Cetinje GRAD MUZEJ

CETINJE

Grad – muzej

Grad muzej, grad heroj, grad uspomena o pet vjekova u kojima je bio i ostao čuvar i simbol crnogorske duhovnosti i slobodarstva. Sve u Cetinju i oko njega svjedoči o burnoj i bogatoj istoriji ovih prostora C

Centralno mjesto crnogorske istorije, grad smješten u istoimenom kraškom polju podno planine Lovćen. Najvažniji grad u istoriji ove države i njen najčešće glavni grad. Zbog svoje autentične arhitekture i velikog broja istorijskih građevina, relikvija, manastira, crkvi i muzeja, ovaj grad zaista zaslužuje naziv „grad-muzej“. Teško je opisati pola milenijuma nastanka, slave, ponosa, tradicije, a ne izostaviti neki bitan dio. Možda je istorijska hronologija najsigurniji način da se predoči najznačajnija crnogorska kulturna i istorijska riznica. Grad muzej, grad heroj, grad uspomena o pet vjekova u kojima je bio i ostao čuvar i simbol crnogorske duhovnosti i slobodarstva. Sve u Cetinju i oko njega svjedoči o burnoj i bogatoj istoriji ovih prostora. Nastanak današnjeg Cetinja veže se za 15. vijek i vladara Zete Ivana Crnojevića. Naime, izgubivši od Turaka dotadašnju prijestonicu Žabljak, Ivan Crnojević se odlučio premjestiti svoje sjedište u nepristupačnije krajeve - u kraško polje podno Lovćena, sagradivši 1482. godine dvor, a potom na mjestu Ćipur i manastir Svete Bogorodice, u koji je kasnije premjestio sjedište Zetske mitropolije. Na temeljima manastira na Ći-

puru u 19. vijeku podignuta je crkva u kojoj je grobnica Ivana Crnojevića i crnogorskog kraljevskog para Nikole i Milene Petrović. Manastir, koji je sagradio Ivan Crnojević je srušen do temelja 1692. prilikom pohare Turaka, a obnovio ga je Vladika Danilo, na mjestu nedaleko od prvobitne lokacije. Više puta je spaljivan, i dograđivan, a sadašnji izgled datira iz 1927. godine. U manastiru se nalazi crkva Rođenja Bogorodice u kojoj se nalaze mošti Svetog Petra Cetinjskog. U manastiru se čuvaju i najveće hrišćanske relikvije: ruka Svetog Jovana Krstitelja, te čestica Krsta na kome je razapet Isus Hrist. Cetinjski manastir je dugo bio političko i duhovno središte Crne Gore. Međutim, Njegoš je 1838. g. sagradio novu zgradu za vladarske potrebe, koja je kasnije nazvana Biljarda. Naziv je dobila po bilijaru koji je Njegoš donio sa jednog putovanja po Italiji, a koji su u djelovima iz Kotora do Cetinje, na rukama uz serpentine, iznijela pedesetorica kršnih momaka. Ovdje se čuvaju predmeti kojim se Njegoš služio, njegovi rukopisi, knjige, bogata biblioteka, novac, oružje… Galerija raspolaže sa više stotina djela koja su umjetnici svojevremeno poklonili ovoj riznici u znak poštovanja prema velikom pjesniku. U okviru biblioteke prezentirana su i književna djela samog Njegoša, a posebno mjesto ima originalni rukopis ,,Gorskog vijenca” . Uz dvorište Biljarde, smješten je veliki reljef Crne Gore u razmjeri 1:10 000, po veličini i preciznosti jedinstven u Evropi. Radili su ga austrougarski vojni stručnjaci, koji su na njemu označili i najmanja naselja i puteljke iz tog vremena. Svoj najveći procvat Cetinje doživljava u doba posljednjeg crnogorskog suverena Nikole I Petrovića. Za vrijeme njegove vladavine na Cetinju je podignut dvorac kralja Nikole. Skoro punih devet decenija dvorac je Državni muzej Crne Gore, sa enterijerom koji je zadržao gotovo neizmijenjen prvobitni izgled. Iz vremena kralja Nikole datira i prvi hotel (Grand), i danas renomirana bolnica (Danilo I), Djevojački institut (Studentski i Djački dom), te monumentalno zdanje Vladin dom, nekada najveća građevina u Crnoj Gori u kojoj se danas nalaze Istorijski muzej, koji je svojevrstan vremeplov kroz burnu crnogorsku prošlost, te Umjetnički muzej u kojem su pohranjena značajna umjetnička djela, od baroknog slikara Tripa Kokolje, Milunovića, Lubarde, Stijovića, Renoara, Pikasa, Sagala, Salvador Dalija. U specijalnom prostoru u Vladinom domu, nazvanom ,,Plava kapela” čuva se jedna od najvećih hrišćanskih relikvija - ikona Bogorodice Filermose. Proglašenjem samostalnosti i uspostavljanjem diplomatskih odnosa sa evropskim državama, na Cetinju se podižu mnogobrojne ambasade. Izgrađene na jako maloj međusobnoj udaljenosti, a u različitim arhitektonskim stilovima, ove građevine daju Cetinju urbanu sliku grada jedinstvenog u Evropi. Svojom ljepotom posebno se izdvajaju zgrade austrougarskog, ruskog, francuskog, italijanskog, turskog i engleskog poslanstva. Svaka od njih ima posebnu priču, koja se nastavlja i danas, jer su sve zgrade u funkciji kulturnih institucija Crne Gore. Sve navedeno samo je djelić petovjekovnih tajni ovih prostora, tako lijepo skrivenih u crnogorskoj prijestonici, koja je svoje ime dobila po rijeci koja je kroz nju prolazila u prošlosti. Ta rijeka i danas protiče, ali kao ponornica, jer i nju kao i istoriju, tradiciju, kulturu, ponos, Cetinje, čuva za sebe i namjernike, koji mu dođu u posjetu.