PRVI CRNOGORSKI AUTO PORTAL 8 GODINA SA VAMA
Podgorica ■ Jul 2011 ■ broj 7 ■ cijena 0,50 € ■ www.auto.co.me ■ e-mail: auto@t-com.me
Cijena 0,50 €
Legendarni automobil kojeg Strana 5. se tvorac stidio KRUŽNI TOK SAOBRAĆAJA Strana 8.
Strana 23.
JUBILEJ: 50 GODINA RENAULT-a 4
Jelena Janković
Dama u crnogorskom
auto moto sportu
Renault 4
Strana 17.
LUKSUZ U DETALJIMA LS 600h L: LUKSUZ PRVE KLASE
Strana 9.
FRANJO KUNČER Kupovina novog automobila
Kredit ili lizing Strana 9.
AUTO CENTAR
POPOVIĆ Pljevaljska 16. Podgorica, tel: 020 660 269
2
Jul 2011
KOLUMNA: Piše Darko Popović
NEKA SILA NAS GONI! I
nternet definitivno prijeti da ugrozi svako društveno dešavanje pa i kafansko druženje. Najčešći spoj kafane i elektronske sadašnjosti je “sport kafe” gdje se nalazi kladionica i nekoliko velikih ekrana. Tu se ljudi druže i prate zbivanja i promjene rezultata na utakmicama koje su “tipovali”, odnosno prognozirali rezultate. Sve mi je to djelovalo simpatično i veoma opušteno druženje dok nam jedan poznanik sa puno emocija nije ispričao svoj zamalo uspjeh. - “Ljudi na poluvremenu sam imao četiri hiljade eura, ali kreteni primiše go u zadnjih pet minuta.” Drugi pomno sluša tako blizu, a tako dalek dobitak i komentariše: -“E da sam znao kako će biti, pa da pozajmim jedno dvije hiljade eura dobio bih deset hiljada!” Ovo mi uopšte nije bilo smiješno, posebno što ne volim i ne vjerujem u takve mogućnosti zarade, a posebno što znam neke mlade ljude koji su morali da prodaju stan kako bi izmirili “kamataše” od kojih su pozajmili novac da bi ušli u slične kombinacije. Što je najgore svi se i dalje nadaju nekom iznenadnom dobitku. Za stolom sjedimo sa mojim prijetaljem Batom, starim avio modelarom i njegovim drugom Safetom. Još pod uticajem diskusije koja traje zapitam se na glas: “Kakva je to sila što tjera ljude da se zadužuju da bi se kladili?” Na moje veliko iznenadjenje odgovara Safet: - “Ja od škole nemam puno , ali sam zapamtio od nastavnike fizike da je sila uzrok promjene stanja i kretanja. Razlikujemo intezitet sile,pravac sile i napadnu tačku. Napadna tačka je mjesto gde sila djeluje.” Ne zna naš kafanski prijatelj koliko ova pomalo zaboravljena definicija sa prvih časova fizike govori o stvarnom stanju i uzroku poremećaja ljudskih vrijednosti. Neka nevidljiva sila
koja nas je dovela tu gdje smo je uzrok promjene stanja – tranzicije i kretanja ka nečem boljem kao evropskoj uniji .Intezitet sile je izgleda dostigao maksimalnu jačinu. Natjerao je ljude da po svaku cijenu, kreditima i raznim pozajmicama pokušaju da prečicom prije drugih stignu do prividno boljeg života. Sada je došlo vrijeme otrežnjnja i besparice. Prezaduženi i svoje najbolje prijatelje smo prevarili i unovčili kao žirante.Da jad i čemer bude veći na oglasima se već nude bubrezi i prodaja trudnoće ili iznajmljivanje materice. Cijene su od 30 – 50 000,00€. Strašni sud! Prodaja oragana i materinstava za preživljavanje. Samo da se nekako premosti trenutna situacija a kasnije ćemo misliti o posledicama kad za to dodje vrijeme, a tada su već stigli novi problemi za koje se nema ni snage ni volje za rješavanje. Pravac sile deluje uvijek suprotno od onog što bi mi želeli, odnosno vuče nas unazad. A iza nas su opet krize, ratovi, infalcije, propadanje preduzeća, kažu tranzicija. Ne želimo ni da se osvrćemo a kamoli da odstupimo. Napadna tačka gdje sila djeluje je na žalost kompletno društvo. Kako sam skoro čuo ono se danas sastoji iz dva sloja.Prvih koji nemaju ništa i drugih koji bi da imaju sve. Nezadovoljni su i jedni i drugi. Prvi postaju sve siromašniji bez svakog izgleda za bolje, a drugi koliko god da imaju uvijek se javljaju nove želje i apetiti. A sila uvijek deluje suprotno od naših želja. Tako je izgleda sudjeno na ovim prostorima gde se voze najnoviji modeli automobila a sipaju gorivo za pet eura.Prodaja novih vozila se povećala zahvaljujući lizingkreditiranju.Kada ponosni kupci govore cijenu uvek ističu osnovnu bez kamate, jer su oni kao pametno trgovali, a već treće godine taj auto vrijedi bar 50% manje. Kako narod kaže „sila boga ne moli“, a mi ćemo i dalje da mijenjamo navike i shvatanja a molićemo se nekim svevišnjim silama za pomoć!
Predstavljamo našeg saradnika Ljubomira Ivanovića Veliki poznavalac auto moto svijeta, stalni saradnik sajta www.auto.co.me Ljubomir Ivanović iz Beograda će biti angažovan i u novinama AUTO, kao naš saradnik. Cilj nam je da uključimo što veći broj stručnih saradnika, kako bi čitaoci dobijali kvalitetne informacije od ljudi koji su godinama prisutni u auto moto svijetu, a naša novina bila prepoznata kao medij čiji je glavni cilj da se na kvalitetan način afirmiše automobilska branša i automobilizam uopšte u Crnoj Gori. Sin mašinskog inženjer, od malena je počeo da se interesuje za automobilizam. Krajem 60’ intenzivno počeo da prati auto sport. Velika nagrada Beograda 1967., 68., 69. (tv prenos – prvi prenos trka kod nas) u okviru Kupa Evrope za turističke automobile. Prve trke Ljetnje lige vožene 1969. Programi, ulaznice, fotografisanje, autogrami. Domaći i inostrani časopisi, Moto Magazin, Moto Revija, Auto motor und soprt, Sport auto, Powerslide, Rally Racing, Autosprint, Auto,... Prvi TV prenos formule 1 kod nas, VN Italije 1969. Bio je na kontroli u Beogradu kod hotela Metropol Svetskog maratona London – Sydney 1969., a 1970. London – Mexico. Uzeo je autograme tada najvećih svetskih reli imena, Rauno Aaltonen, Hanu Mikkola, Roger Clark, Ines Ireland (bivši vozač formule 1),... Bio je na svim prolazima Monte Carlo rallya kroz Beograd, krak iz Atine. Autogrami, tada čuvenih, vozača Harry Kalstrom, Simo Lampinen, Hakan Lindberg,... Bio je posjetitac Jochen Rindt putujuće izložbe u Beogradu 1970. Fotografije, autogram Jack Brabhama, počasnog gosta. Bio je posjetilac i izložbe Niki Laude 1975. u Zagrebu. Bio je na konferanciji za štampu kada je u aranžmanu Marloboroa u Beogradu gostovao Clay Regazzoni 1974. tada vozač Ferrarija. O d 1970. pet
puta bio na VN Austrije, i to četvrtak, petak, subota, nedjelja, u ponedeljak vožnja po stazi. 1971. bio na 1000 km Austrije. I uvijek u boksovima (sa problemima), programi, fotografije, ulaznice, autogrami, propagandni materijal, dokumentacija timova, sitni djelovi,... Uzeo je autograme tada najznačajnijih ljudi u svijetu auto sporta, Jackie Stewart, Emerson Fittipaldi, Colin Chapman, Mauro Forghieri, Piter Warr, Ronie Peterson, Peter Revson, Jody Schecter, James Hunt, Graham Hill,... Stupio je u kontakt sa firmama iz svijeta formule 1, Brabham, MARCH, Surtess, Hewlend, Brian Hart, Zakspeed, Porsche. Stupio je u kontakt firmama tjunerima turističkih automobila, Autodelta, Alpina, Schnitzer, Broadspeed. Pratio je prvenstvo Jugoslavije u automobilizmu, Beograd, Zagreb, Sarajevo, Kragujevac,... Ulaznice, programi, startne liste, fotografije, autogrami, Goran Štrok, Sead Alihođžić, Jovica Paliković, Đani Šverko, Srđan Janković,... Pratio je YU rally, programi, startne liste, fotografije, autogrami, Jovica Paliković, Raffaele Pinto, Donatela Tominz, Sobieslav Zasada, Atila Feryanz,... Prijatelj je sa nekadašnjim šampionom nacionalne klase Zlatkom Frankovićem. Prijatelj je sa Mladenom Jergovićem, TV komentatorom iz Hrvatske. Na njegovu preporuku svojevremeno je dobio poziva da radi na valikoj enciklopediji formule 1 na hrvatskom jeziku, zbog poznavanja istorije formule 1. O tome je radio kolumne na jednom sajtu u Hrvatskoj i nekoliko u Srbiji. Na njegov poziv bio je svjedok početka pregovora Miloša Pavlovića u Beogradu u vezi angažmana za tim formule 1 USF1. Prijatelj je sa Zoranom Stefanovićem, nesuđenim učesnikom trka formule 1 sa Stefan GP-om. Objavljivao je tekstove u auto dodatku Politike, auto dodatku Novosti, u Ilustovanoj Politici, ProAuto (BiH),..., o starovremenskim vozilima.
Osnivač: Mreža d.o.o. tel: 020 272 953; fax: 020 272 915 E-mail: auto@t-com.me Žiro račun: 510-4614-69 | Adresa: Piperska 24, Podgorica Direktor: Branka Pantović | Glavni i odgovorni urednik: Miodrag Pantović | Urednik: Igor Damjanović | Saradnici: Ljubomir Ivanović, Dejan Satarić Prepress: Marker doo | Štampa: Daily press
3
Jul 2011
PUTOVANJE AUTOMOBILOM U ZEMLJE EU K
o krene automobilom na put u neku od država Evropske unije treba da se pripremi na česta zaustavljanja i kontrole saobraćajne policije. Eventualna vožnja u pripitom stanju se drastično kažnjava i u novcu,pa u Italiji iznosi i do 6.500 eura. Obavezna dokumenta za upravljanje motornim vozilom van zemlje su: međunarodna vozačka dozvola i zeleni karton. Međunarodna vozačka dozvola izdaje se u Auto-moto savezu, a rok važenja je tri godine. Uz nju morate imati i važeću nacionalnu vozačku dozvolu. Dokaz da imate uredno osiguranje kod domaćeg osiguravajućeg društva predstavlja zeleni karton. Izdaje ga osiguravajuće društvo i važi do isteka polise obaveznog osiguranja. Zelena karta ne važi u nekim zemljama (Rusija, Azerbejdžan, Kazahstan, Gruzija). Ako je vaše vozilo na TNG pogon (gas), provjerite uređaj jer su na putevima u Evropskoj uniji kontrole rigorozne. Ne postoje ograničenja koliko starim vozilom možete krenuti na put van zemlje. Osnovna oprema je obavezna (trougao, prva pomoć, prsluk, komplet sijalica), a protivpožarni aparat na putevima Bugarske i Grčke. U svim zemljama, osim u Austriji, i tokom dana treba da budu uključena svijetla. Podrazumijeva se da svi vozači i putnici moraju da budu vezani. Na kolima ne smije da bude zakačena kuka za vuču, ako nije demontažna.
Koga zaustavi saobraćajna policija u bilo kojoj od zemalja EU,izlazak iz vozila nije dozvoljen. Za taj prekršaj u Crnoj Gori još nema kazni , dok je u Evropi kazna dosta velika, recimo u Srbiji po novim propisima kazna je odmah 50 eura, a u EU znatno veća. Savjet je da se policajcu pruže papiri i da se strpljivo čeka provjera koja može da potraje i dvadesetak minuta. Svaki pokušaj intervencije, ubjeđivanja ili “čašćavanja” treba - zaboraviti. Dobro je znati i kako i gdje se kazne naplaćuju. U Njemačkoj je to moguće uraditi na licu mjesta, u Francuskoj se plaća u banci, u Bugarskoj i Mađarskoj takođe preko uplatnice. U narednih pet godina sve zemlje EU uvešće jedinstvenu elektronsku naplatu putarine. Riječ je o vinjeti, koju vozač kupuje na granici, a koja će slati impuls čitaču na naplatnoj rampi i automatski će se skidati iznos. U većini zemalja već sada mora da se kupi vinjeta za prolaz autoputevima, kroz tunele i preko mostova. Cijene su različite: četiri dana prolaska mađarskim autoputevima košta 6,4 eura, a u Austriji za sedam dana 7,60 eura. Naknada za korišćenje puteva u Sloveniji plaća se 15 eura za sedam dana ili 30 eura za mjesec dana. Za najjeftiniju dionicu u Italiji, od Trsta do Verone treba izdvojiti 22 eura, a 37 eura od Trsta do Rima. U Njemačkoj se putarina ne plaća. Najveća opasnost za naše vozače predstavlja prelazak tzv. “nevidljivih granica”, jer vinjete za putarinu moraju da se imaju prije prelaska preko tih linija. Takav je slučaj između Slovenije i Aus-
trije, gdje vozač može da se zbuni gdje prelazi granicu, a ukoliko ne kupi vinjetu kazne su drakonske. U centru velikih gradova je teško naći parking mjesto, jer je većina slobodnog prostora namijenjena rezidentima. Preporučuje se korišćenje hotelskog ili javnog parkinga. U Beču je, recimo, kazna za nepropisno parkiranje 271 euro. Posebno su visoke kazne za parkiranje na mjestu obilježenom za hendikepirane. Turisti, koji u privatnom aranžmanu putuju u EU, ako carinik to zatraži, trebalo bi na granici da pokažu rezervaciju hotela, pozivno pismo rodbine ili drugi dokaz da imaju obezbijeđen smještaj. Na granici više nemaju prava da traže polisu zdravstvenog osiguranja, ali mogu da traže novac koji smatraju da je potreban za “pokrivanje” troškova u njihovoj zemlji. Obično se smatra da je 50 eura po danu dovoljno. Zato je preporučljivo nositi kreditnu karticu.
MEĐUNARODNA VOZAČKA DOZVOLA
Podnosilac zahtjeva za izdavanje međunarodne vozačke dozvole, pored posjedovanja crnogorske vozačke dozvole mora posjedovati i priložiti I ličnu kartu ili pasoš uz dvije fotografije.Međunarodna vozačka dozvola važi na period od 3 godine, izuzev u slučaju isteka nacionalne vozačke dozvole čime prestaje da važi I međunarodna. Cijena međunarodne vozačke dozvole u svim poslovnicama Auto-moto saveza Crne Gore je 30 eura ( u cijenu je uračunat PDV).
Spremni za ljeto? P
rije polaska na put vozačima se preporučuje da svoj automobil pregledaju do sitnica, kako bi preduprijedili moguće kvarove koji bi mogil da im upropaste ljetovanje. Ukoliko nijesu vični “otvaranju haube”, vlasnici automobila posao treba da prepuste onima koji to rade cio život. Prije putovanja idealno bi bilo da se automobil ostavi na nekoliko dana radi kompletnog pregleda u nekom od ovlašćenih servisa. Kako je ova varijanta relativno skupa i često se izbjegava, ipak vozači i sami mogu da obave osnovnu pripremu vozila pred duže putovanje. U ljetnjim mjesecima, posebno kada su vožnje duge, česti su kvarovi na električnim agregatima i uređajima za hlađenje. Zbog toga prije puta treba dopuniti kutiju sa rezervnim sijalicama. - S obzirom na to da su najčešći kvarovi na automobilu na električnim agregatima i uređajima za hlađenje, savjetuje se kontrola i eventualno dopunjavanje kutije sa rezervnim sijalicama. Takođe, bilo bi dobro da se u automobilu nađu dvije vrste kaiševa, ako ne klinasti, onda makar zupčasti .
Ukoliko se bliži osnovni servis, koji se obično radi posle 10.000 pređenih kilometara, ne treba rizikovati i treba ga uraditi i prije nego što mjerač kilometraže pređe pomenuti broj. Kada se krene na more, obično je najmanja relacija od oko 1.000 do 1.500 kilometara, tako da rizik treba ostaviti kod kuće. Ukoliko je pređeno više od 5.000 kilometara bez promjene ulja, svaki ozbiljniji menahičar će savjetovati da se prije puta izmijeni cjelokupna količina u motoru. Ne manje važna je i provjera pneumatika. Automehaničari dodaju da se svi rezervoari za tečnost u automobilu napune do oznake na posudama koje označavaju maksimum, ali ne i preko te mjere. Dakle, treba napuniti posudu za ulje u motoru i mjenjaču, sipati sredstva za hlađenje motora, ulje za hidraulične kočnice, tečnost u akumulatoru. - Preporučljivo je da se u vozilu u rezervi nađe i litar ulja, kao i litar destilovane vode. Ovo važi ne samo za put na more ili odmor, već za svaki dan. Nikad se ne zna kad će mjerač temperature i iz kog tačno razloga preći na crveno.
Nije nebitno kako će vozač rasporediti prtljag u gepeku automobila. Treba voditi računa o ravnoteži vozila prilikom stavljanja stvari za put, najteže stvari treba da se stave na dno prtljažnika, i to što bliže sredini vozila, a potom da se popunjava preostali prostor. Treba voditi računa kako se slažu koferi i ostale stvari, a u cilju što bržeg i lakšeg pristupa rezervnom točku, ako se on nalazi u prtljažniku.
DOZVOLA ZA UPRAVLJANJE TUĐIM AUTOMOBILOM PO INOSTRANSTVU
Izdavanje dozvole za upravljanje tuđim vozilom u inostranstvu zahtijeva prisustvo vlasnika, odnosno davaoca ovlašćenja i samog korisnika vozila koji prilaže svoj pasoš i potpisuje izjavu o preuzimanju obaveze korišćenja vozila. Saobraćajna dozvola vlasnika mora biti crnogorska osim u slučajevima diplomatskokonzularnih predstavništava, lizing kompanija i sl. koje u ovom slučaju izdaju posebno interno ovlašćenje za konkretno vozilo I imenom vozača koji upravlja ovim vozilom. ovlašćenje važi do isteka saobraćajne dozvole. Cijena ovlašćenja u svim poslovnicama Auto-moto saveza Crne Gore iznosi 25 Eura (u cijenu je uračunat PDV).
ZELENI KARTON
Zeleni karton u inostranstvu predstavlja isto što i polisa osiguranja kod nas. Posjedovanjem zelenog kartona obezbjeđujete osiguravajuću zaštitu za eventualne materijalne i nematerijalne štete koje možete pričiniti drugima (trećim licima) u saobraćajnoj nezgodi prilikom boravka u nekoj od zemalja članicama sistema zelenog kartona. Zeleni karton izdaje osiguravajuće društvo koje je izdalo obaveznu polisu osiguranja. Za dobijanje ovoga dokumenta potrebno je donijeti, u zavisnosti od osiguravajućeg društva saobraćajnu dozvolu, i obavezno polisu osiguranja. Od ove godine za zeleni karton treba izdvojiti 20eura, dok je do prošle godine trebalo 15 eura !
4
Jul 2011
LUKSUZ U DETALJIMA LS 600h L: LUKSUZ PRVE KLASE
Inženjeri Lexusa su ostvarili svoj cilj, stvorili su napredno i inteligentno vozilo koje je istovremeno nevjerovatno privlačno i emotivno... Udobnost zadnjeg produženog sjedišta
LS 600h L, naš model sa dužim međuosovinskim razmakom, omogućava mnogo prostora za noge putnicima na zadnjim sjedištima i velik broj funkcija za vrhunsku udobnost koje se mogu uporediti sa onim u privatnom mlaznjaku. Dva zadnja sjedišta savršeno su proporcionalna i imaju posebnu klimatizaciju. Na izbor je mnogo mogućnosti električnih prilagođavanja i nakon odabira najudobnijeg položaja, svaki putnik na zadnjem sjedištu može ga smjestiti u memoriju. Zadnji bočni vazdušni jastuci postavljeni su za dodatnu zaštitu. Za najveću moguću razinu udobnosti i luksuza, LS 600h L može biti opremljen paketom za opuštanje na zadnjem sjedištu. To uključuje nepokretnu zadnju središnju konzolu i sjedište za opuštanje koje se nalazi iza sjedišta suvozača. To se sjedište naginje do 45 stepeni i ima produžetak za noge. Kako bi se osiguralo dovoljno prostora za noge, sjedište suvozača se pomjera naprijed nakon izvlačenja produžetka za noge. Možete uživati i u opuštajućoj masaži, zahvaljujući osam vazdužnih džepića koji se pomiču u naslonu zadnjeg sjedišta. Oni pružaju Shiatsu masažu, akupresuru ramena i donjeg dijela leđa - a svime time upravlja se pomoću daljinskog upravljača.
upravljanjem na staklima zadnjih vrata osigurava dodatnu privatnost i udobnost. Putnici pozadi mogu pojedinačno
Lakirane drvene obloge
Vlasnici LS-a mogu odabrati neke od najfinijih drvenih obloga – jasen, orah, javor. Zbog zaštite okoline, svako je drvo koje se upotrebljava dovezeno sa vještačkih plantaža u Kanadi. Upotrebljava se mnogo slojeva laka za vrhunski sjaj i postizanje završne obrade koja pruža veliku otpronost na slučajne ogrebotine.
Ekran za zabavni sadržaj
Na zadnjim sjedištima može se stvoriti doživljaj kućnog bioskopa u kombinaciji sa sistemom ozvučenja Mark Levinson. Doživljaj se dočarava sa 9 ’’ LCD ekranom u boji na uvlačenje, postavjenog na plafon. Sistem prikazuje DVD sadržaje dok je LS u pokretu ili dok ste parkirani. Dodatni video priključak postavljen je u središnjoj konzoli pretinca za odlaganje, a omogućuje spajanje spoljašnjih video uređaja kao što su video-kamera i igrače konzole. Kao u avionu, možete staviti i slušalice ako želite gledati film, kako ne biste ometali ostale putnike u automobilu.
Sjenke sa električnim upravljanjem
Za još više udobnosti, posebno za vožnju ljeti, svi LS opremljeni su sa zadnjom sjenkom za stakla sa električnim upravljanjem. Ako se odabere napredni paket za zadnja sjedišta, sjenka sa električnim
Pametan sistem za ulazak u vozilo i pokretanje motora Više ne morate tražiti ključeve vašeg automobila. Stavite elektronski ključ u džep ili torbu i on će poslati informaciju LS-u da se približavate. Zatim samo dotaknite rukom ručku vozila i automobil će se automatski otključati. Nakon ulaska u automobil samo pritisnite tipku „ START „ i sve je spremno za vožnju. Možete odabrati i Lexusov ključ-karticu, ultra tanak elektronski ključ koji se može programirati tako da sačuva željene postavke za svakog vozača – kao što su položaj sjedišta i volan.
Armatura kožom
kontrolisati sjenke pomoću prekidača na središnjim naslonima za ruke.
Luksuzna sjedišta
Prednja sjedišta su opremljena električnim podešavanjem i funkcijama memorije predhodno podešenih položaja, pa nakon što pronađete idalan položaj za vožnju, možete ga memorisati. Prilagođavanje prednjih sjedišta uključuje mogućnost prilagođavanja fleksibilnosti središnjeg dijela naslona sjedišta i ojačanja u predjelu krsta koje se može namještati u 4 smjera (u dva smjera za suvozača). Na oba prednja sjedišta u standardnoj opremi ugrađen je sistem klimatizacije. Ventilatori i jastuci postavljeni u naslon sjedišta omogućuju dovod hladnog ili toplog vazduha po potrebi.
presvučena
Proizvodni program LS-a izlog je za talentovane svjetske majstore. Precizno, rukom obrađena koža, lijepo obrađeno drvo, lak visokog sjaja, besprijekorna boja – to je kvalitet koji prepoznaju sva čula. Pomicanjem luksuza za jedan korak unaprijed, LS 600h L modeli mogu biti opremljeni armaturnom pločom presvučenom kožom i gornjim stranicama vrata presvučenim kožom. Ono što se izdvoja kod ovog modela koji predstavlja najsnažniji hibridni pogon na svijetu jesu zapanjujuće performanse, s ogromnim rezervama snage, zapanjujuće linearno ubrzanje, i mali nivo emisije štetnih gasova. Ono što treba posebno naglasiti jeste pogon na sva četiri točka što ga čini izuzetno sigurnim automobilom za vožnju.
5
Jul 2011
LEGENDARNI AUTOMOBIL KOJEG SE TVORAC STIDIO
Donald Healey bio je toliko razočaran dizajnom prednjeg dijela Healeya 100, da ga je na prezentaciji okrenuo prema zidu...
76 GODINA TRKANJA U
ISTOM AUTOMOBILU! Tom Delaney u prvoj je trci nastupio 1930., a u zadnjoj 2006., vozeći Lea-Francis kojeg je kupio još u tinejdžerskim danima Kad je Tom Delaney 2004. u Silverstoneu doživio nesreću, gledaoci, a još više ostali učesnici zanijemili su od užasa. Delaney je ispao iz svog Lea-Francisa, koji se potom odbio od ograde, pregazivši nesretnog vozača. Kad je kasnije te večeri u bolnici Delaneyu saopšteno da je ozlijedio samo članak, odmah je uzeo telefon i nazvao svog mehaničara, raspitujući se može li automobil biti popravljen do sljedeće trke! Velika Britanija mogla je odahnuti, ni u dobi od 93 godine najstariji aktivni vozač trka na svijetu nije popuštao ritam. Delaney će ipak nakon kraće bolesti preminuti dvije godine kasnije, završivši tako fascinantnu priču o trkanju od 1930. sve do 2006. u istom automobilu, Lea-
Francisu kojim je Kaye Don osvojio prvu Tourist Trophy trku u irskom Ardsu 1928. Rođen u imućnoj obitelji automobilističkih entuzijasta (otac mu je još 1903. nastupio u zloglasnoj trci Paris-Madrid), Delaney je početkom tridesetih ostvario podosta trkačkih uspjeha, no trkanje će uvijek doživljavati kao hobi. Posao je bilo vođenje porodične fabrike, koja je u pet fabrika zapošljavala oko 2000 radnika, proizvodeći dijelove ugrađivane u nekoliko generacija britanskih aviona i automobila. Njegovim je odlaskom britanski automobilizam ostao uskraćen za jednu možda ne toliko široj javnosti poznatu, no istinski poštovanja vrijednu legendu.
Kažu da je ljepota u oku posmatrača, no ipak nam je teško razumjeti kako je Donald Healey nije uočio u prototipu novog, jeftinijeg modela Healey 100, kojim je planirao zamijeniti svoje već pomalo zastarale automobile. Ti raniji modeli, ako ćemo iskreno, nijesu baš uvijek bili oličenje sklada u dizajnu, no novi je sportski dvosjed bio naprosto prekrasan, savršenih proporcija od spuštajuće linije zadnjeg kraja do efektne prednje maske školjkastog oblika. E, upravo se ta maska nije sviđala Healeyju, čak toliko da je na premijernom izlaganju modela na sajmu u Earl’s Courtu 1952. nakon što je shvatio da ne može povući već najavljeni model s izložbe, kao i da nema vremena za redizajn, učinio je presedan i prednji dio automobila okrenuo prema zidu, kako bi što man-
je prolaznika vidjelo tu nakaradu. Vidio ju je međutim prvi čovjek novoosnovane korporacije BMC. Leonard Lord i saznavši kako je u prototipu motor iz Austinovog modela Atlantic, na licu mjesta predložio Donaldu Healeyju udruživanje snaga. Tako je nastao Austin-Healey, jedan od najpoznatijih sportskih automobila svih vremena, koji će čak dva desetljeća svijetom pronositi slavu britanske škole roadstera. Proizvedeno ih je preko sedamdeset hiljada, više nego pristojno za automobil kojeg je tvorac na predstavljanju pokušao sakriti od javnosti... Healey je ipak došao na svoje, pa je već u prvom većem redizajnu modela školjkasta prednja maska zamijenjena ovalnom, s kakvom nam je klasični Austin-Healey možda ne ljepši, no danas svakako poznatiji.
Jeste li znali... Fes je drugi najveći marokanski grad, odmah iza filmskom slavom ovjenčane Casablance. Njegova je najveća turistička znamenitost ogromna medina Fes el Bali, čiji začeci datiraju još iz osmog stoljeća nove ere, a nalazi se pod zaštitom UNESCO-a. Kao i ostale medine u arapskom svijetu, opasana je zidinama unutar kojih se prostire niz živopisnih i vrlo uskih uličica, kroz koje automobili ni fizički ne mogu proći. Ovaj način gradnje ima mnogo dodirnih točaka s našim starim primorskim gradićima, no u Fesu je sve mnogo veće: smatra se da više od sto i pedeset hiljada ljudi živi unutar zidina! Možete li zamisliti logističke probleme s kojima se suočava jedna takva, ogromna zajednica u kojoj ništa nije moguće transportovati motornim vozilima? Ne volite li automobile, Fes el Bali je pravo mjesto za vas, najveća urbana površina na svijetu na kojoj ih uopšte nema. No odete li onamo zacijelo ćete vrlo brzo shvatiti da za enormne gužve u svim urbanim središtima nijesu krivi automobili, nego ljudi. Ljudi koji ih drugdje voze, a u divovskoj marokanskoj medini idu pješke, stvarajući ništa manja saobraćajna zagušenja.
CESTA SMRTI Sjeverna cesta kroz pokrajinu Yungas spaja glavni grad Bolivije La Paz s provincijskim sjedištem Coroico, smještenim u prašumi, šezdesetak kilometara sjeverno od metropole. Ali kakvih šezdesetak kilometara! Cestu koju vijuga obroncima Anda tridesetih su godina izgradili paragvajski zatvorenici, a donedavno je bila glavna regionalna saobraćajnica. Po izlasku iz La Paza, jednog od gradova na najvećoj nadmorskoj visini na svijetu, put se lagano uspinje do prevoja La Cumbre, na 4650 metara visine, a onda počinje suludi spust do Coroica, koji je na 1200 metara iznad mora. Vijugava zmija ceste usječena je u planine, nadnoseći se nad provalije koje su na najblažim djelovima duboke oko šestotinjak metara, a većinom mnogo dublje. Njom voze kamioni, autobusi, automobili, zaprežna kola, motocikli i bicikli, u promjenjivim vremenskim uslovima kiše, magle, prašine, blata, odrona zemlje... Širina ceste je rijetko gdje veća od tri metra, tako da je mimoilaženje dva obična automobila napor, a dva kamiona gotovo nemoguća
misija. Ograda nema, a vozi se lijevom stranom ceste, kako bi vozači imali bolju kontrolu nad time gdje im je kraj ceste. Usprkos tome računa se da godišnje između dvjesta i trista ljudi pogine na Cesti smrti (‘El Camino de la Muerte’), premda je ta brojka zadnjih godina ipak smanjena, nakon izgradnje alternativne sabraćajnice. Na ovoj se cesti dogodila i najteža nesreća u istoriji Bolivije, kada je 1983. više od stotinu ljudi poginulo pri slijetanju autobusa u kanjon. Ova je cesta u nekoliko izbora proglašavana najopasnijom saobraćajnicom na svijetu (iako neki tvrde da južna cesta kroz pokrajinu Yungas, koja spaja La Paz s Chulumanijem, uopšte ne zaostaje za njom), što ju je učinilo turističkom atrakcijom. Glavninu posjetilaca, ali i sve veći postotak žrtava Ceste smrti, čine ljubitelji brdskog biciklizma iz čitavog svijeta.
6
Jul 2011
Preporuka je svakih 20.000 km ili jednom godišnje provjeriti stanje sistema vješanja, a amortizeri se obavezno mijenjaju u paru... Sklop vješanja točka na vozilu predstavlja skup različitih elemenata kojima je osnovni zadatak da prenesu silu trakcije točka na karoseriju, te osiguraju sigurno upravljanje vozilom uz maksimalnu moguću udobnost. Za ispravno funkcioniranje sklopa zadužen je niz elemenata koji su koegzistentni. Sigurnost vožnje uvelike zavisi o stanju vješanja, pa je nužno redovno pregledati i zamjenjivati istrošene djelove. Neuobičajeni zvuci (lupkanje) pri prelasku neravnina jedan su od sigurnih znakova oštećenja nekog dijela vješanja, isto kao i neravnomjerna istrošenost gume. Kada uočimo ovakve p o -
SAMO ISPRAVNI AMORTIZERI OSIGURAVAJU SIGURNU VOŽNJU
jave, obvezno moramo posjetiti servisera kako bi kvar uklonio, jer u protivnome će se šteta povećavati, kao i broj djelova koje treba zamijeniti. Kvalitetni djelovi s valjanim garancijama uz stručnu ugradnju omogućuju dugi vijek besprekorne eksploatacije cijelog sistema. Preporuka je svakih 20.000 km ili jednom godišnje provjeriti stanje cijelog vozila, pa tako i sistema vješanja. Ispravno vješanje znači sigurnu i udobnu vožnju uz najmanje troškove. Jedan od najpoznatijih djelova vješanja
svakako amortizer čije je uloga usporenje i zaustavljanje njihanja cijelog vozila tokom vožnje, te služi kao prigušnica oprugama. Neispravna funkcija amortizera dopusti će prekomjerno osciliranje cijelog vješanja s jako izraženim amplitudama. Usporenje i umanjenje amplituda potrebno je da bi se održala udobnost vožnje i povećala sigurnost. Amortizer bi kao sklop u posve funkcionalnom stanju trebao zaustaviti vozilo u tri njihanja: podizanje točka, spuštanje te još jedno podizanje do srednjeg položaja ili osnovnog položaja kada je vozilo u mirovanju. Sve drugo upozorava na neispravnost amortizera. Uloga je amortizera održavati stalni kontakt točka s podlogom jer u pro-
UVOZ, PRODAJA, UGRADNJA ZA CRNU GORU
tivnom se vozilo zanosi i izlijeće s ceste, bez obzira na kvalitet i stanje guma. Uočite li pretjerano ljuljanje vozila, zanošenje u zavojima, poskakivanje svijetala, nestabilnost pri udaru bočnog vjetra te neravnomjernu istrošenost guma, vrlo vjerovatno su amortizeri istrošeni, odnosno neispravni. Dodatna je opasnost istrošenih amortizera to što je produžen put kočenja i ranije se pojavi vodeni klin ili popularno zvan ‘aquaplaning’. Uočite li ulje na tijelu amortizera, to je sigurno znak da je potrebno zamijeniti amortizere i bez stručnog pregleda. Amortizeri imaju generalno dvogodišnju garanciju, s izuzetkom Monroe Reflex amortizera koji ima petogodišnju garanciju, ali treba znati da se garancija na sam proizvod ne odnosi i na elemente u okolini koji moraju biti ispravni jer u protivnome nisu ispunjeni preduslovi za dugotrajan rad. Amortizeri se uvijek mijenjaju u paru.
AUTO CENTAR POPOVIĆ Pljevaljska 16, Podgorica Tel: +382 20 660 269
7
Jul 2011
CRASH TEST
Namjerni sudari u svrhu ispitivanja, temelj za Euro-NCAP Crash-test, testovi sigurnosti automobila u sudaru, koje je Mercedes-Benz počeo 1948. modelom 170 S. Od 1997. su propisani standardom Euro NCAP (New Car Assessment Programme). Najvažnije je ispitivanje u frontalnom offset sudaru s nepokretnom deformabilnom preprekom i 40-postotnim prekrivanjem, pri 64 km/h (40 mph). Takvo ispitivanje simulira najčešće sudare u saobraćaju. ispituje se i bočni udarac, kada u nepokretan automobil udara
kruta konstrukcija brzinom 48 km/h (30 mph). Najzahtjevniji je bočni udar u stub, a u posljednje se vrijeme dosta vodi računa o sigurnosti pješaka. Vozila se biraju nasumce iz prodajne mreže, kako bi se spriječilo naštimavanje.
Jeste li znali... Šta je hibridni auto?
Samo ime nam otkriva da je u pitanju kombinacija motora sa unutrašnjim sagorevanjem i elktričnih baterija koje daju energiju elektromotorima.
Kako radi hibridni auto?
Ispod haube hibridnog automobila nalaze se dva motora i jedna baterija. Jedan motor je električni i on pruža drugom, benzinskom ili dizel motoru, dodatnu snagu pri čemu u velikoj mjeri smanjuje potrošnju goriva a samim tim i emitovanje štetnih izduvnih gasova. U zavisnosti od uslova vožnje auto pokreću ili elektro ili benzinski ili oba motora. Prelaz sa jednog na drugi izvor snage potpuno je automatizovana operacija koju kontroliše kompjuter ugrađen u auto. Prilikom vožnje kroz grad hibridni auto kreće se isključivo pomoću elektro motora pri čemu ne emituje izduvne gasove i omogućava putnicima potpuno tihu vožnju. U uslovima vožnje na otvorenom
putu benzinski motor stupa na scenu i pogoni točkove, ali takođe pokreće i generator koji po potrebi dopunjuje bateriju. Prilikom naglih ubrzanja, energija skladištena u bateriji šalje se do elektro-motora koji u tim uslovima radi zajedno sa benzinskim ili dizel motorom i na taj način poboljšava performanse auta dok istovremeno, i štedi gorivo i smanjuje emisiju izduvnih gasova. Prilikom smanjenja brzine ili kočenja, elektro motor postaje generator koji transformiše kinetičku energiju u električnu i na taj način dopunjuje bateriju automobila. Ukoliko se baterija približi kompletnom pražnjenju, motor sa unutrašnjim sagorijevanjem se automatski uključuje i ponovo puni bateriju.
U Budvi posluje taksi udruženje koje u svom voznom parku ima 15 Toyoti Prius.
8
Jul 2011
BEZBJEDNOST SAOBRAĆAJA
KRUŽNI TOK
Nailazak na put sa pravom prvensva prolaza
K
ružni tok saobraćaja je raskrsnica u kojoj se saobraćaj odvija kružno u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu. Kružni tok je označen vertikalnom saobraćajnom signalizacijom tj. saobraćajnim znakom izričite naredbe - znakom obaveze: “kružni tok saobraćaja”, a može imati jednu ili više saobraćajnih traka. Površina koja se nalazi u sredini kružnog toka se zove rondo ili rondela. Kružni tokovi se grade u cilju povećanja sigurnosti saobraćaja, da bi se smanjio broj kolizionih tačaka kod sukobljavanja saobraćajnih tokova u raskršću, te je kod istih smanjen rizik od sudara vozila i povećana je protočnost saobraćaja. Na ulazu u kružni tok uz navedeni saobraćajni znak obično se postavlja i saobraćajni znak “nailazak na cestu sa prvenstvom prolaza”. Vozila koja ulaze u kružni tok saobraćaja moraju ustupiti prednost vozilima koja su već u kružnom toku: pravovremeno smanjiti brzinu kretanja, po potrebi zaustaviti se i fazu uključivanja izvesti bez izazivanja opasnosti ili smetnji drugim vozilima. Prilikom uključivanja vozila u kružni tok vozač nema obavezu uključivanja pokazivača pravca obzirom da je smjer vožnje jasan. U kružnom toku, izuzetno, saobraćaj može biti regulisan bez saobraćajnog znaka “nailazak na cestu sa prvenstvom prolaza”, npr. sa svjetlosnom signalizacijom (semaforima) ili drugim saobraćajnim znakovima, te se u tim slučajevima primjenjuju opšta pravila prvenstva prolaza, a u skladu sa postavljenom signalizacijom. Kada se približavate raskrsnici sa kružnim tokom saobraćaja neophodno je da: • pravovremeno uočite znakove za vođenje saobraćaja
ispred kružnog toka (znak „raskrsnica“); • planirate svoju vožnju i donesete odluku o kretanju ka vašem odredištu (na kojem dijelu kružnog toka ćete se isključiti) • izaberete odgovarajuću saobraćajnu traku, a po potrebi prestrojite se pravovremeno i sigurno (provjerite ostali saobraćaj putem vozačkih ogledala “mrtvog ugla“, dajte pokazivač pravca), • prilagoditi brzinu kretanja, te ustupiti prvenstvo prolaza vozilima koja se kreću kružnim tokom (ako u raskrsnici ne vrijedi desno pravilo ili pak saobraćajnom signalizacijom nije na drugi način regulisan saobraćaj). Kod kružnih tokova sa više saobraćajnih traka i zavisno od odredišta u koje želite stići potrebno je da izaberete pravilnu putanju kretanja. Ako postoje horizontalna i vertikalna signalizacija u kružnom toku nephodno je istu slijediti i uvažavati. Brzinu kretanja vozila prilagoditi građevinsko-tehničkim elementima raskrsnice i saobraćaja drugih vozila. Izbjegavati nepotrebna ubrzavanja i preticanja. Kod promjene saobraćajne trake potrebno je pravovremeno dati pokazivač pravca. Ako je drugi vozač u fazi prestrojavanja, prilagodite brzinu i olakšajte mu promjenu saobraćajne trake. Kod isključivanja vozila iz kružnog toka saobraćaja je neophodno da pažljivo pratite uslove saobraćaja oko vašeg vozila,
pravovremeno uključite d e s n i pokazivač smjera kretanja, te obratite pažnju na opasnost od preplitanja smjerova vožnje. Ako se pak isključujete iz lijeve saobraćajne trake trebate biti posebno pažljivi na vozila u desnoj saobraćajnojj traci jer ista mogu nastaviti vožnju u kružnom toku. Dato prestrojavanje izvesti samo ako ste sigurni da vozila iz desne saobraćajne trake skreću desno. Ako gustoća saobraćaja n e dozvoljava predmetno isključenje, ne isključujte se na silu, provezite još jedan krug i obavite radnju sigurno u sledećem pokušaju.
P.S.C. KNEŽEVIĆ OVLAŠĆENI SERVIS PEUGEOT VOZILA ZA CRNU GORU
Tel. 020/603-051, 020/603-052, Fax. 020/603-053 Vlasnik: Željko Knežević mob.tel. 069/012-239. Mojanovići bb
9
Jul 2011
FRANJO KUNČER
Imali smo čast da nam Franjo Kunčer bez dileme, u prvom broju novina AUTO koje su izašle prije tri godine izađe u susret pričom o sebi podržavajući ideju da novine AUTO budu prepoznate kao medij čiji je glavni cilj da se na kvalitetan način afirmiše automobilska branša i automobilizam uopšte u Crnoj Gori. Mi ovaj tekst ponovo objavljujemo na radost čitalaca, koji će čovjeka koji je u svojoj skoro 4 decenije dugoj sportskoj karijeri nizao sve same pobjede i uspjehe, predstaviti sa druge strane njegovog života, to jest gdje je Franjo kad nije na trkama, čime se bavi, kakva su mu interesovanja.
F
ranjov običan dan počinje u servisu u kome se prvo pročita dnevna štampa. Posjeduje malu radionicu u kojoj osim što sprema svoj trkački automobil, vrši reglažu i opravku donjeg postrojenja na svim automobilima. Kako sam kaže, ima prirodnog dara za taj posao, naravno i naslijeđen od oca. Još od momenta kada se automobil za popravku pojavi na ulazu u servis, on već vidi njegove nedostatke, kriv točak, loš nagib itd. Vrlo moderni i savremeni aparati su tu da samo potvrde njegove prvobitne sumnje. Voli da mu je servis besprekorno čist i uredan, kao i automobili koje vozi po gradu a i na trkama. Jedina mana servisa je što nije njegov već unajmljen od firme u kojoj je Franjo proveo skoro cijeli svoj radni vijek . Po završetku posla, prije ručka najčešće se sastane sa svojim prijateljima u jednom od dva lokala koje uglavnom najčešće obilazi. Popodne je vrijeme odvojeno za porodicu. Franjo je oženjen, ima dvoje djece. Porodica mu je na prvom
mjestu kako kaže. Pored posla i porodice, Franjo ima svoj krug prijatelja sa kojima se druži. To su ljudi različitih profila i zanimanja. U tom društvu poslednja tema o kojoj se priča su trke. Obično se polemiše o najvažnijim događajima kako u Crnoj Gori tako i šire. Često se iz priče pređe na pjesmu, što je još jedna njegova dobra osobina. Odlično pjeva i voli da pjeva sa svojim prijateljima. Takođe jedna od njegovih karakteristika jesu putovanja. Vrlo često se desi da je danas u Podgorici, popodne u Banja Luci, a uveče u Opatiji. Stalno na točkovima i uvijek spreman za pokret i avanturu, kako on tako i njegovi najbliži. Po svim bivšim republikama stare Jugoslavije a i na svim meridijanima ima prijatelje, koje često posjećuje, a i oni njega. To su stara prijateljstva započeta davno, ali se sa svakim novim susretom nastavljaju gdje su stala. Jedan od njegovih hobija je motor. Oduvijek ga je
imao pa i dan danas. Održava mu kondiciju a i lakše funkcioniše u ovim saobraćajnim gužvama. Vrlo često sa suprugom Sekom napravi “ đir“ po Crnoj Gori a i dalje. Zna često uhvatiti krug oko Durmitora a istog dana se spustiti do Bokokotorskog zaliva. Motor mu omogućava da istraži neistraženo u Crnoj Gori, što je vrlo rijetko, pa i van granica. Kao što i sami možete zaključiti, Franja u zrelim godinama karakteriše mladalački duh, avantura i stalna želja za nekim novim saznanjima.
10
Jul 2011
MINIOBILAZNICA II faza
J
edno od najaktuelnijih saobraćajnih pitanja u Podgorici u poslednjih nekoliko godina je bila izgradnja zaobilaznice. Kompletna mini-obilaznica dugačka je sedam kilometara, a njena ukupna vrijednost bez projektne dokumentacije bila je više od 28 miliona eura. Velika sredstva koja su bila potrebna za ovu investiciju su bila vjerovatno prepreka za izgradnju obilaznice, za koju je ideja postojala odavno.
Evo kako je, sada daleke 1990 godine književnik Svetozar Piletić u svojoj knjizi “Saga o Podgorici” predlažio hitno izmiještanje magistrale iz centra glavnog grada Crne Gore. Kad je prije petnaestak godina nastajao Dom JNA, piše on, paralelno sa njim pravljen je i napravljen most na Ribnici, nešto uzvodnije od bivšeg Knjeginjinog mosta, a naporedo sa tim prokrečena je kroz Staru varoš izlazna cesta ulicom Bratstva - Jedinstva. Tako je ulica Marka Miljanova dobila svoj direktni produžetak, a grad najkraću saobraćajnicu od sjevera ka jugu. Nazvano je to “Magistralom”, iako je i to bila samo jedna predratna ulica, ne čak ni proširena, samo sa presvučenom asfaltnom trakom i tek u posljednje dvije - tri godine sa dva - tri semafora koliko toliko osmišljena, zaštićena. Uz samu Magistralu ili u njenoj neposrednoj blizini našle su se četiri osnovne škole, Dom JNA, bioskop, Radio i televizija, Tržnica, mnoge stambene zgrade, koje od nesnosne buke podrhtavaju, čiji stanovnici žive u stalnom strahu i opasnosti. Znači, veoma je veliki broj stanovnika grada
koje “Magistrala” ugrožava. Pokazalo se da je od početka koncepcija bila pogrešna. Ne može “Magistrala” kroz srce grada! Danas u našoj Jugoslaviji, piše on, nema ni jednog republičkog centra koji nema “zaobilaznicu” - cestu oko grada. Zaobilaznicu imaju skoro sva mjesta od Beograda ka moru kao i mnogi drugi gradovi koji su dobili moderne savremene puteve. Samo je Titograd ostao raspolućen neprijatnim putem kojem nije mjesto tuda. Po urbanističkom planu i saobraćajnoj studiji, kažu, ona se izmješta. Sve to traži velika sredstva koja najvjerovatnije nemamo. Plan, pa i sabraćajna studija svakih pet godina idu na reviziju, a i ovim rješenjima je prošlo pet godina. Mogu li se naći nova, pogodnija, jeftinija rješenja? Mogu li se naći međurješenja, pita se ovaj hroničar Podgorice na kraju.
2011 Podgorica je dobila saobraćajnicu koja je postala glavna arterija tranzitne i gradske komunikacije, saobraćajnicu koja je još samo jedna karika u nizu koja Podgoricu približava modernim evropskim gradovima.
11
Jul 2011
OTKRIJ SVOJU
BUDUĆNOST Zanatsko-preduzetnička komore Crne Gore
G
lavni ciljevi Zanatskopreduzetničke komore Crne Gore koja je osnovana prije četiri godine bili su edukacija, informisanje i povezivanje zanatlija i efikasno rješavanje problema u toj branši koje je trebalo da doprinese poboljšanju uslova poslovanja zanatskih preduzeća u Crnoj Gori. Zanatsko-preduzetničku komore Crne Gore kao neprofitabilnu nevladinu organizaciju. je osnovalo 10 zanatskopreduzetničkih udruženja u partnerstvu sa njemačkom Zanatskom komorom Koblenz, a pod pokroviteljstvom njemačke Savezne Vlade. Kada je komora osnovana prije četiri godine, tadašnji Ministar za ekonomski razvoj u crnogorskoj Vladi Branimir Gvozdenović kazao je da se reformski koncept Crne Gore oslanja i na intenzivan razvoj preduzetništva u širem smislu, a u grupi malih i mikro preduzeća zanatska djelatnost može naći svoje mjesto. Gvozdenović je tada kazao da Zanatska komora treba da pomogne preduzetnicima da se povezuju i prate dostignuća u branši i da svoje interese organizovano i na kvalitetan način prezentiraju. U protekle četiri godine Zanatskopreduzetnička komora Crne Gore činila mnogo napora da se glavni ciljevi ostvare. Uspjeli su i više od toga. U proteklom periodu Zanatskopreduzetnička komore Crne Gore je obučila više od 50 vlasnika preduzeća u oblasti obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti, pomogla osnivanju
deset novih preduzeća u toj oblasti, organizovala više sajamskih izložbi, razmjenu praktikanata u regionu i usavršila auto-mehatroničare i formirala Sektor za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost. Nedavno su predstavnici Vlade Njemačke ocijenili da je Crna Gora preuzela od Bugarske vodeću ulogu u razvoju zanatstva u Jugoistočnoj Evropi, nakon obilaska rezultata koje je postigla crnogorska Zanatsko-preduzetnička komora (ZPK). Wolfgang Durig nezavisni procjenitelj BMZa (Njemačko Savezno ministarstva za privrednu saradnju i razvoj) čestitao je rukovodstvu Komore na jasnoj viziji, upornosti i prepoznatljivim rezultatima. Vojislav Delić, predsjednik Zanatskopreduzetničke komore Crne Gore,
kazao je da je krovna organizacija srednjestaleške privrede sa svojih 15 strukovnih udruženja dobro sagledala i prepoznala šanse nepolitičkog i strukovnog udruživanja i realizovala niz aktivnosti koje su dovele do poboljšanog dijaloga sa politikom, zakona o zanatstvu, javnih ovlašćenja za privredu i mogućnosti podizanja kvaliteta zanatstva, razvoja preduzetništva, zaštite potrošača i prosperiteta društva u cjelini. “Državne institucije koje se bave privrednom politikom u Crnoj Gori i dalje ne pokazuju da razumiju značaj zanatstva iako im i statistika govori da im srednji stalež grca u problemima”, kaže izvršni direktor Zanatsko-preduzetničke komore Crne Gore Boris Marđonović. “Ministarstvo ekonomije ne odustaje od namjere da na osnovu spiska registrovanih zanatskih udruženja, koji je dobilo od Ministarstva unutrašnjih poslova i javne uprave, a među njima „vjerovatno igrom slučaja“ nema nijednog nacionalnog zanatskog udruženja koje je osnovalo Zanatsko-preduzetničku komoru, formira novu zakonsku Zanatsku komoru bez traženja dokaza o branšnoj reprezentativnosti ovih organizacija”, kazao je Marđonović. “Osim toga što nije preciziran način osnivanja Komore i ko treba da budu osnivači problem je u prepoznavanju zanata od strane lokalnih sekretarijata za poslove privrede, jer je tim ljudima
stavljeno na teret da odlučuju o nečemu bez jasnih instrumenata kao što je spisak zanatskih zanimanja i dokaz o kvalifikaciji. Niko nas nije htio slušati kada smo govorili da je problem zanatstva u Crnoj Gori to što auto smije da popravlja i onaj ko je, primjera radi, školovan za poslastičara, jer ni jedan ni drugi ne moraju da podnose nikakav dokaz o kvalifikaciji. Kao da nikoga nije briga to što i dalje čitamo o slučajevima, smrtno stradalih u saobraćajnim nesrećama, ne znajući procente uzroka zbog neispravnosti vozila, a kamoli to što priučeni majstori dampinguju cijene na konto poreza i ugrožavaju ljude koji se profesionalno bave zanatom”, kazao je on. Evropski model saradnje privrede i školstva Peto jubilarno takmičenje u znanju i vještinama iz automehatronike za učenike stručnih škola Munjevite promjene u zanatstvu i tehnici postavljaju pred preduzećima i zaposlenima visoke zahtjeve. U svakodnevnom radu u radionici više se ne može odvojiti automehanika od autoelektronike. Gotovo sve funkcije u novim automobilima kontrolišu se elektronskim putem. Otuda visoki zahtjevi za dijagnostikom vozila. U Crnoj Gori su na inicijativu Udruženja zanatlija motornih vozila Crne Gore spojene stručne kvalifikacije iz mehanike i elektronike. Tako je nastalo zanimanje automehatroničar, koje je zamijenilo ranija zanimanja automeaničar i autoelektričar. Ove godine je održano peto jubilarno takmičenje u ovom novom zanimanju koje objedinjuje mehaniku, elektroniku, hidrauliku i pneumatiku, učestvovao je 31 učenik iz pet gradova Crne Gore. Na testu su posebno akcentirana pitanja iz sigurnosti na radu, komunikaciji sa klijentima i praktične probe. Takmičenje je dio šireg konteksta saradnje privrede i školstva, koji zanatske organizacije u Crnoj Gori promovišu od 2007. godine, kao evropski ključ za rješavanje problema stručnog kadra, nezaposlenosti i mladalačke delikvencije.
12 KALENDAR MJESECA
Jul 2011
13
Jul 2011
Mreža d.o.o. Partner Theo Forch GmbH & Co.KG O nama Njemački koncern Förch osnovan 1963 godine, prisutan je u više od 50 zemlje u svijetu, bavi se snabdijevanjem kupaca sa više od 50000 artikala. Kvalitet Förch-proizvoda, pouzdan i brzi sistem isporuke robe, individualno rješavanje problema svakog kupca te fleksibilnost i stručnost naših saradnika su osobine kojima se naša firma ponosi. Opsluživanje kupaca je putem klasične direktne prodaje preko komercijalista u prodajnim područjima automobilske branše, građevinske branše, industrije i proizvodnje. Förch -ovi komercijalisti dolaze kod kupca, štedeći njihovo vrijeme. Rade to redovno - nedjeljno, jednom u dvije nedjelje ili po dogovoru - onako kako kupcu
najviše odgovara. Ali i u slučajevima u kojima kupcu između dvije posjete hitno zatreba neki naš artikal, ne treba čekati - samo nazove svog komercijalistu, pošalje mu faks ili e-mail i potrebna roba odmah se naručuje te je uskoro njegova. Trudimo se da našem kupcu komercijalista uvijek bude “pri ruci”. Komercijalisti svake od branši djeluju na području cijele teritorije Crne Gore i u direktnom kontaktu s kupcima djelatnosti kojom se bave uspostavljaju kvalitetan odnos, pružajući im, uz tražene artikle najvišeg kvaliteta, potpunu uslugu koja se sastoji od tehničke podrške pri odabiru proizvoda, brze isporuke,te njihovog učestalog obilaska.
Förch Internacional Na zvaničnom sajtu www.foerch.com možete vidjeti da je Förch putem svojih firmi i partnerskih firmi zastupljen u velikom broju zemalja u svijetu. U Crnoj Gori Förch je prisutan od 01.10.2007 godine.
Asortiman Naš široki asortiman je optimalno usmjeren na zahtjeve i potrebe auto branše, građevinske branše, industrije i proizvodnje. a sastoji se od velikog broja artikala svrstanih u grupe kao što sun pr. U auto branši: Auto Elektrika (Auto sijalice, kontakt sprej i sl.), Motor (Odvijači odmašćivači, aditivi najnovije generacije, sredstva za podmazivanje I dihtovanje, crijeva za gorivo…) , Lijepljenje vjetrobranskih stakala (Lijepak za š.š. , lijepak za retrovizore…) , Karoserija (razni lakovi za karoseriju i felne….) Izduvni sistemi (pasta za auspuh…) Klima (Sprejovi za dezinfekciju i čišćenje auto klime) Njega i održavanje vozila (Sredstvo za čišćenje unutrašnjosti vozila , kokpit sprejovi, tečnosti za šofer šajbnu…. ), Kargo (tahograf trake, poliamidna crijeva, brze spojke,
Navojni spojni elementi za kočione instalacije sa prstenom za zaptivanje, Visoko fleksibilni produžeci za ventil, ….), Kompletna vijčana roba, Zaštita na radu .. .. Ovo su samo neke grupe artikala iz velikog asortimana sa kojim firma raspolaže.
Mreža d.o.o.
Partner Theo Förch GmbH & Co. KG Ul. Piperska 24 20000 Podgorica, Tel. +382 20 272-953 Fax +382 20 272-915 e-mail foerch@t-com.me www.foerch.com
Važno je napomenuti sledeće. Sva Förch roba koja se prodaje na Crnogorskom tržištu uvozi se iz Njemačke i identična je robi koja se prodaje u Evropskoj Uniji, zbog čega kupci dobijaju artikle najvišeg kvaliteta. Za četiri godine rada naša najveća prednost je top kvalitet sa cijenama koje su veoma pristupačne. Trenutno u Crnoj Gori imamo oko 1300 aktivnih kupaca što je garancija da smo na dobrom putu da na ovom tržištu postanemo jedan o
glavnih snabdjevača profesionalaca sa potrošnim materijalima. Detaljnije informacije pogledajte na sajtu www.foerch. com Ukoliko ste zainteresovani za našu ponudu zakažite nam termin, mi ćemo doći kako bi Vam detaljnije predstavili ono što nudimo.
Konkurencija ZDRAVA KONKURENCIJA Od 2004. do uvođenja zaštitne carine (antidumping), potražnja za vijčanom robom u Evropskoj uniji je rasla po stopi od 8,8 posto, odnosno po stopi višoj od privrednog rasta u tom razdoblju. Uvoz kineskih vijaka u zemlje EU u tom je vremenu rastao po godišnjoj stopi od 30 posto, i to ponajprije zahvaljujući dampinškim cijenama. Istovremeno, uvoz vijčane robe iz drugih evropskih zemalja rastao je po prosječnoj stopi od jedva 5,7 posto. Kineska vijčana roba je prije uvođenja zaštitne carine (antidumping) na tržištu EU imala udio od čak 27,9 posto. Cijena kineskih vijaka iznosila je 939,61 euro po toni, a nova cijena iznosi će i do 1862,74 eura po toni. To znači da se prodavcima vijčane robe odnosno fi rmama iz Evrope koje se bave prodajom ovakve vrste robe na tržištima van EU poslije uvođenja zaštitne carine ne isplati uvoziti vijčanu robu proizvedenu EU, zato što je skuplja, odnosno manja je zarada. To je normalno i nije ništa novo. Problem se javlja u nelojalnoj konkurenciji.
Šta je nelojalna konkurencija? Nelojalna konkurencija, u smislu Zakona o unutrašnjoj trgovini su radnje trgovca kojima se protivno dobrim poslovnim običajima nanosi ili može nanijeti šteta drugom trgovcu ili kupcu. Nelojalnom konkurencijom smatra se između ostalog naročito: Prodaja robe sa oznakama ili podacima koji stvaraju ili mogu dovesti kupca u zabludu u pogledu porijekla, načina proizvodnje, količine, kvaliteta ili drugih svojstava robe; Prikrivanje mana robe ili dovođenje
kupca u zabludu na dugi način; Zamislite da vam neko prodaje vijčanu robu koja se ugrađuje na primjer, na branicima saobraćajnica, gdje postoji propis o kvalitetu vijaka koji se tom prilikom koriste. Ispriča vam priču da je fi rma iz EU koja ima svoju fi rmu na Balkanu, da će vam zbog početka saradnje i količina koje koristite odmah dati popust da će vas redovno obilaziti i snabdijevati. Uz to dobijete upaljač a možda, ako imate sreće i hemijsku olovku. I? Možda ti vijci i nijesu loši, možda nijesu ništa lošiji od onih koje njihova matična fi rma prodaje u EU. Možda su i bolji. Možda. Ali je sigurno da često nijesu isti kao oni koji se prodaju u EU. Nabavljeni su mnogo jeftinije, I to u Kini. Zamislite. Daju vam dobar popust u odnosu na cijenu koju su vam nakada nudili prodajući artikal koji se prodaje u EU, a zarađuju mnogo više nego da su je nabavili od matične fi rme koja sada taj artikal nabavlja u EU, opet zbog cijene. Još uz to kažu da je to isto. Tako se njegovo veličanstvo kupac dovodi u zabludu, a to je već nelojalna konkurencija. Politika fi rme Förch je da se distribucija robe za cijelu Evropu vrši samo sa jednog mjesta a to je sjedište fi rme koje se nalazi u Njemačkom gradu Neuenstadt-u. Sva Förch roba koja se prodaje na Crnogorskom tržištu uvozi se iz Njemačke i identična je robi koja se prodaje u Evropskoj Uniji, zbog čega kupci dobijaju artikle najvišeg kvaliteta. Zdrava konkurencija, rivalitet, želja za prestižem, na svim kontinentima, dobrodošla je u svim ljudskim djelatnostima i svim društvenim poredcima, i znak je razvitka, napretka, i boljeg života. Mi ćemo se i dalje truditi da učvrstimo povjerenje koje smo za ove dvije godine stekli kod vas poštovani kupci, nudeći vam robu i uslugu najvišeg kvaliteta, i dajući doprinos samo zdravoj konkurenciji.
14
Jul 2011
MOTORI
Tha Heist Perolaki bobber TOMOS TWISTER 50 Ljepotan mekih linija i elegantnog izgleda, koji ima stilski sofisticiranu kontrolnu tablu. Ona je sakrivena u zavjetrini maske retro oblika sa središnjim svjetlom i diskretno postavljenim pokazivačima pravca za sigurniju vožnju u gradskom saobraćaju. Kao kulminacija tu su veći točkovi za bolju stabilnost i lakše rukovanje.
Boje: crvena, sjajno crna, grafitno siva, bijela kost Tehničke specifikacije: Četvorotaktni generator Vazdušno hlađenje Prednja kočnica - disk 226 mm Zadnja kočnica: bubanj 130 mm Start: električni/nožni Maksimalna brzina: 45 km/h Prednji pneumatik: 90/80 - 16 “ Zadnji pneumatik: 90/80 - 16 “ Zapremina rezervoara goriva: 4.8 L
Tha Heist je djelo američkog proizvođača motocikala PIT Motors Ltd iz Clevelanda. Ovaj zanimljivi bobber pokreće agregat 250 ccm a težak je tek 120 kg.
Dok azijski (a naročito kineski) proizvođači customa klase 125 i 250 ccm obično ne prezaju od kopiranja (velikih) cruisera opteretivši ga suvišnim detaljima i dodatnom opremom, ovaj “ogoljeni” motocikl pogađa u samu srž bobber filozofije. Jednocilindarski, vazdušno hlađeni agregat (Lifan – Kina) zapremine je 250 ccm i snage od 18 KS. Prednja guma je dimenzija 90/90-21, a zadnja 140/7018. Paljenje je moguće preko elektrostartera ili kurble. Međuosovinski razmak motocikla je 1515 mm, a maksimalna brzina 113 km/h. Cijena “Tha Heista” bila bi dosta zanimljiva i za naše prilike – u SAD-u iznosi 3200$.
15
Jul 2011
KAMIONI
MAN Nutzfahrzeuge je predstavio studiju kamiona pod nazivom MAN Concept S. Riječ je o radikalnom pomaku u proizvodnji kamiona, vozilu koje će kad stane na cestu biti preteča kamiona budućnosti.
MAN je premijerno pokazao progresivnu dizajn studiju
N
ovi MAN-ov koncept kamiona donosi mnogo novina, kako u tehničkom dijelu tako i u dizajnu. Između ostalog MAN Concept S će trošiti i 25 posto manje CO2, zahvaljujući sofisticiranoj aerodinamici. MAN Concept S nadalje donosi radikalan odmak od uobičajenog dizajna kamiona što, kada su u pitanju privredna vozila možda i nije presudna komponenta, no svakako doprinosi kompletnom utisku. Novi će MAN trošiti i mnogo manje
goriva, ističu iz kompanije. Prema izjavi konstruktora iz MAN-ovog razvojnog odjela kod novog kamiona moguće je u kratkom vremenu postići drastično smanjenje potrošnje dizel goriva. Aerodinamični oblik MAN koncepta
dotjeran je u vazdušnom tunelu kako bi se postigao značajno nizak otpor vazduha. Uz odgovarajuće promjene u obliku priključnih vozila trošiti će do 25 posto manje goriva nego uporedivi, konvencionalni 40-tonski tegljač.
drazumijeva ispunjenje zahtjeva kupaca i povjerenje koje nam je ukazano dugi niz godina. U našem prodajnom asortimanu, koji broji preko 10.000 artikala,mogu se naći samo originalni rezervni djelovi renomiranih evropskih proizvodjaca kao sto su: Hella, Mann-Hummel, Febi, Iskra, Wabco, Sachs,Victor Reinz,Ruen, Delco-Remy, i mnogi drugi. Povjerenje nam je ukazalo oko 1000 zadovoljnih kupaca, a cilj naše firme je da i ubuduće povećava nivo kvaliteta roba i usluga kao i širenje prodajne mreže. Postignute ciljeve smo ostvarili zahvaljujući velikoj posvećenosti ,ažurnosti i organizovanosti našeg tima zaposlenih koji čine osnovu poslovnog uspjeha.
Kod nas je moguće naći sve na jednom mjestu . Za svu robu iz prodajnog asortimana dajemo garanciju na kvalitet. Kao uvoznik i distributer nudimo najpovoljnije cijene proizvoda uz mogućnost davanja i količinskog rabata. Iz prodajnog programa izdvajamo sljedeće: Farovi, pokazivači pravca, Stop Lampe, Gabaritna svijetla, Rotacione lampe,Sijalice, Osiguraci, Alternatori, alnaseri, regleri, kablovi, akumulatori Auto-kozmetika,Filteri:Ulja, Vazduha, Klime. Djelovi motora,Kvačilo,Setovi, kvačila, Lamela, Korpa Druk ležaj, Cilindar mjenjača, Ležaj kardana, Kočioni system, Upravljački system, Spone, Amortizeri,
S konceptom S, MAN daje doprinos aktualnoj raspravi o zakonskim ograničenjima dužine kamionskih kompozicija koja se primjenjuju u evropskom putničkom saobraćaju. S ciljem ostvarenja veće efikasnosti koju omogućuje Concept S, tegljači s prikolicama moraju biti duži kako bi se korisna nosivost povećala bez potrebe za povećanjem osovinskog opterećenja. Zbog većih dužina kamionskih kompozicija putnu infrastrukturu neće biti potrebno mijenjati.
Predstavljamo uspješne:
Sincommerce
Firma ‘Sincommerce’ je osnovana 1996. godine i jedna je od najvećih uvoznika i distributera rezervnih djelova za privredna vozila na teritoriji Crne Gore,što predstavlja i njenu osnovnu djelatnost. Sjedište firme je u ulici 4. jul broj 1, u Podgorici gdje se nalaze kancelarije i sektor prodaje. Posjedujemo dva skladišna prostora, koja se nalaze na različitim lokacijama što omogućava efikasno i brzo preuzimanje i isporuku robe. Poslovna politika firme je usluga i kvalitet što po-
Vazdušni jastuci, Ulja i maziva Stojimo Vam na raspolaganju za sve vaše narudžbe koje nam možete proslijediti putem lager lista na email: prodaja@sincommerce.me
Sincommerce d.o.o. Prodaja auto djelova i opreme za teretna vozila. Tel: +382 20 634 951 +382 20 634 951 Fax: +382 20 621 893 E-mail: info@sincommerce.me
16
Jul 2011
INTERVJU
ABS
TV emisija o automobilizmu
Bili smo na sajmu milionera u Moskvi gdje smo imalu priliku da vidimo i automobil čija je cijena ni manje ni više nego 1,5 miliona eura, koji postiže 412 km na sat. 1. Kada ste došli na ideju da napravite ovakvu emisiju šta Vam je bio cilj? Dugogodišnji rad na TVCG kao novinari reporteri i iskustvo koje smo stekli u radu na raznim emisijama nas je navela da razmišljamo šta bi smo mogli promijeniti i koja je to emisija koja fali a koja bi bila dinamičnija a samim tim i interesantna gledaocima. Realizacije ideje nastala je u Maju 2007 god kada je i emisija pocela da se emituje... Prezentirali smo Preko
100 vrsta raznih luksuznih modela automobila takodje oko 50 vrsta oldtajmera i 40 vrsta exluzivnih jahti... 2. Da li ste uspjeli u tome? Mislim da smo emisijom, ABS, čija je prvenstveno svrha , pored prezentacije novijih modela automobila i jahti , bezbjednost
Danijel Čelecki
saobraćaja ,uspjeli da na neki način utičemo na promjenu svijesti samih vozača na bolje, pa čak i samog zakona u saobraćaju .
Drazen Milić
3. S obzirom da Vaša emisija u naslovu ima riječ bezbjednost, koliko ovakve emisije mogu doprinijeti samoj bezbjednosti učesnika u saobraćaju, pretpostavljajući da Vam je to cilj. Tu smo da svojom emisijom ukažemo na neke nepravilnosti u saobraćaju, da sugerišemo da kritikujemo i naravno da damo akcenat na ono sta jedan kupac treba da obrati prilikom kupo-
vine svog omiljenog modela... 4. U emisijama često posjećujete auto servise, šta mislite na kojem je nivou usluga koju nude. Crnogorci su pravi tradicionalisti. Dobro su obučeni za popravku starijih modela automobila. Italijani su nam najsličniji kada je u pitanju održavanje(neodržavanje) automobila. 5. Koji automobil vozite? Preferiram zdrav život i vozim biciklo. 6. Često posjećujete sajmove automobila i nautike, koji bi izdvojili i zbog čega? Od svih sajmova automobila koje smo posjetili najviše nam se dopao sajam u Ženevi i sajam nautike u Đenovi koji je najveći sajam nautike. Bili smo i na sajmu milionera u Moskvi gdje smo imalu priliku da vidimo automobil čija je cijena ni manje ni više nego 1,5 miliona eura, a koji postiže 412 km na sat.
LOGISIKA, TRANSOPORT, PRODAJA VOZILA, AUTO DJELOVI
Mi smo svakodnevno za Vas na putu iz Minhena: za Srbiju, Crnu Goru, Hrvatsku, Sloveniju, BiH te Makedoniju
Tel. 0049/89/228-434-17, Fax. 0049/89/228-434-19 email: zeljkomontenegrosped@gmx.de, www.montenegrosped.de
JUBILEJ: 50 GODINA RENALTA 4
RENAULT Zvali su ga “mali div”. Za mnoge je velik poput planine i prevozno sredstvo koje im je promijenilo život na bolje. Radi se o Renaultu 4, popularnoj “četvorki”, jednom od najzanimljivijih automobila na ovim prostorima (uz “fiću” i “stojadina”, naravno).
A
ko bismo analizirali automobile koji su obilježili 20. vijek, ne bismo mogli izbjeći jednog od onih osobenjaka koji je zauzeo značajno mjesto u srcima nekoliko miliona kupaca, a da je pri tome rijetko ko od njih mogao da navede neki konkretan razlog svoje privrženosti. Naravno, to je mogao samo Renault 4. Zvali su ga ‘mali div’, a za mnoge je velik poput planine i prevozno sredstvo koje im je promijenilo život na bolje. Radi se o Renaultu 4, popularnoj ‘četvorki’ , jednom od najzanimljivijih automobila na ovim prostorima (uz ‘fiću’ i ‘stojadina’, naravno). Predstavljen je prije pola
u koncepciju ‘sve pozadi’, Francuzi su primijenili svoju verziju modela s prednjim pogonom. Zapravo, upotrijebili su koncepciju koju je pozadi koristio prethodni model 4CV (od 1947. do 1961. prodat je u 1,1 milion primjeraka) te Dauphine (proizvodio se od 1956. do 1967.). Koncepciju Dauphinea jednostavno su prebacili naprijed. Dakle, iza zadnjeg sjedišta bio je mjenjač s diferencijalom, pa iza njega motor. Kad se to prebacilo naprijed, naprijed je bio mjenjač, a iza njega motor. Zbog toga je koristio simpatičnu koncepciju mjenjača u stilu kišobrana. Renault 4 je imao simpatičnu kombi-varijantu, s motorom i pogonom
stoljeća, početkom 1961., a na našim ih cestama još ima na stotine, od kojih su mnogi u vrlo dobrom stanju. Bio je to francuski odgovor na njemačku Bubu, italijanski Fiat 600 i engleski Mini. Zapravo, Renault 4 je od svih pokupio po nešto i dok su na Kontinentu u klasi visokoserijskih vozila gotovo svi vjerovali
naprijed, dugačku 366, široku 149 i visoku 146 santimetara. Najveća mu je vrlina bila funkcionalnost, jer je sandučasta forma omogućavala komfor i za pet osoba uz pristojan prtljažnik. Preklapanjem zadnjih sjedišta (koja se mogu i vaditi), pozadi je ostajao ravan prtljažni p r o s -
4 17
Jul 2011
tor zapremine 1100 litara, jednostavno dostupan kroz velika peta vrata, koja se otvaraju do podnice. Karoserijski lim bio je tanak, ali je osnovna koncepcija bila robusna i vrlo izdržljiva. Zbog toga je bez problema mogao nositi i pola tone tereta. Premda je prvi model imao 747 ccm i samo 24 KS, a tri stepena prenosa šaltala su se pomoću ručice-kišobrana, Renault 4 je imao pristojna vozna svojstva (postizao je više od 100 km/h), a što je najvažnije - bio je ekonomičan, pouzdan i izdržljiv. Bez problema je mogao ponijeti ukupno pola tone tereta (službeno je nosio manje) i podjednako se snalazio na asfaltu i izvan njega. Na Francuskom se tržištu nudila i ogoljena verzija R3 s motorom od samo 603 ccm. Snaga mu je postupno rasla na 27 KS, potom je stigao motor od 845 ccm, koji je najprije imao 29 KS, a mjenjač je dobio četiri stepena prenosa. Potom je taj motor pojačan na 34 KS. To je najveću brzinu povećalo do 125 km/h. ‘Četvorka’ je postala popularan i na našim cestama, a najveća joj je vrlina bila što je bila svestrana i prilagođena prosječnoj porodici te malom biznisu. Ubraja se među deset najuspješnijih evropskih auta svih vremena. Renault 4 se, osim u matičnom pogonu u francuskom Billancourtu i lovenačko Novom Mestu, proizvodio u špankom Valladolidu, belgijskom Vilvoordeu, kolumbijskom Envigadu, portugalskoj Guardi, meksičkom Ciudad Sahagunu, čileanskom Los Andesu, argentinskom Santa Isabelu, irskom Naasu, talijanskom Milanu, australijskoj Vic-
toriji, irskom Wexforgu te u Casablanci (Maroko). Za popularnost ‘četvorke’ na našim cestama zaslužna je licencna proizvodnja u Novom Mestu te se taj model smatrao domaćim proizvodom te se nije plaćala carina. Od 1973. do 1992. proizvedeno je 575.960 primjeraka. Krajem 70-ih nastao je model 4 TL s naljepnicom Specijal (kako bi, kao ‘nov’ proizvod mogao dobiti višu cijenu), sa 845 ccm i 34 KS, a 80-ih se proizvodio model 4 GTL sa 1108 ccm i 34 KS. Francuzi su upotrijebili zadnji ovjes, od kojeg se njemačkim konstruktorima dizala kosa na glavi. Uzdužna ramena zadnjih točkova pričvršćena su na torzijske motke, koja se protezala po cijeloj širini. Ali, zbog toga je torziona motka desnog točka postavljena paralelno i iza motke od lijevog, te je međuosovinski razmak s desne strane veći nego s lijeve!!! Zbog toga, po pravilima struke, ‘četvorka’ na tehničkom pregledu nije smjela ići na valjke. Istu je koncepciju 1965. upotrijebio Renault 16, samo što je kod njega bio duži međuosovinski razmak s lijeve strane. Kraj proizvodnje Renaulta 4 došao je 1993. godine. Ironično, proizvodnja nije prestala zbog smanjene tražnje kupaca, naprotiv. Problem je bio u sve strožijim normama o emisiji štetnih gasova i aktivnoj i pasivnoj bezbjednosti putnika koje “mali div” nije mogao da ispuni ni uz značajnije, prepravke. Zbog velike nostalgije kupaca, Renault se već čitavu deceniju zaklinje da će predstaviti naslednika “četvorke”.
18
Jul 2011
VREMEPLOV
MOŽDA NAJBOLJI AUTO IKAD PROIZVEDEN
MERCEDES - BENZ W123 R
uku na srce, kada prođemo Koliko je zapravo W123 bio dobar auto- predstavljanja 1968. počeo je rad na slabašnih 54 do sportski impresivnih pokraj nekog parkiranog Mer- mobil možda najbolje može posvjedočiti nasljedniku, s idejom kreiranja automo- 185 KS. Među proizvedenih 2.696.915 cedesa W123 rijetko ćemo anegdota iz osamdesetih, kada su se bila koji će biti sigurniji, upravljiviji, struk- primjeraka (enormnost brojke u sprezi kada zastati, detaljnije ga pogledati njemački taksisti, toliko razočarani pa- turalno snažniji, kvalitetniji i lakši za s kvalitetom izrade objašnjava zašto i pomisliti ‘gle kako lijep stari auto- dom u kvaliteti izrade koji je nastupio održavanje. Osam godina intenzivnog ih još toliko često viđamo) najčešća je mobil.’ Ne zato što nije lijep, njegova s predstavljanjem nasljednika W124, razvoja urodilo je ostvarenjem svih tih verzija 240D sa 454.780 komada. Delinija i dan danas odiše vanvremen- u protestnom konvoju dovezli do Mer- ciljeva i stvaranjem automobila koji će vedeset posto proizvodnje otpadalo je skom, jednostavnom elegancijom cedesove fbrike u Sindelfingenu. One trajati vječno. Osim ako nije riječ o ranim na limuzine sa četvoro vrata, no serikarakterističnom za gotovo sve Mer- iste ispred koje su nadobudni njemački modelima: sredinom sedamdesetih u jski su rađeni i kupe bez središnjeg cedese iz epohe Bruna Sacca. Još trgovci ranije sačekivali radnike koji su Evropi je zavladala nestašica čelika i svi nosača, produžena limuzina sa tri reda manje zato što nije star, proizvodili su jeftinije, po cijenama dostupnim samo su se morali snalaziti s onim što je bilo jedišta i, po prvi puta u Mercedesovoj ga od 1975. do 1984., što znači da zaposlenima koncerna, kupovali W123, dostupno na tržištu. Ugradnja poljskog istoriji, karavanska verzija. Danas ovaj su modeli koje viđamo uglavnom već nagovarajući ih da im prodaju tako ku- čelika nižeg kvalitete rezultirala je brzim model poneki nazivaju i ‘taksističkim’ i službeno starodobnici, po svakom pljene automobile koroziranjem Mercedesom, upozoravajući na jednu kriterijumu. Ne, problem modela W123 uz lijepu zaradu. p r v i h od najčešćih uloga ovog modela, no u nečemu je drugom: upravo u tome što Zanimljivo je s e r i - u praksi su ovaj prilično skup automoga viđamo. Ne jednom u godini, poput da je tobil kao nov kupovali i mnogi pripadnici Ford Granade ili Audija 100, niti ondašnjeg jet seta. Poznato jednom mjesečno poput BMWje tako da je John Lennon bio a serije 5 ili Opel Senatora: ponosni vlasnik prvog primviđamo ih svakodnevno, na jerka modela 300TD uvezedesetine njih. Ne mogu sa nog u Ameriku, a i povesigurnošću tvrditi, no ne bi zanost fudbalskih zvijezda s me iznenadilo da ih je danas trokrakom zvijezdom potiče u svakodnevnom saobraćaju još iz vremena ove serije. I (govorim o linijama iz druge dok nam je posve jasno da polovine sedamdesetih, je Kaiser Franz Beckenbauda se razumijemo) više no er vozio W123, ime Kevina svih nabrojanih ondašnjih Keegana na listi poznatih Neuništiv, premda su najmlađi primjerci stari tri decenije, a konkurenata zajedno. vlasnika možda ipak nijesmo Ovaj je Mercedesov model očekivali. S poznatim vlassvakodnevna je pojava, da ga ne doživljavamo kao oldtimera. preživio na upravo spenikom ili bez njega, danas ktakularan način, izvevši je pravo vrijeme za nabavku trik kakvim se može podičiti W123. Na tržištu je mnogo samo još nekoliko automobiprimjeraka, a čak ni najbolji la u istoriji: nikada nije prestao biti sva- kom čitavog proizvodnog vijeka ovog ja W123, no to je kasnije obilno među njima ne postižu visoke cijene, kodnevno vozilo. Treba li ikojem auto- modela postojala lista čekanja, čak i nadoknađeno izuzetnom antikoro- jer ovaj automobil još nije prešao iz mobilu veća pohvala od ove? Stanite na kada je bio već gotovo čitavu deceni- zivnom zaštitom idućih verzija modela. sfere polovnih vozila u oldtimere. Što saobraćajnu raskrsnicu u Berlinu, Lon- ju star. A ni kao nov nije baš prštao Širina game tolika je da nema smisla će se neminovno dogoditi u godinama donu, Parizu, Los Angelesu... Nećete revolucionarnošću, podosta je dijelova ulaziti u detalje, automobil je nuđen sa koje dolaze, iako je vrlo vjerovatno da morati predugo čekati, neki će primjerak u konstrukciji preuzeto s ranijeg mod- čak sedamnaest različitih benzinskih će W123 još jako dugo ostati prilično dostojanstveno promaknuti pored vas. ela W114. Upravo u vrijeme njegovog i dvanaest dizel motora, u rasponu od uobičajena pojava na našim cestama.
19
Jul 2011
Kupovina novog automobila
Kredit ili lizing Z
amislite sledeću situaciju. Izabrali ste auto koji vam se sviđa i riješili da ga kupite na kredit. Šta ćete prvo uraditi? Prvo ste vjerovatno dobro razmislili da vam je to potrebno, zatim možete li plaćati rate, koje su kamatne stope, jesu li visoke, razlikuju li se od banke do banke, postoje li neki dodatni troškovi. Kao sav normalan svijet vjerovatno ćete putem pretraživaču na računara pronaći banke koje tu uslugu nude. Sve ste ozbiljno zamislili i čvrsto odlučili ubijeđeni da je to najvažnije u procesu koji je pred vama. Recimo uđete na sajt banke Societe generale group ili ti Podgorička banka. Obradujete se kada odmah ugledate reklamu na sajtu gdje piše /točak auto krediti izmišljen za vas/. To je to. Gledali ste takve flajere, bilborde sve vam se čini poznato. Zovete broj koji je dat . Probali smo zbog vas da zovemo kako bi dobili prave informacije. Odmah su nam dali drugi broj da nam detaljno objasne uslugu koju nude. Na drugom broju nam kažu da nam sada ne mogu dati nikakve informacije jer su zauzeti sa drugim klijentima, i da ih nazovemo kasnije. Ok, civilizovani smo, razumijemo situaciju, nazvaćemo kasnije. U međuvremenu da malo pogledamo detaljnije informacije. Jednim klikom na privlačnu reklamu dobijate sledeće informacije. Točak – Krediti za motorna vozila Kupovina motornih vozila od firmi sa kojima je Banka zaključila Ugovor o poslovnoj saradnji. Kredit se isplaćuje na osnovu fakture ili predugovora o kupovini motornog vozila. Nije neophodno učešće. Za kredite preko 4 000 eura uspostavlja se Ugovor o zalozi. Motorna vozila starosti do 5 (pet) godina moraju biti kasko osigurana. Korisnik kredita: Redovan klijent koji ostvaruje redovne prihode iz stalnog radnog odnosa minimum 6 (šest) mjeseci ili je korisnik penzije Fonda PIO Crne Gore. Iznos kredita: Minimum: 1 000 eura ;
Maximum: 15 000 eura Period otplate: Od 6 mjeseci do 84 mjeseca Kamatna stopa: EKS od 10,50% Administrativni trošak: Bez naknade Kreditna sposobnost: Mogućnost klijenta da sa ½ (jednom polovinom) zarade/penzije može vratiti ukupne mjesečne obaveze koje ima kao korisnik kredita i/ili žirant računajući i anuitet po kreditu za koji aplicira. Ostali uslovi: Klijent mora biti punoljetni građanin Crne Gore. Maksimum 70 godina starosti u trenutku dospijeca poslednjeg anuiteta Obezbjeđenje kredita: Mjenica i administrativna zabrana korisnika kredita. Ostali instrumenti obezbjeđenja: Žiranti – Administrativna zabrana, Mjenica, Mjenično ovlašćenje. Oročeni depozit (obavezan je Ugovor o oročenom depozitu). Mjenica i Mjenično ovlašćenje pravnog lica. Pročitano. Šta bi ih trebalo pitati. Prvo EKS od 10.5%. Šta znači od. Znamo da EKS (efektivna kamatna stopa) daje realniju sliku o punoj cijeni kredita jer se bazira na ukupnim troškovima koje klijent plaća banci prilikom podizanja i tokom otplate kredita, odnosno, ukupnim prihodima ostvarenim na položene depozite. Imamo kalkulator znamo koliko košta auto, broj mjeseci otplate, EKS, sve je tu, mjesečna rata, iznos ukupne kamate i sl. Dok čekamo slobodnog službenika igramo se sa kalkulatorom samo mijenjamo EKS od 10.5% pa naprijed. Gledamo šta ako je EKS 8 ili 9 %. Ok da probamo da ih nazovemo. Pitaćemo ih ima li još kakvih troškova. Znamo kasko je potreban, ugovor o zalozi – plaćali se šta tu. Može li se kredit otplatiti prije vremena, može li se dati učešće, isplati li se više ovaj kredit ili keš kredit ako ga nude. Ljubazna službenica kaže da nazovemo u drugoj filijali možda su manje zauzeti. Probamo, opet zauzeto. Ok, imamo strpljenja, ne kupuju se kola svaki dan. Dok čekamo probamo na internetu da pronađemo neku drugu banku.
Ostvarite snove, uzmite lizing. Da vidimo šta se tu dešava. Na sajtu Hypo banke je sve objašnjeno. Imate uslove, kalkulator, sve je jasno. Da ih zovnemo i pitamo kolika je EKS. Odgovor je 10.25%. Aha, znači manje, samo mi za lizing treba učešće min. 25% Odmah razmišljamo manja je rata, možda je ovo dobro. Ali hajde da nazovemo naše prve sagovornike. Konačno. Postavljamo već pripremljena pitanja, imali smo vremena čekajući ih da se malo više edukujumo za ovu temu, ali službenica nema baš mnogo vremena. Prvo pitanje je bilo gdje radite. Koliko sam shvatio ako radite u nekoj državnoj firmi koja je stabilna EKS je od 9.31%, ništa ono sa reklame EKS od 10.50%. Ovo me posjeti na maturske dane i ekskurzije kada su djeca sa sjevera išla na ekskurziju po Crnoj Gori a recimo iz Nikšića po Čehoslovačkoj, Austriji… Željezara je bila velika firma. Suština je, dođite koda nas da vas skeniramo uzduž i poprijeko i da vam na osnovu toga odredimo uslove. Ništa čudno, normalno je da se osobito sada krediti ne mogu podizati olako kao što je to činjeno do skoro. Ali je malo čudno da se službenici banke koji su zaduženi za tu uslugu teško mogu dobiti, a kada se dobiju veoma škrto i bezvoljno odgovaraju na svako pitanje, ne znajući da sa druge strane možda imaju opreznog sagovornika koji zna zbog čega traži kredit i kolike su njegove mogućnosti jer u suprotnom ih nebi ni zvao. Zar je dovoljno samo reći kolika vam je mjesečna rata sa EKS od 10.5%. Nećemo se miješati u politiku banke, svako ima pravo da radi onako kako misli da je najbolje. No, poslije svega ovoga pred nama je jedna dilema: kredit ili lizing.
Kredit Kupovinom automobila na kredit, bez obzira da li je u pitanju potrošacki kredit (znači ono, dajte mi keš pare da kupim sta ja hoću) ili namjenski (poza-
jmite mi pare za kola i uplatite ih auto kući) vlasnik vozila je KUPAC!! Njegovo ime se upisuje u saobraćajnu dozvolu, registracija i tehnički pregled i sva ostala plaćanja se vode na fizičko lice pa su stoga i jeftiniji. Osim u primjeru gore navedenom kada morate osigurati auto kasko i pri tome još potpisati Ugovor o zalozi. Zbog toga čovjek nije siguran je li to namjenski kredit ili neka vrsta lizinga samo bez učešća. Banka (po sadašnjim kamatnim stopama) zarađuje oko 30-35% više novca nego da ste vozilo kupili za keš! Primjera radi, ako je vozilo 10.000 EUR za keš, za 6 ili 7 godina koliko ćete ga finansirati i plaćati ratu, daćete banci na ime kamate oko 3-3.500 eura.
Lizing Ako vozilo uzimate putem finansijskog lizinga, vlasništvo nad predmetom lizinga zadržava banka tj. lizing kuća. Obzirom da se vi samo služite njihovim kolima i da ćete ga svakog dana po ulicama izlagati riziku i od udara i od krađe i od ko zna koliko drugih stvari, banka želi da bude sigurna da će u slučaju nekog problema ona biti prva obezbijeđena. Što znači, kasko osiguranje je obavezno za cio period finansiranja. Takođe, obavezni ste da banci nakon preuzimanja vozila dostavite rezervni ključ koji stoji u vašem predmetu kod njih i koji banka koristi ukoliko ne platite 2-3 rate za odvoženje vašeg vozila. I naravno, banka je pravno lice pa je registracija i sve ostalo bar 25-30% skuplje nego za fizička lica! Prema tome, i kredit i lizing i varijanta gore navedena su nepovoljne opcije i stavljaju vas pred svršen čin ali su jedini način da dođete do iole pristojnog auta za koliko-toliko malo para. Banke su profitno orijentisane institucije i njima je zarada na prvom mjestu! “Hoćes kola - plati. Nemaš? Uzmi kredit kod nas pa se vozi, ali da znaš da ćeš da platiš debelo” - to je moto.
Zaljubljeni ste u automobile! pratite sva zbivanja u svijetu automobila, imate afiniteta prema pisanju!
OKUŠAJTE SE KAO NAŠ SARADNIK! Za sva pitanja vezano za saradnju sa časopisom, sajtom, marketingom javite se na email: auto@t-com.me
20
Jul 2011
WEB SAJT www.auto.co.me
P
rezentacija na Internetu je veoma pristupačan, povoljan i moderan oblik promovisanja firme, određenog proizvoda, usluge ili djelatnosti. U savremenom svijetu web prezentacija predstavlja “ogledalo” fi rme (organizacije) na Internetu i u mnogome može poboljšati opšti imidž. Koliko puta vam se desilo da vas klijenti pitaju gdje Vam je web sajt ili se žale da vašu fi rmu nijesu mogli da pronađu na Internetu. Čak i ako je mali broj klijenata koje interesuje web prezentacija
vaše fi rme, koju još uvijek nemate, odgovor je uvijek neprijatan - “Uh, pa mi nemamo web sajt”. Ukoliko želite da proširite Vaše poslovanje,ili želite da doprete do više potencijalnih klijenata, prezentacija na internetu vam je neophodna. Ona će vam pojačati utisak koji vaši klijenti imaju o vama tj. vašoj fi rmi. U ovom broju vam predstavljamo prvi Crnogorski auto portal www.auto.co.me u novom izdanju. Prije više od 6 godina tačnije 01.08.2003 godine pokrenut je
web sajt www.auto.co.me kao prvi crnogorski auto portal kao web prezentacija koja je imala prepoznatiljiv cilj: Poboljšanje kontakata između privrednika u auto branši, kao i njihovo približavanja neposrednim korisnicima. Web sajt www.auto.co.me je po ocjeni poznavaoca weba profesionalno urađen, jednostavan je I atraktivan. Funkcioniše bez zastoja i problema.
Budite i vi prisutni na www.auto.co.me tako da svi vaši potencijalni klijenti mogu na najbrži način pročitati vašu marketinšku poruku.
21
Jul 2011
G
“ČUDO” U PODGORICI
dje god bi se pojavilo “čudo bez konja što trči džadom” - prvi automobil izazivao je - čuđenje i zaprepašćenje naroda. Interesantno je kako je to “čudo” 1903. godine dočekano u Podgorici. O tome je Andrija Ivančević u “Glasu Crnogorca” ostavio zanimljivo svjedočanstvo: “Današnji lijepi sunčani dan, 8. juna 1903. godine, donio je Podgorici novosti svjetskog glasa. Ovog dana oko 11 sati prije podne, kada su ulice bile pune šetača, dolazio je od Vezirovog mosta jedan automobil četvorougaone karoserije. Glavnom ulicom prošao je dosta laganim hodom i zaustavio se pred Poštom na Nemanjinoj obali. Svijet koji ga je pri hodu vidio pojurio je za njim kao bez duše da vidi to “čudo koje samo sebe goni”. U ostalim djelovima grada pročulo se da je pred Poštu došla “karoca bez konja”, te je tako nastala opšta trka gradom ko će prvi stići da vidi to čudo i začas je Nemanjina obala bila prepuna radoznalog svijeta. Iz auta je izašao Vojo Popović, načelnik Pošta i telegrafa u Crnoj Gori s društvom. Činovnici Pošte izašli su i primili poštu za Cetinje, a auto ostalo da čeka poštu za Nikšić.
“KAROCA BEZ KONJA” O
prvom poštanskom automobilu, “kojim je prvi put u Evropi obavljen prevoz pošte autom”, pisali su mnogi. Interesantno je kako “karocu bez konja”, opisuje Svetozar Piletić u svoj knjizi “Saga o Podgorici” (Titograd 1999. godine) Deveti juni 1903. godine, piše Piletić, ostaje zapisan kao datum podjednako važan za poštu i za saobraćaj. Tog je dana “jedan auto zatvorene karoserije, dolazeći sa Cetinja, u kome je sjedio Jovo Popović, načelnik Pošta i telegrama u Crnoj Gori” i doklizio u Podgoricu “u dosta laganom hodu zaustavio se pred poštom”, koja je bila na današnjem Bulevaru Blaža Jovnaovića. U gradu se pročulo da je pred poštu
došla “karo ca bez konja”, pa je nastala “jedna opšta trka ko će prvi stići da je vidi”. Tim vozilom je “prvi put obavljen prevoz pošte autom u Evropu”, a ime “karoca bez konja” nastala je spontano. Hroničar je zapisao da su “činovnici primili poštu”, da je “auto ostao tu i nadalje da čeka poštu za Nikšić” kao i to da je “za upravljačem ove mašine sjedio divan mladić - vrlo mlad po izgledu - kako rekoše, po imenu Milo Tomanović, sa Cetinja”. Pitali su ga “gdje je naučio ovo čudo bez konja da goni”, a on im je odgovorio: “... učio sam nešto kroz Boku na mašinama za druge poslove, a ovu i ovakvu ni okom vidio nijesam, no, eto hvala Bogu, dokoturah do Podgorice sa njom zdravo i veselo, pa će sve lakše ići”.
Vidjelo se kako u automobilu “nešto krklja kao na vatri i da mu ozad puši, pa je prema tome bilo sigurno da ga neka forca iznutra goni”. Padale su i pošalice “na račun ove nedužne mašine” a u tome “najaktivniji su bili fijakeristi i vlasnici teretnih kola koji su u ovim mašinama gledali skorog i budućeg takmaca u svojim prevoznim poslovima”, tvrdeći da ta naprava nije za crnogorske puteve da im neće pomoći ni okovane gume sa ekserima, kakve bjehu na automobilu”. Tom automobilu proricano je da će jednog dana “poći bos od kud je i došao”. Zanimljiv je i dalji opis sudbine tog vozila, kao i atmosfere koja se oko njega stvorila. “Preklapanje je prekinuo mladić iza upravljača jednim potezom neke ručice, upalio motor i krenuo za Nikšić sa poštom. Vlasnicima fijakera, koji su mu, izgleda, bili najviše dosadili pričom, mahne rukom i reče “gud baj” i krene, a zatim “pušti velike kolutove smrdljivog crnog dima na stražnjem donjem dijelu te dobro potkadi preklapače, koji se razbježaše na sve strane kašljući na ulici”. Autu je napravljen prvi špalir od naroda, dok je “poslovni svijet Crne Gore vrlo rado pozdravljao prelazak saobraćaja sa fijakera i kara na mehanizaciju”. Dalje saznajemo da su fijakeri i vlasnici teretnih kola pored onoga što su govorili: “Ove gore ne trpe regule, pa ni crnogorski putevi automobile” - počeli “razne štete po putevima praviti na teret budućeg saobraćaja”. Pa ipak se saobraćaj u Crnoj Gori brzo razvio i osvojio najviše planinske grebene i to vrlo uspješno, i pored toga što su putevi bili dosta uski, napravljeni za kolski saobraćaj. Tako je “karoca bez konja” prvi put došla u naš grad, tako su Titograd, odnsono Cetinje i Nikšić dobili javni saobraćaj, “masovno dočekani i ispraćen”. Svijet koji ga je pri prolazu vidio jurio je za njim kao bez duše “da vidite to čudo koje samo sebe goni”, piše Piletić. Bilježimo ovo kao kuriozitet, ali i u trenutku završetka moderne saobraćajnice Nikšić - Titograd - Cetinje, njima kao kontrast i podsticaj. Iz knjige: “Drumovima kroz vrijeme” autori: Momčilo D. Radulović, Jovan D. Stamatović
22
Jul 2011
AUTO SPORT U REGIONU
Jovica Paliković i Boban Atanacković
Stanje u auto sportu u Srbiji U ovom trenutku svjetska ekonomska kriza, ali i domaća, žestoko drmaju auto sport u Srbiji. Reli, kao najskuplja disciplina auto sporta, traži velika finansijska sredstva i od organizatora takmičenja i od njegovih učesnika. Zato je i jednih i drugih sve manje. Najznačajnije ovogodišnje takmičenje, 44. Rally Serbia 2011. (YU Rally), inače drugi ovogodičnji reli za šampionat Srbije, organizovano je uspješno uz veliki napor i trud Auto Moto Saveza Srbije, pri čemu su najkvalitetnije automobile imali inostrani učesnici, pa su shodno tome i osvojili prva četiri mjesta. Domaći takmičari su se mučili sa starim automobilima, uz jedan izuzetak. Zbog problema sa organizacijama relija i njihovog malog broja organizatori su željeli da izađu u susret domaćim takmičarima, pa su se dva dana relija u domaćem šampionatu računala kao dva relija. Učešće 36 takmičara, domaćih i stranih, može se u ovakvoj situaciji smatrati za uspjeh. Zbog ograničenih finansijskih sredstava Dušan Borković, sjajan mladi vozač, umjesto na relijima, učestvuje na Evropskom šampionatu na brdskim stazama, sa dosta uspjeha, ali i dosta problema, prvenstveno izazvanih ograničenim budžetom. Učesnici Šampionata Srbije na kružnim stazama i na brdu imaju iste probleme. Nedostatak finansijskih sredstava, stari automobili. Problemi sa oragnizovanjem takmičenja, što takođe, traži puno sredstava. Organizovanje Kup takmičenja sa susjedima za sada daje ograničene rezultate. Svi su u istim problemima. Čini se da je i jedna od boljki auto sporta u regionu, nekada i sada, preveliki broj klasa. Stari problem je i nedostatak prave trkačke staze. Bilo je puno planova oko revitalizacije staze na Ušću, sa nekoliko varijanti budućeg izgleda. Pominjao se i Hermann Tilke. Sa popravljanjem ekonomske situacije doći će i bolji dani za auto sport u Srbiji.
ZLATNO DOBA
auto sporta na ovim prostorima
Z
latno doba auto sporta na ovim prostorima, nekada se to zvala Jugoslavija, počelo je krajem 60’ godina prošlog vijeka i trajalo skoro do kraja 70’, takođe prošlog vijeka. Relativno velika zemlja, sa relativno velikim brojem stanovnika, sa rastućom privredom i otvorenim granicama, bili su to dobri uslovio za razvoj ovog skupog sporta. Tada, novoformirani Kup Evrope za turističke automobile dao je, takođe, veliki podsticaj razvoju našeg auto sporta. Jugoslavija, odnosno Beograd, bio je organizator Velike nagrade Beograda 1967., 68. i 69. u okviru tog Kupa na stazi Ušće. Nova staza, veliki broj gledalaca, prvi direktni TV prenos jedne trke kod nas (1969.- primjedba – gledao sam prenos te trke), sve su to bili uslovi za veliku popularnost ovog sporta što je kao posledicu imalo angažovanje
značajnijih finansijskih sredstava. Naši takmičari su se tih godina priključili ovom Kupu. Predrag Knežević, Mladen Gluhak, Jovica Paliković, Goran Štrok, Đani Šverko, Srđan Janković trkali su se širom Evrope. Prve masovnije trke u šampionatu Jugoslavije organizuju se krajem leta 1969. Rođena je poznata Ljetnja liga šampiona na stazi Učće. Ona će sledećih godina okupljati veliki broj takmičara i veliki broj gledalaca. Slediće ih Zagreb, Sarajevo, Split, Aranđelovac, Kragujevac,... Najbolji evropski (time i svjetski) turističku automobili učestvovaće u našem šampionatu, Steyer Puch 650 TR, Fiat Abarth 850 TC, Fiat Abarth 1000 TCR, NSU TTS, NSU TT, Renault 8 Gordini, Alfa Romeo GTAj, Alfa Romeo GTAm, BMW Alpina
2002, Ford Escort TC, Ford Escort RS. Nabavka četiri tamno zelena Porchea 911L za potreba saobraćajne milicije biće odlučujuća za najveći uspjeh naših takmičara na međunarodnoj reli sceni. Vozeći jedan od njih Jovica Paliković je 1969. osvojio četvrto mjesto na čuvanom reliju San Remo. Kao kuriozitet, suvozač je bio Daniele Audetto, kasnije veliko ime u svijetu formule 1 i auto-moto sporta uopšte. Sa velikim uspjehom Jovica Paliković je vozio i na Monte Carlo reliju (polu)fabrički Renault 8 Gordini. YU reli je prvi put vožen za Evropski reli šampionat za vozače 1972. godine. Širom zemlje organizovani su kvalitetni reliji, sa velikom brojem takmičra, sa kvalitetnim automobilima i velikim intersovanjem gledalaca.
23
Jul 2011
DOMAĆI AUTO SPORT Da su dame prisutne i danas na auto trkama, da su ravnopravne u borbi za trofeje, da imaju ambicije da se i dalje usavršavaju, da ih muške kolege ne gledaju kao ženskog vozača već kao jaku konkurenciju dokazuje Jelena Janković članica Lovćena koja na osnovu rezultata koje postiže i zdravih ambicija, ima šansu da nastavi niz uspješnih pripadnica nježnijeg pola koje su učestvovale na mnogim automobilskim trkama.
dama u auto-moto sportu
JELENA JANKOVIĆ K
oliko vas zna bar neka imena pripadnica nježnijeg pola, koje su se dokazale na automobilskim i moto trkama ili relijima. Vjerovatno vrlo malo. Spisak dama koje su učestvovale na mnogim automobilskim trkama i relijima, koje su umjele da voze i formulu 1, koje su uspijevale da pobjeđuju na relijima Svjetskog prvenstva, koje su znale da trijumfuju i na najvećem maratonu svijeta, na Dakar reliju, koje su čak iza sebe ostavile sve muške posade na jednom YU reliju, koje su pobjeđivale na kartingu, koje su se predstavile kao suvozači najvećim asovima među muškarcima, je dugačak. Evo samo nekih imena: Francuskinja MIŠEL MUTON /učestvovala je na oko 8o relija, a čak četiri puta je pobijedila kompletnu garnituru tada najboljih reli vozača svijeta./ njen suvozač, bila je Italijanka FABRICIA PONS, koja se kasnije našla na mjestu kopilota jednoj drugoj ženi, ženi koja je pobi-
jedila na Dakar reliju. Prelijepa DANICA PATRIK prva žena koja je pobijedila u Indi formuli. Jedina žena koja je pobijedila na DAKAR reliju je Njemica JUTA KLAJNŠMIT. Prva dama u formuli 1 bila je Italijanka MARIJA TEREZA DE FILIPS, i to u sezoni 1958. i 1959. godine. Stariji se sigurno sjećaju 1973. godine i 7. YU relija, sa startom u Poreču a ciljem u Beogradu, na stazi dugačkoj 2519 km i sa 13 brzinskih ispita. U Fiatu 124 SS, pobijedila je italijanska posada DONATELA TOMINC i GABRIELA MOMOLO. itd. Što se tiče dama sa ovih prostora svakako bi između ostalih pomenuli Beograđanku SVETLANU CECU ZDRAVKOVIĆ koja se uspješno predstavila na brdskim trkama, a
za kratko vrijeme bavljenja auto sportom uspjela je da stigne i do titule šampiona na brdskim stazama. CECA je danas supruga jednog od automobilskih asova Crne Gore, FRANJA KUNČERA.
Evo šta za AUTO kaže Jelena. 1. Šta Vam je osim porodične trdicije bio glavni motiv da se opredijelite za ovaj sport, koji je osobito u Crnoj Gori pravi “muški sport”. Prije četiri godine ,tačnije 2008 partila sam sa ocem trku na Lovćenu. Kad su počela da nailaze auta iz klase do 1150 (mali n) pitao me da li mogu ovako da vozim. Rekla sam da mogu. I tako je počelo. Ubrzo poslije toga kupili smo Yuga i krenuli da ga spremamo za sledeću sezonu. Kad je auto bio spreman, počela sam sa ocem da treniram. 2. Sjećate li se prve zvanične trke. Iako je sledeća sezona počela na stazi na Crmnica, moja prva zvanična trka bila je upravo na Lovćenu. Tu sam htjela da počnem, u dogovoru sa ocem. Ostvarila sam vrijeme 9.56 (6 mjesto) u klasi, koje je tada za moju klasu bilo dobro.
3. Kako Vaše kolege gledaju na sve to. Smatraju li Vas konkurencijom. Čini mi se da me u početku nijesu shvatili kao ozbiljnog konkurenta. Ali kako je vrijeme prolazilo to se promijenilo. Više me ne gledaju kao ženskog vozača. 4. Pretpostavljam da Vam je najdraže da vozite Lovćen. S obzirom da ste prošle godine u konkurenciji 18 vozača vaše klase za samo 6 stotinki ostali bez podijuma, šta mislite iz ugla žene vozača, kakav je osjećaj osvojiti Lovćen. U pravu ste, treće mjesto mi je za malo izmaklo, ali sam bila zadovljna i sa četvrtim. Posmatrano iz zenskog ugla Lovćen je za mnoge takmičare nedosanjani san. Vozeći ravnopravno, u istoj konkurenciji, za mene je fenomenalan osjećaj izvesti tako zahtjevnu stazu, a osobito kad sam u direktnoj konkurenciji za jedno od prva tri mjesta. 5. Osim Lovćena koje Vam staze najviše odgovaraju. Svaka staza je izazovna na svoj način, volim svaku da usavršim sto je više moguće. Osim Lovćena, za mene je primamljiva staza na Glavi Zete, na kojoj sam prije dvije sezone osvojila treće mjesto. 6. Šta mislite o trenutnoj situaciji u crnogorskom auto sportu uopšte, s obzirom a aktuel-
nu ekonomsku situaciju, sa jedne strane kao i nekoliko saveza sa druge strane. Šta treba preduzeti da se vrati stari sjaj i čar auto trka. Za mene je najbitnije da vozim. Sto je veća konkurencija, to bolje. O trenutnoj situaciji u auto sportu ne bih puno komentarisala. Ekonomski nije lako izdržati sezonu, ali ja imam dva sponzora Efel travel (Mazda) i Cetkom sa Cetinja koji mi obezbjeđuju gume i to mi je velika ekonomska podrška. 7. Koji su Vaši uzori iz svijeta automobilizma. Najveći uzor mi je otac. Njega sam pratila dok je jos učestvovao na trkama. 8. Šta bi voljeli da ostvarite u auto sportu, odnosno koje su vam ambicije. Sto se tiče mojih ličnih ambicija , voljela bih da se jos više usavršim u vožnji, pa ostalo sve samo dolazi. 9. Ono što ja znam prateći s vremena na vrijeme trke jeste da svi gledaoci navijaju za Vas. Imate li podršku Vaših sugrađana. Čija Vam je podrška najbitnija. Najveća podrška mi je prodica. Otac i sestra Milica.. Imam veliku podršku i od drugarice Tanje koja me prati na svakoj trci. Bez njihove podrške i truda oko mene sigurno ne bih vozila.
24
Jul 2011
Eklston:
„Fetel kao Šumaher“ Prvi čovjek Formule 1 Berni Eklston rekao je da vjeruje da taj sport ulazi u novu eru u kojoj će Sebastijan Fetel dominirati više nego Mihael Šumaher nekada. Iako se mnogim ljubiteljima Formule 1 ne bi svidjela dominacija Fetela, kakva je bila Šumaherova od 2000. do 2004. godine, Eklston vjeruje da bi era vozača Red Bula bila mnogo uzbudljivija zbog toga što za rivale ima vozače kao što su Fernando Alonso, Luis Hamilton, Dženson Baton, Mark Veber i Niko Rozberg. S druge strane, Šumaher se tada borio samo sa Mikom Hakinenom, a mnogi, takođe, smatraju da je njegova dominacija bila nedostatak još nekog pravog protivnika. „Sebastijan je u sličnoj poziciji kao što je bio Mihael. Sebastijan je trenutno u najboljoj formi i zato dominira. Zbog toga ljubitelji Formule 1 jedva čekaju svaki trkački vikendi jer je veliko pitanje ko će moći da pobijedi Fetela“, rekao je Eklston, „Period koji je pred Sebastijanom će biti mnogo teži nego ona koji je pred sobom tada imao Mihael. Zbog toga su Sebastijanove pobjede vrednije. I ne vidim razlog zašto ovo ne bi bila era Red Bula, kao što je bila Ferarijeva sa Mihaelom“. Fetel je na osam trka ove sezone trijumfovao na šest, a dva puta je kao drugi prošao kroz cilj. Zanimljivo je da prije njega u istoriji Formule 1 nikome nije pošlo za rukom da na prvih osam trka zabilježi samo pobjede i druga mjesta.
“Zbog mene je Rosi u Dukatiju” Vozač Repsol Honde Kejsi Stoner izjavio je da je Dukati angažovao Valentina Rosija samo jer je on odlučio da napusti italijanski tim. Stoner, šampion kraljevske klase iz 2007. godine, četiri sezone je vozio za Dukati i zabilježio 23 pobjede, prije nego što je krajem prošle sezone prešao u redove fabričke Honde. Rosi je posle sedam godina provedenih u Jamahi ove godine došao u Dukati, ali se borio sa nekonkurentnim motorom u dosadašnjem dijelu sezone. S druge strane, Stoner je zabilježio pet pobjeda na sedam trka. Iako je prelazak ‘Doktora’ u Dukati bio predmet spekulacija tokom nekoliko godina, Stoner kaže da je on postao realnost tek kada je on odlučio da ode. “Valentino je došao u Dukati samo zato što ja nijesam produžio ugovor. Od mene je sve zavisilo, kada sam ja otišao oni su ga kontaktirali”, rekao je Stoner. Australijanac je istakao i da
članovi tima nijesu bili srećni zbog njegovog odlaska. “Članovi tima nijesu bili srećni što idem, ali su oni na vrhu, možda i neki sponzori, bili. Mislili su da će i m
Val-
entino donijeti odlične rezultate”, naglasio je sada vozač Repsol Honde. Stoner je rekao da
se
njegov odnos sa italijanskim proizvođačem pogoršao kada je zbog bolesti bio primoran da propusti nekoliko trka 2009. godine.
Od 2012. nova startna pravila u WRC-u za makadamske relije Od iduće sezone u Svjetskom prvenstvu u reliju uvode se nova pravila za određivanje startnog poretka na makadamskim relijima. Na osnovu rezultata sa shakedowna najbolji vozači će moći birati startnu poziciju. Startni poredak na WRC trkama dosad se prvog dana određivao prema trenutnom bodovnom poretku u prvenstvu, a dalje prema poretku od prethodnog dana. Na taj način najbolji su vozači bili hendikepirani jer su morali voziti kao ‘čistači staze’, a puno puta je zbog toga dolazilo do ‘nesportskog’ usporavanja, čak i zaustavljanja na stazi, kako bi se sa slabijom pozicijom dobilo bolje startno mjesto idućeg dana. Nakon mnogih prigovora na tu temu, odlučeno je da će se od iduće sezone
Stoner je rekao da se njegov odnos sa italijanskim proizvođačem pogoršao kada je zbog bolesti bio primoran da propusti nekoliko trka 2009. godine. “Tokom nekoliko poslednjih godina naš odnos nije bio baš dobar. Sa ljudima na stazi, test timom, sve je bilo savršeno, ali je problema bilo sa čelnicima Dukatija”, rekao je Stoner, “Kada sam imao zdravstvenih problema shvatio sam da nemam toliku podršku kakvu sam mislio. Imao sam probleme i oni mi nijesu pomogli. Zahvalan sam im zbog prilike koju su mi pružili, ali sam očekivao i nešto natrag zbog svog truda. Prve dvije godine sam imao punu podršku, a preostale dvije imao sam samo Filipa Preciozija i njegove momke uz sebe. Mislio sam da ću završiti karijeru u Dukatiju, ali kada sam shvatio da ostanak nije moj san, pokušao sam da realizujem ono što jeste, a to je da vozim za Hondu”. Stoner je priznao da je u Hondi mnogo opušteniji, i da u tom timu može više da se fokusira na svoju vožnju. “Velika je razlika. Sa Hondom sam mnogo opušteniji. U poređenju sa Dukatijem, Japanci više razmišljaju o trkanju, a ne o izgledu”, naglasio je Australijanac.
startni poredak prvog dana za vozače s prioritetom P1 i P2 određivati na osnovu rezultata shakedowna. Rezultati shakedowna neće direktno uticati na startni poredak, nego će vozači s boljim vremenima na shakedownu imati prednost u biranju startne pozicije. Za drugi i treći dan startni će se poredak vozača s prioritetom P1 i P2 određivati na osnovu poretka od prethodnog dana, ali startovaće će se obrnutim redosledom. Startni poredak svih ostalih vozača određiva će se kao i dosad. Citroenov timski menadžer Sven Smeets pozdravio je promjenu pravila: ’Htjeli smo naći nekakvo rješenje da izbjegnemo taktiziranje u vožnji. S ovim rješenjem navijači će biti zadovoljni, jer će moći gledati sve vozače kako idu najbrže što mogu’. I Fordov šef Malcolm Wilson podržava novo pravilo, a izrazio je nadu da će to pravilo biti dugotrajno.