zadru University of Zadar ZADAR 2020 / GRAD I NJEGOVO ZALEĐE ZADAR 2020 / CITY AND ITS HINTERLAND Povijesna središta, suvremeni grad i održivi turizam — međunarodna ljetna arhitektonsko-urbanistička radionica Historic Centres, Contemporary Cities and Sustainable Tourism — international architecture and urbanism summer workshop U provedbi ljetne urbanističke radionice sudjelovali su: The summer urban planning workshop was organized by: —University of Zadar Faculty of Architecture, University of Zagreb —Association of Zadar Architects —Regional County Institute for Spatial and Physical Planning —City of Zadar —Zadar County IZDAVAČ PUBLISHER Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet Hrvatska - 10000 Zagreb, Kačićeva ul. 26 web: www.arhitekt.hr e-mail: dekan@arhitekt.hr tel.: +385 1 4639 222 University of Zagreb, Faculty of Architecture Croatia - 10000 Zagreb, Kačićeva st. 26 Sveučilište u Zadru Ulica Mihovila Pavlinovića 1 23 000 Zadar Tel.+385 23 200 665 email: info@unizd.hr University of Zadar Mihovila Pavlinovića st. 1 HR-23 000 Zadar

Napomena: Kako se radi o edukacijskom i istraživačkom, a ne komercijalnom projektu, studenti – učesnici Urbanističke radionice su u svom radu koristili sve dostupne izvore, materijale, podatke i izrađene studije za područje povijesnog središta Zadra. Ovim putem se zahvaljujemo svima osobama i institucijama koji su nam ustupili povijesnu građu i omogućili korištenje prethodno izrađenih specijalističkih studija čiji se obrađeni sažeci uključeni u prezentirani materijal ove knjige i koji su bili od neprocjenjive koristi za studente za cjelovito sagledavanje problema i promjena u prostoru. Upravo njihovo korištenje pomoglo je da predloženi projekti budu kvalitetniji i vjerodostojni. Note: Due to the fact that this is an educational and research project, and not a commercial one, students, participants in the Urban Planning Workshop (UPW), used all available resources in their work like, archive and contemporary documents, information and different studies prepared for Zadar and his surrounding. We would like to thank all the persons and institutions that have consigned historic documentation and provided the use of previously prepared special studies. The summaries of all these documents have been included within the material presented in this book, the documents that were of a great value for students during the process of their comprehensive understanding of the problem and changes within the area. They helped that all these projects to be of the most quality and authenticity.

UREDNIK EDITOR Prof.dr.sc. Tihomir Jukić, dipl.ing.arh. UREDNIČKA SURADNJA CO-EDITOR Kristina Perkov, mag.ing.arch. RECENZENTI REVIEWERS prof.dr.sc. Jesenko Horvat, dipl.ing.arh. prof.dr.sc. Alenka Delić, dipl.ing.arh. VODITELJI RADIONICE TUTORS Prof.dr.sc. Tihomir Jukić, dipl.ing.arh. Doc.dr.sc. Božena Krce Miočić, dipl.oec. Prof. dr. sc. Fedja Vukić ASISTENTI ASSISTENTS Tomislav Klarin, mag. oec. Kristina Perkov, mag.ing.arch. Gabrijela Vidić, mag. oec. LEKTURA PROOF-READER Tamara Glušić, prof. PRIJEVOD ENGLISH TRANSLATION Tomislava Balić, prof. LEKTURA ENGLESKOG JEZIKA ENGLISH PROOF-READING prof.dr.sc. Nenad Lipovac, dipl.ing.arh. PRIJELOM TEKSTA I GRAFIČKI DIZAJN GRAPHIC DESIGN AND LAYOUT Karla Paliska, Master of Art TISAK PRINT ITG, Zagreb NAKLADA PRINT RUN 50 Knjigu je za objavljivanje prihvatilo Povjerenstvo za nakladničku djelatnost Arhitektonskog fakulteta na sjednici održanoj 13. travnja, 2017. The book has been approved by the Faculty of Architecture Publishing Commission, on 13th of April, 2017. Acta architectonica / Edicija Ljetne škole i radionice br. 27. Acta architectonica / Edition of summer school and workshop no. 27 ISBN 978-953-8042-27-0 CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000960829. CIP record is available in the computerised catalogue of the National and Univeristy library in Zagreb, no. 000960829. Zagreb, travanj 2017. ©Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb, April 2017. ©University of Zagreb, Faculty of Architecture

Sadržaj

Uvod

Content

Introduction

Učesnici

Participants

Uvodni tekstovi

Introductory articles

30 36 42 48 52 58 62 66 70

Potencijal prostora„velikog“ Zadrau funkciji turizma prof. dr. sc. Tihomir Jukić Trendovi turističke valorizacije zadarskog zaleđa doc. dr. sc. Božena Krce Miočić ZADAR – grad u svojem punom potencijalu prof. dr. sc. Fedja Vukić

Student projects – proposed transformations of Zadar hinterland: 8 students project interventions

30 36 42 48 52 58 62 66

Feelbox Backyardart Bubble Bike My Rail - Cyclotourism Ravni Kotari - Oasis of Health Speculum Astronomicum Natel Space/Time Collision

Studentski projekti – preobrazba zadarskog zaleđa: 8 studentskih projekata Feelbox Backyardart Bubble Bike My Rail - Cikloturizam Ravni kotari - oaza zdravlja Speculum Astronomicum Natel Space/Time Collision Prilozi

The “great“ Zadar - potential for tourism Tihomir Jukić, Ph.D. Tourist valorisation trends in Zadar hinterland Božena Krce Miočić, Ph.D. ZADAR – the city in its full potential Fedja Vukić, Ph.d

Attachments

Uvod

ZADAR 2020

Introduction

Ako se želi dati doprinos drukčijem pristupu promišljanju prostora, a s tim u vezi i planiranju i realizaciji pojedinačnih projekata, sigurno su bitne promjene i inovacije u području arhitekture i urbanizma kao društveno odgovorne djelatnosti. S obzirom na turizam kao dominantnu ekonomsku granu u Zadru koji je povijesni i suvremeni grad, ljetna radionica interdisciplinarno aktualizira potencijal urbanog i suburbanog prostora u svrhu njegove revalorizacije te nudi prijedloge za razvoj prostora i razvoj turističkih aktivnosti na razini koja je održiva u smislu uvažavanja uobičajenih životnih procesa u gradu. Prva Interdisciplinarna ljetna škola nastala je u sklopu projekta ZADAR 2020. u organizaciji Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Na ljetnoj školi sudjelovala su 24 polaznika iz različitih područja, a održana je u kolovozu 2016. na Sveučilištu u Zadru. Cjelodnevnim aktivnostima i razmjenom znanja sudionika različitih struka (studenti arhitekture i urbanizma, sociologije, poduzetništva, turizma, geografije), kontaktima s lokalnom samoupravom i aktivnim sudjelovanjem građana, nastojalo se dati poticaj drukčijem pristupu planiranju, projektiranju i mogućim intervencijama u prostoru. Tema ovogodišnje radionice bila je „Susret s vrtnim gradom“, tj. odnos grada i njegova ruralnog zaleđa. Kroz ruralno-urbani kontinuum Zadar – Ravni kotari / Bukovica prikazani su novi oblici odnosa grada i njegova zaleđa koji će pridonijeti oblikovanju danas nedovoljno artikuliranog stava o potrebi cjelovitog sagledavanja prostora. U skladu s temom, studenti su u okviru terenske nastave obišli područje Ravnih kotara i Bukovice, gdje su posjetili Briševo, Islam Grčki, Novigrad, Nadin, Benkovac, As-

Grad i njegovo zaleđe

If someone wants to contribute to a different approach in space revolve, along with individual project planning and implementation, the introduction of changes and innovations is certainly of an importance in architecture and urbanism followed by social responsible activities. With regard to tourism, as a dominant economic branch for the city of Zadar comprising the appearance of a historic and contemporary city at the same time, the interdisciplinary Summer School actualizes the potential of urban and suburban space in order to create its re-evaluation and creation of proposals for the development of space and tourism activities at sustainable level, respecting life processes in the city. The 1st interdisciplinary Summer School was created as a part of Zadar 2020 project, organised by the Faculty of Architecture, University of Zagreb and the Department of Tourism and Communication Sciences at the University of Zadar. The School took place at the University of Zadar during August 2016 and was attended by 24 participants from various fields. The intention was to give impetus to different approach in planning, design and possible interventions in space during the full day activities and knowledge exchange among different professions participants (students of architecture and urban planning, sociology, enterprises, tourism, geography), contacts with local government and active citizen participation. This year’s workshop topic was “meeting the garden city” – the relation of the city with its rural hinterland. New forms of this relation were presented through rural and urban continuum Zadar – Ravni kotari / Bukovica, which would contribute to creating presently insufficiently

seriju, Brušku, Vransko jezero i Polaču kako bi se upoznali s prostorom. Da bi što više saznali o zadarskom prostoru, uvodna tematska predavanja održali su stručnjaci za pojedina područja: doc. dr. sc. Igor Kulenović, Odjel za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru; doc. dr. sc. Zoran Šikić, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru; Marin Ćurković, dipl.arh., ravnatelj Zavičajnog muzeja Benkovac; Vanja Čvrljak, dipl. oec., direktor Turističke zajednice Grada Benkovca; Daniel Segarić, dipl. ing., Upravni odjel za poljoprivredu Zadarske županije; Gabrijela Vidić, mag. oec., Odjel za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Studenti su u interdisciplinarnim timovima pod mentorskim vođenjem nastavnika iz Zadra i Zagreba izradili idejne projekte oživljavanja zadarskog zaleđa – Ravnih kotara i Bukovice, a završne prezentacija projekata održane su na Sveučilištu u Zadru i na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Praktični rad cjelovitog projekta ZADAR 2020. provodit će se četiri godine i na četiri arhitektonsko-urbanističke radionice na određenim područjima Zadarske županije i Grada Zadra. Cilj je ovog programa dati doprinos promišljanju urbanog prostora, i to interdisciplinarno, tako da se propitaju odnosi grada i njegova funkcionalnog prostora. U sklopu ovogodišnje ljetne škole predstavljena je i knjiga „Afirmacija zadarskog poluotoka“ koja je rezultat prethodne urbanističke radionice studenata arhitekture.

ZADAR 2020

articulated attitude towards the need for a comprehensive space overview. Along with the topic, students did some field trips visiting the area of Ravni Kotari and Bukovica, particularly: Briševo, Islam Grčki, Novigrad, Nadin, Benkovac, Asseria, Bruška, Vrana Lake and Polača in order to get familiar with the area. In order to provide more input about Zadar area, the introductory lectures were given by experts in specific areas: Assist. Prof. Igor Kulenović, Ph.D., Department of Tourism and Communication Sciences at the University of Zadar; Assist. Prof. Zoran Šikić, Ph.D., Department of Ecology, Agronomy and Aquaculture at the University of Zadar; Marin Ćurković, director of Regional Museum in Benkovac; Vanja Čvrljak, director of Benkovac Tourist Board; Daniel Segarić, B.Sc. Eng., Zadar County Department of Agriculture and Gabriela Vidić, M.Sc. Econ., Department of Tourism and Communication Sciences at the University of Zadar. The interdisciplinary teams composed of students and their mentors, professors from Zadar and Zagreb, prepared conceptual design projects for reviving Zadar hinterland - Ravni Kotari and Bukovica. The final project presentations were held at the University of Zadar and at the Faculty of Architecture in Zagreb. The whole Zadar 2020 project practical work will be implemented through 4 years and 4 architectural and urban workshops on specific areas of Zadar County and the City of Zadar. The objective of this project is to contribute some new ides to the urban area consideration through multidisciplinary approach that would review relation between the city and its functional space. A book promotion “The Affirma-

Promotori knjige bile su Nives Kozulić, dipl. ing. arh., dugogodišnja ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Zadarske županije, a s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Tihomir Jukić (Studij arhitekture i urbanizma) i prof. dr. sc. Feđa Vukić (Studij dizajna).

Grad i njegovo zaleđe

tion of Zadar Peninsula” was also a part of this year’s Summer school, as a result of the previous space planning workshop for students of architecture. Book promoters were Nives Kozulić, B.Sc. eng. arch., a longtime director of the Zadar County Institute for Physical Planning, Prof. Tihomir Jukić, Ph.D. from the Faculty of Architecture at the University of Zagreb (Department of Architecture and Urban Planning) and Prof. Feđa Vukić, Ph.D. (Graduate School of Design).

UÄ?esnici

ZADAR 2020

Participants

VODITELJI RADIONICE TUTORS

STUDENTI STUDENTS

Prof.dr.sc. Tihomir Jukić,

Ria Tursan Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

dipl.ing.arh. Doc.dr.sc. Božena Krce Miočić, dipl.oec. Prof. dr. sc. Fedja Vukić

GOSTI PREDAVAČI GUEST LECTURERS Doc. dr. sc. Igor Kulenović – predavanje o gradinama, Sveučilište u Zadru, Odjel za turizam i komunikacijske znanosti Doc. dr. sc. Zoran Šikić – predavanje o zaštićenim prostorima Zadarske županije, Sveučilište u Zadru, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Marin Ćurković, ravnatelj Zavičajnog muzeja Benkovac Daniel Segarić, dipl. inž., Upravni odjel za poljoprivredu Zadarske županije Vanja Čvrljak, direktor Turističke zajednice Grada Benkovca Gabrijela Vidić, mag. oec. – Inovativni turizam, Sveučilište u Zadru, Odjel za turizam i komunikacijske znanosti

ASISTENTI ASSISTENTS Tomislav Klarin, mag. oec. Kristina Perkov, mag.ing.arch. Gabrijela Vidić, mag. oec.

Grad i njegovo zaleđe

Antonija Bačko Odjel za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru Ivona Lerga Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Šima Marija Musulin Odjel za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru Elena Šimić Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Ana Knežić Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Ivana Trčak Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Hrvoje Pašalić Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru Dario Urban Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Gabriela Zec Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagreb Ante Surić Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Margareta Šikuten Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Mirko Barada Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru Daria Moshkina Odjel za turizam i komunikacijske znanost Sveučilišta u Zadru Martino Škara Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Fran Domazetović Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru Tina Toplak Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Lucia Kalogjera Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Luka Bosnić Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Šime Lugović Odjel za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru

Anselmo Nižić Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Šime Šarić Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Dora Karamatić Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagreb

Ivona Brekalo Odjel za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru

Uvodni tekstovi

Potencijal prostora„velikog“ Zadra u funkciji turizma prof. dr. sc. Tihomir Jukić Trendovi turističke valorizacije zadarskog zaleđa doc. dr. sc. Božena Krce Miočić ZADAR – grad u svojem punom potencijalu prof. dr. sc. Fedja Vukić

ZADAR 2020

Introductory articles

Grad i njegovo zaleđe

Potencijal prostora

The “great“ Zadar

„velikog“ Zadra u

– potential for

funkciji turizma

tourism

prof. dr. sc.

Tihomir Jukić,

Tihomir Jukić

Ph.D.

ZADAR 2020

Tijekom milenija i stoljeća, iz prostora su nestajali ljudi i građevine, ali nekadašnja geometrija širenja grada na okolni prostor prisutna je i danas. Povijesna mreža agera opstala je više od 2000 godina. Putem tzv. rimske mreže agera grad je postupno i organizirano zauzimao i kontrolirao svoj okolni prostor, prvo unesenim redom i mirom, jasnim regulama, a kasnije i poljoprivrednim kulturama , kulturama koje su hranile grad stoljećima. Iako danas trgovački lanci čine jeftinom uvoznom robom snažnu konkurenciju, još uvijek zaleđe Zadra ima snagu da se tome odupre te svježim voćem i povrćem probije do kupaca i još uvijek hrani grad. Vremena se mijenjaju, a njihovi tragovi ostaju u prostoru, pa tako i u širem prostoru Zadra koji nazivamo Ravni kotari iako ga još, osim Ravnih kotara, čine Novigrad, podvelebitsko područje i prostor Bukovice. Ravni kotari su nizinsko, primorsko i relativno plodno područje omeđeno sa sjevera Novigradskim morem i Bukovicom, a s juga zadarskim priobaljem. Na sjeveru Ravnih kotara uzdiže se krška zaravan Bukovica. Upitno je kako grad koji se nekada, još u rimsko doba, širio i utjecao na okolni prostor danas nije u stanju jasno osmisliti turistički i gospodarski koncept svog zaleđa, niti ga sadržajno i strukturalno umrežiti u cjeloviti sklop te tako i prezentirati. Interdisciplinarni pristup i integralno planiranje preduvjet su održivog razvoja. Konačno treba shvatiti na primjeru Zadra, kao i nekih drugih hrvatskih gradova, da grad treba promatrati, izučavati i planirati integralno, zajedno s njegovim širim utjecajnim prostorom. Jedino se na taj način, brisanjem administrativnih granica u prostoru i u glavama, mogu prevladati podjele i grad gledati u cjelini. Niti zadarsko zaleđe može bez Zadra, niti obrnuto.

Grad i njegovo zaleđe

Over millennia and centuries, people and buildings have disappeared from the scene but the former geometry of the city expansion to the surrounding area is still present. Historical ager network has lasted for over 2000 years. The city was gradually organized by occupying and controlling its surrounding area through the so-called Roman “ager” network, primarily bringing order, peace and clear regulations, and on a later stage crops that fed the city for centuries. Although modern retailers make a fierce competition today with cheap imported goods, Zadar hinterland still has the strength to resist them and break through to its customers and still supplies the city with its fresh fruits and vegetables. Times change, leaving traces in space. This includes the wider area of Zadar which is called Ravni kotari, as well as areas of Novigrad, Velebit and Bukovica. Ravni kotari is relatively fertile coastal lowland. It is bounded to the North by Novigrad Sea and Bukovica, and Zadar coast on the South. The karst plateau Bukovica rises on the North of Ravni Kotari. It is quite intriguing to see a former Roman city that once so influentially spread to the surrounding area, is now unable to clearly define its tourism and economic concept of hinterland, or to integrate it substantially and structurally as its inseparable part and present it as such. Interdisciplinary approach and integrated planning as precondition for sustainable development The example of Zadar, as well as of some other Croatian cities, urges us to finally understand that the city should be observed, studied and planned integrally, together with its broad influence area. Erasing the administrative boundaries in space and people’s minds is the only way to

Tijekom ljetnih mjeseci u turističkoj vrevi na ulazu u povijesni Zadar na poluotoku deseci turističkih agenata nagovaraju turiste da provede dan na Kornatima, no nijedan od njih ne nudi sadržaje zadarskog zaleđa, kao da ono ne postoji. Prosječni turist s razlogom misli da Zadar nema ništa drugo ponuditi osim izleta na Kornate. Koji je razlog? Nezainteresiranost, neznanje, neadekvatna turistička ponuda ili nepoznavanje prostora u kojem žive i rade. Prije bi se moglo govoriti o neinformiranosti i neadekvatnom valoriziranju onog čime raspolažemo. Jedan od potencijala razvoja zadarskog zaleđa je i njegova bogata građevna baština. Potrebno je pronaći balans između zaštite prostora i razvoja. Konačno treba shvatiti da striktna zaštita ponekad, u konačnici, vodi k devastiranju i propadanju povijesnih građevina. Svaka nova aktivnost pridonosi njihovu novom životu – nema ni sustavne zaštite bez ekonomskog razvoja i gospodarskog napretka cijelog kraja, a upravo je turizam jedna od najsnažnijih djelatnosti koja može sve pokrenuti. Potrebno je osmisliti koncept turističkog razvoja tako da se shvati da su turistička ponuda Zadra ne samo grad nego i njegovi otoci i zaleđe. Ponudu treba cjelovito osmisliti i iskoristiti potencijal grada i njegova šireg utjecajnog prostora. Današnji dominantni koncept turističke ponude na relaciji povijesna jezgra Zadra – Kornati itekako se može obogatiti. Zadarsko zaleđe pruža velike mogućnosti kao i njegovo uključivanje istovremeno u koncept snažnijeg gospodarskog razvoja temeljen na održivom razvoju i raznovrsnoj bogatoj turističkoj ponudi. To je bila i tema interdisciplinarne arhitektonsko-urbanističke radionice održane u Zadru u organizaciji Sveučilišta u Zadru i Arhitektonskog fakulteta iz Zagreba. Pri tome je korišten model integralnog planiranja kojim se jedino može nešto

ZADAR 2020

overcome divisions and perceive the city in its wholeness. Zadar hinterland needs Zadar and vice versa. During summer months, in the midst of tourist bustle at the historic entrance to Zadar peninsula, dozens of travel agents tamper tourists to spend a day in the Kornati islands. However, none of them offers attractions of Zadar hinterland, as if it does not exist. The average tourist could rightly think that Zadar has nothing to offer apart from trips to Kornati. Why is it so? The indifference, ignorance, inadequate tourist offer or ignorance of the area in which these tourist agents live and work. It is most likely the lack of information and inadequate appreciation of what we have. One of development potentials in Zadar hinterland is its rich historic building heritage. It is necessary to find a balance between environmental protection and development. It should be finally admitted that rigid protection sometimes, ultimately, leads to devastation and decay of historic buildings. Any new activity contributes to new life of those buildings - there is no systematic protection without economic development and economic prosperity of the entire region, and tourism is one of the strongest driving forces. Zadar hinterland tourism concept should be developed with full awareness of the fact that this also includes islands and hinterland. It should be comprehensively developed and offered to the market using the potential of the city area and its wider area of influence. The present dominant concept of tourism consisting of historical city of Zadar / Kornati, can certainly be enriched. Zadar hinterland offers great opportunities as well as its inclusion in concept of stronger economic growth based on sustainable development and its diverse

postići u ovo turbulentno gospodarsko vrijeme, jer ne trebamo zaboraviti da prostor oko nas nije samo roba na tržištu koju treba što bolje iskoristiti i plasirati nego i naše najveće dobro i dio nacionalnog identiteta. Najživlje, najinteresantnije i najpropulzivnije područje danas je upravo rubni dio grada, tj. kontaktni prostor urbanog i ruralnog područja. Teoretski modeli „vrtnog grada“ nisu više primjenjivi, ali novi oblici odnosa grada i njegova zaleđa pridonijeli bi oblikovanju danas nedovoljno artikuliranog stava o potrebi cjelovitog sagledavanja prostora bez obzira na administrativnu podijeljenost i različite planerske discipline.

Grad i njegovo zaleđe

tourist offer. This was the topic of interdisciplinary architectural and urban workshop held in Zadar, organized by the University of Zadar and the Faculty of Architecture in Zagreb. It applied model of integrated planning as the ultimate tool to reach such goals in contemporary turbulent economy, because one should not forget that the space around us is not just a commodity market that should be utilized at its best, but also our greatest wealth and part of our national identity. The edge of the city or the touching point between urban and rural areas is the most vibrant, most interesting and most propulsive area today. Theoretical models of “garden city” are no longer applicable; however, new forms of relations between the city and its hinterland would contribute to solving the insufficiently articulated position on need for comprehensive space review regardless of the administrative division and the different planning disciplines.

Trendovi turističke

Tourist valorisation

valorizacije zadarskog

trends in Zadar

zaleđa

hinterland

doc. dr. sc.

Božena Krce Miočić,

Božena Krce Miočić

Ph.D.

ZADAR 2020

Zadar je 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća predstavljao snažno industrijsko središte s nizom velikih poduzeća. Upravo su ona generirala potražnju za radnom snagom koja se u grad doseljavala iz njegova ruralnog zaleđa i s otoka. Na taj način dolazi do tipičnog procesa iseljavanja i depopulacije ruralnih područja i snažnije urbanizacije grada. Taj je proces još izraženiji za vrijeme Domovinskog rata. Danas više nema snažne industrijske proizvodnje u Zadru te je njezinu ulogu preuzeo turizam koji zapošljava značajan broj stanovnika. Turizam se definira kao skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka nerezidenata, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako tim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (AIEST, 1981.). On predstavlja, u globalnim razmjerima, jedan od najvećih fenomena današnjice koji zapošljava svakog 11. stanovnika svijeta, generira 9% svjetskog BDP-a i 1,5 bilijuna $ izvoza u svijetu. Iz ovih podataka UNWTO-a (2016.) vidljivo je da je turizam masovna pojava i kao takva ostvarivala je niz pozitivnih učinaka na područjima turističke aktivnosti, ali i niz negativnih posljedica na socio-kulturnu baštinu i okoliš istog tog područja. Krajem 20. i početkom 21. stoljeća motiviranost morem i suncem te prostorna i sezonska koncentriranost, koja uzrokuje i masovnost, mijenja se prema oblicima turizma koji su imali druge sezonski i prostorno manje osjetljive motivatore kao što su gastronomija, kultura, prirodne ljepote, zabava, adrenalin i sl. Grad Zadar svoju turističku privlačnost od početka razvoja turizma do početka 21. stoljeća temelji ponajprije na ponudi sunca i mora, koju turisti najčešće i navode kao temeljni motiv svog dolaska. Zadarsko zaleđe Bukovice i Ravnih kotara

Grad i njegovo zaleđe

During 70s and 80s of the last century, Zadar was an important industrial centre with a number of large companies generating demand for labour force that moved into the city from its rural hinterland and the islands. This leads us to the typical process of emigration and depopulation of rural areas and stronger urbanization of the city. This process was even more enhanced during the recent war. Today there is no powerful industrial production in Zadar and its role was taken over by tourism that employs a significant number of residents. Tourism is defined as a sum of relations and a phenomenon resulting from travel-and-stay of non-residents, if that stay does not lead to permanent residence and is not connected with any permanent or temporary earning activity (AIEST, 1981). On a global scale, it represents one of the greatest contemporary phenomena as it employs each 11th world resident, generates 9% of the world GDP and has worldwide export of $1.5 billion. These UNWTO data (2016) indicate that tourism represents mass phenomenon that has realized series of positive effects as such, but it has also made a number of negative effects on the socio-cultural heritage and the surrounding environment. In late 20th and early 21st century, the tourist motivation for sea and sun as well as the spatial and seasonal concentration, that causes mass tourism, has been transforming towards forms of tourism that had other seasonally and spatially less sensitive motivators such as gastronomy, culture, nature, entertainment, adrenaline sports and similar. Since the beginning of its tourism until the beginning of the 21st century, the city of Zadar based

u tom periodu nije bilo turistički atraktivno za turiste koji su motivirani morem i suncem te je to područje prije svega bilo izvor sirovina potrebnih u opskrbi zadarske turističke ponude (prehrana, piće i sl.). S promjenom koncepta turizma prema oblicima motiviranim sezonski manje osjetljivim atrakcijama, ovaj prostor počinje se u turističkom smislu sjedinjavati s Gradom Zadrom, predstavljajući jedinstveni prostor turističke destinacije. Sukladno istraživanjima provedenima 2013. i 2015. godine, za potrebe izrade strateških dokumenta razvoja turizma Zadarske županije i Grada Zadra, vidljivo je smanjenje udjela turista motiviranih suncem i morem, a povećanje onih motiviranih novim iskustvima i doživljajima, gastronomijom, kulturno-sakralnim znamenitostima, prirodnim ljepotama i nacionalnim parkovima. Istovremeno se kao temeljni nedostatak ponude ističe manjak vinskih cesta i cesta maslinova ulja, koje više od 30% turista koji su posjetili ovo područje ne nalazi u ponudi, a željeli bi se njima kretati. Upravo u ovom nedostatku leže i neke od komparativnih prednosti područja zadarskog zaleđa kao turističke destinacije. Na ovim nalazima pred sudionike ljetne škole postavlja se zadatak kako iskoristiti i uskladiti potencijale zadarskog zaleđa kako bi to područje odgovorilo na motive odabira i potrebe modernih turista i trendove u svjetskim turističkim kretanjima. Cilj je bio osmisliti proizvode kojim bi se valorizirali potencijali koje ovo područje ima u skladu sa zahtjevima turista i turističkom potražnjom koja se očekuje. Ovaj prostor je iznimno lako prometno dostupan, atraktivan, uz gravitaciju Gradu Zadru potrebno ga je djelomično obogatiti smještajnim objektima kojim bi se istaknula njegova autohtonost. Jedan od temeljnih nedostataka

ZADAR 2020

its tourist attractions primarily upon sun-and-sea, which most tourists underline as their arrival motive. During this period, Zadar hinterland Bukovica and Ravni kotari were not tourist attractive areas for the above mentioned tourists, but this area primarily represented a source of raw material required in Zadar tourist supply needs (food, beverages, etc.). This space begins to merge with the city of Zadar in sense of tourism with its change of tourism concept towards forms motivated by seasonally less sensitive attractions representing a unique tourist destination. According to research conducted in 2013 and 2015, for the purpose of strategic tourism development document in Zadar County and the City of Zadar, the share of tourists motivated by sun-and-sea is decreasing while the number of those motivated by new experiences and adventures, gastronomy, cultural and religious monuments, nature and national parks is increasing. At the same time, lack of wine-routs and olive oil routs is highlighted as supply shortage. This was noted by over 30% of tourists who visited the area interested in consuming this offer. It is this absence that gives foundation to some comparative advantages of Zadar hinterland as a tourist destination. These findings produced a task before the Summer School participants to find ways to use and reconcile Zadar hinterland space potential, in order to respond to selection motives and contemporary tourists’ needs to meet global tourism trends. The goal was to think of products that would evaluate these area potentials to comply with tourist requirements which represent possible future tourist demand. This is easy accessible area in

ovog prostora je nedovoljna promocija njegovih vrijednosti na turističkom tržištu. Stoga intervencije u ovom prostoru moraju biti i element buduće promocije zaleđa kao autohtone destinacije. Istovremeno ove intervencije moraju biti u skladu s održivim razvojem jer su prostor i kultura življenja u njemu temelj poželjnosti destinacije.

Grad i njegovo zaleđe

terms of transportation, very attractive and close to the city of Zadar. It is necessary to partially enrich it with accommodation facilities that would reflect its authenticity. One of the fundamental flaws of this space is insufficient promotion of its values on a tourist market. Therefore, intervention in this area must also represent an element of future promotions of hinterland as an authentic destination. At the same time, these interventions must be consistent with sustainable development of living space and culture that represent desirability basis of destination.

ZADAR –

grad u svojem punom

the city in its

potencijalu

full potential

prof. dr. sc.

Fedja Vukić,

Fedja Vukić

Ph.d.

ZADAR 2020

Istraživanje koje je prethodilo ideji o ljetnoj školi Zadar 2020. uputilo je na dva važna razvojna aspekta: potrebu da se grad sagleda u svojem punom potencijalu s užom i širom okolicom te potrebu da se razvojne strategije stvaraju i provode kroz različite tipove kolaborativne prakse (1.). Iz te pretpostavke stvoren je program koji će tijekom četiri godine tematizirati dosad manje zastupljene aspekte razvojnih mogućnosti grada Zadra. To su one dimenzije razvoja koje nisu vezane samo uz gradsko središte ili pak urbaniziranu strukturu u užem smislu. Problem koji stvara masovni povremeni dolazak turista za sam je prostor grada jednako ambivalentan kao što je orijentacija samo na jednu gospodarsku granu. Mnoge prednosti brzog financijskog prihoda često se gube pred dugoročnim posljedicama koje intenzivni ritam izmjene populacije (stalne i povremene) donosi urbanoj i suburbanoj okolini. Osnovna filozofija cijelog ciklusa ljetne škole Zadar 2020. je istražiti inovativne modele turizma i razvojnih prilika u svrhu osvještavanja punog potencijala prostora koji je orijentiran prema gradu, a s kojim grad, stjecajem različitih okolnosti, pomalo gubi vezu (2.). Već prva ljetna škola u tom ciklusu pokazala je veliki potencijal kopnenog zaleđa grada Zadra. Studenti su se bavili analizom pojedinih prirodno-geoklimatskih i kulturno-povijesnih karakteristika Ravnih kotara i Bukovice. U tom prostoru iznimnog agrikulturnog potencijala, međutim, u pravilu je kroz noviju povijest izostajala suvisla kulturna strategija razvoja, a posebno bilo kakva koja bi se ticala turizma. S pravom su studenti različitih studijskih grupa, primjenjujući ekspertize različitih disciplina, uočili potrebu za multidimenzionalnim sagledavanjem problema

Grad i njegovo zaleđe

The research that preceded the idea of Summer School Zadar 2020 has highlighted the two important development aspects: the need to examine the city with its immediate and wider environment in its full potential and the need for development strategies prepared and implemented through different types of collaborative practice (1). The four year program built on this assumption will focus upon these underrepresented aspects of Zadar development. These development dimensions are not related only to the city centre or the urban structure in narrow terms. The problem developed by casual mass tourism in the city space is as equally ambivalent as is the orientation to a single economic sector. Many advantages of the rapid financial income often fade before the long-term consequences of intensive population change (permanent and temporary) brought into urban and suburban environment. The basic philosophy of the whole Zadar Summer School 2020 cycle is to explore innovative models of tourism and development opportunities in order to raise awareness of this area full potential oriented towards the city with which it loses connection (2) due to various circumstances. The first Summer School has already shown great potential of Zadar hinterland. Students were engaged with the analysis of certain natural and geo-climate issues, and cultural and historical characteristics of Ravni kotari and Bukovica, as well. However, this space with exceptional agricultural potential has generally lacked coherent cultural development strategies in its recent history, especially those related to tourism. Using the expertise from different

zadarskog zaleđa. Sukladno tome stvarali su mogućnost za interdisciplinarne intervencije, odnosno - projektne ideje. Te ideje dokumentirane na stranicama ove publikacije imaju dvojaku vrijednost. Najprije, to su vrlo zanimljivi pojedinačni primjeri inovativnih koncepcijskih ideja za razvoj turizma koji se više ne bi zbivao samo u povijesnom središtu grada ili na plaži. Potom, te su ideje ozbiljan metodički pokazatelj kako se postojeće gospodarske grane mogu strateški ojačati kulturom interdisciplinarnih istraživanja i projekata. Pritom pojam kultura ovdje nikako nije mišljen kao uski resorni semantički označitelj, nego upravo suprotno - kao širenje značenjskog polja prema smislu kulture inovacije. A to je tip ponašanja u fizičkom i simboličkom prostoru koji u hrvatskom društvu još uvijek ozbiljno izostaje.

ZADAR 2020

disciplines, students of various study groups rightfully recognized the need for multidimensional review of Zadar hinterland problems. Accordingly, they were creating possibility for interdisciplinary interventions - project ideas. These ideas, presented in this publication, have a two-sided value. First, these are very interesting individual examples of innovative conceptual ideas for tourism development which would no longer take place solely in the city historic centre or at the beach. Secondly, these ideas are serious methodological indication of how existing industries can strategically strengthen the culture of interdisciplinary research and projects. The concept of culture, in this case, has not been considered as a narrow departmental semantic signifier. To the contrary – it was considered as a semantic field spread to the essence of the culture of innovation. Particularly, this type of behaviour in the physical and symbolic space the Croatian society is still seriously lacking.

Bilješke

Notes

1. Jukić, Tihomir; Vukić, Feđa. Razvojna perspektiva Zadra; Povijesna središta, suvremeni grad i održivi turizam. // Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam. 23 (2015) , 2(50); 315-323

1. Jukić, Tihomir; Vukić, Feđa. Razvojna perspektiva Zadra; Povijesna središta, suvremeni grad i održivi turizam. [Development Perspective of Zadar; Historic Nuclei, Modern City and Sustainable Tourism] /Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam. [Prostor: a scholarly journal of architecture and urban planning]. 23 (2015) , 2(50); 315-323

2. Vukić, Feđa; Jukić, Tihomir; Podnar, Ivana; Šarinić, Jana., The Strategy for A Living Historical City: Sutainable Tourism as a Creative Collaborative Practice / Imagining Experiences: Creative Tourism and The Making of Place, Proceedings Arte-polis 6 / Wibowo, Arif S. ; Widiastuti, Indah; Soemardi, Ahmad R. (ur.), Bandung, Indonesia : School of Architecture, Planning and Policy Development Institut Teknologi, 2016. 484-494

Grad i njegovo zaleđe

2.Vukić, Feđa; Jukić, Tihomir; Podnar, Ivana; Šarinić, Jana., The Strategy for A Living Historical City: Sustainable Tourism as a Creative Collaborative Practice / Imagining Experiences: Creative Tourism and The Making of Place, Proceedings Arte-polis 6 / Wibowo, Arif S. ; Widiastuti, Indah; Soemardi, Ahmad R. (ur.), Bandung, Indonesia : School of Architecture, Planning and Policy Development Institut Teknologi, 2016. 484-494

Studentski projekti â&#x20AC;&#x201C; preobrazba zadarskog zaleÄ&#x2018;a: 8 studentskih projekata

Feelbox Backyardart Bubble Bike My Rail Ravni kotari - oaza zdravlja Speculum Astronomicum Natel Space/Time Collision

ZADAR 2020

Student projects â&#x20AC;&#x201C; proposed transformations of Zadar hinterland: 8 students project interventions

Feelbox Backyardart Bubble Bike My Rail Ravni kotari - Oasis of Health Speculum Astronomicum Natel Space/Time Collision

Grad i njegovo zaleÄ&#x2018;e

FEELBOX

Ria Tursan

FEELBOX je zbirka punjenih kućica (slika 1), porcija iznenađenja za sve i svakoga. Tek kad zagrizeš, saznaš što se unutra krije. Ideja je oživiti vrijednosti Ravnih kotara na nov način. Putujući zaleđem Zadra uočile smo autentične detalje prostora (slika 2) koji promoviraju tradiciju i nude posjetiteljima nov doživljaj prostora stimulirajući osjetila: vida, njuha, sluha, okusa, opipa. U skladu s tim, projekt nosi krilatice: „Posjeti i osjeti“ te „Doživi i oživi“. Potencirajući zatečene vrijednosti spomenutog prostora, želja je i lokalnom stanovništvu podići kvalitetu života i upozoriti na veliko bogatstvo koje im je u neposrednoj blizini, a nepravedno je zapostavljeno i zanemareno. Zbirka punjenih kućica FEELBOX projekt je koji se temelji na arhetipskom volumenu, kućice dimenzija 3 x 3 m (slika 3 ). Prostorni volumeni su postavljeni nasumično (slika 4 - desni prikaz), a ovisno o potrebi mogu biti složeni u traženu formu – vezani su i odijeljeni stazom. Osim pješačkih staza, između njih se nalaze i lokalne biljne vrste stabala tako da zajedno afirmiraju malo dalmatinsko mjesto, ambijent u malom. Svako se osjetilo stimulira tako da korisnik uđe unutar kućice te osjeti buru zaleđa, kuša pršut, degustira vino, pomiriše ljekovito bilje – lavandu, smilje – prede vunu, odjene narodnu nošnju... Sva ponuda prilagođena je i invalidnim osobama. Na ravnom terenu (u blizini Korlata, na državnoj cesti D27, slika 4- lijevi prikaz) koji je orijentiran k sjeveru prema naglašenoj vizuri snažne horizontale Velebita projekt se može širiti, rastavljati i sastavljati ovisno o potrebi tržišta, situaciji ili prilikama. Počinje s 20 formiranih kućica koje se mogu nadograđivati novim idejama. Uz prometnicu je smještena

Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Antonija Bačko Odjel za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru Ivona Lerga Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

ZADAR 2020

duga jedinica – zid – koji onemogućuje da se FEELBOX vidi s prometnice, a ujedno je servisni prostor u kojemu je smješten sanitarni čvor, restoran (konoba), suvenirnica i upravne prostorije potrebne za funkcioniranje kompleksa (slika 4 - desni prikaz ). Po principu „Posjeti i osjeti“, odnosno „Doživi i oživi“ (slika 5), igra se na urođenu čovjekovu znatiželju te svaki posjetitelj ima pravo krenuti kojim god putem (slika 6), ući u svaku kućicu i osjetiti...

Slika 1: Zbirka punjenih kuÄ&#x2021;ica

Grad i njegovo zaleÄ&#x2018;e

Slika 2: Autentični detalji okolice Zadra

Slika 3: FEELBOX je projekt koji se temelji na arhetipskom volumenu, kućice dimenzija 3x3 m

Osnovni volumen kučica = 1 m

ZADAR 2020

Slika 4: (lijevi prikaz) Prikaz odabranih lokacija (desni prikaz) Dijagramski prikaz situacije

servisna jedinica

centar

Slika 5: KuÄ&#x2021;ice koje stimuliraju osjetila

Grad i njegovo zaleÄ&#x2018;e

ZADAR 2020

Slika 6: Ambijentalni prikaz

Grad i njegovo zaleÄ&#x2018;e

BACKYARDART

Šima Marija Musulin

Koji je doživljaj prostora Ravnih kotara, koje je njegovo glavno obilježje i temelj za njegova daljnja promišljanja? Ako probamo ući u njegovu bit i osnovnu misao koja vodi taj prostor, to je svakako njegova odsječenost, mir i izrazito mala gustoća, kako stanovništva tako i izgrađenosti. Prostor je to prožet prirodom, a negativ te prirode čini pokoje naselje, nerijetko na velikoj udaljenosti od susjednog. Periferija Zadra postaje njegovo stražnje dvorište, prostor za uzgoj različitih kultura, ali i odmor i odmak od užurbanosti i turizmom nagrizenog prostora grada. Cilj nam je trenutačno percipirane kao negativne strane tog prostora očuvati i pretvoriti u njegove glavne prednosti. Postojeća infrastruktura željeznice Zadar - Knin dobra je podloga za daljnje promišljanje i revitalizaciju tog prostora. Naime, logično se iskristalizirala i nametnula ideja o vraćanju života i važnosti željeznici, a samim time ponovna integracija i povezivanje arhitektonski, urbanistički, ali i sociološki fragmentiranog prostora. Postavljenje teze navode da bi korisnici tog prostora mogli biti, i u našem projektu jesu, umjetnici i ljudi zainteresirani za umjetnost. Možda je baš umjetnost ono što će pomoći integraciji tog prostora. Ta umjetnost u ideji se sukobljava s postojećim umijećima ljudi koji žive u tom prostoru: vinogradarstvo, tkanje, kamenoklesarstvo, maslinarstvo… Cilj je aktivirati prostor a da se kvaliteta života stanovništva tog područja ne naruši, štoviše, ona se mora poboljšati. Uz zapuštenu prugu, postojeću neiskorištenu infrastrukturu također čine i objekti smješteni na nekadašnjim stajalištima na ruti Zadar - Knin. Ideja je svaki od tih objekata projektirati kontrastnim, gotovo bipolarnim, polovicu objekta čini prostor suvremene umjetnosti, izložbe

Odjel za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru Elena Šimić Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Ana Knežić Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

ZADAR 2020

i radionica, a druga polovica prostor je koji se zakupljuje radi prodavanja i izlaganja kultura kraja u kojem se stajalište nalazi. Sam vlak zadržava svoju modularnost i mogućnost širenja, uz minimalne intervencije on je istodobno izložba i radionica, ali mu se vraća i njegova osnovna funkcija prijevoza stanovništva. Vagon postaje mjesto u kojem nema jasne naznake razdvajanja umjetnosti i umijeća, suvremenog i tradicionalnog, u njemu su na malom prostoru te dvije naizgled oprečne aktivnosti spojene u jedno. Programatsko rješenje svodi se na ideju o volontiranju i prikupljanju umjetnika i ljudi zainteresiranih za umjetnost koji bi radili intervencije u prostoru, njihova djela tada bi postala refleksija Ravnih kotara, a samim time i promocija tog prostora. Svijest o postojanju i prisutnosti tog prostora podigla bi se, i tada bi cjelokupna veća investicija bila moguća. Prostor bi se integrirao, postojećem stanovništvu vratila bi se željeznica, ali na nov, drukčiji i smisleniji način, uz program plus. Vlak bi postao mjesto susreta i razmjene priča, turisti bi mogli osjetiti bit tog prostora i onaj istinski način života stanovništva, tek tada bi osjetili duh tog prostora. Postojeće stanovništvo bi sudjelovanjem u svim procesima integracije stvorilo intimni odnos s tim prostorom, podigla bi se svijest o prostoru, ali i vratila vjera stanovnika da žive u prostoru koji nije manje važan od turistički preplavljenog centra Zadra.

Slika 1: Koncept vizije prostora

Grad i njegovo zaleÄ&#x2018;e

Slika 2: Detektiranje postojeće infrastrukture u prostoru Ravnih kotara

Slika 3: Rezultat procesa revitalizacije; integracije prostora uz prugu kao glavni alat; stvaranje stražnjeg dvorišta

ZADAR 2020

Slika 4: Sukob naizled nespojivih kultura i međusobna koegzistencija s ciljem unaprijeđenja i razvoja života u prostoru/dualnost ideje prati dualnost prostora @stanica benkovac Intervencija na postojećoj infrastrukturi uz prugu

Grad i njegovo zaleđe

Slika 5: Vlak prestaje biti isključivo u službi prijezova, on nije put od točke A do točke B, on je točka C / zadovoljavanje potreba lokalaca a ujedno i šire zajednice, cijelog prostora @vagon

ZADAR 2020

Grad i njegovo zaleÄ&#x2018;e

BUBBLE

Ivana Trčak

Promišljajući o gospodarskom i društvenom stanju u regiji, mogli bismo zaključiti da su Ravni kotari prostor izrazitih poljoprivrednih mogućnosti, s vrhunskom gastronomskom i etnološkom ponudom, svojom unikatnom kulturom, no zaboravljen uz blještavilo mora, plaža i gradova na obali, te s dubokim podjelama i u nekoj vrsti stagnacije zbog nesretnih događaja u nedalekoj prošlosti. Zbog toga bi fokus našeg projekta bio na ponovnoj uspostavi atmosfere zajedništva i mira, uz privlačenje u Ravne kotare ljudi koji su odsjeli u mjestima na obali, barem na jedan dan, kako bi upoznali barem djelić onoga što taj kraj može ponuditi. Projekt bi trebao obuhvaćati kulturu, gastronomsku i etnološku ponudu što šireg područja Ravnih kotara, ali istovremeno biti i vrlo atraktivan i moderan, usmjeren na budućnost. Naš pokušaj odgovora na to je “putujući festival”. Događao bi se jednom godišnje, u turističkoj sezoni, te bi trajao oko dva tjedna. Putovao bi kroz tri mjesta, krećući od Vranskog jezera na zapadu, preko Asserije kod Benkovca pa sve do Novigrada na istoku. Na svakoj od lokacija zadržao bi se tri dana te bi nakon seljenja (unutar 4-5 dana) niknuo na sljedećem mjestu. Festival bi bio vrsta “pop-up” arhitekture. Kako bi imao jak naglasak na modernitetu, zaključak je bio da bismo i trebali koristiti materijale visokotehnološke arhitekture. I takva ideja je već bila primijenjena – Arata Isozaki s umjetnikom Anishem Kapoorom poslije potresa i tsunamija u Japanu 2011. osmislio je “Ark Novu” – putujuću dvoranu na napuhavanje koja je trebala putovati kroz nepogodom pogođena područja u službi arke; arke nade i kulture. Ona je modernog, organskog dizajna, struktura na napuhavanje s lagano translucentnom dvostrukom ovojnicom purpurnocrvene boje. Za postavljanje

Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Hrvoje Pašalić Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru Dario Urban Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

ZADAR 2020

te ispuhivanje i pospremanje dvorane bilo je potrebno samo pola dana. Dvorana, sa svim svojim rekvizitima i strojevima za održavanje tlaka, putovala je u jednom većem kontejneru. “Ark Nova” je kasnije bila korištena i za “Lucerne festival”, na kojem su nastupili mnogi svjetski poznati izvođači i umjetnici. Iako to nije bio prvi primjer tog tipa arhitekture, bio je to najpoznatiji primjer vrlo uspješne instant-arhitekture koja je uvelike utjecala na društvo, i nakon nje je niknulo još desetke sličnih projekata. Isozaki je vjerovao da će donošenjem kulture i nade najviše pomoći ljudima u tim područjima. I naši Kotari trebaju svoju arku, koja će donijeti također nadu i kulturu, ali i pomoći u ponovnom pokretanju gospodarstava. Dvorana našeg festivala djelovala bi po istom principu, pneumatska struktura s kapacitetom od otprilike 500-tinjak gostiju. Trebala bi biti napuhani mjehurić kulture – “Bubble” – koji bi bio instantni fokus cijelog kraja. Svojim minimalističkim oblikovanjem najbolje bi održavala tu ideju i dalje – ideju sebe kao balončića, ali istovremeno i svojevrsnog izloga onoga što je unutra. Tako bi bila i potpuno translucentna, iskorištavajući što bolje atraktivne pozicije na kojima se nalazi – s pogledom na Vransko jezero, Novigrad, Asseriju ili Velebit. Sama ta okolina, te scene u Ravnim kotarima, festivalu bi bile kulisa. Po noći bila bi osvijetljena reflektorima različitih boja, postajući tako još i veća i atraktivnija pojava u prostoru. Uz nju bi bili (i zajedno s njom putovali) štandovi i manje kućice (moguće također pneumatske strukture) u kojima bi lokalna zajednica i lokalni gospodarstvenici mogli predstavljati svoje proizvode i ponudu. Sadržaj festivala na svakoj od tri lokacije bio bi različit, no bili bi povezani istom temom – putujućeg balončića kulture. Lokacije bi se tijekom godina mogle mijenjati. Prihod od festiva-

VRANSKO JEZERO

Slika 2: Presjeci dvorane s opisima odabranih lokacija

ASSERIA

NOVIGRAD

ZADAR 2020

BIKE MY RAIL – CIKLOTURIZAM Ciljana skupina: rekreativci Lokacija: Zadar (Ravni kotari)

Šime Lugović Odjel za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru Šime Šarić Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Gabriela Zec Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Jedna od turističkih niša i trendova koji globalno ima rast veći od 20% je cikloturizam, a napuštena željeznica što povezuje Zadar i Benkovac pokazala se kao idealan temelj za razvoj te grane turističke ponude. Obnovljena i ispunjena materijalima poslužila je kao svojevrsna kralježnica za tematske rute koje se od nje daljnje granaju u prostor Ravnih kotara. Ravni kotari obiluju baštinom različitog karaktera; povijesnom, prirodnom ili kulturnom, pa je moguće vidjeti mnoštvo prekrasnih veduta, sakralnu i profanu arhitektonsku ostavštinu, arheološka nalazišta ili zanimljive obiteljske obrte. Upravo ta različitost baštine poslužila je grupaciji biciklističkih ruta, odnosno, u obrnutom odnosu, biciklističke rute su vođene baštinom jednakog karaktera te ih kružno spajaju. Analizirajući datosti kraja združena su slična odredišta u zaokruženu cjelinu pa razlikujemo rutu sakralnih objekata, rutu vina, vidikovaca, parkova i rutu utvrda i kula. Osim što se rute razlikuju po tematici, različita je i pojedinačna duljina samih staza. Na taj je način omogućeno bicikliranje i biciklistima amaterima i rekreativcima te profesionalcima. Kako bi se svakoj cikličkoj ruti dala dodatna posebnost i značenje, one su oblikovane ili opločene u skladu sa svojom tematikom. Pa je tako, primjerice, ruta arheološke ostavštine opločena lokalnim kamenom kao asocijacija na stara vremena ili mjesta. Ruta koja posjećuje sakralne objekte praćena je posebnijim osvjetljenjem kako bi pobudila duhovn u čovjeku tijekom vožnje kroz prirodu. Sportska ruta vođena prirodnom baštinom obložena je antistres-materijalom te je namijenjena onima željnima adrenalinske vožnje. Prilikom moguće daljnje razrade projekta, u oblikovanju staza i opreme mogla bi se provući i ekološka crta cije-

ZADAR 2020

le priče, pa bi se tako neka rješenja nadopunila održivim sistemima. Primjerice, segmenti staze bili bi opločeni solarnim panelima ili ćelijama pa bi koristili energiju sunca, akumulirali je, pretvarali i koristili u daljnjim oblicima. Također, budući da je riječ o sportskom turizmu, mogao bi se iskoristiti i ljudski pokret tako da se postave podne ploče osjetljive na pritisak od kojeg se posljedično dobiva iskoristiva energija. Kako bismo biciklistu turistu pružili nešto više, osvrnuli smo se na posebnu ponudu, odnosno tretman namijenjen samo njemu. Tako se na lokacijama, odnosno točkama kružne staze pojavljuju dva tipa servisnih jedinica: Primarne jedinice - omogućavaju korisniku boravak, spavanje, sanitarije te spremište i servis bicikla. Sekundarne jedinice - zadovoljavaju dodatne potrebe korisnika pa se funkcija mijenja s obzirom na lokaciju (Primjerice, sukladno tome jedinica koja se nalazi na postaji s vidikovcem može sadržavati teleskop za promatranje ili ležaljke za ugodno gledanje zvjezdanog neba. Jedna od ovih jedinica može biti wi-fi punkt, edukacijska jedinica, luksuzni smještaj sa slikovitim pogledom i slično.) Ravni kotari pogodni su za cikloturizam - za koji postoji velik interes, a u Hrvatskoj nedostaje biciklističkih ruta - iz više razloga. Jedan od njih su geografske, odnosno reljefne karakteristike područja, dok je drugi sama površina koja udovoljava potrebama za razvoj kvalitetnih biciklističkih ruta. Upravo na ovom području mogao bi se razviti poseban i poboljšani oblik cikloturizma, kao inovacija u Hrvatskoj, ali i izvan nje.

49 Grad i njegovo zaleđe

uri

ova c

Kis

šev ci

e Ivo

tan j

nje

abr

evi ć

nk ova c

lma tin ska Đe Os vrs tro ke vic a

lić

Lep

Ko žl

Ra št

din

Šk

Prk os

an Ga lov ci

inj e

Bib ko š

ZADAR

Šo

Slika 1: Prikaz lokacije odabranog dijela postojeće željezničke pruge

ZADAR 2020

Slika 2 i 3: Ambijentalni prikazi

Grad i njegovo zaleÄ&#x2018;e

Ivona Brekalo Odjel za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru Ante Surić Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Margareta Šikuten Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RAVNI KOTARI – OAZA ZDRAVLJA

Ideja ovog projekta je dati prostoru zadarskog zaleđa novu vrijednost i novu reputaciju koristeći se postojećom tradicijom i prirodnim elementima prostora. Ravni kotari mogu se okarakterizirati kao izrazito čist i nezagađen prostor, slobodan od buke i vreve velikog grada, a opet lako dostupan. Potencijal tradicionalnih terapijskih metoda i sve popularnijeg okretanja lijekovima prirode spojili smo s ovim prostorom kako bismo dobili novi razvojni ciklus turizma čija bi obilježja uključivala lokalne proizvode, blagodati prirode i razne aktivnosti. Time promičemo WELL-BEING filozofiju koja se temelji na ravnoteži fizičkog, duševnog i socijalnog blagostanja te bi mogla privući poslovne ljude i one koji se brinu o svome zdravlju. Brojni proizvodi koje nalazimo na ovim prostorima, smilje, lavanda, češnjak, magareće mlijeko, imaju terapijska, antialergijska i slična svojstva. Poznate su lokacije s ljekovitim blatom koje ublažava bolove. Snažna bura održava zrak izrazito čistim, a dugogodišnje zanemarivanje prostora rezultiralo je nezagađenim zemljištem koje ima izvrsne predispozicije za organski uzgoj hrane. Nakon provedene analize odabrane su lokacije koje svojim geografskim i mikroklimatskim obilježjima kao i postojećom tradicijom pogoduju razvoju ljekovitih kultura i ponude tretmana vezanih uz svojstva tih kultura. Tako je dobivena mreža lokacija od kojih svaka nudi nešto specifično, ali sa zajedničkim nazivnikom – zdravlje. U nizu lokacija istaknuli smo Nin i Karin Donji s ljekovitim blatom pogodnim za reumu, Islam Grčki s izrazito čistim zrakom za aromaterapije i haloterapije. Područje Bukovice i Zelengrad, poznati po uzgoju češnjaka, predviđeni su za osobe s kardiovaskularnim problemima. Golubić, koji svojom udaljenom lokacijom u neposrednoj blizini kanjona Zrma-

ZADAR 2020

nje s predivnim vizurama ima predispozicije za antistresni centar i meditaciju, pokrio bi važan aspekt zdravlja, onaj duševni. Na svakoj lokaciji kompleks bi bio sastavljen od niza manjih objekata kako bi se što bolje uklopio u tradiciju postojećih naselja koja su pretežno mala i uglavnom organizirana linearno uz prometnicu. U početku predviđamo desetak objekata koji bi uključivali zajedničke prostore recepcije, restorana, prostor za terapiju te smještajne objekte koji bi bili zasebni za svakog gosta. Kapaciteti bi bili mali kako bi se osigurala kvaliteta ponude i individualni pristup svakom gostu i njegovim potrebama. Hrana bi bila organska, bazirana na tradicionalnoj mediteranskoj prehrani te prilagođena gostu, a za to bi se pobrinuli nutricionisti. Osim zatvorenih, kompleks bi nudio i vanjske prostore, park, šetnicu ili slično, za fizičke aktivnosti, uz vježbe disanja, jogu na otvorenom... Taj dio kompleksa bio bi otvoren za svakoga i time izravan doprinos svakom naselju.

Slika 2: Mreža lokacija s katalogom ponude

Nin

Islam grčki

ZADAR 2020

Karin Donji

Zelengrad

Golubić

Slika 3: Šira situacija

AKTIVNOSTI UZ VODU CESTA

KRETANJE

POSTOJEĆE KUĆE

MEDITACIJA

ZAJEDNIČKI PROSTOR

KULA STOJANA JANKOVIĆA PROSTOR

Slika 4: Ptičja perspektiva kompleksa

Grad i njegovo zaleđe

Slika 6: Scenarij koriĹĄtenja

ZADAR 2020

Slika 5: 3D vizualizacija

Slika 7: Scenarij koriĹĄtenja

Grad i njegovo zaleÄ&#x2018;e

Mirko Barada Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru Daria Moshkina Odjel za turizam i komunikacijske znanost Sveučilišta u Zadru Martino Škara Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

SPECULUM ASTRONOMICUM

Zadar je grad tranzicijske povijesti čiji slojevi paradigmatski krpaju identitetsko tkivo metodama obnove starih vrijednosti (koje pripadaju drugom dobu) i stvaranja novih kojima vrijeme još nije ocijenilo dostojnost i zagarantiranost upisa u kolektivnu svijest, a već podnose breme prezentacije. Prepoznavanjem tih novih vrijednosti gradskog poluotoka, preispitivanjem njihova nastanka i konačno nadopunjavanjem nikad pronađenih elemenata kompozicije usmjeravamo naša promišljanja i idejne zamisli. Nazvan prema djelu poznatog zadarskog astrologa i astronoma Federika Grisogona, projekt Speculum Astronomicum, nadovezujući se i na „kult“ sunčanih zalazaka u Zadru, svojevrsna je kulminacija identiteta zadarskog kraja kao prostora s dugovječnom tradicijom suživota s dnevnim i noćnim nebeskim pojavama. Projekt uključuje gradnju nekoliko tematski prikladnih objekata koji će tvoriti znanstveno-edukativni centar: zvjezdarnica, klimatska postaja i popratna infrastruktura, restoran, smještajni kapaciteti (turistički kamp i inovativan apartmanski smještaj), galerija, multimedijalna dvorana i dr. Čitav projekt prilagođen je načelima održivog razvitka (kvalitetna rasvjetna tijela koja ne proizvode svjetlosno onečišćenje i solarno napajanje čitavog kompleksa). Odabiru prikladne lokacije prethodila je višekriterijska analiza, pri čemu su evaluirani faktori: svjetlosno onečišćenje, naoblaka i vidljivost neba s terena. Nakon definiranja pogodnog prostora odabrana je i mikrolokacija – arheološki lokalitet Asseria. Nalazi se na mjestu današnjeg Podgrađa kraj Benkovca. S obzirom na, djelomično prihvatljivo, astronomsko tumačenje rasporeda pojedinih građevina ondje, i potencijalan financijski impuls daljnjim

ZADAR 2020

arheološkim istraživanjima poradi veličine projekta Speculum Astronomicum, Asseria se nameće kao primjeren izbor. Situacija je riješena superpozicioniranim točkastim rasterom smještajnih jedinica između kojih se protežu sadržajni okviri postavljeni u skladu s konfiguracijom terena u maniri „Sea Level“ Richard Serre. Na taj način sadržajni okviri uspostavljaju kontrolu nad lokacijom dok je istovremeno ne narušavaju zbog tektonske strukture koja je prozirna. Temeljna svrsishodna polazišta projekta Speculum Astronomicum su: inovativno usmjerenje i bogaćenje postojeće turističke ponude zadarske regije u njezinom slabije razvijenom području; stvaranje konkretnog, korisnog i atraktivnog izvansezonskog sadržaja za domaće stanovništvo šireg prostora; uključivost i boljitak lokalnog gospodarstva temeljenog na poljoprivredi (restoran, klimatska postaja); održivi razvitak. Najvažnija ciljana skupina korisnika je lokalno stanovništvo, dok je s turističkog gledišta projekt usmjeren prema edukativnom turizmu, fototurizmu, ali i na turiste „sunca i mora“. Posebno valja istaknuti aspekt manifestacijskog turizma, sukladno dinamici i bogatstvu sadržaja na noćnom nebu tijekom godine. Uz sveprisutne i učinkovite kanale financiranja iz EU fondova, projekt je u najužoj vezi s temeljnim interesima niza ministarstava RH, poput Ministarstva turizma, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva poljoprivrede i dr.

ZADAR 2020

Grad i njegovo zaleÄ&#x2018;e

Slika 5 (prvi prikaz): Natel - tlocrt građevine

Slika 5 (drugi prikaz): Natel - presjeci građevine

Sauna

Smještaj

Restoran

“Devni boravak”

Restoran

ZADAR 2020

Caffe

Natkriveni bazen

Sauna

Soba

Slika 5 (treći prikaz): Natel - program korištenja

Luka Bosnić Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Anselmo Nižić Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Dora Karamatić Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

SPACE/TIME COLLISION

Grad Zadar je poznat po svojoj tradiciji i kulturnom naslijeđu, no njegovo zaleđe ostalo je zaboravljeno, izgubljeno u vremenu i prostoru, iako je imalo bogatu povijest. Na njegovim poljima su se susretale različite kulture ostavljajući za sobom gradove, oni su bili mjesto susreta istoka i zapada. Sada je zaleđe prazno, tiho i beskrajno veliko. Divlja naselja su raštrkana po cijelom zaleđu, a turisti ih skoro pa i ne posjećuju. Za takav veliki prostor odlučili smo uvesti niz orijentira koji će pomoći pri snalaželju u prostoru, a isto tako će služiti kao pozivnica turistima. Space/Time je zamišljen kao zbir instalacija u prostoru čija je glavna funkcija edukacija o izgubljenoj memoriji prostora. Posebnost Ravnih Kotara je u njegovoj preglednosti, no on je poprilično pust i nesređen te bi se uvođenjem određenog sustava orijentira doveo u svojevrstan red. Susreti različitih kultura, od starih Rimljana, Mlečana do Turaka, ostali su zabilježeni u zidinima Bilišana, Zelengrada, Nedinuma kao povijesni događaji. Zatim, legende o junakinji Nidički, mitovi o vilama, život kakav je postojao prije dio su kulturnih zanimljivosti. Prirodno bogatstvo je u specifičnoj pravilnoj izmjeni vapnenaca i fliša, tj. brda i dolina koje su rezultirale položaju naselja i površina za obrađivanje. Na taj bi način zaleđe postalo landart park koji svojim instalacijama slavi povijesne događaje, prirodu, tradiciju i sve ono što čini njegov identitet. Zamišljen je put koji bi obuhvatio sve instalacije te proveo turiste kroz cijelo naslijeđe. Iako je ovaj projekt direktno neprofitabilan, on bi dovodio određenu količinu turista u samo zaleđe te bi tako lokalni turistički djelatnici mogli profitirati. Turisti bi uglavnom posjećivali prostor kroz jednodnevne izlete,

ZADAR 2020

kao edukacijski turizam. Isto tak, Space/Time se može povezati s biciklističkim rutama te bi tako doveo još jednu vrstu turista u zaleđe. Forma instalacije prepuštena je umjetnicima te bi se uključivanjem poznatih umjetnika, podignula vrijednost, a i zanimanje, landart parka. Mladi umjetnici bi također koristili landart park kao platformu za predstavljanje svojih radova. Budući da je ideja bila da se instalacije istaknu u prirodi, bitna je upotreba materijala, metala, drva, stakla, plastike, tkanine, kamena... Landart park bi živio i noću, instalacije bi ostale osvijetljene te bi njihova vizualna povezanost kroz cijeli prostor zaživjela.

Slika 1: Aksonometrijski prikaz odabranih lokacija u prostoru

Slika 2: Ambijentalni prikaz ideje

Grad i njegovo zaleÄ&#x2018;e

Slika 3: Å ira siituacija

ZADAR 2020

Slika 4: Instalacija Izgubljena arheologija

Slika 5: Instalacija Ljudske priÄ?e

Slika 6: Instalacija Prirodni krajolik

Grad i njegovo zaleÄ&#x2018;e

Prilozi

Otvorenje interdisciplinarne škole i prezentacija knjige Rad u kampusu Prezentacija radova Gosti predavači Razno: obilazak Zadra i druženje

ZADAR 2020

Attachments

Opening of the interdisciplinary summer school and book launch Work on campus Presentation of student projects Guest lecturers Various: Zadar tour and hanging out

Grad i njegovo zaleÄ&#x2018;e

ZADAR 2020

Sve aktivnosti vezane uz projekt moĹžete pratiti na Facebook profilu - Zadar2020.