Dobro pripremljen domaći kompost obezbediće biljkama sve neophodne hranljive sastojke. Domaći baštinski kompost lako se pravi i biljkama daje sve najvažnije hranljive sastojke. Prirodni kompost ima visok sadržaj humusa koji zemlju čini plodnijom. Recept je jednostavan: sakupite zelene otpatke, ostatke ubranih plodova i otpatke preostale posle čišćenja voća i povrća. Ostatke pripremljene, pržene hrane ne treba stavljati u kompost!
Kompostiranje je stara prirodna metoda kojom ćete pretvoriti organske ostatke u plodni humus. Kompost nastaje od ostataka voća, povrća, čaja, kave itd.
Kada otpadne lišće, odumre biljka ili se sruši neka grana hranjive tvari se vraćaju zemlji.
Stavljanjem ostataka voća i povrća na hrpu načinjenu od otpalog lišća i granja ubrzat ćete proces kompostiranja, a hranjivi kompost koristit će Vašem vrtu.
Zemlja će postati otpornija na napasnike i bolesti. Kompostiranjem hranite vaše biljke Ucestvujete u rješavanju problema otpada
Kompost nužno ne zahteva veliki prostor. Možda nećete poverovati, ali kompostirati možete i na balkonu!
Kompost možete slagati u gomili koju po želji možete ograditi drvom, ciglom, žicom. Možete kupiti specijalni komposter koji nude specijalizirane trgovine. Za kompost može poslužiti plastična kanta, a i metalna kutija. Međutim, uzmite u obzir da dno kutije mora imati rupice.
Ako želite slagati kompost na gomilu, dovoljno je da u svom vrtu osigurate mesto gdje želite držati kompost. Gomilu komposta preporučuje se pokriti. Gomila bi trebala biti velika oko 1 metra i isto toliko široka. Dužina zavisi od količine opada kojim raspolažete.
NESMETE JER... Ostaci hrane i mlečni proizvodi vrlo lako će privući glodare. Osim toga, Vaš kompost bi se zbog štetnih bakterija mogao početi kvariti i uzrokovati razne bolesti. Zbog sadržaja teških metala i toksina na kompostište nikako ne smete staviti otpatke koji sadrže hemikalije - stare lekove, PVC ambalažu, stiropor, časopise u boji, mačji ili pseći izmet, ostatke duvana, sadržaj vrećica iz usisavača itd.
Kompostiranje započinjete već u kuhinji odvajanjem biorazgradivog otpada i njegovim usitnjavanjem.
Svaki put kada idete kuvati obrok ili kavu, stvarate određenu količinu bio otpada. Taj otpad koji nastaje od ostataka povrća, voća, taloga od kave i vrećica od čaja nemojte bacati u smeće sa svim ostalim otpacima, Usitnite ga i bacite u posebnu kantu.
Mesto koje ste odabrali za kompostište ne sme da se sakuplja voda. Bilo bi dobro da mjesto ima blagi nagib. Treba da je zaštićeno od vetra i jakog direktnog sunca.
Ugljenik je bakterijama gorivo, a kiseonik građevni materijal. Kako ćete dobro složiti kompost? "Zelene" materijale za kompost (kuhinjski otpad) usitnite i pomiješajte sa „smeđim“ materijalom (lišće, grančice slama).
Kompost ne sme biti prevlažan Kompost ne sme biti presuv Kompost treba vremenom povremeno promešati
Hrpu okrećete otprilike svaka 3 mjeseca ili kada vidite da se hrpa očigledno slegnula.