Javni prostor grada - tradicija i suvremene potrebe

ZADAR 2020.

Povijesna središta, suvremeni grad i održivi turizam

2/4

Javni prostori grada —tradicija i suvremene potrebe 2017. ljetna arhitektonskourbanistička radionica Zadar

ZADAR 2020 Historic Centres, Contemporary Cities and Sustainable Tourism

City Public Spaces —Tradition and Contemporary Needs 2017

architecture and urbanism summer workshop Zadar

2

ZADAR 2020

ZADAR

IMPRESSUM IMPRINT Sveučilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet University of Zagreb Faculty of Architecture Sveučilište u Zadru University of Zadar ZADAR 2020 / TRADICIJA I SUVREMENE POTREBE ZADAR 2020 / TRADITION AND CONTEMPORARY NEEDS Povijesna središta, suvremeni grad i održivi turizam — ljetna arhitektonsko-urbanistička radionica Historic Centres, Contemporary Cities and Sustainable Tourism — Summer Architecture and Urban Planning Workshop U provedbi ljetne arhitektonsko-urbanističke radionice sudjelovali su: — Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet — Društvo arhitekata Zadra — Zavoda za prostorno uređenje Zadarske županije — Grad Zadar — Zadarska županija Summer Architecture and Urban Planning Workshop was organized by: —The University of Zadar; The University of Zagreb Faculty of Architecture —The Association of Zadar Architects —The Regional County Institute for Spatial and Physical Planning —The City of Zadar —Zadar County IZDAVAČ PUBLISHER Sveučilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet Hrvatska - 10000 Zagreb, Kačićeva ul. 26 University of Zagreb, Faculty of Architecture Croatia - 10000 Zagreb, Kačićeva st. 26 web: www.arhitekt.hr e-mail: dekan@arhitekt.hr tel.: +385 1 4639 222 Sveučilište u Zadru Ulica Mihovila Pavlinovića 1 23000 Zadar University of Zadar Mihovila Pavlinovića st. 1 HR-23000 Zadar Tel.+385 23 200 665 email: info@unizd.hr

UREDNIK EDITOR Prof.dr.sc. Tihomir Jukić UREDNIČKA SURADNJA CO-EDITOR Kristina Perkov, mag.ing.arch.

RECENZENTI REVIEWERS Prof.dr.sc. Jesenko Horvat Prof.dr.sc. Alenka Delić VODITELJI RADIONICE TUTORS Prof.dr.sc. Tihomir Jukić Doc.dr.sc. Božena Krce Miočić Prof.dr.sc. Fedja Vukić ASISTENTI ASSISTENTS Dr. sc. Tomislav Klarin Kristina Perkov, mag.ing.arch.

Gabrijela Vidić, mag. oec.

LEKTURA PROOF-READER Zlata Santrić, prof.

PRIJEVOD TRANSLATION INTO ENGLISH Doc.dr.sc. Igor Kulenović LEKTURA ENGLESKOG JEZIKA ENGLISH PROOF-READING Prof.dr.sc. Nenad Lipovac PRIJELOM TEKSTA I GRAFIČKI DIZAJN GRAPHIC DESIGN AND PAGE LAYOUT Karla Paliska, mag.art.

TISAK PRINT ITG, Zagreb NAKLADA PRINT 150 Istraživanje provedeno na izbornom kolegiju vezano je uz temu znanstvenog projekta „Razvojni potencijal javnog prostora gradova Hrvatske“ (TP052) kojega financira Sveučilište u Zagrebu, kojeg vodi prof.dr.sc. Tihomir Jukić The research carried out during the electible course was thematically connected with Scientific Project „Development Potentials of the Public Spaces in Croatian Cities“ (TP052), supervised and conducted by Prof. Tihomir Jukić, Ph.D. Rukopis za objavljivanje prihvatilo je Povjerenstvo za nakladničku djelatnost Arhitektonskog fakulteta na sjednici održanoj 28. studenog, 2017. g.

The manuscript has been approved by the Faculty of Architecture Publishing Commission, on 28th November, 2017.

Acta architectonica / Edicija Ljetne škole i radionice br. 29.

Acta architectonica / Edition of Summer School and Workshop no. 29 ISBN 978-953-8042-32-4 CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000980178.

CIP record is available in the computerised catalogue of the National and Univeristy library in Zagreb, no. 000980178.

Zagreb, studeni 2017. ©Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb, November 2017. ©University of Zagreb, Faculty of Architecture

Napomena: Kako se radi o edukacijskom i istraživačkom, a ne komercijalnom projektu, studenti – učesnici Urbanističke radionice su u svom radu koristili sve dostupne izvore, materijale, podatke i izrađene studije za područje povijesnog središta Zadra. Ovim putem se zahvaljujemo svima osobama i institucijama koji su nam ustupili povijesnu građu i omogućili korištenje prethodno izrađenih specijalističkih studija.

Note: Due to the fact that this is an educational and research project, and not a commercial one, students, participants in the Urban Planning Workshop (UPW), used all available resources in their work like, archive and contemporary documents, information and different studies prepared for Zadar and his surrounding. We would like to thank all the persons and institutions that have consigned historic documentation and provided the use of previously prepared special studies.

SADRŽAJ

8

UVOD

CONTENT

8

INTRODUCTION

12

UČESNICI

12

PARTICIPANTS

14

UVODNI TEKSTOVI

14

INTRODUCTORY PAPERS

16

20

24

28

30 36 42 48 52 56 60 68

REVITALIZACIJA JAVNOG PROSTORA LOKALNE ZAJEDNICE U TURISTIČKOM / POVIJESNOM GRADU prof. dr. sc. Tihomir Jukić ODRŽIVE MJERE TURISTIČKOG RAZVOJA U FUNKCIJI RAZVOJA GRADA doc. dr. sc. Božena Krce Miočić FIZIČKI I SIMBOLIČKI JAVNI PROSTOR prof. dr. sc. Fedja Vukić STUDENTSKI PROJEKTI – preobrazba javnih gradskih prostora: 7 studentskih projekata GAMES OF VAROŠ ISTORIJA ARBANASKO ČUDO NOVI IŽ (IŽ 2.0.)

PORTA CONTRADA ZAQUA RE BLOK PRILOZI

16

20

24

THE REVITALIZATION OF LOCAL COMMUNITY PUBLIC SPACE IN A TOURIST/HISTORIC CITY Tihomir Jukić, Ph.D. SUSTAINABLE MEASURES FOR TOURISM DEVELOPMENT AS A FUNCTION OF URBAN DEVELOPMENT Božena Krce Miočić, Ph.D. PHYSICAL AND SYMBOLIC PUBLIC SPACE Fedja Vukić, Ph.d

28

STUDENT PROJECTS – proposed transformations of city public spaces: 7 students project interventions

30 36 42 48 52 56 60

GAMES OF VAROŠ iŠTORIJA ARBANAŠKO ČUDO NOVI IŽ (IŽ 2.0.V) PORTA CONTRADA ZAQUA RE_BLOK

68

ATTACHMENTS

8

UVOD

ZADAR 2020

INTRODUCTION

Nudeći promjene i inovacije u području planiranja povijesnog grada, interdisciplinarna arhitektonsko-urbanistička radionica Zadar 2020. propituje potencijal urbanog prostora u svrhu njegove revalorizacije te nudi prijedloge za održiv razvoj prostora i podizanje kvalitete života u gradu respektirajući povijesno nasljeđe.

Interdisciplinarna ljetna škola JAVNI PROSTORI GRADA – TRADICIJA I SUVREMENE POTREBE nastala je u sklopu projekta Povijesna središta, suvremeni grad i održivi turizam, ZADAR 2020. u organizaciji Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Na ljetnoj školi sudjelovala su 22 polaznika iz različitih područja, a održana je u kolovozu 2017. na Sveučilištu u Zadru. Razmjenom znanja sudionika različitih struka kroz cjelodnevne aktivnosti (studenti arhitekture i urbanizma, sociologije, psihologije, poduzetništva, turizma, geografije) te u kontaktima s lokalnom samoupravom i aktivnim sudjelovanjem građana, nastojalo se dati poticaj drukčijem pristupu planiranju, projektiranju i mogućim intervencijama u prostoru.

Studenti su u sklopu terenske nastave upoznati s povijesnim razvojem grada

9

Javni prostori grada - tradicija i suvremene potrebe

The main topics of the interdisciplinary architectural-urban workshop Zadar 2020 are changes and innovations within the area of planning in a historic urban setting. The purpose of these discussions is to inspect the potential of urban space in terms of revalorization, sustainable development, and enhancement of quality of life with a full appreciation and respect for historical heritage.

The interdisciplinary summer school PUBLIC URBAN SPACES – THE TRADITION AND CONTEMPORARY NEEDS was developed within the project Historical Centres, Contemporary City and Sustainable Tourism, ZADAR 2020. It was organized in cooperation between the Faculty of Architecture, University of Zagreb and the Department of Tourism and Communication Studies, University of Zadar. The summer school took place in August 2017 at the University of Zadar. Twenty-two participants from various professions and fields attended the school.

A different approach to planning, designing and potential interventions in space was encouraged through a concentrated programme on a full-day basis, including knowledge exchange between participants from various professions (students of architecture and urbanism, sociology, psychology, entrepreneurship, tourism and geography), contacts with the local authorities and active public participation.

Students were acquainted with the historical development of the city and its public space as part of their field-

i njegovim javnim prostorom. Da bi što više saznali o zadarskom prostoru, uvodna tematska predavanja održali su stručnjaci za pojedina područja: prof. dr. sc. Feđa Vukić sa Studija dizajna i prof. dr. sc. Tihomir Jukić sa Studija arhitekture i urbanizma Arhitektonskog fakulteta te doc. Ana Pejdo s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru i dr. sc. Tomislav Klarin s Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru.

U sklopu cjelovitog projekta ZADAR 2020. tijekom četiri godine propitivanje područja Zadarske županije i Grada provodi se kroz četiri arhitektonsko-urbanističke radionice. Javni prostori grada - tradicija i suvremene potrebe (Zadar 2017.) jedna je od njih. Cilj je programa dati doprinos promišljanju prostora, i to interdisciplinarno, tako da se propitaju odnosi grada i njegova javnog prostora kao i promjena grada izazvana povećanom turističkom djelatnošću. Studenti su u interdisciplinarnim timovima pod mentorskim vođenjem nastavnika iz Zadra i Zagreba izradili idejne projekte, a završna prezentacija projekata održana je na Sveučilištu u Zadru uz sudjelovanje svih zainteresiranih, kao i predstavnika Grada Zadra i Zadarske županije. Interdisciplinarna

10

ZADAR 2020

work assignments. Introductory theme lectures were delivered by experts in their respective disciplines in order to familiarize students with Zadar urban space: prof. Feđa Vukić (Ph.D.), Faculty of Architecture, University of Zagreb, prof. Tihomir Jukić (Ph.D.), Faculty of Architecture, University of Zagreb, Asst. Prof. Ana Pejdo (Ph.D.), Department of Geography, University of Zadar and Tomislav Klarin (Ph.D.), Department of Tourism and Communication Studies, University of Zadar.

Zadar county and the city of Zadar areas were discussed through four architectural-urban workshops, held as a part of an all-encompassing ZADAR 2020 project. The summer workshops have taken place four years (summers) and Public Space and the City – Tradition and Contemporary Needs (Zadar 2017) is one of them. The aim of the program was to contribute to the comprehension of space on an interdisciplinary basis. The relations between the city and its public space were discussed, as well as changes of the city affected by an increased tourism activity. Interdisciplinary teams of students developed project proposals mentored by professors from Zadar and Zagreb. The final presentation of project proposals was held at the University of Zadar with the attendance of various interested parties and representatives from the City and County of Zadar. The interdisciplinary architectural-urbanistic workshop and the results thereof should facilitate a consciousness on the transformation

arhitektonsko-urbanistička radionica i njezini rezultati trebali bi pokrenuti svijest o transformaciji postojećih „kvartovskih“ javnih prostora, kako u središnjem prostoru Zadra tako i na njegovim rubovima.

U sklopu ovogodišnje ljetne škole predstavljena je i knjiga „Grad i njegovo zaleđe, Zadar 2020“ koja je nastala kao rezultat prethodne arhitektonsko-urbanističke radionice održane 2016. Promotori knjige bili su gđa Nives Kozulić, dipl. ing. arh., predsjednica Društva arhitekata Zadra, i urednik prof. dr. sc. Tihomir Jukić.

11

Javni prostori grada - tradicija i suvremene potrebe

of the existing neighbourhood public spaces, both at the central area of Zadar as well as on its fringes.

As part of the current summer school a book “The City and its Hinterland, Zadar 2020” was presented, compiled as a result of the previous architectural-urbanistic workshop held in 2016. The promoters were Ms. Nives Kozulić, M.Arch, chair of Zadar Architects Association and editor prof.

Tihomir Jukić, Ph.D.

12

UÄŒESNICI

ZADAR 2020

PARTICIPANTS

VODITELJI RADIONICE TUTORS

GOSTI KRITIČARI GUEST CRITICISTS

Prof.dr.sc. Tihomir Jukić

Darija Borić Primjenjena geografija

Doc.dr.sc. Božena Krce Miočić

Prof.dr.sc. Krunoslav Šmit

Prof. dr. sc. Fedja Vukić

Doc.dr.sc. Jana Vukić

Sveučilišta u Zadru

Doc.dr.sc. Silvio Bašić

Paula Pedić

ASISTENTI ASSISTENTS

Mr.sc. Vinko Bakija

Psihologija

Dr.sc. Tomislav Klarin,

STUDENTI STUDENTS

Sveučilišta u Zadru Ema Pečenković

Kristina Perkov, mag.ing.arch.

Gabrijela Vidić, mag.oec.

Iva Erić

Arhitektonski fakultet

Arhitektonski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu

GOSTI PREDAVAČI GUEST LECTURERS

Sveučilišta u Zagrebu

Prof.dr.sc. Tihomir Jukić,

Andrea Majić

dipl.ing.arh.

Arhitektonski fakultet

Lana Dunda

– predavanje ”Javni prostori

Sveučilišta u Zagrebu

Arhitektonski fakultet

Karla Paliska, mag. art.

grada–tradicija i suvremene

Sveučilišta u Zagrebu

potrebe”, Sveučilište u Zagrebu,

Katarina Predovan

Arhitektonski fakultet,

Kultura i turizam

Ela Ptiček

Katedra za urbanizam,

Sveučilišta u Zadru

Arhitektonski fakultet

prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu Prof.dr.sc. Feđa Vukić

Sveučilišta u Zagrebu Jana Horvat Arhitektonski fakultet

Mario Marasović

Sveučilišta u Zagrebu

Povijest i geografija

– predavanje ”Javni prostor u

Sveučilišta u Zadru

fizičkoj i simboličkoj domeni”,

Karmen Miletić

Sveučilište u Zagrebu

Arhitektonski fakultet

Maja Bahnik

Arhitektonski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu

Geografija

Studij dizajna

Sveučilišta u Zadru Paula Baričević

Doc.dr.sc. Ana Pejdo

Kultura i turizam

Vinka Ivičić

– predavanje ”Prometni sustav u

Sveučilišta u Zadru

Arhitektonski fakultet

Gradu Zadru - povezuje li promet

Sveučilišta u Zagrebu

ili razdvaja javne prostore”,

Katarina Kokić

Sveučilište u Zadru

Kultura i turizam

Vedran Roljić

Odjel za geografiju

Sveučilišta u Zadru

Arhitektonski fakultet

Dr.sc. Tomislav Klarin,

Tea Tomkić

– predavanje “Održivi urbani

Arhitektonski fakultet

Hana Dašić

razvoj i urbana regeneracija”,

Sveučilišta u Zagrebu

Arhitektonski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu

Sveučilište u Zadru,

Sveučilišta u Zagrebu

Odjel za turizam i

Iv Brzoja

komunikacijske znanosti

Sociologija, etnologija i

Jelena Burnić

antropologija

Arhitektonski fakultet

Sveučilišta u Zadru

Sveučilišta u Zagrebu

Luka Krstulović

Vlatka Košta

Arhitektonski fakultet

Kultura i turizam

Sveučilišta u Zagrebu

13

Javni prostori grada - tradicija i suvremene potrebe

14

UVODNI TEKSTOVI

REVITALIZACIJA JAVNOG PROSTORA LOKALNE ZAJEDNICE U TURISTIČKOM / POVIJESNOM GRADU prof. dr. sc. Tihomir Jukić ODRŽIVE MJERE TURISTIČKOG RAZVOJA U FUNKCIJI RAZVOJA GRADA doc. dr. sc. Božena Krce Miočić FIZIČKI I SIMBOLIČKI JAVNI PROSTOR prof. dr. sc. Fedja Vukić

15

INTRODUCTORY ARTICLES

THE REVITALIZATION OF LOCAL COMMUNITY PUBLIC SPACE IN A TOURIST/HISTORIC CITY Tihomir Jukić, Ph.D. SUSTAINABLE MEASURES FOR TOURISM DEVELOPMENT AS A FUNCTION OF URBAN DEVELOPMENT Božena Krce Miočić, Ph.D. PHYSICAL AND SYMBOLIC PUBLIC SPACE Fedja Vukić, Ph.d

16

REVITALIZACIJA

THE REVITALIZATION

JAVNOG PROSTORA

OF LOCAL COMMUNITY

LOKALNE ZAJEDNICE

PUBLIC SPACE IN A

U TURISTIČKOM /

TOURIST/HISTORIC

POVIJESNOM GRADU

CITY

prof. dr. sc.

Tihomir Jukić,

Tihomir Jukić

Ph.D.

Literatura:

Literature:

Gehl, J. (2010) Cities for People,

Gehl, J. (2010) Cities for People,

Island Press. (ISBN 978-1597265737)

Island Press. (ISBN 978-1597265737)

Vukić, F. Jukić, T. Podnar, I. Ša-

Vukić, F. Jukić, T. Podnar, I. Ša-

rinić, J. (2017) Living Historical

rinić, J. (2017) Living Historical

City Strategy: Sustainable Tourism

City Strategy: Sustainable Tourism

as Creative Practice, rad u knjizi

as Creative Practice, rad u knjizi

Proceedings of the 6th International

Proceedings of the 6th International

Conference of Arte-Polis “Imagining

Conference of Arte-Polis “Imagining

Experience: Creative Tourism and the

Experience: Creative Tourism and the

Making of Place”, Springer, pp 279-

Making of Place”, Springer, pp 279-288

288 Jukic,T. Horvat,J. (2016) Zagreb Jukic,T. Horvat,J. (2016) Zagreb -

public space ‘somewhere in between’

public space ‘somewhere in between’

- a contribution to the delibera-

- a contribution to the deliberation

tion of planning and selection of

of planning and selection of locati-

locations and public space design,

ons and public space design, SINER-

SINERGI_ Lisabon, 13-15.04.2015,

GI_ Lisabon, 13-15.04.2015, Second

Second thematic conference Lisbon,

thematic conference Lisbon, Portu-

Portugal,

gal,

AN INCLUSIVE CITY, editors Ognen

u knjizi: PROJECTS FOR AN INC-

in the book: PROJECTS FOR

LUSIVE CITY, urednici Ognen Marina,

Marina, Alessandro Armando (Eds.)

Alessandro Armando (Eds.) pp.158-167

pp.158-167

ZADAR 2020

Pitanje je kako prići analizi postojećeg javnog prostora u funkciji lokalne zajednice. Ako se žele sagledati svi činitelji u prostoru, jedini je mogući pristup interdisciplinarni. Potrebno je istražiti tradicijske i suvremene, fizičke i infrastrukturne potencijale prostora te ih ponuditi u novom kontekstu. Javni su prostori važni za lokalnu zajednicu i za odvijanje svakodnevnog života građana, ali najčešće su ti zatečeni prostori neopremljeni i tijekom vremena zapušteni. Kao skup zajedničkih karakteristika može se navesti njihova sadržajna i prostorna, tj. strukturna neodređenost, kao i izdvojenost iz procesa svakodnevnih rituala. Bez obzira na sve to, ti su prostori izrazito bitni za lokalnu zajednicu. Trebalo bi ih urediti na razini kvartova kako bi se stanovnici još bolje mogli socijalizirati i identificirati s prostorom u kojem žive. Prethodno je nužno istražiti i postaviti kriterije kvalitete javnog prostora.

Potrebno je konačno shvatiti da prostori koji dominantno služe javnoj zajednici, tj. građanima koji žive u tim prostorima, pridonose i turističkoj ponudi. Turisti su pokazali velik interes za gradove s povijesnim jezgrama, ne zadovoljava ih samo odmor na plaži u turističkim resortima. Žele vidjeti život lokalne zajednice i upravo je uređenje javnih prostora za socijalizaciju građana određenog kvarta najbolja osnova i za zadovoljavanje interesa turista. Sve više se upozorava na važnost „turizma doživljaja“ ili „doživljajnog turizma“, te iako su javni prostori ponajprije namijenjeni lokalnoj zajednici, posredno su svojim aktivnostima i svakodnevnim životom od velikog interesa za turiste.

Upravo njima ti prostori čine važne točke u njihovoj memorijskoj mreži doživljaja.

Postoji više metoda / postupaka preobrazbe javnih prostora:

17

Javni prostori grada - tradicija i suvremene potrebe

The issue at hand is how to approach the analysis of public space as a function of the local community. If one wishes to account for all the factors affecting a space, the only approach possible is interdisciplinary. It is necessary to explore traditional and contemporary, physical and infrastructural potentials of space and present it in a new context. Public spaces are important for a local community and for everyday lives of citizens. However, these spaces are poorly furnished and neglected over the course of time.

A feature they all share is their structural ambiguity in terms of content and space, along with the alienation from the processes of everyday rituals. Nevertheless, these spaces are extremely important for the local community. Such spaces should be designed at the neighbourhood level so the population can socialize more effectively and identify with the space they live in. But before doing so, it is necessary to explore and determine the criteria of public space quality.

It is necessary to finally comprehend that spaces are predominantly at service of the public community, i.e. the citizens who live in those spaces and that such spaces contribute to the tourist offer as well. The tourists have shown a great interest for cities with historic centres and they are not satisfied by a mere vacation at a beach in tourist resorts. They want to see the life of the local community and it is precisely the design of public spaces for citizen socialization in a certain neighbourhood that is the most adequate basis for satisfying the tourists’ interests.

The “tourism of experience” or the “experience tourism” is rapidly gaining importance and although the public spaces are predominantly intended for the local community, indirectly they present important interest points for tourists in terms of activities and everyday life of such spaces. Precisely, these spaces constitute paramount nodes in the remembrance networks of experience.

There are several methods/procedures for transforming public spaces: —The design and furnishing of public spaces in order to enhance the quality of life of local community —The content transformation of surrounding

—uređenje i opremanje javnog prostora radi podizanja kvalitete života lokalne zajednice —uz uređenje javnog prostora i sadržajna transformacija okolnih zgrada. Unošenjem novih sadržaja ili aktiviranjem postojećih podiže se živost javnog prostora —vraćanje nekadašnjeg značenja javnog prostora ili davanje novog značenje prostoru.

Javni prostor bitan za lokalnu zajednicu u turističkom gradu trebao bi biti: —prostor namijenjen svim generacijama građana —prostor u kojem su sagledane sve promjene i aktivnosti 24 sata na dan —prostor u kojem se posebna briga vodi o najslabijima u njemu (djeca, invalidi, starije osobe...)

—prostor bez barijera u kretanju (izuzetak je svladavanje bitnih visinskih razlika rampama i stepenicama) —javni prostor raznih događanja i aktivnosti koji ne štete osnovnoj namjeni prostora, tj. stanovanju —prostor pogodan za zadržavanje u svim vremenskim uvjetima (ljeto/zima, kiša/vjetar/sunce), adekvatno opremljen nadstrešnicama, pergolama i sl.

—poželjna je hibridnost namjena prostora, a to u praksi znači istovremeno korištenje za odmor, igru djece, rekreaciju...

—prostor poticajan za socijalizaciju građana međusobno, kao i građana i turista —javni prostor oblikovan i uređen u suglasju s okolnom gradnjom i sadržajima u prizemlju —poštovanje tradicije i njezina nova interpretacija, tj. „memorija prostora“ —bez obzira na vrijeme nastajanja javnog prostora, suvremenim pristupom potrebno je naglasiti vrijeme u kojem je prostor uređen —prostor bez velikih sadržajnih barijera, tj. pogodan za improvizacije u njemu.

18

ZADAR 2020

buildings, along with public space design. By introducing new content or activating the existing one, liveliness of public space is achieved —Reconstruction of a previous meaning of a public space or assigning new meaning to space.

The public space, which is significant for a local community in a tourist city, should be: —Space intended for all generations of citizens —Space where all changes and activities are accounted for 24/7 —Space where special care is taken for the most challenged (children, disabled persons, older persons etc.)

—Space unhindered with barriers (the exception is compensating for great height differences by ramps or steps) —Public space of various happenings and activities which are not at odds with its original purpose i.e. residence —Space suitable for all weather conditions (summer/winter, rain/wind/sun), adequately furnished with overhangs, pergolas etc.

—Hybrid Space is desirable, in practice it means simultaneous use for resting, children playing, recreation etc.

—Space which encourages citizens to socialize amongst themselves, as well citizens and tourists —The respect for tradition and its new interpretation, i.e. “the memory of space” —Regardless of the period when the public space was built, contemporary approach requires an emphasis on the period when space was designed —Space without great content barriers i.e. suitable for improvisation Space designing procedures should include two important activities: —Canvassing the citizens before the space is designed (active citizen participation) —Familiarizing the citizens with a proposed solution, with the possibility of their participation in reaching conclusions and delivering decisions It includes a project presentation and space simulations of the proposed concept and design at the local authority’s facilities or an exhibition at the public spaces themselves or at the shop windows of surrounding establishments

Postupak uređenja svakako bi trebao uključivati i dvije važne aktivnosti: —propitivanje građana prije uređenja prostora (aktivna participacija stanovništva) —upoznavanje građana s predloženim rješenjem uz mogućnost njihova sudjelovanja u donošenju zaključaka i odluka.

To podrazumijeva izlaganje projekta i prostornih simulacija predloženog koncepta i uređenja u prostorima lokalne samouprave ili postavom na samim javnim prostorima ili izlozima okolnih sadržaja kako bi građani bili bolje upoznati s time što se događa u njihovu kvartu. Cilj cjelokupnog projekta može biti: —neposredni, koji podrazumijeva podizanje kvalitete života —posredni, koji se ostvaruje aktiviranjem zapuštenih i neadekvatno valoriziranih javnih prostora koji pridonose ukupnoj turističkoj ponudi grada.

Veći broj čimbenika utječe na oblikovanje javnog prostora, a sam prostor najčešće je određen prometom, funkcijom, sadržajima na obodu i izgrađenom strukturom, a veliku ulogu imaju još tradicija, kultura, klima i način života lokalne zajednice.

Za svaki javni prostor, pa tako i za prostore bitne lokalnoj zajednici, izrazito je važan identitet tih prostora. On može biti zatečen ili naknadnom preobrazbom stvoren te pridonosi ukupnoj slici turističkog odredišta ili povijesnog grada. Prepoznatljivosti nekog prostora ili cjelokupne turističke destinacije može se pridonijeti naglašavanjem postojećih ili planiranjem novih žarišta/orijentira u prostoru ili isticanjem posebnosti pojedinih javnih prostora u njihovoj cjelokupnoj mreži na razini grada.

19

Javni prostori grada - tradicija i suvremene potrebe

in order to adequately familiarize the citizens what goes on in their neighbourhood. The goal of the entire project may be: —Indirect; striving for the enhancement of quality of life —Direct; this is realized by activating neglected and inadequately valorised public spaces which contribute to a general tourist offer of a city.

A large number of factors influence the design of public space and space itself is commonly determined by traffic, function, content at the fringes and built structures. Significant factors also include tradition, culture, climate and local way of life.

The identity of every public space is extremely important and that includes spaces important for the local community. Such spaces can be historic or created by a subsequent transformation and they contribute to a general image of a tourist destination or historic city. The distinction of a certain space or of the whole tourist destination is affected by accentuating existing or planning new cores/orientation points in a space or by accentuating particular features of certain public spaces in their entire network at the city-wide level.

20

ODRŽIVE MJERE

SUSTAINABLE

TURISTIČKOG

MEASURES FOR TOURISM

RAZVOJA

DEVELOPMENT AS A

U FUNKCIJI

FUNCTION OF URBAN

RAZVOJA GRADA

DEVELOPMENT

doc. dr. sc.

Božena Krce Miočić,

Božena Krce Miočić

Ph.D.

Literatura:

Literatura:

Cohen, E. (1988). Authenticity and

Cohen, E. (1988). Authenticity and

Commoditization in Tourism. Annals of

Commoditization in Tourism. Annals of

Tourism Research, 15, 371-386.

Tourism Research, 15, 371-386.

Jadrešić, V. (2010). Janusovo lice tu-

Jadrešić, V. (2010). Janusovo lice tu-

rizma.Zagreb: Plejada.

rizma. Zagreb: Plejada.

Madanipour, A. (1999). Why are the de-

Madanipour, A. (1999). Why are the de-

sign and development of public spaces

sign and development of public spaces

significant for cities?.Environment

significant for cities?. Environment

and Planning B: Planning and Design,

and Planning B: Planning and Design,

26(6),879-891.

26(6),879-891.

ITB World Travel Trends Report 2016 /

ITB World Travel Trends Report 2016 /

2017 http://www.itb-berlin.de/media/

2017 http://www.itb-berlin.de/media/

itb/itb_dl_all/itb_presse_all/Wor-

itb/itb_dl_all/itb_presse_all/Wor-

ld_Travel_Trends_Report_2016_2017.pdf,

ld_Travel_Trends_Report_2016_2017.pdf,

(preuzeto 30.9.2017).

(preuzeto 30. 9. 2017).

ZADAR 2020

Urbani turizam posljednjih godina u svijetu bilježi snažan rast. Prema podacima ITB Reporta (2016/17:5), putovanja u gradove rastu 10% godišnje, s time da najveći porast ostvaruju Europljani koji 15% više odabiru gradove kao odredište svog putovanja. Istovremeno s ovim trendom dolazi do promjene motivacije kod odabira destinacije u koju turisti putuju. Sunce i more kao temeljni motiv odabira turističke destinacije gubi prioritet, a mijenjaju ga želja za upoznavanjem novih kultura i doživljaja, posjeti prirodnim i kulturnim atrakcijama, zabavnim događanjima i sl.

Turist današnjice ne želi zatvorene all inclusive resorte, već želi kontakt s domaćinima, upoznavanje s njihovom kulturom, stilom življenja i navikama. Taj kontakt najčešće se ostvaruje na javnim prostorima destinacije. Javnost označava mogućnost pristupa, a sam pojam javni prostor daje mogućnost svim ljudima da mu pristupe.

Stoga su javni prostori mjesta susreta i interakcije lokalnog stanovništva i turista te turista i drugih turista. U tom kontaktu turist želi osjetiti autentičnost destinacije, a domaćin nije sklon promjenama u destinaciji koje su uvjetovane turističkim kretanjima i boravkom turista u tom prostoru. Zbog toga je iznimno važno da se pri osmišljavanju javnih prostora turističkih destinacija ne dogodi apsolutna prilagodba prostora turistima, kojom će se narušiti njihova vrijednost i autohtonost kod lokalne zajednice. Takvom bi se prilagodbom istovremeno znatno smanjila i privlačnost prostora jer bi se narušila njegova autohtonost.

Javni prostori nisu isti, neke uske i mračne ulice nemaju jednaku ulogu u gradu kao što imaju trgovi koji pozivaju na zaustavljanje, razgledavanje i druženje (Madanipour, 1999). Moderan način življenja često degradira javni prostor i od mjesta

21

Javni prostori grada - tradicija i suvremene potrebe

Urban tourism worldwide has significantly grown over the past few years. According to the data provided by the ITB Report (2016/17:5), travel to urban destinations has grown by 10% per year. The greatest increase is recorded for European tourists whose choice of a city as their final destination has increased by 15%. Simultaneously with this trend, a change of motivation has occurred, regarding the choice of the desired tourist destination. The sun and the sea as the primary motive for choosing a destination seem to lose their appeal, only to be substituted by a desire for familiarization with new cultures, new experiences, visits to natural and cultural attractions and entertainment events etc.

The contemporary tourist is not about the enclosed all-inclusive resorts, rather they want contact with the host, to get to know their culture, life style, and habits. This contact is commonly achieved at public spaces of a destination. The public connotes the availability of access, and the very notion of public space renders such spaces accessible to all. Therefore, the public space is a place of encounter and interaction between the local population and tourists, as well as tourists and other tourists.

The tourist desires to get a feel of the destination authenticity in this encounter while the host is less than keen on changes in the destination affected by the tourist movement and presence in public space. Therefore, it is of utmost importance that the conceptualization of public spaces in tourist destinations does not fall prey to the absolute conflation of space and tourist needs which would undermine the value and authenticity of public space with the local community. Such conflation would simultaneously decrease the attractiveness of the space itself because it would undermine its authenticity.

Public spaces are not all equally important. For instance, some narrow and dark alleys are not the same in their role as squares which invite stopping, sightseeing and socializing (Madanipour, 1999). The modern way of living often degrades and transforms the public space, from places of meeting to places of car accommodation or parking lots. Furthermore, public spaces are increasingly occupied by terraces of

susreta osoba pretvara ga u prostor za smještaj automobila, parkirališta. Dodatno, javne prostore sve češće okupiraju terase restorana i kafića, dok trgovi gube funkciju demonstracije kulture grada, jer se na njima odvijaju koncerti, parade, demonstracije i slična događanja.

Gradovi pretežito orijentirani prema turizmu imaju različite probleme s kojima se moraju nositi.

Jedan od najvažnijih je pronalaženje održive mjere turističkog razvoja u funkciji razvoja grada. Održivost turizma uključuje tri temeljna stupa: ekološku, ekonomsku i sociokulturnu održivost. Najčešće je ekonomsko promišljanje turizma ono što potiče njegov razvoj i bujanje. Želja za ostvarivanjem profita često vodi do ekonomske monoorijentacije gospodarstva te uzrokuje probleme u drugim dvama stupovima održivog razvoja. Ostvarivanje ekonomskih prihoda često vodi ka zanemarivanju degradirajućih učinaka turizma na lokalnu zajednicu, kulturu i okoliš u kojem se odvija.

Prenapučenost prostora ljudima i prometnim sredstvima dovodi do smanjenja kvalitete života, nezadovoljstva i želje za napuštanjem tog prostora.

Stoga se često događa da su stare gradske jezgre, koje predstavljaju najčešću atrakcijsku osnovu urbanih destinacija, iseljene i sablasno puste izvan turističke sezone. Iseljavanje lokalnog stanovništva najčešće je uzrokovano prevelikom turističkom gustoćom i intenzitetom te prekomjernim kulturološkim kapacitetom nosivosti. Kulturološkim kapacitetom nosivosti utvrđuje se kulturološka tolerancija, odnosno snošljivost između lokalnog stanovništva i turističkih posjetitelja u određenoj destinaciji, međutim, upravo se ovaj kapacitet iznimno rijetko koristi u promišljanjima budućeg razvoja turizma (Jadrešić, 2010). Iseljavanje lokalnog stanovništva u potpunosti smanjuje atraktivnost prostora, pose-

22

ZADAR 2020

restaurants and coffee shops. Squares, on the other hand, lose their function as an embodiment of the city culture as they are used to host concerts, parades, demonstrations and similar events.

The cities predominantly oriented towards tourism share various challenges they have to face. One of the most important is finding the right measure of tourism development as a function of the development of the city as a whole. Tourism sustainability includes three basic foundations: ecological, economic and socio-cultural sustainability. The economic conceptualization of tourism is the most prominent.

It is what drives its growth and expansion. The desire to achieve profit often leads to economic mono-orientation and often causes problems with the other two sustainability foundations.

The achievement of economic income often leads to neglecting the degrading effects of tourism on a local community, culture, and environment they are set in.

The spaces overcrowded with people and traffic lead to a decreased quality of life, malcontent and a desire to abandon that space.

Therefore, it often comes to pass that old city centres which present the most common attraction base of urban destinations are depopulated and become hauntingly empty outside the tourist season. The abandonment of city centres by the local population is commonly caused by overwhelming tourism density and intensity as well as exceeding cultural carrying capacities.

Cultural carrying capacity determines cultural tolerance i.e. the tolerance between the local population and tourist visitors at a certain destination. However, precisely this form of carrying capacity is seldom deployed in conceptualizations of future tourism development (Jadrešić 2010). The abandonment of city centres by the local population completely undermines the attractiveness of a space, specifically in relation to the more and more pronounced tourist motives to familiarize themselves with new cultures and destination authenticity. In that context, public spaces in such emptied destinations lose their basic function.

The future conceptualizations of a

bice zbog sve izraženijih motiva turista za upoznavanjem novih kultura i autohtonosti destinacije. U tom kontekstu, javni prostori u takvim ispražnjenim destinacijama gube svoju temeljnu funkciju.

U budućem promišljanju razvoja turističke destinacije nužno je pažnju posvetiti javnim prostorima i njihovoj funkciji u novom promijenjenom gradskom življenju. Osmišljavanje javnog prostora koji je multifunkcionalan te istovremeno namijenjen i lokalnom stanovništvu i turistima, pogodan za korištenje zimi i ljeti, koji nije devastiran ili opterećen prometom i prometom u mirovanju, te koji predstavlja autohtonu tradiciju destinacije, bit će atrakcijska osnova modernom turistu. Međutim, u želji za stvaranjem poželjne destinacije stvara se novi prividni svijet predstavljajući umjetne atrakcije kao stvarne, turist je okružen uređenim turističkim prostorom iz kojeg „nema izlaza“, dok autentična destinacija ostaje skrivena u privatnosti lokalnog stanovništva (Choen, 1988). Ipak, nije dostatno imati samo niz impresivnih zgrada i zabavnih aktivnosti u gradu, jer javni prostori povezuju zgrade, stoga su iznimno važni prilikom percepcije destinacije i turistove odluke da ju posjeti (Madanipour, 1999). Promišljanje strateškog razvoja destinacije jednako zahtijeva stvaranje novih atraktivnih turističkih prostora, poput obnove ili revitalizacija postojećih, ali zapuštenih i zaboravljenih prostora. Revitalizacijom zapuštenih ili nedostatno valoriziranih javnih prostora pospješuje se njihova turistička atraktivnost i daje im se dodatni privlačni element. Time bi se omogućilo raspršivanje turističkih aktivnosti na manje poznate lokacije i rasterećenje preopterećenih prostora.

23

Javni prostori grada - tradicija i suvremene potrebe

tourist destination development would do well to consider public spaces and their function in a new and changed urban setting. The design of public space, if it is to succeed as an attraction base for a contemporary tourist, must include the following: multifunctional space, designated simultaneously for local and tourist use, the space must be adequate for both winter and the summer conditions, it should not be devastated or burdened by moving or stationary traffic and the space should represent the authentic tradition of a destination. However, a new, simulated world is created in the process of constituting a desirable destination. Artificial attractions are presented as real ones, the tourist is surrounded by an ordered space of tourism from which there is checking out, while the authentic destination remains hidden in the privacy of the local population (Cohen 1988). Accordingly, it is not sufficient to possess a streak of impressive buildings and leisure activities in a city. Public spaces connect the buildings and hence are extremely important regarding the destination perception and the tourist decision to visit it.

The conceptualization of a destination strategic development equally demands the creation of attractive tourist spaces such as restoration or revitalization of the existing, but also neglected and forgotten spaces. The revitalization of neglected or inadequately valorised public spaces enhances their attractiveness for tourism and renders them an additional attraction element.

This would enable the dispersion of tourist activities at less familiar locations and unburden the otherwise overburdened spaces.

24

FIZIČKI I

PHYSICAL AND

SIMBOLIČKI JAVNI

SYMBOLIC PUBLIC

PROSTOR

SPACE

prof. dr. sc.

Fedja Vukić,

Fedja Vukić

Ph.d.

Literatura:

Literature;

Olins, W.(1999.), Trading Identi-

Olins, W.(1999), Trading Identities:

ties: Why Countries and Companies

Why Countries and Companies are Ta-

are Taking on Each Others Roles,

king on Each Others Roles, Foreign

Foreign Policy Centre, London

Policy Centre, London

Gospodini A.(2002.), European Cities

Gospodini A.(2002), European Cities

and Place-identity, Discussion Paper

and Place-identity, Discussion Paper

Series 8(2):19-36,

Series 8(2):19-36,

Delgado-Moreira J.(1997.), Cultural

Delgado-Moreira J.(1997), Cultural

Citizenship and the Creation of Eu-

Citizenship and the Creation of Eu-

ropean Identity, Electronic Journal

ropean Identity, Electronic Journal

of Sociology, ISSN: 1198 3655, 1997.

of Sociology, ISSN: 1198 3655,

ZADAR 2020

Priroda delegiranja ovlasti na legalno izabrane predstavnike u suvremenim demokracijama stvara osnovu za vjerovanje da ono što misli ili namjerava vlast jest izraz duboke volje biračkog tijela. Na političkim izborima svakako da, ali na razini dubljeg i ozbiljnijeg razmatranja identiteta tu se pojavljuje problem, odnosno koncepcijski jaz. Dakako, čak i vodeći konzultanti u poslu tvrde kako bi, budući da gradovi ionako neprestano komuniciraju, zadatak uprave trebao biti da vrlo laganim pritiskom uspostavlja ton te komunikacije (Olins 1999). To uvjerenje polazi od pretpostavke da upravna i politička komunikacija pa i turistička promocija predstavljaju ideju o tome što je grad, što želi, u što vjeruje. Je li itko ikada uopće provjerio što sami građani, dakle dioničari tog kolektivnog identiteta, misle o toj komunikaciji planiranoj i izvedenoj “odozgo”?

Pitanje metode stvaranja fizičkog i simboličkog javnog prostora grada, dakle, nije samo pitanje donositelja odluka nego i onih koji te odluke provode. Takav je stav posljedica suvremenog stanja demokracije i ljudskih prava, u kojem kontekstu osjećaj za osobu i osobni identitet postoji na razini kakva nikada u povijesti civilizacije nije postojala tako masovno.

K tome globalizacija kulture stvara posve nove kvalitativne odnose unutar zajednica, čak i određene krize identiteta očite u procesima koji upućuju na pojave heterogenosti, multietničnosti i multikulturalnosti (Gospodini 2002: 19-36). Stoga se relacija globalnog i lokalnog postavlja kao nezaobilazna za identitetske situacije u svakom gradu, gdje nerijetko afirmacija identiteta kroz oblike retradicionalizacije kulture ili gospodarstva jest svojevrsni izraz lokalnih otpora na globalne pritiske. Velika razina omogućene informiranosti

25

Javni prostori grada - tradicija i suvremene potrebe

The nature of delegating authority to legally elected representatives in contemporary democracies constitutes a foundation for a belief that what authorities think or intend to practice is an expression of a profound will of the electorate. At the level of political elections that is certainly the case. However, at the level of a more profound and subtle consideration of identity, therein lies the problem or to be more specific, a rupture. Naturally, even the leading consultants in the business claim that, since cities constantly communicate anyway, the role of the administration should be to set the tone of that communication by means of applying a light pressure (Olins 1999). This notion stems from an assumption that administrative and political communication (tourism promotion included) represents an idea of what a city is, what does it wants, what it believes in. However, has anybody ever stopped to wonder what citizens themselves, the very stakeholders of that collective identity, think about such a communication, planned and executed from the “top”?

Hence, the issue regarding the constitution of physical and symbolic space of a city is not simply a question of who makes the decisions but also who executes them. Such an attitude is a consequence of a present state of democracy and human rights where the sense of personhood and personal identity are mass phenomena, on a scale never before recorded in the history of civilization.

Furthermore, the globalization of culture constitutes completely new qualitative relations within communities, a form of an identity crisis even, apparent in the processes referring to phenomena such as heterogeneity, multi-ethnicity, and multi-culturality (Gospodini 2002: 19-36). Therefore, the relations between the global and the local are posited as unavoidable when discussing identity issues in every city.

It is not uncommon in such a context that the affirmation of identity through various forms of re-traditionalization of culture or economy is in fact an expression for a sort of local resistance to global pressures. The high level of information availability also enables a realization of diverse identity strategies which do not necessarily

građana, k tome, omogućuje i realizaciju raznolikih identitetskih strategija, koje ne moraju nužno podrazumijevati pristajanje na implementaciju novostvorenog identiteta zajednice/grada na razini i fizičkog i simboličkog javnog prostora. To upravo stoga jer gotovo svatko ima svoju ideju o zajednici/gradu, i to u skladu s vlastitom identitetskom pozicijom. Je li stoga moguće očekivati da će se javni prostor planiran i implementiran “odozgo” uspjeti održati već i na razini interne javnosti, unutar građanske zajednice, a koja bi taj identitet trebala nositi i razvijati i prema eksternim javnostima? Na toj razini postoji primarni metodički problem planiranja i implementiranja javnog prostora, na koji upućuje aktualno stanje javnog prostora u većini gradova tranzicijskih zemalja pa tako i gradova u Hrvatskoj.

Kako će taj identitetski sustav (fizički i simbolički aspekt javnog prostora) zaživjeti ako se ne može predvidjeti kako će ga prihvatiti sami građani, dakle isti oni koji bi trebali biti živi akteri i predstavnici grada, interno i eksterno najvažniji element razvoja svake urbane situacije?

Da bi se taj problem nadišao, odnosno kako bi se planirani projekt stvaranja javnog prostora grada pokrenuo s donekle predvidljivom razinom provedivosti, potrebno je najprije izvesti terensko istraživanje u samom gradu, unutar zajednice, a koje neće obuhvatiti samo fizičke, populacijske i gospodarske čimbenike nego i one simboličke.

Kako je javni prostor identitetski sustav komunikacije unutar kojeg se trebaju pretapati individualni i kolektivni identitet, to planirani javni prostor grada treba donekle uvažiti ili čak preslikati identitetsku situaciju kakva jest u stvarnosti u samom gradu. Nije dostatno osloniti se samo na analizu fizičkih datosti jer svaki pa čak i najde-

26

ZADAR 2020

comply with the implementation of a newly constituted identity of a community/city, at the level of both physical and symbolic public space. This is precisely the case, because each person has its own idea of what community/ city is, based on his/her own identity position.

Is it, thus, reasonable to expect that the public space, planned and implemented from the “top”, will be sustainable even at the level of internal public (i.e. within the city community) which is, then, supposed to carry on and develop that identity towards the external public? There is a methodological problem at the particular level of planning and implementing public space, hinted at by the actual state of public space in most cities in transition countries, Croatia included.

How is that identity system (physical and symbolic aspects of public space) supposed to thrive if it is impossible to predict how it will be accepted by the citizens themselves, the very same people who are supposed to be the living actors and representatives of a city, internally and externally, the most significant element in the development of any urban setting?

In order to surpass the problem, or more specifically, in order to initiate a planned project of constituting public space with an acceptable level of predictability, firstly it is necessary to carry out a field research within the community i.e. in the city itself. Such a project should be bound to include symbolic aspects of public space and not merely physical, population and economic factors. Public space is a system of communication signifying identity within which collective and individual identities intertwine.

Planned public spaces of a city should somewhat acknowledge or even reproduce the identity situation as it is found in the reality of the city itself. It is insufficient to rely simply on a set of physical attributes because, each and even the most detailed plan is subsequently interpreted in the process of adaptation and life in general.

The dynamics and the actual content of this interpretation and adaptation are nearly impossible to predict. If that appears to be the case, then perhaps the solution is in creating flexible and adaptable physical/ symbolic systems which will adequately reflect the relations between

taljniji plan doživljava naknadno u procesu života adaptacije iz razloga kojih je dinamiku nemoguće posve predvidjeti. Ako je tomu tako, možda je rješenje u stvaranju fleksibilnih i adaptibilnih fizičko-simboličkih sustava koji će u velikoj mjeri reflektirati relacije osobnog identiteta prema ideji o zajednici, koji će potom zadovoljavati potrebe korisnika u fizičkom prostoru te koji će, naposljetku, biti tehnološki zasnovani tako da lako podnose promjene, bez fizičkog ruiniranja. To je možda put u održivost javnog prostora kao fizičkog i simboličkog sustava unutar kojeg aktivno participiraju “kulturalni građani” (Delgado Moreira 1997) koji se identificiraju više u domeni javnog dijeljenja, a manje u onoj privatnog oduzimanja.

27

Javni prostori grada - tradicija i suvremene potrebe

personal identity and the idea of community.

These systems would satisfy the users’ needs in the physical space. Finally, the systems should be technologically conceptualized in a manner to withstand alterations effortlessly, without the physical devastation. This is, perhaps, the path to the sustainability of public space as a physical and symbolic system. “Cultural citizens” (Delgado Moreira 1997) actively participate in this system and they identify themselves more with the domain of public sharing and less with the domain of public appropriation.

28

STUDENTSKI PROJEKTI – 7 STUDENTSKIH PROJEKATA

Games of Varoš iŠtorija Arbanaško čudo Novi Iž (Iž 2.0) Porta Contrada Zaqua Re-blok

29

STUDENT PROJECTS – 7 STUDENTS PROJECT INTERVENTIONS

Games of Varoš iŠtorija Arbanasko čudo Novi Iž (Iž 2.0) Porta Contrada Zaqua Re-blok

30

GAMES OF VAROŠ

LOKACIJA:

Misao vodilja uz priču ovoga projekta jest rečenica pročitana u jednome zadarskome listu: “Život na poluotoku više nije privilegij!”

Za suvremena društvena kretanja autor ne nalazi riječi hvale, upravo suprotno, kritizira ih i govori o metastaziranju pojedinih djelatnosti koje narušavaju duh grada.

Istražujući povijest Varoša na zadarskome poluotoku, u oči upada da su dalmatinske igre, danas zanemarene i zaboravljene, nekoć imale veliku važnost, te je kroz lajtmotiv igre kao aktivnosti koja privlači sve dobi, s naglaskom na najmlađe i najstarije, odlučeno vratiti taj stari duh grada koji se izgubio u jazu modernizacije i otuđenosti koju ona donosi. Osim lokalnih stanovnika, i turisti bi mogli uživati u aktivnostima bez kojih je život nekadašnjeg Varoša bio nezamisliv.

S prostora trga/prolaza uklonjen je dio parkirališnih mjesta, a parter je podijeljen na zone u kojima bi se pojedina igra odvijala (boćanje, šah, briškula, trešeta, revanje...). Dodani su i konopi iznad trga kao svojevrsna “mreža sjećanja”, s kojih bi visjela roba, bilje ili neki osobni predmeti koji su dio tradicije u Varošu.

Svatko bi na tu mrežu imao priliku postaviti nešto svoje, uspomenu koja ga veže uz Varoš ili nešto drugo. Gusta mreža konopa pritom, osim estetske, može imati i funkcionalnu ulogu, budući da na neki način ispunjava ulogu petog pročelja pružajući zaštitu od sunca, kiše ili buke.

Uz projekt uređenja lokacije, u skladu s trendovima, predviđena je i izrada mobilne aplikacije „Game of Varoš“ preko koje bi se korisnik mogao natjecati i pratiti rang-liste pojedine igre. Također, uz svaku igru postojao bi viseći boks sa svim pripadajućim rekvizitima i pravilima igre.

SIRAC / SRED VAROŠI

Iva Erić Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Andrea Majić Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Katarina Padovan Kultura i turizam, Sveučilišta u Zadru

ZADAR 2020

Naglasak bi bio na stvaranju novog mikroambijenta minimalnim zadiranjem u prostor zadržavanjem postojećih vrijednosti prostora i sagledavanjem kulture prostora kroz novu prizmu.

Slika 1: Prikaz lokacije

1. SIRAC / SRED VAROŠI | Koncept sadržaja Slika 2: Koncept sadržaja - zaboravljene dalmatinske igre

Zaboravljene dalmatinske igre Revanje – Igra djevojčica

Na škajune – Igra

Končići– Igra koja se

Na puce/na plonke –

gdje jedna igračica najprije baci jedan kamenčić u zrak.

Dok on pada, ona sa zemlje mora pokupiti drugi i s njim u šaci dočekati prvoga.

Nakon toga ponovno baca jedan kamenčić u zrak, a sa zemlje po istim pravilima pokupi dva itd. do četiri.

počinjala igrati krajem djetinjstva, jedan igrač presavio bi onoliko končića koliko je bilo parova djece i držao ih u ruci da vire krajevi. Končiće bi povukla dva igrača istodobno, oni koji bi izvukao isti končić morao se poljubiti.

31

ZADAR 202

djevojčica s komadićima razbijenog porculanskog posuđa tzv. Škajunima. Na zemlji se nacrta krug promjera 20-30 cm i podijeli na četiri jednaka dijela. Svaki dio nosi određeni dio bodova a škajuni se bacaju s udaljenosti od 2-5 metara.

Uključuje nabavljanje puca od strane dječaka kako god umiju.

Nakon toga u rupi u zemlji koju bi iskopali bi se stavili puci i pokrili kamenom ili batom. Svaki igrač je trebao s udaljenosti 5/10 metara pogoditi bak i odbaciti ga s rupe. Onaj koji je to uspio skupio bi sve puce u igri.

Javni prostori grada - tradicija i suvremene potrebe

Baba – Na zemlji se nacrta pravokutnik kojemu se na jednoj užoj stranici nadopisivao polukrug. Ostali dijelovi su podijeljeni u kvadratiće s brojevima. Igra se tako da se rukom ubacuje kamenčić u polje do kojeg je trebalo doći skačući po poljima na jednoj nozi, pokupi se kamenčić i vrati natrag.

1. SIRAC / SRED VAROŠI | Shema

ZADAR 2020.

Slika 3: Prikaz koncepta - shema parternog uređenja

ŠKOLA KOLNI PRISTUP KRAĆE ZADRŽAVANJE ISTOVAR UTOVAR

REVANJE

A P A R T M A N I

B A L O T E

Š K A J U N E

N A

BABA

KLIS

ŠAH BRIŠKULA TREŠETA

NA PUCE / NA PLONKE

KON ČIĆI

A PA R T M AN I 1. SIRAC / SRED VAROŠI | Koncept sadržaja

ZADAR 2020.

Slika 4: Prikaz koncepta - shema uređenja zračnog prostora

BABA

KONOPI

32

ZADAR 2020

iznad

1. SIRAC / SRED VAROŠI | Tlocrt Slika 5: Tlocrtni prikaz s prijedlogom rješenja

Slika 6: Pogled na trg

33

Javni prostori grada - tradicija i suvremene potrebe

ZADAR 2020.

34

ZADAR 2020

Slika 7: Prostorni prikaz predloĹženog rjeĹĄenja

35

Javni prostori grada - tradicija i suvremene potrebe

36

iŠTORIJA

LOKACIJA:

Poljanu pape Aleksandra III. iznimno je bitno promatrati u širem urbanističkom kontekstu zadarskog poluotoka, s obzirom na to da se nalazi na strateški važnom položaju zadarskog carda, osi koja spaja prostore luke, Foruma i rive.

Unatoč povoljnom smještaju, prostor je uglavnom neupečatljiv i ne potiče zadržavanje.

U idućih nekoliko godina planirane su brojne transformacije oko Poljane. Proces je već započet premještanjem glavne zadarske luke na prostor Gaženice, čime je dovedena u pitanje buduća uloga starog prostora luke, a time i na njega vezanih prostora Morskih vrata, Narodnog muzeja i Poljane. Druga planirana transformacija u prostoru jest uspostavljanje nove pješačke šetnice na gradskim bedemima, što podrazumijeva i potpuno uklanjanje kolnog prometa. Umjesto toga, obodom poluotoka planirana je trasa nove linije javnog prijevoza, vjerojatno elektrobusa.

Preduvjet za uspješan novi projekt Poljane jest rješavanje prometne infrastrukture. Budući da Morska vrata gube značenje premještanjem stare luke, prijedlog je da se to kompenzira povezivanjem tog prostora planiranim elektrobusom, uvođenjem stanice, kao i uvođenjem novih cjelogodišnjih, lokalnih brodskih linija, primjerice od Zadra do Vira, s nekoliko međustanica.

Idući korak je povezivanje rascjepkanih dijelova javnog prostora u kontinuiranu cjelinu, uspostavljajući nove smjerove kretanja i aktivirajući zanemarene „mrtve kutove“ i džepove u prostoru. U tom smislu najsnažnija gesta je probijanje pasaža kroz prizemlje zgrade Narodnog muzeja, dijagonalnom osi spajajući Morska vrata, trg pred muzejom i lapidarij, izrazito

POLJANA PAPE ALEKSANDRA TREĆEG (ZGRADA NARODNOG MUZEJA)

Jana Horvat Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Karmen Miletić Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Paula Baričević Kultura i turizam Sveučilišta u Zadru

ZADAR 2020

atraktivan, a prije gotovo potpuno nedostupan prostor.

Zgrada Narodnog muzeja prenamjenjuje se u multifunkcionalni društveni centar s cjelogodišnjim sadržajima i programima za lokalno stanovništvo, a ljeti i za turiste. Novi prostori prikladni su zarad lokalnih udruga, za izložbe, proslave i zabave, turističke informacije, glazbene probe, radionice i brojne druge aktivnosti.

Predviđena je i prostorna kopča zgrade na bedeme, laganim čeličnim mostom na +1 etaži.

Zamišljeno je da je dio zgrade otvoren 0-24 i zapravo funkcionira kao nastavak javnog prostora trga u prizemlju, odnosno šetnice i bedema na katu – višestruko koristan i pamtljiv „marker“ u prostoru koji aktivno sudjeluje u artikuliranju ulaza u grad.

Novi program zgrade popraćen je i signalizacijskim sustavom– novim i prepoznatljivim namještajem u javnom prostoru – u obliku laganih pomičnih portala jarke boje. Oni kadriraju i prolaznike upućuju na bitne pravce kretanja, događaje i znamenitosti u prostoru.

Portali su QR kodovima umreženi u sustav digitalne infrastrukture, pa preko mobilne aplikacije prolaznici u svakom trenutku mogu očitati trenutačnu priču – štoriju – vezanu uz prostor u kojem se nalaze.

Slika 1: ambijentalni prikaz prenamijenjene zgrade Narodnog muzeja - novog multifunkcionalnog druĹĄtvenog centra

37

Javni prostori grada - tradicija i suvremene potrebe

Slika 2: Prijedlog rješenja prometne infrastrukture – prostor Poljane povezan sa stanicom elektro-busa, šetnicom na bedemima i novim brodskim linijama u luci,

Slika 3: zgrada Narodnog muzeja prenamjenjuje se u društveno-kulturni centar, kroz prizemlje se probija prolaz do Lapidarija, do tada rascjepkani javni prostori povezuju se u neprekinutu mrežu

38

ZADAR 2020

POLJANA PAPE ALEKSANDRA III TRG PAPE ALEKSANDRA III

GRADSKE ZIDINE

LAPIDARIJ

39

Javni prostori grada - tradicija i suvremene potrebe

Slika 4: tlocrt i presjek stare zgrade Narodnog muzeja prenamijenjene u kulturno-druĹĄtveni centar, u razini kata povezan s novom ĹĄetnicom na zadarskim bedemima

40

ZADAR 2020

Slika 5: portali su QR kodovima umreženi u sustav digitalne infrastrukture, pa preko mobilne aplikacije prolaznici u svakom trenutku mogu očitati trenutnu priču – štoriju – vezanu uz prostor u kojem se nalaze

41

Javni prostori grada - tradicija i suvremene potrebe

42

ARBANAŠKO ČUDO

LOKACIJA:

Analizom zadane lokacije utvrđeni su glavni problemi središta Arbanasa: gust promet i parkiranje na trgu pa on gubi karakter javnog prostora te postaje raskrižjem, neomeđenost fizičkog prostora trga, neiskorištenost kvalitetnog zelenila na zapadu te glavni problem –nedostatak poveznice s obalom, zbog poprečne orijentacije zgrada osnovne škole i samostana.

Građani također upozoravaju da nedostaje sadržaja, da prostor nije uređen te da je nepovoljan odnos kolnog i pješačkog prometa.

Kroz provedene intervjue, i s lokalnim stanovništvom i s turistima, doznajemo da je prostor nekoć bio ozelenjen i prepoznat kao mjesto zadržavanja, a ne isključivo tranzita kao što je danas. Iznimka je jedino 10. svibnja, na blagdan Gospe Loretske, kad se održava procesija kroz mjesto, a trg postaje tržnica i mjesto na kojem se održavaju koncerti.

Osim gubitka identiteta javnog prostora i njegove karakteristike kao mjesta okupljanja, s obzirom na neposrednu blizinu osnovne škole i nekoliko vrtića, trg nije siguran za pješake, prije svega djecu. Postojeća minimalna urbana oprema nije iskoristiva jer se, primjerice, automobili parkiraju nekoliko centimetara od klupa, koje su lišene i funkcije i pogleda, ali i hlada.

Predloženo je slojevito urbanističko rješenje, koje se temelji na konceptu uspostavljanja glavnog pješačkog koridora preko trga koji se denivelacijom između paviljona škole probija prema obali, povezujući trg i obalnu šetnicu Karmu. Uz pješački koridor predviđa se obogaćivanje postojećih i uvođenje novih javnih sadržaja – dućana, pošte, nove ambulante i vrtića, te središnje tržnice s društvenim sadržajima, kafićem i vidikovcem na krovu.

Smještavanjem zgrade tržnice na sami predi-

TRG GOSPE LORETSKE

Katarina Kokić Odjel za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru Iv Brzoja Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru Luka Krstulović Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Tea Tomkić Arhitektosnki fakultet Sveučilišta u Zadru

ZADAR 2020

menzionirani trg došlo je do njegove podjele te su stvorene dvije manje prostorne cjeline humanijeg mjerila koje postaju jasno omeđene okolnom izgradnjom.

Rješenje uključuje i novu prometnu regulaciju te nekoliko sekundarnih parkirališta koja rasterećuju trg od prometa u mirovanju.

Također, na zapadnom dijelu trga neiskorišteno zelenilo pretvara se u javni park koji se povezuje s prostorom školskog igrališta i dječjeg vrtića te je dodatno mjesto za igru. Denivelacija šetnice uz postojeće paviljone škole omogućila bi nove scenarije i prostorne odnose koji bi pridonijeli identitetu središta naselja i koheziji njegove lokalne zajednice.

Slika 1: Arbanasi, memorija prostora

Slika 2: ArbanaĹĄki obiÄ?aji, blagdan Gospe Loretske

43

Javni prostori grada - tradicija i suvremene potrebe

Slika 3: Problemska karta

Slika 4: Analiza rjeĹĄenja s prikazom odabranih slojeva

44

ZADAR 2020

Slika 5: Predloženo rješenje središnjeg arbanaškog trga

45

Javni prostori grada - tradicija i suvremene potrebe

46

ZADAR 2020

48

NOVI IŽ (IŽ 2.0)

LOKACIJA:

U svakome gradu, pa tako i u Zadru, postoje neka kultna mjesta. Jedno od takvih mjesta svakako je i prostor nekadašnjeg hotela Iž u Jelačićevoj ulici. Nekoć elitan, za vojne potrebe dizajniran hotel, sada zjapi prazan, a trg ispred hotela zapušten, zarastao i neiskorišten.

Osim nekadašnjeg hotela, trg okružuju još dvije zapuštene zgrade– zgrada vojnog restorana i zgrada u kojoj se prije nalazio salon namještaja.

Atraktivna lokacija, definiranost kompleksa i njegov status kultnog mjesta pridonijeli su razvoju idejnog rješenja, simbolično nazvanog Novi Iž. Novi Iž zamišljen je kao komunalni centar za edukaciju i kulturu, s glavnim ciljem: revitalizacija javnog prostora i prostorne infrastrukture. Ideja ovog projekta jest organizacijom edukativnog i kulturnog sadržaja, koji nije dovoljno zastupljen, umrežiti lokalno stanovništvo i studente, olakšati zadovoljavanje njihovih potreba –organiziranjem edukativnih sadržaja omogućiti studentima praksu, a građanima pohađanje tih sadržaja, čime bi prostor oživio.

Sadržaji bi se formirali prema interesu građana, ali bi istovremeno i sami imali mogućnost kreirati ih.

Projekt se zasniva na prenamjeni postojećeg kompleksa bivšeg hotela Iž, restorana i vojnog dućana u hibrid kulturno-edukativnog karaktera. Kompleks bi funkcionirao po principu najamnih prostora u kojima se dio programa redovito održava, dok je drugi dio otvoren za privremeni program. Za potrebe raznovrsnih sadržaja kompleks je segmentiran u odgovarajuće prostorne cjeline u kojima prostor bivšeg hotela postaje hibrid sadržaja, bivši restoran transformira se u bistro s ponudom zdravih obroka od lokalno uzgojenih namirnica po pristupačnim cijenama, uz self service uslugu

TRG U ULICI BANA JOSIPA JELAČIĆA (BIVŠI HOTEL IŽ)

Darija Borić Primijenjena geografija, Sveučilište u Zadru Paula Pedić Psihologija, Sveučilište u Zadru Ema Pečenković Arhitektonski fakultet, Sveučilište u Zagrebu savjetnik: Karla Paliska, mag. art.

ZADAR 2020

u jutarnjim satima i urbani krovni vrt koji bi ga djelomično opskrbljivao te bivši vojni dućan koji bi udomio multimedijalni centar s pripadajućim izložbenim prostorom i kafićem. Prostor trga predviđen je za proširenje sadržaja centra uz minimalne intervencije. Podijeljen je na natkriveni (tržnica–element memorije prostora) i nenatkriveni dio koji bi se regulirao mobilnom urbanom opremom.

Slika 1: Odabir ciljanih korisnika i raspis programa

Slika 2: Podjela odabranog programa unutar kompleksa bivĹĄeg hotela IĹž

49

Javni prostori grada - tradicija i suvremene potrebe

Slika 3: Prijedlog uređenja trga “Iž 2.0“ s opisom programa okolnih građevina

50

ZADAR 2020

Slika 4: Prostorni prikazi mogućih scenarija koriťtenja trga i okolne izgradnje

51

Javni prostori grada - tradicija i suvremene potrebe

52

PORTA CONTRADA

LOKACIJA:

Bogata tradicija i povijest zmijara koji su nekada živjeli u Bokanjcu zatrpana je u ruševnim dvorovima Kontrade. Rušenjem kulturnog doma i zabranom lova na zmije uništava se duh mjesta i polako odumire njegov društveni život.

Duboko u povijesti ostale su neiscrpne priče i legende o junacima ovoga kraja. Kao što je nekada izvorište vode potaknulo razvoj Bokanjca, tako će i ova tradicija, jednom izvučena s „dna bunara“, ponovno oživiti Boku.

Porta Contrada uvodi nas u nepoznati svijet i priča priču svojih stanovnika – od poznatih vinara Bokanjačkog blata, preko žena Latta do najpoznatijih zmijara. Svaki dvor, svaka obitelj dio je povijesti i obogaćuje mjesto. S najviše točke brda, ulice Kontrade, spuštalo bi se kroz dvorove prema moru. Prolaskom kroz uske ulice nizali bi se turistički sadržaji u svrhu upoznavanja tradicije. Svaki dio dvora koji je nekada imao funkciju danas bi dobio novo značenje i oživio prostor. Tu bi se održavale projekcije, izložbe, edukacije o bokanjačkim zmijarima, vinarima, Lattama, boćaricama…

Tradicija će oživjeti i postati sastavnim dijelom svakodnevice.

Nedostatak zajedništva i društvenog života najbolje se očituje u nepostojanju zajedničkog glavnog gradskog trga. On je danas samo prolazan prostor ispunjen parkiranim automobilima. Najviša točka ovog kraja ima potencijal teatra s kulisama Zadarskog mora i Bokanjačkog blata omeđenog Velebitom. On će postati glavni dvor, zajedničko mjesto okupljanja i centar društvenog života. Stara ruševna kuća na samom ulazu idealna je za udomljavanje novih kulturnih sadržaja i njihov povratak u centar Bokanjca.

Reminiscencija na povijesnu veličinu Bokanjca kao izvorišta vode čita se u oblikova-

TRG SVETOG ŠIME I TADIJE (BOKANJAC)

Lana Dunda Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Ela Ptiček Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Mario Marasović Povijest i geografija Sveučilišta u Zadru

ZADAR 2020

nju kružnog teatra. Krug simbolizira bunar koji se povremeno puni vodom. Oblikovni elementi prostora pričaju bogatu tradiciju. Oblikovanjem kruga dobiva se novo mjesto okupljanja – tradicija tržnica, povijesnih manifestacija ili jednostavno mjesto susreta stanovnika.

Središtem trga prolazi prometnica koja ga dijeli na dva dijela, ali ne ograničava korištenje trga kao integralnog prostora. Drugi dio trga čine novi sadržaji i njegovo proširenje – vidikovac i terasa kafića kako bi se uživalo u prizorima Velebita, snažnom kontrastu mirnog Zadarskog mora.

TEATAR

kontrad

LATE VINO

degustacija

vrt

KONTRADA

ZMIJE muzej

proizvodnja

muzej

edukacija vrt

prodaja

maslinik

prodaja

prodaja

restoran

DVORINA

dvorište

ISPOD ULICA

a

LATE

TRŽNICA SKA IJAN TAL INJA KUH

A IS

ULIC

VINO

POD

00

IJE

ZM

A KV CR

RINA

DVO

+3.

VODA

vac

a

iko

trad

vid

kon

TRG20

ar fe b caf asa)

-1.

0

-3.0

r

(te

0 0.0

±0.00

N ZVO G

ZO

IK

NI TUR KUL TAR CEN

±

AUTOBUSNA STANICA

-1.20

G

KIN

PAR SPOMENIK

LATE

DA

VINO

ZMIJE muzej

cija

eduka

vrt

maslinik

prodaja

dvorište

prodaja

A LIC

A

IN

OR

V DD

prodaja

restoran

O

ISP

U

ULICA ISPOD D V O R I N A

KONTRADA VINO N E

BOKANJAČKE

Ž E

BOKANJAČKI ZMIJARI

GASTRONOMIJA

PLAVINA

L O V

L A T E

PROIZVODNJA

PROJEKCIJE IZLOŽBE EDUKACIJA

NARODNA NOŠNJA

BRANJE PREŠANJE TOČENJE VRENJE OPIJANJE

TRADICIJA SADAŠNJOST

DEGUSTACIJA PRODAJA

BOĆANJE K

KONTRADA

54

degustacija

proizvodnja

muzej

vrt

KONTRA

Slika 3: Prijedlog rješenja prostora Dvora

O

ZADAR 2020

L

O

PRODAJA

O T R O V K O Ž A DELIKATESE

Slika 4: Program korištenja ulice Kontrada te prizemlja dvorova

Slika 5: Prostorni prikaz vidikovca s pogledom na Velebit i BokanjaÄ?ko polje Slika 6: Ulaz u jedan od dvora Slika 7: Prostorni prikaz trga - upuĹĄteni teatar

55

Javni prostori grada - tradicija i suvremene potrebe

56

ZAQUA

LOKACIJA:

Područje proučavanja je prolaz između Ulice dr. Ante Starčevića i Ulice Franka Lisice u jednom od najvećih statističkih krugova u Zadru - kvartu Ričina. Prolaz se nalazi između kompleksa zgrada uz glavnu cestu, na izlasku iz središnjeg dijela grada. Zgrade datiraju iz 70-ih godina 20. stoljeća. Konsolidirano područje je vidljivo linearnog karaktera, neka područja su denivelirana, postoji zajednički prostor nekoliko zgrada obilježen zelenilom i urbanom opremom.

Kao najveći problem ističe se neuređeni parking u rubnim zonama gradnje. U prizemlju zgrada su prazni lokali, najčešće privatni. Na početku samog prolaza je drvored lipa, pomalo zapušten i neosvijetljen. Linearnost naglašava i misteriozni kameni zidić. Istraživanje pokazuje da je zidić zapravo ostatak starog rimskog akvedukta. Ilirska (liburnska) Iadera – rimski Jader, a današnji Zadar – bio je drugi grad po veličini u antičkoj Dalmaciji, odmah iza Salone.

Njegovo je ime hidronim koji govori obilju izvora vode na zadarskom poluotoku. Usprkos tome, standardi jedne takve urbane sredine zahtijevali su gradnju vodovoda kojim će se u grad dopremati voda u dovoljnim količinama.

Zbog toga su sagrađena dva akvedukta, potkraj 1. st., za vrijeme cara Trajana. Dulji akvedukt sagradili su rimski graditelji od Vrane do Zadra kako bi uspješno doveli vodu u grad.

Akvedukt je postaoglavna okosnica projekta. Prostor bi se modernizirao postavljanjem dviju slavina s pitkom vodom, a stanovništvo i turisti informacije o važnosti lokaliteta i povijesnoj vrijednosti mogli bi pročitati s infoploča. Otvara se mogućnost i organiziranih tura u suradnji s Arheološkim muzejom.

Nasuprot akveduktu na travu bi se postavile kocke za sjedenje, koje bi uz moderna tehno-

PROLAZ IZMEĐU ULICE ANTE STARČEVIĆA I FRANKA LISICE

Maja Bahnik Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru Vinka Ivičić Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Vedran Roljić Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

ZADAR 2020

loška rješenja bile izvor sekundarnog svjetla.

Sjenu bi tvorila stabla i činila prostor ugodnim dnevnim boravkom na otvorenom, za druženje i kontemplaciju. Sam prolaz bi uzorkom opločenja prezentirao kretanje vode prema Vranskom jezeru – uređenom parkiralištu oslikanom street artom. Višenamjenski prostor poslužio bi za održavanje različitih manifestacija (primjerice, festival street art umjetnika) i kulturnih događanja, a akvedukt bi u ovo suvremeno doba sadržajima, umjesto vode, do ovog prostora doveo ljude.

Slika 5: Ambijentalni prikaz uređenog prostora uz akvedukt - pogled prema zapadu

59

Javni prostori grada - tradicija i suvremene potrebe

60

RE-BLOK

LOKACIJA:

Blok kao urbana struktura svojim stanarima nudi osjećaj intime i zaštite u svojoj unutrašnjosti. U Zadru je danas takvih skrovitih prostora vrlo malo – veći dio poluotoka podređen je komercijalnim i turističkim sadržajima, tako da postoji tendencija vraćanja javnih prostora stanovnicima grada. Blok između Ulice Petra Svačića i Zrinsko-frankopanske ulice svojim dimenzijama dominira gradskim prostorom, no njegova unutrašnjost nimalo ne pridonosi kvaliteti života stanara.

Nepromišljenim zauzimanjem prostora ilegalno izgrađenim garažama i spremištima, unutrašnjost bloka danas je neugledna, nepregledna i neprivlačna. Izostanak brige o urednosti i higijeni u stanarima bloka budi nelagodu, a prostorni potencijal ostaje neiskorišten.

Preuređenjem bloka koriste se njegovi naizgled negativni sadržaji – garaže i spremišta – kao elementi stvaranja manjih prostora različitog karaktera novom organizacijom i reinterpretacijom.

Parkiranje je dopušteno isključivo stanarima, a riješeno je poluukopanom garažom iznad koje se nalazi plato. Na njemu su u nekoliko nivoa organizirani rekreacijski sadržaji namijenjeni socijalizaciji različitih generacija stanovnika kvarta.

Košarkaško igralište, dječje sprave i igralište za boćanje (zog) postaju nova mjesta okupljanja i druženja, u intimnom ambijentu kakav blok osigurava. Plato svojom pozicijom i različitim pristupnim komunikacijama (tribina, stubište, tobogan, rampa) stvara nekoliko odvojenih mikroambijenata u prostoru. Sadnjom visokog zelenila osigurana je vizualna barijera između novih sadržaja i stanova orijentiranih prema dvorištu.

PROSTOR IZMEĐU ULICE PETRA SVAČIĆA I ZRINSKO – FRANKOPANSKE ULICE

Hana Dašić Arhitektonski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu Jelena Burnić Arhitektonski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu Vlatka Košta Kultura i turizam, Sveučilišta u Zadru

ZADAR 2020

Drugi važan element rješenja su spremišta stanara. Obilaskom terena prepoznata je pozitivna navika stanara da svoja spremišta koriste na aktivan način kontaktom s vanjskim prostorom. Tako je zamišljeno da spremišta postaju manji samostalni objekti različitih veličina kojima se stanari koriste po vlastitom interesu – manje radionice, spremišta maslinova ulja ili vina, prostori za vježbanje, slikanje ili kao klasično spremište. Stanari, prema željama, uzimaju jedan, dva ili više modularnih elemenata dimenzija 1,5 x 1,5m, koji predstavlja jednu skladišnu jedinicu. Njihovim različitim spajanjem i organizacijom stvara se nekoliko scenarija korištenja – klasično organizirana spremišta, objekti za sajmove, izložbe. Stvara se intiman ambijent kroz koji stanari međusobno dijele interese, a svatko dobiva mogućnost da privatni prostor unutrašnjeg dvorišta koristi kako želi.

Potencijal unutrašnjosti bloka afirmiran je ravnotežom između potreba stanara i racionalnim rasporedom osnovnih elemenata oblikovanja prostora. Rješenje ne zaobilazi nužne nusprodukte stanovanja u bloku, već ih koristi kako bi se uspostavila nova mjesta druženja i omogućilo održivo korištenje prostora.

Slika 1. Ĺ ira situacija s prikazom bloka

61

Javni prostori grada - tradicija i suvremene potrebe

Slika 2: Koncept uređenja unutrašnjosti bloka

62

ZADAR 2020

Slika 3: Prikaz koncepta različite organizacije spremište i scenariji korištenja spremišta

63

Javni prostori grada - tradicija i suvremene potrebe

64

Slika 4: Tlocrt platoa s prikazanim otvorima za zelenilo

Slika 5: Tlocrt prizemlja s pristupima blok i parkiraliĹĄtem

ZADAR 2020

Slika 6: Prostorni prikaz – pogled prema poluukopanom natkrivenom parkiraliťtu sa sportskim terenima na krovnoj terasi,

65

Javni prostori grada - tradicija i suvremene potrebe

66

ZADAR 2020

Slika 7: Prostorni prikaz uređenja unutraťnjosti bloka

67

Javni prostori grada - tradicija i suvremene potrebe

68

PRILOZI

Otvorenje interdisciplinarne ljetne škole Gosti predavači Rad u kampusu Prezentacija radova Objave u medijima Razno: obilazak terena i druženje

69

ATTACHMENTS

Opening of the interdisciplinary summer school Guest lecturers Work on campus Student projects presentation Media coverage Miscellaneous: field trip and making friendship

88

ZADAR 2020

Sve aktivnosti vezane uz projekt moĹžete pratiti na Facebook profilu - Zadar2020.

90

ZADAR 2020