13 minute read

FZO RS

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske ove godine obilježava 30 godina postojanja. FZO RS je osnovan Odlukom Skupštine Republike Srpske od 27. jula 1992. godine, u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju Republike Srpske. Ovo je prilika da se osvrnemo na razvoj Fonda u proteklim godinama, kao i da se prisjetimo početka obaveznog zdravstvenog osiguranja na našim prostorima.

Istorijski osvrt

Advertisement

Sadašnjem Fondu zdravstvenog osiguranja prethodila je Samoupravna interesna zajednica (SIZ) zdravstvenog osiguranja, koja je osnovana 1974. godine, a prije toga su postojali zavodi za socijalno osiguranje. Inače, začeci socijalnog osiguranja na našim prostorima datiraju još iz prve polovine 19. Vijeka, kada su doneseni prvi propisi iz te oblasti, poput Pravilnika bolesničkog i potpornog fonda iz 1895. godine, Uredbe o zanatima iz 1847 godine, Rudarskog zakona iz 1866. godine i drugih. Prvi Zakon o osiguranju radnika donesen je 1922. godine, a 1945. Zakon o sprovođenju socijalnog osiguranja na području Demokratske Federativne Jugoslavije. Donošenjem Ustava SFRJ i odredbama o samoupravnim interesnim zajednicama formirana je 1974. godine Zajednica zdravstvenog osiguranja Bosne i Hercegovine, kao i samoupravne interesne zajednice zdravstvenog osiguranja u drugim jugoslovenskim republikama. Zajednice zdravstvenog osiguranja su osnivali sami osiguranici i njima upravljali preko organa koje su sami birali.

Sadašnji Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske osnovan je1992. godine.

O Fondu

Fond zdravstvenog osiguranja RS je javna institucija koja sprovodi obavezno zdravstveno osiguranje u Republici Srpskoj, rukovodeći se načelima solidarnosti, uzajamnosti i jednakosti. Organizacionu strukturu Fonda čine Direkcija, šest sektora i osam fi lijala, organizovanih po teritorijalnom principu (Banjaluka, Prijedor, Doboj, Bijeljina, Istočno Sarajevo, Zvornik, Trebinje i Foča) koje u svom sastavu imaju poslovnice i ekspoziture.

FZO RS obilježava 30 godina postojanja Snaga je u solidarnosti!

Fond zdravstvenog osiguranja RS fi nansira se od doprinosa za zdravstveno osiguranje, koji su glavni izvor prihoda Fonda, te iz drugih izvora poput budžeta Republike, po međunarodnim konvencijama i dr. Više od 80 odsto prihoda Fonda je od doprinosa za zdravstveno osiguranje radnika te su, praktično, zaposleni ti koji ‘’nose’’ cjelokupan zdravstveni sistem. U Republici Srpskoj, odnosno Bosni i Hercegovini, za sada ne postoje dodatni izvori fi nansiranja zdravstvenog sistema, što je neminovno za dugoročnu održivost zdravstvenog sistema.

U Republici Srpskoj je širok spektar prava iz zdravstvenog osiguranja i iako neke zemlje okruženja izdvajaju znatno više za zdravstveno osiguranje, po pravima Srpska ne zaostaje za tim zemljama. Paket prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja čine pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo na naknadu plate za vrijeme privremene spriječenosti za rad (bolovanja). Sva prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja dostupna su svim osiguranim licima pod jednakim uslovima i ne zavise od visine uplaćenog doprinosa za zdravstvenog osiguranje.

Prava iz zdravstvenog osiguranja Fond u kontinuitetu proširuje te se iz godine u godinu u naš zdravstveni sistem uvode nove procedure liječenja, nove terapije, a neprekidno se radi i na pojednostavljenju procedura kako bi osiguranici svoja prava koristili na što jednostavniji i brži način. Uprkos ograničenim prihodima, Fond uspijeva da konstantno unapređuje kvalitet i dostupnost zdravstvene zaštite građana Srpske, prvenstveno zahvaljujući racionalnom poslovanju i upravljanju troškovima.

Transformacija FZO RS i unapređenje prava

Fond zdravstvenog osiguranja RS je tokom godina svog razvoja od klasičnog birokratskog aparata, čija je uloga bila ovjera knjižica i ‘’raspoređivanje’’ novca zdravstvenim ustanovama, reformisan u modernu instituciju koja ima jednu od ključnih uloga u cjelokupnom zdravstvenom sistemu i obavlja

U povodu obilježavanja jubileja – 30 godina od osnivanja FZO RS, planirane su brojne aktivnosti u narednom periodu, a koje su posvećene onima zbog kojih Fond i postoji – osiguranicima. Prva aktivnost kojom ćemo započeti obilježavanje jubileja jeste koncert Dječjeg hora ‘’Vrapčići’’ u Muzičkom paviljonu Parka ‘’Petar Kočić’’ - 9. juna, sa početkom u 18 časova. Ovaj koncert je poklon Fonda mališanima, a cilj nam je da Fond dodatno približimo osiguranicima, da mijenjamo percepciju o našoj instituciji kao čisto birokratskoj i da gradimo imidž otvorene institucije koja je građanima na raspolaganju. Između ostalog, planirano je da 27. jula, na dan kada je osnovan Fond, u svim našim filijalama organizujemo promocije prava iz zdravstvenog osiguranja na način da građanima dijelimo vodiče kroz prava i odgovaramo na sva njihova pitanja u vezi s obaveznim zdravstvenim osiguranjem. Cilj planiranih aktivnosti je promocija i jačanje svijesti o značaju zdravstvenog osiguranja.

U povodu jubileja, u FZO RS je pripremljen i namjenski logo sa sloganom ‘’Snaga je u solidarnosti’’, budući da obavezno zdravstveno osiguranje upravo počiva na principima solidarnosti, jednakosti i uzajamnosti. Bez solidarnosti ne bismo imali jednaka prava za sve građane i zbog toga je važno da ukazujemo na značaj ovog načela!

niz funkcija. Između ostalog, uspostavljena je nova organizacija Fonda, koja je omogućila funkcionisanje Fonda kao jedinstvene institucije, jednakost svih osiguranih lica kod korišćenja prava, efikasnije ostvarivanje prava, efikasnije upravljanje i kontrolu svih procesa rada. Novom organizacijom Fonda stvorene su pretpostavke za otklanjanje prepreka koje su onemogućavale jednakost osiguranih lica kod ostvarivanja prava iz zdravstvenog osiguranja i potpunu primjenu načela solidarnosti i uzajamnosti. Uvedeno je više novih funkcija, poput funkcija kontrole (kontrola ugovora, troškova, prava osiguranika...), funkcija interne revizije (revizija svih procesa rada u Fondu, posebno u oblasti knjigovodstva i računovodstva), funkcija javnih nabavki (javne nabavke kojima se obezbjeđuje centralizovano snabdijevanje zdravstvenih ustanova lijekovima i strateškim materijalom), razvojna funkcija (formirane službe koje se bave strateškim planiranjem, proučavanjem prakse drugih zemalja, razvojem ljudskih resursa u Fondu), funkcija zaštitnika prava osiguranih lica (imenovani zaštitnici prava u svim opštinama RS). Počevši od 2006. godine, kada je kao krajnji strateški cilj postavljen ‘’zadovoljan osiguranik’’, konstantno su proširivana prava osiguranika i uvođene su brojne novine koje su doprinosile kvalitetnijoj i dostupnijoj zdravstvenoj zaštiti osiguranika. Neke od njih su: slobodan izbor porodičnog doktora, slobodan izbor bolnice i specijaliste (nekada je bilo uslovljeno mjestom prebivališta ili rada); djeci i ženama omogućen direktan pristup pedijatru, odnosno ginekologu; ovjera knjižica u bilo kojoj poslovnici Fonda nezavisno od mjesta prebivališta osiguranika; realizacija recepata u bilo kojoj apoteci u Srpskoj koja ima ugovor sa Fondom. Privatni sektor je postao ravnopravan sa javnim sektorom i osiguranici sa zdravstvenom knjižicom u privatnim ustanovama koje imaju ugovor sa Fondom ostvaruju ista prava kao i u javnim. Uveden je nov način finansiranja bolničke zdravstvene zaštite - po tzv. DRG modelu (plaćanje po usluzi); unapređeni su modeli ugovaranja sa zdravstvenim ustanovama; uvedena je potpuna pokrivenost obaveznim zdravstvenim osiguranjem za brojne kategorije osiguranika (stara lica, djeca, trudnice, teško oboljeli itd. kojima se uvijek ovjerava zdravstvena knjižica); oslobođeno je od plaćanja participacije više kategorija osiguranika (penzioneri sa najnižom penzijom, dobrovoljni davaoci krvi i dr.). Uvedena su tri postupka vantjelesne oplodnje; uvedeno je finansiranje brojnih najsavremenijih terapija i procedura liječenja (prije 2006. godine FZO je finansirao terapije za samo tri teške hronične bolesti - HIV, hepatitis i multiplu sklerozu, danas su svim oboljelim od teških hroničnih bolesti dostupne adekvatne i neke od najsavremenijih terapija). Rad FZO RS postao je u potpunosti javan i transparentan; uvedeno je centralizovano snabdijevanje zdravstvenih ustanova što je omogućilo kontinuirano snabdijevanje bolnica lijekovima i medicinskim sredstvima te jednaku dostupnost za pacijente iz cijele Srpske; uvedeno je centralizovano zakazivanje pregleda za MR i KT, što je značajno smanjilo liste čekanja, itd. Imenovanjem zaštitnika prava osiguranih lica u svim poslovnicama Fonda značajno je unapređena oblast zaštite prava osiguranika. Konstantno se unapređuje i informisanje osiguranika, uvođenjem novih komunikacionih kanala i interaktivnog komuniciranja sa građanima.

Iako je primarna uloga FZO RS finansiranje prava iz zdravstvenog osiguranja, Fond je nosilac, kao i finansijer, Projekta Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema, koji je sredinom 2020. godine počeo da se primjenjuje. Riječ je o jednom od najsloženijih i najznačajnijih projekata u Republici Srpskoj koji povezuje sve zdravstvene ustanove u jedan sistem i objedinjuje sve neophodne podatke u jednu cjelinu sa ciljem formiranja i centralizacije elektronskog zdravstvenog kartona, kao osnove sistema. Pored elektronskog kartona, IZIS podrazumijeva i elektronske kartice te elektronske uputnice i recepte, odnosno potpunu digitalizaciju zdravstvenog sistema.

Poboljšanja u obaveznom zdrvstvenom osiguranju koja su postignuta proteklih godina su evidentna u svim segmentima. To je bilo moguće postići samo na jedan način – uvažavanjem naših osiguranika i poslovnih partnera. Za sve što je u ovoj oblasti postignuto u proteklom periodu, pored Vlade Srpske i Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, zaslužna su i brojna udruženja građana s kojima je Fond sarađivao. FZO RS će i u narednom periodu nastaviti da unapređuje svoju organizaciju, a u saradnji sa resornim ministarstvom, zdravstvenim ustanovama i drugim institucijama i udruženjima građana, gradićemo još bolji i efikasniji zdravstveni sistem za građane Srpske.

Nikolina Dušanić Odjeljenje za odnose s javnošću FZORS

Uslučaju da osiguranik koji je na bolovanju neprekidno šest mjeseci i ako se desi da mu je zakazan i termin za operaciju bolovanje se ovom osiguraniku izuzetno može produžiti još najkasnije do 30 dana. U tim slučajevima, osiguranik se ne upućuje na ocjenu radne sposobnosti na nadležnu komisiju Fonda za penzijsko invalidsko osiguranje.

Naime, FZO RS je nedavno poslao dodatnu informaciju svim zdravstvenim ustanovama kako bismo detaljnije pojasnili odredbu Pravilnika o ostvarivanju prava na naknadu plate za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, a koji definiše kada se osiguranik upućuje na ocjenu radne sposobnosti. Naime, kako je i pravilnik definisao, nakon neprekidnog bolovanja u trajanju od šest mjeseci, izuzev trudničkog bolovanja, osiguranik se upućuje na ocjenu radne sposobnosti. „Međutim, u cilju donošenja ispravne i sveobuhvatne odluke koju donosi nadležna ustanova za penzijsko invalidsko osiguranje, u slučaju da je osiguraniku zakazan termin operativnog zahvata navedeni rok se izuzetno može produžiti najkasnije do 30 dana“, navedeno je u ovoj informaciji koja je dostupna i na internetu FZO RS.

Pravilnik o bolovanjima Postoje izuzeci kada je riječ o ocjeni radne sposobnosti

Osim toga, svim zdravstvenim ustanovama poslana je dodatna instrukcija u vezi s upućivanjem osiguranika na ocjenu radne sposobnosti, a sve u cilju ispravne primjene pravilnika. „Prvostepene komisije su dužne da privremenu nesposobnost za rad osiguranika u pogledu trajanja utvrđuju u skladu sa kriterijumima dijagnostičkog postupka i ocjene privremene nesposobnosti za rad. Pomenuti kriterijumi za dijagnoze oboljenja i povreda propisuju dužinu trajanja privremene nesposobnosti za rad i u tom roku komisija, u pravilu, treba osiguranika ocijeniti sposobnim za rad ili može izuzetno produžiti bolovanje duže nego što predviđaju pomenuti kriterijumi“, navedeno je u ovoj instrukciji.

Takođe, u ovoj instrukciji je dodatno pojašnjeno kako da prvostepene komisije postupaju u slučaju da osiguranika nije moguće ocijeniti sposobnim za rad ni u toku šest mjeseci neprekidnog bolovanja. U tim slučajevima je dužna blagovremeno dati prijedlog za pribavljanje dokumentacije i podnošenja zahtjeva za ocjenu radne sposobnosti nadležnoj ustanovi za penzijsko invalidsko osiguranje. „U tim slučajevima je dužna da obavijesti osiguranika da će prvostepena komisija ocijeniti njegovu spososbnost za rad ukoliko zahtjev komisiji za penzijsko invalidsko osiguranje ne podnese u propisanom roku. Ukoliko prvostepena komisija procijeni da pribavljanje dokumentacije ne ide planiranom dinamikom o tome treba da obavijesti osiguranika i da to takođe naglasi i porodičnom doktoru,“ navedeno je u ovoj instrukciji.

Takođe, radnici Fonda koji prema novom pravilniku, od 1. marta prisustvuju sjednicama prvostepene komisije za ocjenu bolovanja u svojim dnevnim izvještajima potrebno je da evidentiraju osiguranike koji su upućeni na ocjenu radne sposobnosti, a čekaju na dijagnostičke usluge, produženu medicinsku rehabilitaciju i slično. Dakle, potrebno je da u obrascima dnevnog izvještaja navedu ime i prezime osiguranika, matični broj, ocjenu i mišljenje prvostepene komisije, na koju zdravstvenu uslugu čeka i u kojoj zdravstvenoj ustanovi.

Stare zdravstvene knjižice važe do kraja 2022. godine

Budući da je blizu 80 odsto osiguranih lica preuzelo svoju elektronsku karticu, tačnije oko 740.000, stvoreni su uslovi da se odredi rok važenja stare zdravstvene knjižice, tako da će stara zdravstvena knjižica moći da se upotrebljava do kraja ove godine, odnosno osiguranici koji još nisu preuzeli svoju elektronsku karticu trebalo bi da to učine do kraja 2022. godine.

Ovo je, između ostalog, predviđeno i novim Pravilnikom o utvrđivanju svojstva osiguranog lica, matičnoj evidenciji i elektronskoj zdravstvenoj kartici koji je stupio na snagu 1. juna ove godine.

Naime, Fond je i nakon poziva osiguranicima da preuzimaju svoju elektronsku karticu ostavio mogućnost da se uporedo koristi i stara zdravstvena knjižica, a sve u cilju da se izbjegne nagli prelazak na ovu novinu, da bi se ostavilo dovoljno vremena za preuzimanje nove kartice te kako bi se osiguranici na što jednostavniji način prilagodili novom načinu provjere statusa osiguranja.

Podsjećamo, prve elektronske kartice uručene su još 2020. godine, ali je zbog pandemije proces podjele e kartica bio usporen, te se od prošle godine počelo s intenzivnijom podjelom.

Takođe, novim Pravilnikom je predviđeno da elektronske zdravstvene kartice koje se budu izrađivale od 1. juna ove godine imaju rok važenja 10 godina, umjesto sadašnjih pet godina. Što se tiče elektronskih kartica koje su ranije štampane, budući da nema tehničkih prepreka, u slučaju da ne budu oštećene, da nije došlo do promjene ličnih podataka i sl., nema razloga da se i one ne koriste i nakon roka važenja koji je na njima naveden.

Naime, prvobitni rok od pet godina važenja e kartica postavljen je prvenstveno jer je to bio period garantnog roka samog projekta IZIS-a koji uključuje sve elemente, poput nabavke hardvera, softvera, štampanja e kartica i slično. Tako da su sada stvoreni uslovi da rokovi važenja e kartica traju mnogo duže kako novih, tako i starih e kartica, odnosno koje su štampane prije 1. juna. O eventualnom produženju roka važenja starih e kartica trebalo bi takođe da se donese i odgovarajuća odluka.

Inače, elektronska kartica služi da pacijent bude identifikovan u Integrisanom zdravstvenom informacionom sistemu (IZIS), da se na osnovu nje ostvari pristup zdravstvenom kartonu pacijenta i na osnovu kartice se provjerava status osiguranog lica. Takođe, za razliku od stare zdravstvene knjižice, elektronske kartice se ne ovjeravaju. Podsjećamo, u javnim zdravstvenim ustanovama u Srpskoj implementiran je IZIS koji pored upotrebe elektronske kartice podrazumijeva i upotrebu elektronskog kartona, e recepta, e uputnice i dr.

Zamućenje zadnje kapsule prirodnog sočiva se javlja nakon određenog vremena od operacije uspješne katarakte. Ovo stanje se ranije zvalo i sekundarna katarakta. Ono predstavlja najčešću komplikaciju hirurugije katarakte, gdje nakon različitog vremena od operacije dolazi do zamućenja i zadebljanja zadnje kapsule prirodnog sočiva zbog migracije, proliferacije i diferencijacije zaostalih epitelnih lentalnih ćelija. Zamućenje može da dovede do simptoma različitog intenziteta koji su obično slični onima koje daje katarakta. I pored toga što postoje različita intraokularna sočiva koja zahvaljujući svome dizajnu smanjuju učestalost ove komplikacije do zamućenja dolazi prilično često.

Kod oko 25-50 % pacijenata 2-5 godina nakon hirurgije katarkte dolazi do zamućenja zadnje kapsule. Posljednjih godina je učestalost nešto manja premda ti najnoviji podaci treba da se uzimaju sa rezervom. Kod djece koja su operisala kataraktu učestalost zamućenja je značajno veća, brže se javlja i može se praktično reći da će svako dijete kome je operisana katarakta razviti ovu komplikaciju. Osim mlađe dobi, neka druga oboljenja kao što su dijabetes, miotonička distrofija, pigmentna retinopatija i povrede dovode do veće učestalosti zamućenja.

Tokom uobičajene operacije katarakte koja se radi ultrazvukom, odstranjuje se prednji dio kapsule sočiva obično u obliku kruga i kroz taj otvor se odstranjuje zamućeno prirodno sočivo (katarakta). U zaostalu kapsularnu vreću se ugrađuje intraokularno plastično sočivo. Zamućenje nastaje kada se zaostale epitelne ćelije sočiva rašire i migriraju prema zadnjoj kapsuli sa višim ili nižim stepenom abnormalne diferencijacije.

Akumulirane ćelije na zadnjoj kapsuli dovode do zamućenja i to stvara različite veće ili manje vidne simptome.

Razlikuju se dva oblika zamućenja zadnje kapsule – fibrozni i proliferativni. Podjela se zasniva na histološkoj analizi promijenjene kapsule.

Dijagnoza se postavlja na osnovu primijećenog smanjenja vidne oštrine nakon operacije i na osnovu biomikro-

Zamućenje zadnje kapsule (PCO)

Dr Milan Preradović, spec. oftalmolog

skopskog pregleda. Osim smanjenja vida, pacijenti se žale na blještavilo, osjetljivost na svjetlo, smanjenje vida u sumraku, haloe i probleme sa čitanjem.

Ako je zamućenje zahvatilo vidnu osovinu pacijent će se požaliti na smanjenje vidne oštrine. Pregled na biomikroskopu će otkriti da postoji poluprovidna membrana iza ugrađenog sočiva. Osim toga, mogu se vidjeti i Elšingove perle, Someringovi prstenovi i nabiranje kapsule.

Ipak, u toku odlučivanja da li raditi tretman zamućenja najvažnije je da li ono smeta ili ne smeta pacijentu.

Stanje se prlično lako tretira uz pomoć YAG lasera koji omogućava da se uradi kapsulotomija bez da se ulazi u oko. Premda je to jako brza i bezbjedna procedura može da bude povezana sa određenim rizicima. Najčešće dolazi do markiranja samog ugrađenog sočiva laserom, a rjeđe komplikacije uključuju krvarenje iz irisa, makularni edem, povišenje očnog pritiska, otok rožnjače, povećan gubitak endotelnih ćelija rožnjače i ablaciju retine. Od svih ovih komplikacija ablacija retine predstavlja najozbiljniju jer može da dovede do potpunog gubitka vida ako se ne operiše na vrijeme. Nekada nakon intervencije može da dođe do pomjeranja intraokularnog sočiva, naročito ako je prilikom operacije katarakte bilo problema sa implantacijom.

This article is from: