Book of Abstracts - 6th Congress of Croatian Pharmacy and Medical Biochemistry Students' Association by Croatian Pharmacy and Medical Biochemistry Students' Association

SADRŽAJ

Organizacijski odbor

Uvodna riječ Predsjednice Organizacijskog odbora Kongresa

O Kongresu 2019.

O Udruzi studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske (CPSA)

Raspored

Radionice

Plenarno predavanje Sažeci predavanja i životopisi predavača

Sekcija: DERMATOLOGIJA

Sekcija: DERMATOFARMACIJA

Sekcija: INOVACIJE U DERMATOLOGIJI

Panel diskusija

Portal Recipe

Omogućili

Prostor za bilješke !

ORGANIZACIJSKI ODBOR

Zrinka Duvnjak Dora Belec Andela Begonja Lucija Benić Lucija Ana Bićanić Lana Blažević Lucija Božičević Roberta Zorinić Jelena Durbek Marko Dužević Robert Kolman Zvonimir Mlinarić Bruno Rački Leo Sabol Helena Sremec Katarina Širić Borna Tićak Luka Tomašić

LEKTOR Borna Tićak

DIZAJN !

Bruno Rački

ORGANIZACIJSKI ODBOR

UVODNA RIJEČ

Drage kolegice i kolege, u ime Organizacijskog odbora i svoje osobno želim vam srdačnu dobrodošlicu na već tradicionalni Šesti kongres Udruge studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske! Radujem se da se šestu godinu zaredom okupljamo u prostorijama Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, ove godine u proljetnom izdanju - 25. i 26. svibnja 2019., radi vašeg najdražeg i našeg najvećeg godišnjeg projekta Udruge. Tema ovog kongresa je “Koža ogledalo zdravlja”, a kroz puna dva dana predavanja, radionica i panel-diskusije upoznat ćete se s novitetima iz ovog područja. Koža je naš najveći organ, prva linija obrane te odraz zdravlja i ljepote pa nije ni čudo da je zdravlje kože postala sveprisutna tema. Velik dio ponude u ljekarni čini upravo dermatokozmetika, a zbog suvremenog načina života bolesti kože su sve prisutnije. Puno je novih spoznaja, a moderni i inovativni načini liječenja pronašli su svoje mjesto i u području dermatofarmacije. Tijekom tri sekcije predavanja detaljnije će se obraditi popularne teme iz ovog područja, a na radionicama moći ćete unaprijediti svoje vještine i znanja. Na kraju prvog dana imat ćete priliku biti aktivni sudionici sudionici panel-diskusije. Željela bih se zahvaliti svima koji su doprinijeli ostvarenju ovog dogadaja, Sekciji za kozmetologiju i dermatofarmaciju Hrvatskog farmaceutskog društva kao našem stručnom partneru, cijenjenim predavačima i voditeljima radionica, našim sponzorima i partnerima, a ponajviše Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu na bezuvjetnoj podršci. Uvaženi gosti, dragi sudionici, zahvaljujemo vam na želji da budete dio ovog nama velikog i značajnog dogadaja. Vjerujemo da ćete nakon ovog Kongresa biti bogatiji za nova znanja, iskustva i poznanstva. Nadamo se kako će vas naši predavači motivirati da ulažete u sebe i svoje stručno znanje te da će vam ova dva dana ostati u izuzetno lijepom sjećanju. Zrinka Duvnjak Predsjednica Organizacijskog odbora!

O KONGRESU

Šesti kongres Udruge studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske održat će se od 25. i 26. svibnja 2019. godine na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu. Kongres okuplja 230 studenata biomedicinskog područja iz Hrvatske te ove godine rekordan broj studenata iz regije. Kroz puna dva dana održat će se predavanja, radionice i po prvi put panel rasprava vezani uz glavnu temu: “Koža - ogledalo zdravlja” kao i treninzi mekih vještina. Kongres takoder po prvi puta ima i stručnog partnera - Sekcija za kozmetologiju i dermatofarmaciju Hrvatskog farmaceutskog društva. Zdravlje kože danas je sveprisutna tema te kroz ovaj Kongres želja nam je svim sudionicima približiti današnje najčešće kožne bolesti, kako one utječu na psihičko stanje pojedinca, kako odražava stanje organizma. Želimo da se budući ljekarnici bolje snalaze medu raznim proizvodima za kožu. Tehnologija napreduje, a uzgoj organa, svijest o mikrobioti, nove formulacije i načini dostave lijeka, moderna dijagnostika i biološka terapije pronašli su svoje mjesto i u ovome području. Kongres je zamišljen kao presjek svih ovih područja s ciljem dobivanja potpune slike dermatofarmacije današnjice. Organizacija našeg Kongresa započinje više od pola godine unaprijed odabirom Predsjednika Organizacijskog odbora koji zatim u potpunoj autonomiji odabire članove Organizacijskog i Pomoćnog odbora te ih dijeli u manje timove. Svi članovi Organizacijskog odbora su studenti, aktivni članovi Udruge. Budući da je opseg posla izrazito velik, Organizacijski odbor broji 18 članova, potpuno predanih svojim dužnostima.

O UDRUZI

Udruga studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske (engl. Croatian Pharmacy and Medical Biochemistry Students' Association, CPSA), nezavisna je i neprofitna udruga, osnovana 1994. godine na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu s ciljem unaprijedenja studentskog života i zbližavanja studenata, na čemu članovi Udruge neumorno rade već 25 godina! CPSA je jedina udruga u Republici Hrvatskoj koja zastupa širok spektar interesa studenata farmacije i medicinske biokemije, ostvarujući suradnje sa stručnim te korporativnim partnerima u zemlji i svijetu. Članovi smo europske (engl. European Pharmaceutical Students' Association, EPSA) i svjetske zajednice studenata farmacije (engl. International Pharmaceutical Students' Federation, IPSF), suradujemo s profesionalnim udruženjima farmaceuta u Hrvatskoj (Hrvatsko farmaceutsko društvo - HFD, te Hrvatska ljekarnička komora - HLJK), a naši članovi su redovito medu najaktivnijim sudionicima projekata i aktivnosti koje provode navedene organizacije. Svake godine organiziramo velik broj projekata, medu kojima se kao najveći u trajnom postavu ističe Kongres Udruge studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske, ove godine šesti po redu. Neki od drugih većih projekata su Virtualni kongres, brojni javnozdravstveni projekti, od kojih se CPSApunčić i #SrušimoStigmu organiziraju tokom cijele godine, te četiri natjecanja: u konzultacijskim, kliničkim, marketinškim vještinama te izradi magistralnih pripravaka. Najveći medunarodni projekt u kojem sudjelujemo, Student Exchange Programme (SEP), obuhvaća razmjenu studenata te mogućnost medunarodnih stručnih praksi. Za kraj, treba napomenuti da je kvaliteta rada CPSA-e dovela do brojnih priznanja i nagrada kojima se iznimno ponosimo! U 2016. i 2017. godini, Udruga je bila nagradena s dvije Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu – kao dobitnica Sidney J. Relph nagrade za najbolju i najaktivniju udrugu studenata farmacije na svijetu od strane IPSF-a te za projekt CPSApunčić. Nagradeni smo i Dekanovom nagradom, dok su naši članovi ostvarivali individualna medunarodna priznanja. Najnovija nagrada na policama Udruge je dodijeljena od strane IPSF-a za najbolju udrugu europske regije. !

RASPORED

KONGRES UDRUGE STUDENATA FARMACIJE I MEDICINSKE BIOKEMIJE HRVATSKE 25. - 26. svibnja 2019.

Farmaceutsko-biokemijski fakultet

SUBOTA 25. svibnja 9:00 - 10:00

Registracije

10:00 - 12:00

Otvorenje Kongresa uz plenarno predavanje: Dermatovenerologija danas - akademkinja Mirna Šitum

12:00 - 13:30

Pauza za ručak

13:30 - 15:00

Sekcija: DERMATOLOGIJA

13:30 - 14:00

Značaj laboratorijske dijagnostike sistemskih autoimunih bolesti s kožnim simptomima - dr. sc. Ana Kozmar, spec. med. biokemije

14:00 - 14:30

Melanom kože - dr. sc. Daniela Ledić Drvar, dr. med., spec.

14:30 - 15:00

Bolesti kože s psihoneuroimunološkog aspekta - prof. dr. sc. Liborija Lugović Mihić, prim. dr. med., spec. dermatovenerolog

15:00 - 15:15

Pauza

15:15 - 16:45

Sekcija: DERMATOFARMACIJA

15:15 - 15:45

Dermatofarmacija - pogled ljekarnika - Aisa Zanki-Zelić, mag. pharm.

15:45 - 16:15

dermatovenerolog

Magistralni pripravci s hormonima - Marina Marušić Fojs, mag.

pharm.

16:15 - 16:45

Mitovi u dermokozmetičkim proizvodima - dr. sc. Asja Smolčić

16:45 - 17:00

Pauza

17:00 - 17:45

Radionice

18:00-19:00

PANEL-DISKUSIJA: Primjena novih tehnologija u prevenciji kožnih komplikacija - moderator: Katarina Leko

19:00 - …

Društveni program Kongresa: Farmaceutsko-biokemijski fakultet i Opera Club

Bubalo, mag. pharm.

RASPORED

NEDJELJA 26. svibnja 11:15 - 11:45

Predstavljanje poslijediplomskog studija Dermatofarmacija i kozmetologija Predstavljanje Europske udruge studenata farmacije (EPSA)

11:45 - 12:00

Pauza

12:00 - 13:30

Radionice

13:30 - 15:00

Ručak

15:00 - 16:30

Sekcija: INOVACIJE U DERMATOLOGIJI

15:00 - 15:30

Novi pristupi liječenju kroničnih rana - hidrogel obogaćen nanostrukturiranim lipidnim nosačima - Marieta Duvnjak Romić, mag. pharm.

15:30 - 16:00 16:00 - 16:30

Inovacija u fotoprotekciji s prirodnim antioksidansima - zaštita od UV i HEV zračenja - Ksenija Lokas Kapetanović, mag. pharm Napredni postupci proizvodnje terapijske kože - izv. prof. dr.sc. Igor

Slivac, mag. ing. biotechn.

16:30 - 16:45

Pauza

16:45 - 18:30

Nastavak sekcije: INOVACIJE U DERMATOLOGIJI

16:45 - 17:15 17:15 - 17:45 17:45 - 18:30

18:30 - 19:00

Mikrobiota kože u zdravlju i bolesti - prof. dr. sc. Maja Šegvić Klarić,

mag. educ. biol. et chem.

Genetsko testiranje za alopeciju - Vesna Marijanović Jukić, mag. pharm., univ. spec. oec.

Što ste htjeil znati o biološkim lijekovima, a niste se usudili pitati -

izv. prof. dr. sc. Robert Likić, dr. med., spec. inter. med.

ZATVARANJE KONGRESA - nagradne igre, čestitke za slogan

RADIONICE

SUBOTA 25. svibnja 17:00 - 17:45

Kemijske reakcije bez otapala - stvarnost ili mit?

Dajana Barišić, mag. chem. (SEMINARSKA UČIONICA)

Prehrana i životni stil koji osigurava zdravlje kože

izv. prof. dr. sc. Donatella Verbanac; Ivana Manola, dr. med.; Dunja Leskovar, dr. med. (STUDENTSKA UČIONICA)

Složi ćelije - Miloš Ilić, Hristina Ristović (ANALITIČKA UČIONICA) SPONZORSKA RADIONICA - Vichy

dr. vet. med. Ana Mehmedbegović (VELIKA UČIONICA)

NEDJELJA 26. svibnja 12:00 - 13:30

My next step in this adventure

May Žitnik (KNJIŽNICA)

CPSA lab

Predstavnici udruge CPSA (LABORATORIJ ZAVODA ZA ORGANSKU KEMIJU)

Bazalni gangliji s Neurićima

Ana-Marija Vargantolić, Davor Virag, Zorislav Ugljen (STUDENTSKA UČIONICA)

Varijabilnost srčanog ritma

Ivan Kodvanj, Paula Ambruš (SEMINARSKA UČIONICA)

Karijerno savjetovanje s Pharmadelicom: od studenata do mladih profesionalaca Stefan Grgić (VELIKA PREDAVAONICA)

PLENARNO PREDAVANJE

Akademkinja Mirna Šitum Akademkinja Mirna Šitum diplomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1985. godine, nakon čega je do 1991. godine radila kao liječnik u Stanici za hitnu medicinsku pomoć u Splitu. Godine 1996. godine specijalizirala je dermatologiju i venerologiju, a od 2004. godine uža specijalnosti joj je dermatološka onkologija. Danas je kao vodeća hrvatska dermatovenerologinja i dermatoonkologinja s velikim medunarodnim znanstvenim ugledom u području dermatološke onkologije i psihodermatologije najproduktivnija i najcitiranija autorica na području Republike Hrvatske. Od 2000. godine predstojnica je Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a Sestre milosrdnice. Pročelnica je Katedre za dermatovenerologiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Do sada je bila predsjednica 50 medunarodnih znanstvenih skupova i pozivni je predavač na brojnim svjetskim skupovima. Objavila je 663 publikacije, medu kojima je 200 znanstvenih radova, od kojih su 102 objavljena u CC časopisima. Urednica je 24 knjige, a u 36 knjiga drugih domaćih i inozemnih urednika objavila je 103 poglavlja. Sudjelovala je u 17 znanstvenih projekata. Članica je 7 uredivačkih odbora znanstvenih časopisa, 10 medunarodnih stručnih društava, europske ekspertne skupine „Euromelanoma day organisation“ te svjetske zaklade „Vitiligo Research Fundation“. Utemeljila je više užih specijalnosti, osnovala je i vodi Referentni centar za melanom te Referentni centar za kronične rane Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske i Biobanku vitiliga. Mentor je 26 disertacija. Dobila je niz priznanja, uključujući Nagradu HAZU-a i Državnu nagradu za znanost. Godine 2018. izabrana je za redovnu članicu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

PLENARNO PREDAVANJE

Dermatovenerologija danas Dermatovenerologija je tradicionalno interdisciplinarna struka koja njeguje holistički pristup pacijentu. S obzirom da je koža najveći čovjekov organ te da je otvorena pogledu drugih ljudi, bolesti kože zbog njihove uočljivosti predstavljaju psihički teret bolesnicima i nerijetko uzrokuju i različite psihičke bolesti. Stoga se unutar dermatologije razvila psihodermatologija gdje se bolesnikom bave dermatolog, psiholog i psihijatar. Mnoge se bolesti na koži pojavljuju kao odraz unutarnjih bolesti ili malignoma pa je njihova pravovremena dijagnostika ujedno i put k općem zdravlju pojedinca. Danas je poznato da je velika skupina dermatoloških bolesti imunološki posredovana. Stoga se napredak dermatologije očituje u novim terapijskim pristupima tradicionalno "neizlječivih" bolesti kože. S obzirom da je pojavnost zloćudnih tumora kože najveća medu svim tumorima, područje dermatološke onkologije je takoder vrlo napredno područje struke, osobito u području prevencije i naprednih oblika liječenja epidermalnih karcinoma i malignog melanoma. Važno je istaknuti i izdvojeno, vrlo specifično područje dječje dermatologije kojom se bave uži specijalisti pedijatrijske dermatovenerologije. Područje bolesti vena i kroničnih rana nezaobilazan je dio tradicionalne dermatovenerologije. Posebno atraktivna grana u dermatologiji su medicinska kozmetologija i korektivna dermatologija, unutar koje se izdvajaju neinvazivne metode pomladivanja. Konačno, područje spolno prenosivih bolesti i infekcija bilježi značajni napredak u terapiji i prevenciji, osobito u području spolno prenosivih infekcija uzrokovanih HPV-om.

SEKCIJA: DERMATOLOGIJA Dermatologija je znanost o koži i kožnim bolestima. Razvojem medicine i novih tehnologija postalo nam je jasno kako je koža uistinu ogledalo zdravlja. Ona nam može ukazati na brojne sistemske bolesti, autoimune bolesti, hormonske poremećaje, alergije, maligna oboljenja, spolne bolesti i slično. S tim na umu, očito je kako je ključno “slušati” što nam koža govori te u skladu s time postupati kako bi se očuvalo zdravlje i integritet ne samo kože, već i cijelog organizma.

DERMATOLOGIJA

dr. sc. Ana Kozmar, spec. med. biochem.

Odjel za laboratorijsku dijagnostiku Kliničkog zavoda za laboratorijsku dijagnostiku KBC-a Zagreb Dr. sc. Ana Kozmar voditelj je Laboratorija za humoralnu imunodijagnostiku. U razdoblju od 2007. do 2008. bila je gostujući istraživač na Department of Biological Sciences na University of Notre Dame i Department of Microbiology and Immunology na Indiana University School of Medicine. Dodatno se usavršavala na Euroimmun Academy u Lübecku. Znanstveni interes usmjeren joj je na imunodijagnostiku sistemskih autoimunih bolesti, antineutrofilna citoplazmatska antitijela kod autoimunog hepatitisa, dijagnostiku primarne bilijarne ciroze te membranski glomerulonefritis.

Značaj laboratorijske dijagnostike autoimunih bolesti s kožnim simptomima Medu brojnim kožnim oboljenjima s kojima se liječnici svakodnevno susreću ubrajaju se i sistemske autoimune reumatske bolesti (SARD). Sistemski eritematozni lupus, dermatomiozitis i sistemska skleroza su kronične bolesti učestalo povezane s kožnim manifestacijama kao što su osip, osjetljivost na sunčevu svjetlost, gubitak kose, promjene na noktima. Dijagnostika SARD-a započinje anamnezom i kliničkim pregledom. Na početnu dijagnostiku nadovezuju se specifične dijagnostičke metode kao što je laboratorijska dijagnostika. Laboratorijski testovi mogu se podijeliti na nespecifične (kompletna krvna slika, upalni

sistemskih

parametri, biokemijski testovi krvi i urina) i specifične (imunološke) testove. Specifična imunodijagnostika temelji se na odredivanju specifičnih serumskih autoantitijela i dokazivanju njihovih autoantigena karakterističnih za pojedine SARD-e. Nalaz autoantitijela može biti povezan s kliničkom ekspresijom i s aktivnošću bolesti te pridonosi procjeni uspješnosti primijenjenog liječenja. Laboratorijska dijagnostika autoimunih bolesti s kožnim simptomima nezaobilazna je u postavljanju dijagnoze, praćenju aktivnosti bolesti i odgovora na terapiju. Rana dijagnoza i ciljano liječenje poboljšava tijek bolesti i kvalitetu života.

DERMATOLOGIJA

dr. sc. Daniela Ledić Drvar, dr. med., spec. dermatovenerolog

Klinika za dermatovenerologiju, KBC Zagreb Doktorica znanosti Daniela Ledić Drvar specijalist je dermatologije i venerologije, a uža specijalnost joj je dermatološka onkologija. Po završetku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu radi kao liječnik opće prakse, a potom stječe radno iskustvo u području farmaceutske industrije. Od 2009. pa sve do danas doktorica je zaposlena na Klinici za dermatovenerologiju KBC-a Zagreb. Član je uredništva časopisa „Dermatology Practical and Conceptual“ te recenzent za nekoliko uglednih časopisa.

Melanom kože Melanom pripada skupini najagresivnijih i najrezistentnijih zloćudnih tumora u ljudi. Nastaje malignom preobrazbom melanocita, stanica koje stvaraju melanin. Spomenuti pigment važan je u zaštiti kože od UV posredovanog oštećenja. Prema službenim podacima hrvatskog Registra za rak za 2015. godinu, incidencija melanoma iznosila je 17,8 na 100.000 stanovnika. Četiri su najčešća tipa mela-noma: površinsko šireći melanom (engl. superficial spreading melanoma, SSM), lentigo maligna melanom (engl. lentigo maligna melanoma, LMM), nodularni melanom (engl. melanoma nodulare, NM) i akralni lentiginozni melanom (engl. acral lenti-

ginous melanoma, ALM). Ranim otkrivanjem i liječenjem smrtnost prouzročena ovom teškom bolesti može se znatno smanjiti. Dijagnostička točnost povećana je uporabom dermoskopije, koju danas koristi većina liječnika dermatologa prilikom pregleda i liječenja pigmentnih lezija (madeža i melanoma). U posljednjih nekoliko godina dogodila se revolucija u liječenju bolesnika s uznapredovalim stadijem melanoma uporabom novih ciljanih lijekova i imunoterapije, čime je omogućeno dulje preživljavanja bolesnika. Unatoč suvremenim dostignućima u liječenju, prevencija i rano otkrivanje bolesti od presudnog su značenja za prognozu bolesti, a time i život bolesnika.

DERMATOLOGIJA

prof. dr. sc. Liborija Lugović Mihić, prim. dr. med., spec. dermatovenerologije

Klinika za kožne i spolne bolesti, KBC Sestre milosrdnice; Katedra za dermatovenerologiju Stomatološkog fakulteta Profesorica Lugović Mihić 2013. godine postaje izvanredni profesor na Katedri za dermatovenerologiju Stomatološkog fakulteta, gdje je od 2015. do 2018. godine obnašala dužnost pročelnice. 2015. godine Ministarstvo zdravlja proglasilo je profesoricu Lugović Mihić najučinkovitijim dermatovenerologom na području Republike Hrvatske. Objavila je niz znanstvenih i stručnih radova te aktivno sudjelovala na brojnim kongresima i skupovima. Njezino uže područje rada je alergologija i klinička imunologija u dermatologiji.

Bolesti kože s psihoneuroimunološkog aspekta Psihoneuroimunologija pojavila se kao široko interdisciplinarno područje koje istražuje povezanosti psihičkog stanja, živčanog, endokrinog i imunosnog sustava. Komunikacija izmedu psihe i kože obuhvaća aktivnosti mozga, imunosnog sustava te kože, a u tom procesu sudjeluje niz različitih neuropeptida, interleukina i posrednika imunosnog sustava. Na području psihoneuroimunologije i zdravstvene psihologije sve su zanimljivija istraživanja mehanizama djelovanja psihičkih faktora na imunosne promjene, ponašanja vezana uz zdravlje te zdravstvene ishode ili tijek bolesti. U tom okviru najčešće se ispituju različita stresna iskustva, suočavanja sa stresnim situaci-

jama, ponašanja povezana s karakteristikama ličnosti te ona koja nastaju kao posljedica negativnih emocionalnih stanja. Mnoge česte dermatološke bolesti imaju neki oblik psihološki uvjetovane patogeneze koja dijelom pridonosi razvoju kožnih promjena. Postoje znanstveni dokazi veze izmedu emocionalnih stresora (akutnih ili kroničnih), psihijatrijskih bolesti i dermatoza (npr. psorijaza, atopijski dermatitis, urtikarija, akne itd.) te različitih citokina i medijatora stvorenih u koži koji su uključeni u njihovu patogenezu. Osobito istaknutu ulogu u tom procesu imaju tvari koje pripadaju osi hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda.

SEKCIJA: DERMATOFARMACIJA Dermatofarmacija se nalazi na križanju dermatologije i farmacije. Danas nam je puno jasnije kako koža reagira na vanjske utjecaje kao što su sunčevo zračenje ili zagadenje. Jasno nam je i kako se koža deformira, kako nastaju bore i ostala stanja kože. Zbog toga, danas možemo dizajnirati i proizvoditi proizvode i lijekove kojima utječemo na način na koji se koža ponaša. Da bi proizvod bio klasificiran kao dermatofarmaceutik, mora sadržavati aktivnu tvar koja dokazano djeluje u indikaciji za koju se izdaje. Zdravstveni djelatnici, a posebno ljekarnici kao najdostupniji zdravstveni djelatnici, igraju ključnu ulogu u savjetovanju pacijenata vezano za dermatofarmaciju i kozmetiku te promociji medicine i farmacije temeljene na dokazima.!

DERMATOFARMACIJA

Aisa Zanki-Zelić, univ. mag. pharm.

Farmacia – Atlantic Grupa d.d.

Magistra farmacije Aisa Zanki-Zelić rodena je u Rijeci gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirala je na Farmaceutskobiokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Milene Jadrijević Mladar-Takač, a potom se zaposlila u ljekarni gdje radi i dan-danas. 2013. godine završava specijalistički poslijediplomski studij „Dermatofarmacija i kozmetologija“ pri Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, a svoj specijalistički rad izraduje pod mentorstvom prof. dr. sc Jelene Filipović-Grčić.

Dermatofarmacija – pogled ljekarnika Ljekarnik je najdostupniji zdravstveni profesionalac. Zbog svoje dostupnosti ljekarnici su u poziciji odgovoriti na brojna pitanja pacijenata vezana uz terapiju i samoliječenje. Samoliječenje je učinkoviti način unapredenja i očuvanja zdravlja. Kao metoda liječenja blažih bolesti, samoliječenje nije samo liječenje simptoma bolesti uzimanjem lijekova bez recepata, nego i spremnost pojedinca da bude odgovoran za vlastito zdravlje, očuva ga i brine se o njemu, ali i da zna potražiti potrebne informacije, odnosno pomoć u pravo vrijeme.

Zbog svoje dostupnost ljekarnici se susreću s različitim dermatološkim problemima kod svojih pacijenata. Razgovorom s pacijentima ljekarnik mora istražiti pozadinu problema i pomoći u pronalaženju najprikladnijeg rješenja, bilo da ono podrazumijeva daljnju obradu stručnjaka dermatologa, bilo da uključuje djelotvorne dermatokozmetičke preparate dostupne na tržištu. Ljekarnik je uvijek osoba koje je u poziciji detaljno pojasniti sve sastavnice dermatološke terapije te naglasiti nužnost ustrajanja u korištenju.

DERMATOFARMACIJA

Marina Marušić Fojs, mag. pharm.

Ljekarna Marina Marušić Fojs, mag. pharm. (nositelj privatne ljekarničke prakse) Magistra farmacije Marina Marušić Fojs nositeljica je privatne ljekarničke prakse. Po završetku Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, staž odraduje u Ljekarnama Prima Pharme te se zapošljava u veledrogeriji Medika. 2007. upisuje poslijediplomski studij Master of Business Administration pri Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a 2009. otvara privatnu ljekarnu u Maksimiru gdje radi i dan-danas. Intenzivno se bavi razvojem sigurnosti izrade ljekarničkih pripravaka.

Magistralni pripravci s hormonima Hormonski je sustav uključen u sve procese u ljudskom tijelu. Najveći organ ljudskog tijela, koža, koristi se kao put unosa nekog lijeka, ali i mjesto željenog djelovanja. Zbog potrebe individualizacije terapije i postizanja optimalnih rezultata, često je potrebno takve pripravke izradivati u ljekarni. U predavanju će se dati pregled korištenja hormona i hormonskih analoga u dermatološkim pripravcima, kako lokalnih, tako i sistemskih, s osvrtom na razvoj svjetskih trendova u personaliziranoj medicini. Prikazat će se primjeri pripravaka koji sadrže 17-"-estradiol, finasterid, aldosteron, melatonin, dutasterid, analoge inzulina itd. uz

naglasak na odabir prikladne podloge, ovisno o željenom djelovanju. Prikazat će se takoder različite indikacije u kojima se koriste tako izradeni pripravci te neki novi smjerovi. Drugi dio predavanja zamišljen je kao kratki pregled najvažnijih elemenata koji se odnose na siguran rad u laboratoriju prilikom izrade hormonskih pripravaka te primjera iz prakse. Naglasak će biti na korištenju literature u svakodnevnom radu, čitanju sigurnosno-tehničkih listova i korištenju potrebne opreme da bi se postigla potrebna razina sigurnosti za pripravak, osobu koja ga izraduje te spriječilo unakrsno onečišćenje.

DERMATOFARMACIJA

dr. sc. Asja Smolčić Bubalo, mag. pharm.

Ljekarne Phyto Pharma

Dr. sc. Smolčić Bubalo radi kao vanjski stručni suradnik na Medicinskom fakultetu u Splitu na predmetu „Dermatologija“, a na specijalističkom poslijediplomskom studiju Medicinsko pravo na Pravnom fakultetu u Splitu nositelj je predmeta „Zakonodavstvo na području lijekova“. Doktorica znanosti osvojila je priznanje za najboljeg stranog predavača na kongresu „Medicine a confronto“ u Veroni 2002. godine, diplomu HFD-a za istaknutu aktivnost 2012. te nagradu za životno djelo HFD-a „Mr. ph. Antun Karlovac“ 2017. godine za znatno unapredenje farmaceutskog stručnog rada.

Mitovi u dermokozmetičkim proizvodima U idealnom svijetu samopoštovanje bi se zasnivalo na karakteru, a ne na vanjskom izgledu. Medutim, mi ne živimo u tom idealnom okruženju i danas postoji nezasitna potražnja i opsjednutost ljepotom. Takva stremljenja dovela su nas do masovne kozmetičke proizvodnje i njenog reklamiranja. U 20. stoljeću ljekarne su postale mjesto gdje su mnogi proizvodači pronašli nišu za svoje proizvode, posebice dermokozmeceutike. Dermokozmecutik je hibridni izraz za kozmetički i farmaceutski proizvod. Izvorno značenje “cosmeceutical“ smislio je 1961. R. Reed. i odnosi se na kozmetiku ljekovitih svojstava. Dr. A. Kligman popularizirao je taj naziv pa se uvriježilo da su dermo-

kozmeceutici proizvodi koji se koriste za topikalnu primjenu biološki aktivnih sastavnica. Dermokozmeceutici i dandanas spadaju u neregulirano, neklasificirano i nedefinirano područje dermatologije i farmacije. Farmaceut u svom radu mora prakticirati medicinu i farmaciju temeljenu na dokazima te dati smjernice pacijentu kod izbora dermokozmeceutika, a da on ne ostane razočaran zbog izostanka očekivanog rezultata. Tako neregulirano područje pruža mogućnost za stvaranje dermatoloških mitova i zabluda kod pacijenata, stoga magistar farmacije svojim znanjem mora omogućiti izbor najboljeg i najučinkovitijeg dermokozmeceutika.

SEKCIJA: INOVACIJE U DERMATOLOGIJI Napredak u medicini i farmaciji, kao i u brojnim drugim strukama uvjetovan je napretkom znanosti i tehnologija koje dovode do novih lijekova, proizvoda ili protokola. Zato je ključno poticati bazična i klinička istraživanja koja će potom biti translatirana u gospodarski sektor, odnosno u nove protokole dijagnoze i liječenja raznih bolesti. Nužno je pratiti inovacije i trendove kako bi pacijentima bila osigurana najbolja moguća zdravstvena zaštita. Moderne tehnologije i pristup pacijentima svoje su mjesto našli i u dermatologiji, a broj novih lijekova, posebice bioloških, svakim danom sve više raste.

INOVACIJE

Marieta Duvnjak Romić, mag. pharm.

Novartis Pharma AG

Magistra farmacije Marieta Duvnjak Romić trenutačno radi na području istraživanja i razvoja u Baselu. 2011. stječe titulu magistre farmacije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a trenutno je pred završetkom doktorskog studija Farmaceutskih znanosti. Područje interesa usmjereno joj je na razvoj novih terapijskih sustava za parenteralnu i topikalnu primjenu, karakterizaciju oslobadanja lijeka in vitro te in vitro-in vivo korelacije. Magistra će održati predavanje iz područja vlastite doktorske disertacije.

Novi pristupi liječenju kroničnih rana – hidrogel obogaćen nanostrukturiranim lipidnim nosačima Pojavnost kroničnih rana sve je češća te predstavlja značajan problem za pacijente, ali i za cijeli zdravstveni sustav. Zacjeljivanje rana je dinamičan biološki proces koji uključuje interakciju stanica, izvanstaničnog matriksa i signalnih molekula. Interferencija s bilo kojim korakom tog kompleksnog procesa može rezultirati odgodenim ili nepotpunim zacjeljivanjem. Jedna od najčešćih komplikacija tijekom procesa cijeljenja je bakterijska infekcija, a rezistencija bakterija na antibiotike je rastući problem današnjice. Liječenje kroničnih rana sastoji se od primjene različitih funkcionalnih obloga s višestrukim svojstvima, kao i

alternativnih nestandardnih terapija. Hidrogelovi su jedan od učestalih obloga izbora jer upijaju eksudat rane te pružaju optimalnu vlažnost. Kao djelatne tvari za cijeljenje najčešće se uklapaju proteini, ponajprije epidermalni faktori rasta koji potiču migraciju i proliferaciju stanica, te različiti antioksidansi, protuupalni te antibakterijski lijekovi koji pospješuju različite faze zacjeljivanja. U sklopu izlaganja kao primjer razvoja funkcionalnih nosača predstavit će se razvoj mikročestica obogaćenih nanostrukturnim lipidnim nosačima koje djeluju kao in situ formirajući hidrogel s antibakterijskim učinkom prikladan za primjenu na rane.

INOVACIJE

Ksenija Lokas Kapetanović, mag. pharm.

Business Unit Manager, Beiersdorf

Magistra farmacije Ksenija Lokas Kapetanović zaposlena je kao Buisness Unit Manager tvrke Beiersdorf. Rodena je u Zagrebu, a diplomirala je na Farmaceutskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistra je stekla radno iskustvo u ljekarni, veledrogeriji, farmaceutskoj kompaniji Merck Darmstadt te u Beiersdorfu (Eucerin) gdje radi posljednjih 19 godina. Upisala je specijalistički studij Dermatofarmacija i kozmetologija pri Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu.

Inovacija u fotoprotekciji s prirodnim antioksidansima – znaštita od UV i HEV zračenja Većina ljudi osjeća se ugodno za vrijeme boravka na suncu, iako ne koriste odgovarajuću zaštitu. Dok UVB zrake kratkoročno utječu, prvenstveno na gornji sloj kože, dugovalne UVA zrake prodiru u dublje slojeve. Koža se prirodno štiti od prekomjernog izlaganja suncu tako što postaje deblja i tamnija. UVA zračenje posebno pogoduje razvoju slobodnih radikala, visoko reaktivnih spojeva koji mogu razoriti DNA. Stanice se isprva nastoje obraniti od oštećenja pomoću vlastitog obrambenog mehanizma, no u slučaju prevelikih oštećenja stanica umire. Ukoliko se stanica tek djelomično obnovi, dugoročno može doći do razvoja raka kože. Stoga, česte opekline od sunca u djetinjstvu znatno povećavaju

rizik od razvoja raka u odrasloj dobi. Osim sudjelovanja u nastanku slobodnih radikala, UVA zrake prodiru duboko u dermis i mogu oštetiti fibroblaste, što remeti sintezu kolagena te uzrokuje preuranjeno starenje kože i pojavu bora. Proizvodi za zaštitu od sunca pružaju učinkovitu zaštitu kože od oštećenja izazvanih UV zračenjem. Mikropigmenti odbijaju te raspršuju UVA i UVB zračenje na površini kože. Kemijski filteri pretvaraju energiju UV zračenja koje prodire u kožu u bezopasnu toplinu. Postoje i proizvodi na bazi poznatih antioksidacijskih spojeva kojima se biljke štite od UV zračenja, a primjer su licochalcon A, gliceretinična kiselina te !-glukozil rutin.

INOVACIJE

izv. prof. dr. sc. Igor Slivac, mag. ing. biotechn.

Prehrambeno-biotehnološki fakultet

Izv. prof. dr. sc. Igor Slivac zaposlen je kao izvanredni profesor na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon stjecanja diplome i doktorata na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, stručno se usavršavao nekoliko godina na sveučilištima u Kanadi i Brazilu. Istraživački interes profesora usmjeren je prema tehnologiji primjene životinjskih stanica u biotehnološkoj proizvodnji rekombinantnih proteina i virusnih cjepiva te području testiranja sintetskih materijala za potrebe tkivnog inženjerstva.

Napredni postupci proizvodnje terapijske kože Kod bolesnika s opsežnim opeklinama ili drugim stanjima koja uzrokuju masivni gubitak kože postoji potreba za transplantacijom kože. Transplantatima se pokrivaju velike ogoljele površine tijela, čime se smanjuje gubitak tekućine i proteina te sprečava nastanak duboke infekcije. In vitro proizvodnja terapijske kože ili njezinih nadomjestaka još uvijek predstavlja veliki zdravstveni izazov. Koža, odnosno njeni nadomjestci jedan su od prvih organa proizvedeni tehnikama tkivnog inženjerstva. Trenutačno je komercijalno raspoloživo nekoliko proizvoda te vrste za terapijsku namjenu, dok se niz drugih nalazi u fazi kliničkog istraživanja. Postoje

različiti postupci kao i materijali koji se koriste za izradu zamjenske kože, pri čemu svaki od njih ima specifične prednosti i ograničenja. Nažalost, trenutačno nema proizvoda koji sastavom i funkcijom mogu potpuno oponašati složenost ljudske kože. Izradi nativnog kožnog tkiva najvjernije se približila tehnika 3D bioispisa koja uključuje preciznu izgradnju potrebne makro i nanostrukture računalno navodenom ugradnjom živih stanica u sintetske nosače (matriks). Osim o spomenutoj tehnici, na ovom predavanju bit će riječi i o drugim suvremenim dosezima proizvodnje terapijske kože te izazovima na koje se nailazi.

INOVACIJE

prof. dr. sc. Maja Šegvić Klarić, mag. educ. biol. et. chem.

Farmaceutsko-biokemijski fakultet

Prof. dr. sc. Šegvić Klarić suvoditeljica je kolegija „Mikrobiologija s parazitologijom“ i „Dijagnostika i terapija virusnih infekcija“ te voditeljica kolegija „Primijenjena mikrobiologija“. Voditeljica je znanstvenog HRZZ projekta „MycotoxA“. Profesoričin znanstveni interes usmjeren je na sekundarne metabolite plijesni - mikotoksine, mehanizme njihove toksičnosti i interakcije in vitro i in vivo te antimikrobno djelovanje različitih tvari i terapijskih sustava na biofilm bakterije Staphylococcus aureus.

Mikrobiota kože u zdravlju i bolesti Koža, naš najveći organ, fizička je barijera koja nas štiti od patogenih mikroba, ali i dom komenzalne mikrobiote koju sačinjavaju bakterije, virusi i gljivice. Sastav mikrobiote ovisi o uvjetima mikrookoliša kože (UV ekspozicija, pH, temperatura, vlažnost, sebum). Na dijelovima bogatima sebumom dominira bakterija Cutibacterium acnes, vlažna mjesta nastanjuju stafilokoki i korinebakterije, gljivice roda Malassezia nalaze se na različitim mjestima (najviše na rukama), dok su stopala kolonizirana različitima vrstama mikroorganizama (Malassezia spp., Aspergillus spp., Cryptococcus spp. i druge). Virom kože više pokazuje individualne nego !

anatomske razlike: na koži se varijabilno mogu naći adenovirusi, anelovirusi, herpesvirusi, papilomavirusi, poliomavirusi, poksvirusi i neki retrovirusi, dok su bakteriofagi stalni pratioci kutibakterija i stafilokoka. Interakcija mikrobiote kože ima važnu ulogu u sazrijevanju i homeostazi keratinocita, kao i u regulaciji mreže imunosnog odgovora domaćina. No, ponekad domaćinu korisni mikrobi mogu uzrokovati štetu. Naime, kožne bolesti kao što su akne (Cutibacterium acnes), ekcemi (stafilokoki) i kronične infekcije rana (stafilokoki, pseudomonas) povezane su s promjenama u mikrobioti (tzv. disbioza). Mogu li i kako u liječenju pomoći bakteriofagi?

INOVACIJE

Vesna Marijanović Jukić, mag. pharm., univ. spec. oec.

Marketing & Innovation manager, Fagron Hrvatska d.o.o. Nakon stjecanja diplome na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, magistra Marijanović Jukić 2009. godine završava poslijediplomski studij Upravljanje poslovnim industrijskim marketingom Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Posjeduje 21 godinu radnog staža u farmaceutskoj industriji i ljekarništvu, područjima registracije lijekova, prodaje i marketinga receptnih i bezreceptnih lijekova, vodenju projekata za ljekarne te vodenju odjela marketinga. Magistri područje rada i interesa predstavljaju marketing receptnih i bezreceptnih lijekova te personalizirana terapija.

Genetsko testiranje za alopeciju 99! DNA zajedničko je svim osobama, a tek je 1! odgovorno za jedinstvene ljudske varijacije. Drugim riječima, 1! svih ljudskih gena sadrži informacije potrebne za proizvodnju proteina u tijelu. Aleli su alternativni oblici istog gena s malim razlikama u DNA bazama. Te male razlike pridonose jedinstvenim osobinama pojedinca. Polimorfizam pojedinačnih nukleotida (SNP) obično podrazumijeva promjene u strukturi mRNA te može posljedično generirati nefunkcionalni protein i blokirati ili pojačati ekspresiju proteina. Genetsko testiranje provodi se kako bi se identificirale razlike u

kromosomima, genima ili proteinima pojedinaca. Njime se potvrduje postojanje ili odsutnost odredenog genetskog stanja te se odreduje mogućnost razvoja ili izostanka genetskog poremećaja. Rezultati genetskog testiranja primjenjuju se u dijagnostici i predvidanju/prevenciji bolesti, analiziranju specifičnih metaboličkih karakteristika te omogućuju razumijevanje koja će aktivna supstanca biti učinkovitija kod pojedinog pacijenta. Takoder, oni omogućuju optimiziranje doziranja aktivnih supstanci kako bi se poboljšala učinkovitost liječenja i smanjile nuspojave.

INOVACIJE

izv. prof. dr. sc. Robert Likić, dr. med., spec. inter. med.

Katedra za internu medicinu, Medicinski fakultet u Zagrebu; Zavod za kliničku farmakologiju, KBC Zagreb Izv. prof. dr. sc. Robert Likić je specijalist interne medicine. Specijalistički ispit iz interne medicine položio je 2007. godine, a doktorsku disertaciju je obranio 2008. godine. Trenutačno radi kao izvanredni profesor na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te kao liječnik specijalist na Zavodu za kliničku farmakologiju KBC-a Zagreb. Znanstveni interes mu je usmjeren na učinkovitost medicinske edukacije, ishode liječenja, medicinsku informatiku te racionalnu uporabu lijekova.

Što ste htjeli znati o biološkim lijekovima, a niste se usudili pitati? Takozvani biološki lijekovi pripadaju novoj skupini lijekova koji su razvijeni za niz bolesti. Preparati se proizvode pomoću rekombinantne tehnologije u živim stanicama, a učinkoviti su u poticanju ili inhibiciji djelovanja prirodnih spojeva. Djelatne tvari bioloških lijekova proizvode se ili izlučuju iz biološkog izvora (ljudskog, životinjskog, mikrobiološkog). Dijelimo ih na imunosne lijekove (cjepiva, toksini, alergeni), lijekove iz ljudske krvi i plazme (albumini, imunoglobulini), lijekove dobivene biotehnološkim postupcima (uporaba živih sustava ili organizama), lijekove za naprednu tehnologiju (genska terapija, terapija somatskim stanicama

ili tkivnim inženjerstvom) te ostale lijekove dobivene iz biološkog izvora (npr. heparin ili pankreatin). Za razliku od malih molekula, biološki lijekovi su značajno kompleksnije molekule pa je njihovo dobivanje izazov za proizvodača. Osim bioloških lijekova, postoje i tzv. bioslični lijekovi (engl. biosimilar), kopije bioloških lijekova koje se proizvode po isteku patentne zaštite originatora. Bioslični lijekovi nisu potpuno jednaki originatoru pa su ponekad različite imunogenosti ili terapijskog odgovora. Aktualna je i tema prebacivanja pacijenta s biološkog na bioslični lijek te opravdanost navedenog prebacivanja.

PANEL DISKUSIJA

Primjena novih tehnologija u prevenciji kožnih komplikacija Voditeljica panela: Katarina Leko Panelisti:

-! -! -! -! -!

Stela Bonifačić, m. sc. Anita Galić, mag. pharm. Igor Pavleković, bacc. ing. comp. Aisa Zanki Zelić, mag. pharm. Joško Miše, dr. med.

U panel-diskusiji naglasak će se staviti na mlade i brigu o zdravlju kože. Činjenica je kako putem raznih medija mladi izražavaju vlastitu osobnost, ali i da upravo ti mediji predstavljaju izvor nerealnih standarda izgleda koji se nameću adolescentima. Pitanje je koliko su ljudi motivirani brinuti se o zdravlju kože. Ostaje li spomenuta briga samo na razini beauty filtera različitih društvenih mreža ili se pak poseže za tretmanima koji osiguravaju bolji izgled? Koja je učestalost posjećivanja dermatologa i jesu li pacijenti adherentni na takav vid terapije? Koja je uloga inovacija i novih pristupa: može li se digitalnim pristupom osvijestiti važnost brige o zdravlju kože te pružati kvalitetan izvor pouzdanih i stručnih informacija? Navedena su samo neka od pitanja na koja će naši panelisti nastojati dati odgovore, kao i na brojna druga pitanja zainteresiranih sudionika šestog Kongresa.

Borna Tićak urednik@recipe-cpsa.com

Đesika Kolarić

Lucija Božičević

Andrea Bošković

Recipe portal Zvonimir Mlinarić

OMOGUÄ&#x2020;ILI

Generalni sponzor

Platinum sponzor

Zlatni sponzor

Srebrni sponzori

BronÄ?ani sponzor

Sponzori

BILJEÅ KE

_____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________

BILJEÅ KE