19 minute read
Naučnoistraživački centar “Cube”
from Medici.com 111
by Medici.com
Slika 1. Naučnoistraživački centar “Cube”
Uvod
Advertisement
„Philip Morris International“ (PMI) je nadaleko poznat kao kompanija koja se bavi proizvodnjom cigareta.
Međutim, 2020. godine, u sklopu Izjave o svrsi (eng. Statement of Purpose) PMI je potvrdio posvećenost budućnosti bez duvanskog dima, koja je započela 2016. godine.
PMI je fokusiran na razvoj, naučno potkrepljenje i odgovornu komercijalizaciju nesagorijevajućih duvanskih proizvoda koji su manje štetni od cigareta, sa ciljem da cigarete što prije u potpunosti zamijene nesagorijevajućim proizvodima. Kako da budemo sigurni da će PMI postići svoj cilj? Koliki su napori i ulaganja potrebni da bismo se približili budućnosti bez duvanskog dima?
Bez sumnje, smjele vizije zahtijevaju smjele poteze. Da bi ostvario svoj ambiciozni cilj, od 2008. godine PMI je uložio više od 9 milijardi dolara u nauku, istraživanje i razvoj nesagorijevajućih proizvoda i zaposlio više od 930 naučnika, inženjera i tehničara svjetske klase.
Godine 2009. PMI je otvorio svoj naučnoistraživački centar koji je, zahvaljujući svom obliku, nazvan “Kocka” (Cube), na obali jezera Neuchatel u Švajcarskoj (Slika 1). PMI kompanija je uložila 120 miliona dolara u izgradnju ovog najsavremenijeg objekta, koji je izgrađen na način koji prenosi ključ-
Zavirite u naučnoistraživački centar “Cube”
nu riječ: transparentnost. Njegovi prozirni stakleni zidovi odražavaju kristalno čiste vode jezera, a misao iza konstrukcije je usklađena sa punom naučnom transparentnošću koju PMI zastupa: “Transparentni smo u vezi sa svim našim naučnim otkrićima, objavljujemo ih javno i pozivamo kolege naučnike da prouče i pregledaju našu naučnu literaturu.”
“Kocka” (Cube) se sastoji od tri odvojena krila, nazvana Zemlja, Vjetar i Voda, simbolizujući prirodne elemente koji je okružuju. Nije slučajno da nedostaje jedan element — vatra. „Philip Morris International“ je jasno stavio do znanja da je njihov cilj da postignu budućnost bez duvanskog dima, budućnost u kojoj je sagorijevanje duvana samo uspomena.
Kada je riječ o nauci i istraživanju, PMI je postavio visoke standarde u svom radu, a njihove naučne metode su inspirisane farmaceutskom industrijom. Javno dijeli rezultate svojih naučnih istraživanja i podstiče druge na pregled njihove literature. PMI vizija je da sadašnjim odraslim pušačima ponudi bolji izbor od nastavka pušenja. Kako ovu viziju PMI pretvara u stvarnost? Razvojem niza nesagorijevajućih proizvoda koji isporučuju nikotin bez sagorijevanja duvana i koji će biti zadovoljavajući za sadašnje odrasle pušače. Pogledajte bliže kako PMI pristupa nauci u “Cube”-u (Slika 2).
Zaposleni u Naučnoistraživačkom centru “Cube” (Kocka)
U 30 disciplina sarađuje 930 naučnika, inženjera i tehničara svjetske klase (fizika, biologija, hemija, medicina, epidemiologija, klinička nauka, nauka o ponašanju — da spomenemo samo neke) kako bi stvorili proizvode sa smanjenim rizikom koji oponašaju senzorne komponente cigareta, ali ne proizvode dim.
Više o naučnim istraživanjima saznajte u intervjuu koji je dao Nikolai Ivanov, naučnik u kom-
paniji „Philip Morris International“ i rukovodilac odjeljenja za tehnološka istraživanja u PMI
— Naučnoistraživačkom centru
“Cube”.
1. Koja istraživanja se sprovode u laboratoriji koju vodite?
U 2021. godini završili smo desetak toksikoloških studija u vezi sa procjenom proizvoda. Studije pokrivaju različite varijante nesagorijevajućih (eng. Heat-not-Burn) proizvoda, kao i elektronske cigarete. Takođe, uključuju različite nivoe složenosti procesa procjene proizvoda: ispitivanja na in vitro ćelijskim kulturama, in vivo OECD studije na glodarima i kliničke studije. Najnovije inovativne i najsavremenije metode sistemske biologije korišćene su za obavljanje sveobuhvatne molekularne analize uzoraka kako bismo bili sigurni da su istraženi svi potencijalni biološki efekti. Naše studije su potvrdile smanjenu izloženost organizma štetnim i potencijalno štetnim materijama i smanjeni rizik bezdimnih proizvoda u poređenju sa cigaretama. Studije na glodarima se izvode u PMI Singapuru i samo ako to zahtijevaju regulatorni organi. Većina studija se sastoji od testova zasnovanih na ćelijskoj kulturi, uz poštovanje principa „Smanji, zamijeni i poboljšaj” (eng. “Reduce, Replace and Refine”). Sve studije se sprovode u skladu sa našim internim smjernicama Sistema za upravljanje kvalitetom (eng. Quality Management System guidelines) na kvalifikovanim laboratorijskim instrumentima. Ključna laboratorijska ispitivanja se obavljaju u skladu sa smjernicama dobre laboratorijske prakse (DLP) i dobre kliničke laboratorijske prakse (DKLP), a u maju 2021. godine uspješno smo prošli posljednju inspekciju DLP-a koju su sprovele švajcarske vlasti.
2. Koliko testova trenutno sprovodite u vašoj laboratoriji i na koje oblasti se odnose testovi koje ste uradili?
Izvodimo hiljade testova godišnje u oblasti genomike, transkriptomike, proteomike i metabolomike da bismo procijenili ushodnu i nishodnu regulaciju puteva i molekula potencijalno povezanih sa štetnim jedinjenjima ili bolestima povezanim sa pušenjem.
3. Kada su u pitanju studije koje su do sada sprovedene na koje ste najviše ponosni, koje biste istakli i zašto?
Bilo je mnogo složenih i naučno važnih studija. Ipak, mislim da je skup studija1, 2 za procjenu
1 An 8-month systems toxicology inhalation/cessation study in Apoe-/- mice to investigate cardiovascular and respiratory exposure effects of a candidate modified risk tobacco product, THS 2.2, compared with conventio-
našeg sistema za zagrijavanje duvana (THS 2.2.), na različitim modelima bolesti povezanih sa pušenjem, imao najznačajniji uticaj u naučnoj i regulatornoj zajednici. Po prvi put je pokazano smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti, hronične opstruktivne bolesti pluća i raka pluća u životinjskom modelu tokom dugoročnog izlaganja aerosolu novog nesagorijevajućeg proizvoda. Sve ove studije su podnijete u sklopu zahtjeva za svrstavanje u kategoriju „proizvoda sa modifikovanim rizikom“ (MRTP) američkoj Agenciji za hranu i lijekove (FDA), kao i drugim regulatornim organima širom svijeta kako bi se potvrdio potencijal proizvoda za smanjenja rizika.
4. Kako dijelite rezultate koje dobijete tokom ispitivanja sa naučnom zajednicom? Da li možda učestvujete na kongresima ili rezultate publikujete u stručnim časopisima?
Aktivno objavljujemo rezultate
nal cigarettes. 2 Respiratory Effects of Exposure to Aerosol From the Candidate Modified-Risk Tobacco Product THS 2.2 in an 18-Month Systems Toxicology Study With A/J Mice. naših studija o nesagorijevajućim proizvodima u recenziranim časopisima i predstavljamo ih na međunarodnim naučnim konferencijama. Pored toga, redovno dijelimo naše rezultate i istraživanja na internet stranici PMI Science (https://www. pmiscience.com/library). Naši naučnici su takođe članovi brojnih naučnih udruženja i društava koja podstiču razmjenu i komunikaciju najsavremenijih istraživanja.
5. Da li postoje neke sličnosti studija koje vi sprovodite sa studijama koje sprovode farmaceutske kompanije?
Pošto u Sjedinjenim Američkim Državama i farmaceutske i duvanske proizvode reguliše FDA, u dizajnu i izvođenju studija slijedili smo smjernice veoma slične farmaceutskoj industriji (uključujući DLP, DKP, DKLP, itd.) koje je razvio i poboljšao Centar za kontrolu duvanskih proizvoda (eng. Center for Tobacco Product) pri FDA-u. Međutim, naša aplikacija za svrstavanje proizvoda u “duvanske proizvode modifikovanog rizika” (MRTP) je vjerovatno najsveobuhvatnija procjena proizvoda koja je podnijeta Centru za kontrolu duvanskih proizvoda pri FDA-u, uključujući sve hemijske, pretkliničke, sistemsko-toksikološke, kliničke i bihejvioralne studije.
6. U julu 2020. godine, američka Agencija za hranu i lijekove svrstala je vodeći PMI-jev nesagorijevajući duvanski proizvod u kategoriju duvanskih proizvoda sa modifikovanim rizikom (MRTP), sa informacijama da potpuni prelazak sa cigareta na ovaj proizvod umanjuje izloženost organizma štetnim i potencijalno štetnim materijama. Šta ova odluka znači za PMI i vas lično?
Svrstavanje našeg vodećeg nesagorijevajućeg duvanskog proizvoda u proizvode modifikovanog rizika sa informacijama o smanjenoj izloženosti organizma štetnim i potencijalno štetnim materijama od strane FDA-a, znači da je decenija naših naučnih napora i rada priznata eksterno od najnaprednije regulatorne agencije na svijetu. Vjerujem da je to bila najvažnija prekretnica za sve naše kolege u PMI-u do sada.
Realizaciju ovog članka finansirao je “Philip Morris BH” d.o.o Sarajevo
Kriza izazvana pandemijom COVID-19 ostavila je značajne posljedice po zdravlje i ekonomiju, otvorila brojna pitanja kako iz domena medicinske struke i nauke, tako i ona vezana za ljudska prava i slobode, pratile su je brojne naučne i medijske kontroverze, širenje straha i panike, a ono što je bilo potpuno očigledno, da nedostaje istinska stručna rasprava, analiza, kao i obrada podataka. U jeku najveće COVID krize, kada se insistiralo na socijalnoj distanci i kada je, iz nekog razloga, uprkos brojnim ad hoc razvijenim ili ranije pripremljenim platformama, bio prekinut stručni dijalog, granice zatvorene, a ekonomija i život zaustavljeni, mi na Balkanu uspjeli smo ono što je tada izgledalo nezamislivo. U on lajn formatu, u organizaciji Centra za analizu rizika i upravljanje krizama iz Beograda (CARUK) i Hrvatske udruge za međunarodne studije (HUMS), Međunarodnog sveučilišta Liberta i Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO), a uz sveobuhvatnu logističku i informatičku podršku Instituta za standardizaciju Srbije, tokom 2020. godine okupili smo predstavnike državnih organa, kriznih štabova, koordinacionih tijela, stožera, kako je već gdje bio oficijelni naziv, Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, regionalne predstavnike SZO, kao i naše naučnike, svjetski priznate autoritete sa našeg geografskog područja iz oblasti molekularne biologije, virusologije, infektologije, bezbjednosti, menadžmenta vanrednih situacija, čije je dragocjeno iskustvo, znanje, ali i dobronamjerno a intelektualno kritičko promišljanje dalo poseban ton i boju diskusiji, a vjerujemo poslužilo i kao korektiv donosiocima odluka, u mjeri u kojoj je to bilo moguće. Sa nama su bili i ekonomisti i privrednici, kao i istaknuti svjetski stručnjaci, a svi zajedno imali smo istu želju i isti zadatak da razgovaramo, analiziramo i smjelo, u realnom vremenu, predviđamo i zaključujemo. Dvodnevna konferencija
“Bezbjednosne krize u 21. vijeku i
kako njima upravljati” iznjedrila je i dvotomni Zbornik sa istim nazivom, koji predstavlja vrijedan doprinos sagledavanju svih aspekata savremenih bezbjednosnih i zdravstvenih kriza, oblikovanih višedimenzionalnim procesima globalizacije i rastućim geopolitičkim napetostima u svijetu, koji se pred našim očima dinamično mijenja.
Bezbjednosne krize u 21. vijeku i kako njima upravljati Susret sa neizvjesnostima u sve složenijem okruženju
Ima li nauka odgovor na krize koje se naslućuju? Šta smo naučili iz dosadašnjih i očekuju li nas nove epidemije i pandemije u svijetu? Može li se osnažiti uloga UN u borbi protiv bioloških izazova? Ima li jednostavnih odgovora na kompleksna bezbjednosna pitanja? Da li je zdravlje bezbjednosni rizik? Kako se spremiti i ojačati rezilijentnost sistema u odgovoru na katastrofe koje uništavaju živote, zdravlje i životnu sredinu? Koliko je važna regionalna saradnja u efikasnijoj borbi sa izazovima koji su pred nama?
Prof. dr Elizabeta Ristanović je bila jedan od organizatora i moderatora međunarodne konferencije „Bezbjednosne krize u 21. vijeku i kako njima upravljati“ koja je okupila predstavnike državnih organa, medicinskog i bezbednosnog sektora, ali i velika imena struke i nauke iz Republike Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, kao što su: prof. dr Gordan Lauc, prof. dr Ana Gligić, prof. dr Verica Jovanović, prof. dr Nebojša Kavarić, prof. dr Mirsada Hukić, prof. dr Velo Markoski, prof. dr Drago Nedić i mnogi drugi
Već onda smo naslutili i smjelo istakli da se COVID-19 mora posmatrati i u okviru geopolitike, bezbjednosti, ekonomije i da predstavlja uvertiru u tektonske promjene na međunarodnoj sceni koje nas očekuju.
Poželjeli smo da ove zbornike, svoja saznanja i vizije budućih zdravstvenih i bezbjednosnih kriza predstavimo akademskoj javnosti Republike Srpske, smatrajući da upravo iz Banjaluke treba da pošaljemo poruku koliko je u suočavanju sa ovakvim izazovima bitan regionalni okvir saradnje i razumijevanja i zajednički pristup u sagledavanju problema. Radujemo se što je Akademija nauka i umjetnosti Repu-
blike Srpske prihvatila da bude nosilac ove aktivnosti koja se očekuje tokom predstojećeg septembra. Mozaik medicinskih komunikacija – „Medici. com“, pravi je medijski partner koji će poruke prenijeti zdravstvenim autoritetima u regionu, a njegovim čitaocima poklanjamo i linkove zbornika koji su dostupni u pdf formatu. https://www.caruk.rs/data/Zbornik%20PRVI%20DEO%20Security%20 Crises%20-%20Social%20and%20 Security%20Aspects-v1.pdf https://www.caruk.rs/data/Zbornik%20DRUGI%20DEO%20Security%20Crises%20-%20Health%20 and%20Safety%20Aspects.pdf
Promociju ovih vrijednih međunarodnih zbornika će, uz naše drage domaćine, obaviti njihovi urednici, naši eminentni stvaraoci, a smatramo da bi naši sagovornici trebalo da budu i predstavnici Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci i Fakulteta bezbednosti, kao i predstavnici drugih akademskih i naučnih institucija, ali i donosioci odluka iz Republike Srpske i regiona. „Medici.com“ će kao mozaik medicinskih komunikacija biti most saradnje i medijskog predstavljanja ovog značajnog događaja kako bi naučna istina i potreba za multidisciplinarnim radom i regionalnom saradnjom zakucale na adrese svih relevantnih subjekata u našoj zemlji i regionu.
Trenutno se dešavaju ratni sukobi, ali se prave bitke vode i na brojnim drugim poprištima, uključujući i borbe za duše i umove ljudi, kao i njihovu životnu sredinu. Biološke prijetnje, u najširem smislu, su sve aktuelnije i sve češće su sastavni dio dominirajućih narativa na svjetskoj političkoj sceni. Stoga je potpuno jasno da nas očekuju i nove epidemije i pandemije, prirodno ili vještački izazvane, i da se u tom kontekstu treba pripremiti, baš kao što na to ukazuju ili signaliziraju kreatori zbivanja i poznavaoci prilika. Uostalom, na to odavno upozoravaju i naši naučnici i stručnjaci. Naravno, u aktuelnom momentu izuzetno je važno osnažiti ulogu Ujedinjenih nacija u kontroli potencijalnih bioloških agensa i iskrenom sprovođenju odredaba Biološke konvencije. Geopolitičke igre su za velike, koji često proizvode krize, simuliraju i vode igre po davno razrađenim tehnologijama, uz nove mogućnosti koje je donio razvoj nauke, a nama ostaje da sačuvamo sebe i što spremnije odgovorimo na izazove vremena. Preduslov za to je dijalog i saradnja, prije svega u strateški važnom regionu Balkana koji je stalno bio pod monitoringom moćnih, gdje su se rađale krize, ali i nestajali brojni Vaviloni. Upravo zato i mi želimo da razgovaramo i diskutujemo, jezikom struke i nauke, argumentovano i naučno utemeljeno razmjenjujemo mišljenja i iskustva naših regionalnih eksperata raznih profila i eminentnih svjetskih naučnika. O tome ćemo diskutovati i na konferenciji pod nazivom
„Kako se suočiti sa neizvijesnosti-
ma u sve složenijem okruženju“ koja će biti održana u Cavtatu, 29-30. septembra 2022. godine. U agendi konferencije su brojne aktuelne teme, kao što su klimatske promjene, migracije, epidemije/pandemije, sajber-prijetnje, terorizam, ekstremizam, organzovani kriminal i zaštita kritične infrastrukture. U današnjem haotičnom okruženju, konvencionalno razmišljanje ne predstavlja ispravan način za suočavanje sa novim rizicima i krizama. U akademskom diskursu i u praktičnoj sferi danas, nažalost, preovlađuju marginalne neizvijesnosti, a cilj zapravo mora da bude promjena paradigme. Nauka ne smije da prihvata gotove odgovore, već da postavlja pitanja i kreativno iznalazi rješenja za kompleksne izazove, sistemi i društva moraju da rade na izgradnji i jačanju rezilijentnosti na „skrivene“ probleme, umjesto usredsređenosti na predviđanja neizvjesne budućnosti, da tragaju za specifičnim „rješenjima“, umjesto često apsurdne ambicije da traže globalne i konačne odgovore. U mnogim slučajevima postoji problem i u pogledu iluzije da je rizik upravljiv na osnovu analitike podataka, čak i u uslovima hiperkompleksnosti. Suština nekonzistentnosti u upravljanju neizvjesnostima je i što su neki pristupi više orijentisani na rizike i njhovu kontrolu, dok u drugim slučajevima dominira pristup upravljanja krizama. Ova nekonzistentnost u pristupu mogla bi predstavljati značajan izazov kreatorima politika i donosiocima odluka pri upravljanju kompleksnim sistemima u uslovima kriza i neizvjesnosti. Dakle, naš cilj je da pomognemo donosiocima odluka da
Najava konferencija - Cavtat
Profesor dr Zoran Keković, direktor Centra za analizu rizika i upravljanje krizama i redovni profesor Fakulteta bezbednosti u Beogradu
Zbornici radova sa Međunarodne video-konferencije „Bezbjednosne krize u 21. vijeku i kako njima upravljati“ (Covid-19: BEZBJEDNOSNI I ZDRAVSTVENI ASPEKTI)
svi zajedno (naučnici, stručnjaci i lideri) unapređujemo sposobnost čitavog društva da predvidi, spriječi, pripremi se, odgovori i oporavi se od kriza i da takav pristup ostavimo u naslijeđe budućim generacijama.
S tim u vezi, na marginama ove konferencijee koja će okupiti eminentne regionalne i međunarodne eksperte, biće održan i zanimljiv kurs Kriznog menadžmenta u 21. vijeku (https://conference2022.caruk.rs/sr/).
Moramo da naučimo i znamo mnogo da bismo primijenili bar malo u prevenciji i reagovanju na krizne situacije sa kojima ćemo se suočavati u danima i godinama koje su pred nama.
Dragi prijatelji, očekujemo Vas u Banjaluci i Cavtatu!
Dana 2.6.2022. godine u Dekanatu Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci predstavljeni su rezultati završne faze „Studije sero-
prevalencije infekcije SARS-KOV-2 u populaciji Republike Srpske“.
Rezultate istraživanja predstavili su dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci prof. dr Ranko Škrbić i dekan Medicinskog fakulteta u Foči prof. dr Dejan Bokonjić, a ispitivanje je provedeno u saradnji sa Institutom za javno zdravstvo Republike Srpske.
Antitijela na virus korona ima oko 94,5 odsto stanovnika Republike Srpske, pokazali su rezultati druge faze ispitivanja, rađeni od januara do marta ove godine i to na uzorku od 4.463 ispitanika, kazao prof. dr Ranko Škrbić. Dodao je da je u ovoj studiji, pored medicinskih fakulteta u Banjaluci i Foči i Instituta za javno zdravstvo RS, učestovalo i desetak svjetskih stručnjaka.
“Ono što ovo istraživanje čini drugačijim je to što za razliku od svih drugih zemalja koje su radile nešto slično, je to što ovo istraživanje nije bilo usmjereno na jedan tip vakcine protiv kovida-19. Mi smo imali četiri, pa čak i pet vrsta vakcina”, kazao je Škrbić.
Podsjetio je da je prva faza ove studije urađena prije više od godinu dana, kada je pokazano da je prokuženost antitijelima kod građana RS oko 40 odsto.
Dodao je da je u međufazi istraživanja ispitivano prisustvo antitijela kod medicinskih radnika zaposlenih u domovima zdravlja, a rezultati ovog dijela studije su pokazali da je oko 70 odsto zdravstvenih radnika bilo prokuženo virusom.
“U ovoj fazi studije učestvovalo je 61 odsto žena, a 39 odsto muškaraca, 57 odsto ispitanika je bilo iz grada, a 26 odsto sa sela. Osnovno obrazovanje je imalo 12 odsto, srednjoškolsko 58 odsto, a visoko obrazovanje 30 odsto”, rekao je Škrbić za novinare.
Istakao je da je druga faza istraživanja pokazala i zanimljivost kada je riječ o broju antitijela i krvnim grupama. “Najveći broj onih sa antitijelima su bili krve grupe A pozitiv, a nakon njih oni sa O pozitiv”, rekao je Škrbić, dodajući da je najveći broj ispitanika rekao da je imao simptome temperature, kašalj, curenje iz nosa, grlobolju, bolove u mišićima i zglobovima, a samo 25 odsto je prijavilo gubitak čula njuha i okusa.
Rezultati studije seroprevalencije infekcije SARS-KOV-2 u populaciji RS
“Ukupan broj vakcinisanih u RS, prema ovoj studiji, je 58 odsto. Od toga 35,3 odsto je primilo sinofarm, 30,7 odsto fajzer, a 28,9 odsto je primilo sputnjik V vakcinu”, naveo je Škrbić.
Kako je naglasio u ovoj studiji proučavali su nivo antitijela kod građana koji su preležali kovid i vakcinisani su, kod onih koji su vakcinisani, a misle da nisu imali kovid, treća grupa su oni koji nisu vakcinisani, ali su imali kovid te četvrta grupa onih koji nisu imali kovid, ali se nisu ni vakcinisali.
“Studija je pokazala da su najjači imunski odgovor imali ispitanici koji su preležali kovid i vakcinisani su, zatim oni koji su vakcinisani, a nisu imali kovid te onda oni koji su su samo preležali kovid, dok su najmanji broj antitijela imali oni koji nisu ni preležali bolest, a nisu se ni vakcinisali”, naveo je Škrbić.
Nadalje je naveo da kada je riječ o efikasnosti vakcina ova studija je pokazala da osobe koje nisu imale kovid, a vakcinisane su vakcinom sputnjik V imale su najveći imunološki odgovor. “To znači da je ova ruska vakcina najefikasnija, sa veoma malom razlikom od nje je i vakcina fajzer te su građani koji su njome vakcinisani takođe imali snažan imunološki odgovor. Dok čak 74 odsto onih koji su primili kinesku vakcinu sinofarm nisu razvili antitijela”, rekao je Škrbić, dodajući da vakcinu astrazeneka nisu ni testirali, jer se veoma mali broj građana vakcinisao ovom vakcinom.
Kako je kazao prof. dr Dejan Bokonjić, dekan Medicinskog fakulteta u Foči, odziv ispitanika za učešće u ovoj studiji je bio veliki te da su građani rijetko odbijali da učestvuju u ovom ispitivanju. “Uzorke smo testirali na dva načina, da bismo isključili bilo kakvu grešku, a rezultati su se poklopili”, rekao je Bokonjić.
Dodao je da je u planu da se na jesen radi treća faza ove studije.
“Tu ćemo pratiti održavanje antitijela u krvi pacijenata. Da vidimo koliko dugo imunitet traje, to nam je jako važno, posebno za one koji su vakcinisani i preležali virus, kao i za one koji su samo vakcinisani i za one koji su samo bolovali. Želimo da vidimo kolika će biti razlika u održavanju antitijela u ovim grupama”, kazao je Bokonjić.
Rad doc. dr Kukobata, objavljen u prestižnom svjetskom časopisu
Pripremila: Dajana Đurašinović PR, Medicinski fakultet Univerziteta u Banjaluci
Doc. dr Radovan Kukobat mladi istraživač iz Japana zaposlen na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, objavio je rad u prestižnom časopisu Science Advanced sa visokim faktorom uticaja (IF=14,1).
Docent Kukobat objavio je rad na temu „Ultrapermeable 2D-channeled graphene-wrapped zeolite molecular sieving membranes for hydrogen separation“.
U radu su predstavljeni rezultati istraživanja koje je doc. dr Kukobat obavio u Japanu na Shinshu univerzitetu, a jednim dijelom i na Medicinskom fakultetu UNIBL. Riječ je o pronalasku novih membrana na bazi zeolita i grafena, a koje mogu poslužiti za novi metod razdvajanja i proizvodnje gasova.
Kukobat objašnjava da je u ovom slučaju sintetizovana membrana tako što su umotani grafen i zeolit. „Između njih je napravljena međupovršina, na osnovu čega gas, prvenstveno vodonik, može efi kasno da se razdvoji. Tako možemo da dobijemo 99,99 odsto čist vodonik, koji ima veliku primjenu za automobile kod gorivih ćelija. Ova membrana ima veliki potencijal i kod membranskog razdvajanja kiseonika iz vazduha, koji ima veliku primjenu u medicinske svrhe. Imamo patent sa “Tojotom”, koji ćemo nastojati da implementiramo kako bismo dobili više vodonika na jeftiniji i efi kasniji način. Vodonik se, naime, dobija postupcima destilacije koji su jako skupi, dok je ovo veoma jeftin način za njegovo dobijanje“, naglašava Kukobat.
Prema njegovim riječima, pomenuti rad rezultat je šestogodišnjeg istraživanja.
„Počeli smo da radimo 2015. godine, a 2019. smo dobili izvanredne rezultate – vodonik koji je 99,99 odsto čist. To dosad nije objavljeno u nauci o membranama. Onda smo počeli da razmišljamo o objavi rada u pomenutom časopisu“, kaže Kukobat, koji do sada ima tri patenta u Japanu.
Profesor Ranko Škrbić, dekan Medicinskog fakulteta Banjaluka, ističe da je Kukobat sa svojom ekipom radio istraživanja koja su ovih dana rezultovala izuzetno vrijednom publikacijom koja je izašla u prestižnom časopisu Sajens Advansd. „Već radimo istraživanja, a prva faza je privedena kraju. Imamo u planu i druge eksperimente i radove. Nadam se da će uskoro još jedan naš rad ugledati svjetlo dana, a to je da testiramo sva ta jedinjenja kao potencijalne nosače za postojeće ili neke nove lijekove. Usmjeravamo se ka primijenjenim istraživanjima koja mogu da se koriste u farmaceutskoj industriji i medicini“, objašnjava Škrbić.
Dodaje da istraživači Centra za biomedicinska istraživanja Medicinskog fakulteta Banjaluka rade na mogućnosti korištenja zeolita kao nosača za pojedine lijekove.
Podsjećamo, nakon devet godina istraživačkog rada u Japanu i 15 objavljenih radova u prestižnim indeksiranim časopisima, docent Kukobat se vratio u Banjaluku. Svoju naučnu karijeru nastavio je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci u Centru za biomedicinska istraživanja, kao i na poziciji nastavnika na Studijskom programu Farmacija.
U Centru za biomedicinska istraživanja, docent Kukobat se bavi ispitivanjem alumino-silikatnih materijala i mogućnostima njihove primjene u famaceutskim proizvodima.
POMOĆ U OČUVANJU ZDRAVLJA CIJELE PORODICE!
78000 BANJA LUKA; Ul. Braće Mažar i majke Marije 18 (Hanište); Tel: 051/212-437; prizmabls@teol.net; www.prizmabl.com
pet do dvanaest
vrijeme je za ZDRAVLJE
