Recipe

4. CPSA Kongres FARMEBS 2017.

Čija (engl. chia) sjemenke

Poremećaji kože i privjesaka

Za sve vas koji ne znate, Rp./ se nalazi na svakom receptu i predstavlja invokaciju.

“Recipe” je imperativ latinskog glagola recipio, recipere (uzimati), iz cega proizlazi da “recipe” znaci “uzmi”. Dakle, ovaj casopis vam propisujemo kao nezaobilazni dio vase terapije, a doza i interval doziranja u potpunosti ovise o vama (tj. prema potrebi), jer jos nisu klinicki dokazane nikakve stetne posljedice prekomjerne konzumacije ni interakcije s drugim lijekovima i alkoholom. Terapiju biste trebali uzimati sve dok ne diplomirate. Ako ne znate kako se koristi ovaj terapijski sustav, i na to imamo odgovor: per oculos, tj. ovaj casopis treba jednostavno procitati.

Drage citateljice i dragi citatelji!

S ponosom vam stavljam u ruke 10. broj casopisa Recipe.

Iskreno se nadam da ste briljirali na rokovima i u potpunosti napunili baterije za sve izazove koji vas cekaju u narednoj akademskoj godini.

Severina Jajcevic

|

recipe.cpsa@gmail.com

Borna Ticak

Iva Begovic Ana Lovrincevic Laura Nizic Bruno Racki Sara Sipicki

Josip Kresovic

Mia Sojat

Severina Jajcevic

CPSA Udruga studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske CPSA Udruga studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske Printera Grupa d.o.o.

Dr. Franje Tuđmana 14a 10431 Sveta Nedelja Hrvatska Ante Kovacica 1, 10000 Zagreb

Kao i uvijek, novinari nase Redakcije marljivo su radili kako biste iz prve ruke bili upoznati sa svim novostima i zanimljivostima iz struke i srodnih podrucja.Kao najveca novost od zadnjega broja ne smije se zanemariti nagrada CPSA-i za najbolju udrugu studenata farmacije i medicinske biokemije na svijetu! Nagrada takve vrste pravo je priznanje koje potvrđuje da su studenti farmacije i medicinske biokemije marljivo i predano radili, napredovali i sirili okvire kroz mnogobrojne aktivnosti Udruge pokazujuci kako za kvalitetan rad nema kompromisa te kako iz dana u dan streme napretku.

I ove je godine tradicionalno odrzan Kongres studenata farmacije i medicinske biokemije, cetvrti po redu koji je naglasak stavio na individualizirani pristup lijecenju. O predavacima,temama i zanimljivostima s Kongresa izvijestila je organizatorica, kolegica Sara Sipicki.

Prethodni semestar obilovao je brojnim javnozdravstvenim kampanjama na koje se CPSA rado odazvala i pruzila svoj doprinos kako promicanju zdravlja, tako i prevenciji bolesti.

Studenti su i ove godine svoje prve znanstveno- istrazivacke radove prezentirali na FARMEBS-u, Simpoziju studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske, sestome po redu cija je posebnost posjet prof. dr. sc. F. P. Guengerichsa sa Sveucilista Vanderbilt, Nashville, SAD, pionira u istrazivanju citokroma P450.

Kolegica Lovrincevic pozabavila se uvijek aktualnom temom stress managementa koja u velikoj mjeri prestavlja problem brojnim studentima te je izvor anksioznosti koja vrlo lako moze kulminirati depresijom, dok je kolegica Nizic istrazila istine i zablude koje se odnose na kozu i njene poremecaje.

Nadalje, ne smije se izostaviti ni veliko slavlje nasega Fakulteta povodom 135. obljetnice koja se odrzala u hotelu Westin pod pokroviteljstvom Predsjednice. Također, tom prilikom Udruzi je iskazana velika cast kroz dekanovu pohvalnicu.

Na kraju Kongresa, izabrana je nova postava CPSA tima, a ja vam s ponosom predstavljam novog glavnog urednika- Bornu Ticka, cime je moj mandat zavrsio.

Bila mi je iznimna cast druziti se s vama, kao i prelijepo iskustvo sto sam bila dio CPSA tima!

Najljepsi pozdrav od Vase (bivse) urednice!

Severina Jajcevic

Što je čija i čemu služi? Odgovore na ova, ali i druga pitanja, potražite u članku.

Cija, Salvia hispanica L. Svakih nekoliko godina na trzistu se pojavi neka nova, do tada nepoznata, a odjednom vrlo popularna namirnica. Jedna od takvih u posljednjih nekoliko godina svakako su i cija (engl. chia) sjemenke. Cesto im se pridodaje epitet super hrane, a o cemu se zapravo radi?

Poremecaji koze i privjesaka – istine i zablude U doba interneta i lako dostupnih raznih informacija o svemu, pa tako i zdravlju, katkad je tesko razluciti je li neka cinjenica provjerena i istinita. Donosimo neke od najcescih zabluda i istina povezanih uz kozu i njezine privjeske.

Jeste li i vi sudjelovali na ovogodišnjem FARMEBS-u?

FARMEBS 2017 Glavna urednica casopisa Recipe Severina Jajcevic razgovarala je s predsjednikom organizacijskog odbora doc. dr. sc. Mirzom Bojicem povodom odrzanog 6. Simpozija studenata farmacije i medicinske biokemije (FARMEBS 2017).

Marin Vrhovac: Novi pohodi clana osovine Nakon iscrpljujuce borbe za funkciju predsjednika studentskog zbora FBF-a, poglavito zahvaljujuci rođenju pod sretnom zvijezdom, kandidat Marin Vrhovac odnio je pobjedu te time postao glavnim licem novog saziva istoga, kao i zvijezda nase kategorije „Profil studenta“.

135 godina akademske izvrsnosti

135. obljetnica Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta U utorak 26. rujna 2017. u Kristalnoj dvorani hotela Westin odrzana je svecana 135. obljetnica osnutka Farmaceutskobiokemijskog fakulteta Sveucilista u Zagrebu. To je svecanost koja se jubilarno odrzava i kojom se slave uspjesi i izvrsnost Fakulteta. Obljetnica je odrzana pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske.

Već tradicionalni projekt CPSA-e

4. CPSA Kongres Nakon prethodnih, vrlo uspjesno organiziranih i izuzetno posjecenih kongresa, Udruga studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske (CPSA), ove je godine takav veliki i vazan akademski projekt odrzala cetvrti put zaredom. Iz siroke palete raznovrsnih projekata i aktivnosti CPSA-e, Godisnji kongres istice se kao najveci te sada vec tradicionalni projekt. Tema ovogodisnjeg Cetvrtog kongresa, koji je odrzan od 13. do 15. listopada 2017. godine, bila je ''Personalizirani pristup lijecenju – terapija po mjeri pojedinca''.

Ispitivanja djelovanja lijekova in vivo u proslosti pa sve do danas najcesce se provodilo na muzjacima, odnosno muskarcima. Zenke/zene iskljucivane su iz istrazivanja zbog bojazni da ce estrogeni i menstrualni ciklus utjecati na rezultate studija. Cak su se i potencijalni lijekovi za bolesti od kojih boluju vecinom zene, kao sto su migrena, depresija i multipla skleroza, testirali samo na muzjacima. Drugim rijecima, lijekovi danas prisutni na trzistu uglavnom su ispitani na muskarcima, a koriste ih i muskarci i zene.

Znanstvenici su ranije smatrali da su muskarci i zene jednaki, uz iznimku reproduktivnih organa, međutim danas se sve vise prihvaca cinjenica da zene nisu „mali“ muskarci te da je fiziologija zene znatno drugacija od fiziologije muskarca. Nedvojbeno je s tim u vezi i cinjenica da zene prijavljuju vise nuspojava lijekova, cak do 75 % vise. Osim toga, nuspojave su ozbiljnijega tipa.

Postoje brojne razlike u fiziologiji muskaraca i zena. One utjecu na uces-

talost, patofiziologiju i klinicku sliku nekih bolesti. Primjerice, zene cesce obolijevaju od multiple skleroze, Alzheimerove bolesti, osteoporoze.

Zbog fizioloskih razlika, farmakokinetika (djelovanje tijela na lijek) i farmakodinamika (djelovanje lijeka na tijelo) nekog lijeka također se mogu razlikovati između muskaraca i zena.

Pocet cemo s farmakokinetikom, odnosno razlikama u apsorpciji, distribuciji, metabolizmu i izlucivanju lijekova. Lijekovi se mogu primijeniti na vise razlicitih nacina. Za pacijenta najjednostavniji, ali najkompleksniji je peroralni put. Na apsorpciju mogu utjecati pH zelucanog soka, vrijeme prolaska kroz GIT te aktivnost brojnih enzima u GIT-u. Bazalni pH zelucanog soka nizi je kod muskaraca sto znaci da ce se lijekovi, koji su slabe kiseline, bolje apsorbirati (lijek je u neutralnom obliku i kao takav se apsorbira). Zene bi te lijekove trebale popiti s kiselim sokom. Nasuprot tome, u zelucu zene ce se bolje apsorbirati lijekovi koji su slabe baze (npr. antidepresivi). Nadalje, vrijeme pro-

laska kroz GIT dulje je kod zena zbog cega apsorpcija lijekova moze biti odgođena, pogotovo kod lijekova koji su formulirani za produljeno otpustanje. Vrijeme potrebno za praznjenje zeluca dulje je – zene trebaju produljiti period između obroka i lijekova koji se trebaju uzimati na prazan zeludac jer inace njihova apsorpcija, zbog hrane, moze biti smanjena. Na apsorpciju lijekova utjecaj ima i aktivnost enzima u GIT-u. Intestinalna alkohol dehidrogenaza manje je aktivna kod zena pa je kolicina apsorbiranog etanola veca. Konacno, muskarci i zene razlikuju se u kolicini potkoznog masnog tkiva sto moze utjecati na apsorpciju transdermalno primijenjenih lijekova.

Prelazimo na distribuciju lijekova.

Gledano u prosjeku, muskarci imaju veci indeks tjelesne mase. Kod lijekova kod kojih je potrebna prilagodba doze, zene bi trebale dobivati nize doze lijekova kako bi se izbjegle potencijalne nuspojave. Međutim, indeks tjelesne mase je parametar koji je povezan u vecoj mjeri s velicinom

organizma nego sa spolom. Na distribuciju lijekova utjece i sastav organizma. Zene imaju veci postotak masnog tkiva zbog cega lipofilni lijekovi imaju produljeno djelovanje dok hidrofilni lijekovi djeluju krace. Zbog veceg postotka masnog tkiva kod zena, izlucivanje lipofilnih toksina moze biti smanjeno. Ovisno o menstrualnom ciklusu, isti lijek moze imati razlicitu distribuciju kod iste zene upravo zbog estrogena. Volumen vode kod zena ovisi o estrogenima jer oni poticu zadrzavanje vode.

Nadalje, lijekovi se mogu iz organizma izluciti nepromijenjeni ili mogu biti podlozni metabolickim reakcijama. Jetra je najvaznije mjesto u organizmu gdje dolazi do metabolickih reakcija. Hepaticke metabolicke reakcije su reakcije I. faze (oksidacija, hidroksilacija, redukcija uz CYP enzime) i reakcije II. faze (konjugacije s endogenim molekulama). U obje faze uocene su spolno uvjetovane razlike.

U nasem organizmu postoje brojni CYP enzimi, a jedan od najvaznijih za biotransformaciju lijekova je CYP3A4

preko kojeg se razgrađuje trecina svih lijekova. Pokazano je da taj enzim ima pojacanu aktivnost kod zena zbog cega je metabolizam lijekovasupstrata ovog enzima 20–30% brzi kod zena. Osim toga, neki induktori tog enzima imaju drugacije djelovanje na zene i muskarce (gospina trava 40% jace inducira CYP3A4 kod zena).

Drugi primjeri su CYP2D6, CYP1A2 i CYP2E1, enzimi koji imaju pojacanu aktivnost kod muskaraca. Lijekovi koji se metaboliziraju uz CYP2D6 su antihistaminici sto moze objasniti zasto su zene sklonije tipicnim nuspojavama antihistaminika (sedacija, uspavanost).

Reakcije II. faze su reakcije konjugacije lijeka ili produkta metabolicke reakcije I. faze s endogenim molekulama (metilacija, glukuronidacija, sulfatacija, acetilacija), a produkt je polarna molekula koja se lakse izlucuje putem bubrega. Reakcije II. faze opcenito su brze kod muskaraca pa se lijekovi brze izlucuju.

Na kraju cemo se osvrnuti na izlucivanju lijekova. Iako se lijekovi mogu

izlucivati putem bubrega, GIT-a ili pluca, najcesce se izlucuju urinom putem bubrega. Glomerularna filtracija, tubularna sekrecija i tubularna reapsorpcija igraju vaznu ulogu u izlucivanju lijekova te je utvrđen utjecaj spola na sva tri cimbenika, posebno na glomerularnu filtraciju – ona je 10–25% brza kod muskaraca sto vodi brzem i efikasnijem izlucivanju lijekova.

Farmakodinamika lijekova govori o mehanizmima djelovanja lijekova, odnosno o tome sto lijekovi cine nasem organizmu. Kao sto je vec receno, postoje brojne fizioloske razlike između dva spola. Zene imaju produljeni QT interval u EKG-u, cesce pate od aritmija i osjetljivije su na lijekove koji ga produljuju. Imunoloski sustav zena je snazniji, zene su bolji primatelji organa i bolje se bore s infekcijama.

Moguce je da su zbog toga i podloznije autoimunim bolestima.

Dvije su vazne skupine lijekova u kojima su uocene znacajne razlike uvjetovane spolom. To su lijekovi koji djeluju na sredisnji zivcani sustav i

lijekovi koji djeluju na kardiovaskularni sustav.

Depresija je dvostruko cesca kod zena nego kod muskaraca, a najvise obolijevaju zene reproduktivne dobi. Cesce javljanje depresije kod zena djelomicno se moze objasniti razlikama u neuroanatomiji i neurofiziologiji mozga. Spolni hormoni, posebice estrogeni, utjecu na neurotransmitere u mozgu, GABA-u, noradrenalin i serotonin koji imaju vaznu ulogu u nastanku depresije. Vec smo naglasili da je apsorpcija antidepresiva bolja kod zena.

Osim toga, utvrđeno je kako neke skupine antidepresiva bolje djeluju na zene, a druge na muskarce.

Muskarci obolijevaju od psihoza u ranijoj dobi te je tijek bolesti tezi nego kod zena. Cesce se javlja pogorsanje bolesti te su cesce i dulje hospitalizirani od zena. Zene bolje odgovaraju na antipsihotike, dok muskarci trebaju dvostruko visu dozu lijeka za postizanje istog terapijskog ucinka.

Nakon uzimanja jednake kolicine etanola, koncentracija etanola u krvi zena je visa nego kod muskaraca. Jedan razlog je alkohol dehidrogenaza, intestinalni enzim cija je zadaca oksidacija etanola u acetaldehid. Taj enzim ima povecanu aktivnost kod muskaraca pa zbog toga zene apsorbiraju vecu kolicinu etanola iz GIT-a. Drugi razlog je hidrofilnost etanola – hidrofilne supstancije kod muskaraca imaju veci volumen raspodjele pa je zbog toga razina u krvi niza.

Muskarci su cesce ovisnici o drogama, ali broj zena ovisnica je u stalnom porastu. Uz to, zene brze prelaze s rekreativnog uzimanja droge do ovisnosti te je sindrom ovisnosti kod njih jace izrazen. Tijekom apstinencije, zelja za drogom je snaznija, zene rjeđe odlaze na rehabilitaciju, a cesce se vracaju uzimanju droge nakon odvikavanja. Spolno uvjetovane razlike kod ovisnosti o lijekovima i drogama posljedica su fizioloskih razlika u sredisnjem zivcanom sustavu te na njih utjecu zenski spolni hormoni, prvenstveno estrogen. Zene su također osjetljivije na djelovanje kanabinoida, etanola, opioida i MDMA. U podrucju kardiovaskularnih bolesti, spolno uvjetovane razlike su posebno dobro istrazene. Između ostalog, po-

vezane su s dobi u kojoj osobe obolijevaju i s cimbenicima rizika. Zene obolijevaju 10–20 godina kasnije nego muskarci, ali ako zene obole mlađe, bolest je teza nego kod muskaraca. Kod zena, koje boluju od dijabetesa i imaju visoki krvni tlak, vjerojatnije ce doci do razvoja neke kardiovaskularne bolesti nego kod muskaraca Zbog razlika u fiziologiji, postoje razlike i u patofiziologiji bolesti kod zena i muskaraca te se neke klinicke manifestacije bolesti razlikuju.

Klinicke i eksperimentalne studije pokazale su da zene imaju dulji osnovni QT interval i jaci odgovor na lijekove koji blokiraju kalijeve ionske kanale u srcu zbog cega su prirodno podloznije aritmijama (QT interval je vrijeme potrebno za elektricnu aktivaciju i inaktivaciju ventrikula). Treba napomenuti da potencijalni lijekovi relativno cesto blokiraju kalijeve ionske kanale sto je razlog napustanja razvoja lijeka u pretklinickim ili klinickim studijama. Zene vise prijavljuju aritmije kao nuspojave lijekova koje produljuju QT-interval. Torsades de pointes je rijetka i po zivot opasna nuspojava lijekova koja je cesca kod zena. To je polimorfna ventrikulska tahikardija koja moze prijeci u fibrilaciju ventrikula i cesto uzrokuje smrt.

Poznati lijekovi koji produljuju QT interval su antiaritmici, antibiotici, antidepresivi, antipsihotici i antimalarici.

Acetilsalicilna kiselina jedan je od najpoznatijih lijekova u svijetu. U visim dozama (>325mg) djeluje kao analgetik i antiinflamatorik, a u nizima (100 mg) kao inhibitor agregacije trombocita. Bioraspolozivost acetilsalicilne kiseline je veca kod zena. Zene brze apsorbiraju acetilsalicilnu kiselinu koja brze prelazi u salicilnu kiselinu, poluvrijeme zivota je dulje, a izlucivanje sporije. Metabolicke reakcije su drugacije kod muskaraca i zena – muskarci izlucuju vise salicilurne kiseline (konjugat salicilatne kiseline i glicina), a zene nepromijenjene acetilsalicilne kiseline i salicilne kiseline.

Nuspojave diuretika (primjerice hiponatrijemija i hipokalijemija) su cesce kod zena te su hospitalizacije zbog koristenja diuretika cesce kod zena.

Pokazano je da se diuretici sporije izlucuju kod zena nego kod muskaraca.

Za kraj cemo reci da postoje lijekovi koje koriste osobe samo jednog spola.

Ociti primjer su spolni hormoni i lijekovi za terapiju karcinoma ciji rast ovisi o spolnim hormonima, ali i kalcitonin koji je hormon stitnjace i smanjuje aktivnost osteoklasta zbog cega prevladava aktivnost osteoblasta i izgradnja kosti. Kalcitonin lososa ima jednak mehanizam djelovanja kao i humani enzim, ali njegovo djelovanje je 30 puta snaznije. Odobren je za upotrebu samo kod zena u postmenopauzi koje ne mogu tolerirati estrogene. Alosetron je antagonist 5-HT3 receptora. Odobren je za lijecenje sindroma iritabilnog kolona kod zena mlađih od 55 godina. U klinickim studijama nije pokazao ucinkovitost kod muskaraca. Flibanserin, »zenska Viagra«, lijek je odobren za upotrebu kod zena prije menopauze za lijecenje nedostatka seksualne zelje.

Svi navedeni primjeri nedvojbeno su pokazali da postoje razlike u djelovanju lijekova između muskaraca i zena sto nas vraca na pocetak nase price, odnosno na ispitivanje djelovanja potencijalnih lijekova. Jedini ispravni nacin istrazivanja bio bi onaj koji bi obuhvacao ispitivanja na zivotinjama i na stanicama oba spola. Zenske i muske stanice potjecu iz zenskog, odnosno muskog, organizma te se razlikuju u brojnim metabolickim putevima kao i u odgovoru na stresne podrazaje. Pretklinicka istrazivanja, koja se provode na takav nacin, mogla bi dati korisne informacije o tome utjece li spol na djelovanje novog lijeka. Konacni cilj je podici svijest o utjecaju spola na djelovanje lijekova te promijeniti nacin na koji se provode pretklinicka istrazivanja. Neprimjerena terapija ponekad moze donijeti vise stete nego koristi. Jos uvijek se u potpunosti ne razumiju osnovni mehanizmi kojima spol osobe utjece na djelovanje lijeka te bi se trebale provesti studije koje ce biti dizajnirane upravo s ciljem utvrđivanja tih mehanistickih nacela.

LITERATURA _Rajic Dzolic Z, Perkovic I. Razlike u djelovanju lijekova uvjetovane spolom.

Farm. glas. 2017; 73:425-436.

INTERNETSKI IZVORI _https://pixabay.com/en/office-male-manfemale-woman-1701161, datum pristupa: 7.11.2017.

Svakih nekoliko godina na trzistu se pojavi neka nova, do tada nepoznata, a odjednom vrlo popularna namirnica.

Jedna od takvih u posljednjih nekoliko godina svakako su i cija (engl. chia) sjemenke. Cesto im se pridodaje epitet super hrane, a o cemu se zapravo radi?

Cija – Salvia hispanica L., Lamiaceae, jednogodisnja je zeljasta biljka porijeklom iz Srednje Amerike, uspravne stabljike te visine do 170 cm. Listovi su naizmjenicni, ovalni, nazubljenih rubova, usiljenog vrha, a nalaze se na kratkoj peteljci. Na vrhovima stabljike rastu dvospolni cvjetovi bijele ili ljubicastoplave boje skupljeni u klasove. Sjemenke su vrlo sitne, oko 1 mm u promjeru, bijele, smeđe ili crne boje, a uzorkom podsjecaju na zmijsku kozu. U Europi ne uspijeva jer cvate kasno u godini pa ju unistava mraz, a danas se uzgaja u Argentini, Boliviji i Paragvaju.

Stari narodi Srednje Amerike poznavali su ciju te su ju koristili u svakodnevnoj prehrani i medicini. Uz kukuruz, grah i amarant, bila je jedna

od cetiri glavne prehrambene kulture Azteka, a koristili su ju cijelu, samljevenu u brasno ili kao napitak. Dolaskom Europljana cija je zabranjena zbog povezanosti s religijskim ritualima te polako pada u zaborav, da bi ponovno bila otkrivena krajem 20. stoljeca.

Sjemenke cije prvenstveno se spominju kao izvor nezasicenih ω -3 masnih kiselina, no treba napomenuti da one prvenstveno sadrze α -linolensku ki-

ČIJA KUĆNI LJUBIMCI Čija sjemenke prvi su se puta u Sjevernoj Americi pojavile u značajnijoj količini 80-ih godina 20. stoljeća i to u obliku čija kućnih ljubimaca. Riječ je o glinenim figuricama koje služe kao podloga na koju se nanose čija sjemenke. Figurice se zatim zalijevaju što uzrokuje klijanje sjemenki i nastanak "krzna". Više od 500 000 ovakvih figurica proda se u SAD-u svake godine.

selinu, a ne eikosapentaensku (EPA) i dokosaheksaensku kiselinu (DHA) koje se povezuju s dobrobitima za zdravlje. Usprkos tome, i dostatan unos αlinolenske kiseline pozitivno djeluje na ljudski organizam jer ispravlja ravnotezu u odnosu ω-3 i ω-6 nezasicenih masnih kiselina koja je u modernoj prehrani narusena.

Cija sjemenke bogate su prehrambenim vlaknima koja cine oko 40% ukupne mase sjemenki. Industrijski prerađena hrana siromasna je prehrambenim vlaknima pa vecina ljudi danas ne

PUDING OD ČIJA SJEMENKI

Želite se okušati u pripremi jela s ovom namirnicom, ali ne znate od kuda početi? Ne brinite! Donosimo vam recept za jednostavan čija puding!

Sastojci: 6 jušnih žlica čija sjemenki 2 šalice nezaslađenog kokosovog ili bademovog mlijeka 1/2 čajne žličice ekstrakta od vanilije 1 jušna žlica javorovog sirupa, meda ili sladila po izboru (možete i u potpunosti preskočiti sladilo) borovnice i jagode, za ukras Upute: 1. U posudi ili staklenki pomiješajte čija sjemenke, mlijeko, javorov sirup i vaniliju.

2. Kada su sastojci dobro pomiješani, pustite ih da stoje 5 minuta pa još jednom promiješajte kako biste razbili grudice čija sjemenki koje su možda nastale. Poklopite posudu i ostavite u hladnjaku sat ili dva da se smjesa stisne.

3. Smjesu možete ostaviti u hladnjaku i preko noći ako vam je tako jednostavnije. Prije serviranja, podijelite smjesu u dvije zdjelice, vrh pudinga ukrasite voćem i uživajte.

unosi dovoljnu kolicinu vlakana, iako je dokazano da prehrana bogata vlaknima ima pozitivne ucinke na glikemiju, razinu kolesterola te probavne smetnje poput konstipacije i upalnih bolesti crijeva. Nadalje, fermentabilna prehrambena vlakna sluze kao prebiotici pa djeluju pozitivno na crijevnu mikrofloru.

Cija sjemenke također su bogat izvor antioksidansa, od cega se najvise isticu ruzmarinska kiselina, protokatehinska kiselina, kavena kiselina, galna kiselina i daidzein. Antioksidansi vezu slobodne radikale u organizmu i sprjecavaju ostecenja koja bi ti radikali mogli izazvati. Osim toga, antioksidansi stite namirnice od kvarenja te im tako produljuju rok trajanja.

Sjemenke cije odlican su izvor biljnih proteina s dobrim sadrzajem esencijalnih aminokiselina, kao i minerala kalcija, fosfora, magnezija, kalija, zeljeza, cinka i bakra te vitamina tijamina, riboflavina i niacina.

Cija se u Europi smatra "novom hranom" (engl. novel food), koja je definirana kao hrana ili sastojci hrane koji se nisu u znatnijoj mjeri koristili za prehranu ljudi u Europskoj Uniji prije 1997. godine kada su donesene prve odredbe o novoj hrani. Odlukom Europske Komisije iz 2009. godine dopusteno je stavljanje cija sjemenki na europsko trziste.

Suvremena ljudska prehrana postala je jednolicna. Temelji se na malom broju prehrambenih namirnica, pretezito zitarica. Kako je poznato da je raznovrsna prehrana jedan od preduvjeta dobroga zdravlja, javlja se potreba za uvođenjem novih namirnica u svakodnevnu prehranu.

Iako rezultati pojedinih klinickih istrazivanja pokazuju potencijal sjemenki cije u sprjecavanju i lijecenju dijabetesa i metabolickog sindroma, jos uvijek je tesko sa sigurnoscu reci je li za ovakve rezultate zasluzan neki od spojeva koji se u ovim sjemenkama nalazi ili je rijec o onome sto se u njima ne nalazi. Naime, cija sjemenke sadrze male kolicine jednostavnih

ugljikohidrata i zasicenih masnih kiselina. Kao i uvijek, i ovdje je rijec o pitanju kolicine i konteksta. Prstohvat sjemenki na sniti kruha s cokoladnim namazom tesko ce dati znacajne rezultate na zdravlje, za to je ipak potrebna temeljitija promjena prehrane.

Ostave li se zdravstvene tvrdnje po strani, sjemenke cije predstavljaju cjelovitu namirnicu bogatu ω-3 masnim kiselinama, prehrambenim vlaknima i antioksidansima. Zbog neutralnog okusa vrlo ih je lako dodati u sve vrste jela, poput pudinga, smoothija, sokova, kolaca, juha, salata ili cak mesnih okruglica, sto ih cini izvrsnim izborom za sve one koji zele povecati raznolikost svoje prehrane.

LITERATURA _Ayerza R, Coates W. Chia: rediscovering a forgotten crop of Aztecs. Tucson: The University of Arizona Press, cop. 2005. _Males Z, Marelja FJ, Satalic Z. Pripravci ljekovitih biljaka za sportase. Farmaceutski glasnik. 2017; 73:357-370.

WEB IZVORI _https://www.hzjz.hr/wp-content/ uploads/2015/01/DGSANTE_NovelFood_HR_v1.0.pdf, datum pristupa: 16.11.2017. _http://eur-lex.europa.eu/legal-content/ EN/TXT/PDF/? uri=CELEX:32009D0827&from=EN, datum pristupa: 16.11.2017. _https://ndb.nal.usda.gov/ndb/foods/ show/3610? fgcd=&man=&lfacet=&count=&max=35&so rt=&qlookup=12006&offset=&format=Full &new=&measureby=, datum pristupa: 17.11.2017. _https://www.eatingbirdfood.com/basicchia-seed-pudding, datum pristupa: 16.11.2017. _https://www.smithsonianmag.com/artsculture/chia-pet-180308610/?c=y%3Fnoist, datum pristupa: 16.11.2017.

Studentsko doba obiljezava velik period nasega zivota te, iako neki kroz njega prolaze s lakocom, dokazano je kako je za vecinu mladih studiranje vrlo stresno razdoblje.

Tijekom petogodisnjeg/ sestogodisnjeg studiranja, koliki je prosjecan broj godina studiranja na fakultetu, svuda oko nas javljaju se stresne situacije i pitanja. Problemi se razlikuju, no posljedica stresa je jednaka. Vazno je osloboditi se stresa pozitivnim razmisljanjem.

Jedan od trenutaka u kojem bismo vrlo rado dignuli ruke od svega je padanje ispita unatoc ulozenom trudu. Događa se svima. Vazno je ponovno uloziti trud i, bez obzira na sve, ne odustajati. Sto god da se lose dogodi, uvijek postoji rjesenje. Znakovi stresa nisu strani, cesto se dogode slucajevi poput ovih: dan prije ispita nekontrolirano povracanje, poremecaj normalnog ritma spavanja – nesanica bez obzira na umor, uznemirenost, gastritis… ili malo blazi znakovi studentskog stresa: znojenje dlanova, nervoza i strah od pada na ispitu. Vazno je pravilno i objektivno procijeniti zahtjeve studija, a potom svoje osobne sposobnosti, mogucnosti, kompetencije, potencijale. Nemojte si postavljati nerazumne i previsoke zahtjeve.

Treba postaviti jasan cilj, napraviti dobar i jasan godisnji, semestralni, mjesecni i dnevni plan i njega se drzati. Dobro rasporediti ucenje, ostaviti dovoljno vremena za odmor i opustanje. Uz dobru organizaciju, stigne se bas sve.

U stresnim situacijama i periodima ispita, dobro je drzati se nekoliko pravila: 1. dobra priprema (ne moramo i ne mozemo uvijek sve znati) 2. skretanje paznje prije ispita – buduci da je trema najgora prije samog pocetka, tada je dobro skretati sebi paznju na neutralne situacije i predmete u okolini 3. zdrav zivot i dobra koncentracija, izbjegavanje kave, cajeva i nezdrave hrane 4. baviti se nekom tjelesnom aktivnoscu, piti vodu, jesti puno voca i povrca i uvijek se dovoljno naspavati 5. zamjena pesimisticnih misli onim realnijima - zapitati se: ,,Sto je najgore sto ocekujem, Koliko je to zapravo strasno? Cega se toliko bojim? Sto ako i padnem ispit? Nije kraj svijeta, nisam ni prvi ni zadnji koji je lose rijesio ispit. " 6. opustanje kroz razlicite aktivnosti, druzenje i razgovor s bliskim osobama - svatko prema svome interesu 7. pozitiva i vjera u sebe; mala kolicina adrenalina, dozivljena kao trema i stres, motivira i tjera na ucenje - treba se potruditi, ali uvijek biti svjestan da pad na ispitu definitivno nije najgora stvar na svijetu.

Osim stresa, studentima je vazno kako nesto sto brze i kvalitetnije nauciti, koje tehnike primjeniti: Mentalne mape? Ucenje i slusanje glazbe? Pisanje biljeski? Stvaranje asocijacija?

Svaki pojedinac ima svoj nacin ucenja koji mu najvise odgovara. Proveden je niz istrazivanja u kojima se pokusalo doci do odgovora kako organizirati ucenje i sto napraviti da bismo brze i kvalitetnije naucili određeno gradivo.

• Ono u cemu se svi strucnjaci slazu jest cinjenica da za kvalitetnije i bolje ucenje treba rasporediti gradivo na nekoliko cjelina - najbolje bi bilo to ciniti tijekom nekoliko dana jer ce se duze pamtiti gradivo ako se uci kroz duzi vremenski period • Prije pocetka samog ucenja, vazna je priprema - za ucenje je potrebna koncentracija te uklanjanje stvari koje odvracaju pozornost: npr. ugasiti racunalo i mobilni telefon • Prema nekim istrazivanjima, slusanje određene glazbe za vrijeme ucenja moze poboljsati koncentraciju i aktivirati mozdane vijuge, a u tu kategoriju spadaju ponajprije djela W. A. Mozarta pa se to popularno naziva „Mozartov efekt“ strucnjaci tvrde da, zbog glasnoce koja se izmjenjuje svakih 30 sekundi, Mozartova glazba „zagrijava mozak“ i pobuđuje kreativno i motivacijsko podrucje u ljudskom mozgu

• Za vrijeme ucenja, najbolje bi bilo zapisivati bitne cinjenice i primjere jer na taj nacin mozak bolje „upija“ ono sto se procita, no treba napomenuti da ovdje nije rijec o tipkanju na racunalu, vec o rucnom prepisivanju • Mnemotehnike su mentalne strategije za bolje pamcenje, a postoji vise nacina da se to postigne: skracivanje rijeci, pamcenje samo prvih slova, stvaranje logicnih recenica od rijeci koje treba upamtiti, koristenje ritma i rime, predocavanje slike, izrada mentalne mape...; spadaju među najkorisnije metode ucenja jer mogu poboljsati pamcenje za cak 200% • MURDER metoda - ukljucuje rijeci Mood (raspolozenje), Understand (razumjeti), Recall (podsjetiti se), Digest (podijeliti), Expand (prosiriti), Review (preispitati) prije ucenja je potrebno stvoriti pozitivnu atmosferu, a zatim treba poceti uciti s razumijevanjem, na kraju, treba se jos jedanput podsjetiti svega naucenog; lakse se svlada gradivo ako se podijeli na nekoliko cjelina i prosiri primjerima, a na kraju svega treba preispitati dosadasnji rad

• ČPČPP metoda - prema ovoj metodi potrebno je: ČITATI letimicno prije detaljnog citanja PITAJUĆI SE pritom koji je dio gradiva bitan, zatim ponovno ČITATI, ali ovaj put s razumijevanjem, PAMTITI procitano koristeci vlastite rijeci i PONAVLJATI svakih nekoliko sati (odnosno dana); ova tehnika se primjenjuje kad se s ucenjem krece par dana prije samog ispita • Nakon ucenja bi bilo dobro ici spavati kako bi se nauceno gradivo pohranilo u memoriju Na kraju, vazno je zapamtiti: DOBRA ORGANIZACIJA CINI ZIVOT LJEPSIM, kljucna je za produktivnost, a time i uspjeh.

INTERNETSKI IZVORI _http://sib.rtl.hr/studenti/6906-studentski -ispitni-stres-kako-ga-pobijediti.html, datum pristupa: 28.8.2017. _http://www.politikaplus.com/ novost/50681/savjeti-studentima-kako-senositi-s-tremom-pred-ispit, datum pristupa: 28.8.2017. _http://studentski.hr/zabava/ zanimljivosti/brzo-i-kvalitetno-ucenje/, datum pristupa: 28.8.2017. _http://sites.psu.edu/ siowfa15/2015/12/01/jose/ (slika), datum pristupa: 7.11.2017.

Psihodelici su tvari koje djeluju kao serotoninski agonisti, a imaju utjecaj na kogniciju i percepciju covjeka tako da uzrokuju pojacano stanje svijesti te auditorne i vizualne promjene.

Klasicni psihodelici su LSD (dietilamid lizerginske kiseline), meskalin (feniletilaminski halucinogeni alkaloid), DMT (dimetiltriptamin) i psilocibin (triptaminski alkaloid).

Iako su znanstvenici skepticni oko mogucnosti da bi psihodelici mogli imati pozitivne ucinke na ljudsko funkcioniranje, među svakodnevnom populacijom jos uvijek uzivaju status popularnosti. Zaista, istrazivanja u posljednjih 15 godina koja su se fokusirala na specificne posljedice psihoaktivnih supstanci u medicinskom okruzenju, pokazala su relativno pozitivne posljedice. No, valja obratiti paznju na prirodu intoksikacije psihodelicima s obzirom da je svaki aspekt procesa vrlo bitan za metodoloski kvalitetnu interpretaciju.

Psihodelicno iskustvo opisuje subjektivne psiholoske efekte pojedinca pod utjecajem halucinogenih droga, a cjelovitost takvog iskustva rezultat je kombinacije farmakoloskih i psiholoskih faktora koji su u sinergiji. Kako bi se osigurao maksimalni pozitivni ucinak valja obratiti paznju i na okolinu u kojoj se iskustvo odvija. Kroz povijest postoji mnogo navoda kako su psihoaktivne supstance pomogle u

kreativnom stvaranju i trazenju odgovora na slozene probleme. Tijekom 1960-ih godina proslog stoljeca, doslo je do proliferacije nove glazbe, stilova umjetnosti i modnih noviteta okarakteriziranih kao psihodelicnim, pojam koji i dan danas izaziva raznobojne mentalne slike valovitih uzoraka i sarenih objekata. No, zasto bi kreativci pribjegli uzimanju psihodelika? Moguci razlozi za uzimanje psihoaktivnih supstanci od strane umjetnika su postizanje stanja depersonalizacije i derealizacije; kako bi opustili granice rigidnosti licnosti i realnosti i tako postigli posebna stanja percepcije sto bi im pomoglo u rjesavanju problema ili kreativne blokade.

Harman i sur. (1966) su ispitali 27 kreativaca iz raznih podrucja dok su rjesavali probleme nakon primanja 200 mg meskalina, nakon cega je doslo do znacajnog povecanja u kreativnim rjesenjima problemskog zadatka koji se ranije ispitanicima cinio nerjesivim. U istrazivanju Dobkin de Riosa i Janigera (2003), pronađene su promjene u kreativnom izricaju nakon uzimanja LSD-ja i to na podrucju dominirajuceg stila, boje, linijskih i teksturalnih karakteristika. Najvise su bile izrazene alteracije i fragmentacije i to fokusiranjem na specificne dijelove rada, a ne na cjelinu. Sudionici su osjecali vecu slobodu na kognitivnoj razini, izvjestavali o vecem broju asocijacija, slika i pojave sinestezija.

No, u nekim studijama, ispitanici pod utjecajem LSD-ja pokazuju veci osjecaj uzivanja u glazbi i umjetnosti, ali ne i porast u kreativnosti. Nadalje,

u drugoj studiji s psilocibinom doslo je do pojacanog kreativnog izrazavanja, no na nacin da je ova psihoaktivna supstanca zapravo pojacala karakteristike koje su vec prisutne kod pojedinaca, tako da je efekt uvelike ovisio o individualnim razlikama, sto potvrđuje cinjenicu da efekti psihodelika uvelike ovise i o mentalnom setu pojedinca, ali i okolini u kojoj se nalazi. Također treba obratiti paznju i na povecanu sugestibilnost tijekom intoksikacije psihodelicima jer ocekivanje poboljsanja kreativnosti, moze utjecati da se takve sposobnosti percipiraju upravo kao poboljsane.

U jednoj velikoj metastudiji iz 2016. godine, na temelju cetrnaest opisanih studija, autori zakljucuju postojanje povezanosti između psihodelika i kreativnosti, ali nije sigurna priroda te povezanosti. Prvenstveno smatraju da je koristenje psihoaktivnih supstanci karakteristicnije za osobe visoke kreativnosti. Zatim, da vjerojatno nema direktnog utjecaja psihoaktivnih supstanci na cjelokupnu kreativ-

nost, međutim, da djeluju indirektno pojacavajuci iskustvenu osjetljivost i opustajuci granice svjesnog procesiranja. Finalno, specificne funkcije kreativnosti su modificirane i poboljsane u slucaju pojedinaca koji nisu posebno kreativno nadareni. Valja naglasiti da je kreativnost sama po sebi slozen fenomen i sastoji se od niza aspekata te se u jednom uspjesno poboljsanom aspektu ne moze sa sigurnoscu govoriti o pozitivnom utjecaju na cjelokupnu kreativnost.

Bez obzira na rezultate znanstvenih istrazivanja, njihovo koristenje u svakodnevnoj populaciji nije strano. U posljednjih nekoliko godina se sve vise javlja trend tzv. mikrodoziranja gdje korisnici uzimaju desetinu ili petnaestinu obicne doze LSD-ja prilikom obavljanja zadataka na poslu i izvjestavaju o povecanoj svjesnosti i boljoj koncentraciji. No, slicne efekte imaju i provjerene tvari koje na preporuku lijecnika uzimaju ljudi koje

rade nocne smjene ili rade poslove na kojima moraju ostati budni (npr. piloti). Mikrodoziranje uvelike ovisi o individualnim razlikama u reakciji na samo doziranje koje je vrlo osjetljivo.

Trenutno su u tijeku istrazivanja koja pokusavaju ispitati mikrodoziranje u kontroliranim uvjetima kako bi se znanstveno utvrdila moguca korist ili steta ovakvog nacina konzumacije psihodelika.

LITERATURA _Nichols, D.E. Psychedelics. Pharmacological Reviews, 2016; 6: 264-355. _Iszaj, F., Griffiths, M.D., Demetrovics, Z. Creativity and psychoactive Substance Use: A Systematic Review. International Journal of Mental Health and Addiction, 2016; 1-15. _Sessa, B. Is it time to revisit the role od psychedelic drugs in enhancing human creativity? Journal of Psychopharmacology, 2008; 22(8), 821-827.

sjedenja na stolici.

Identifikacija – postaviti obje ruke par cm dalje od stopala, poravnati glezanj tako da je prazan prostor između ruke i noge na jednakoj udaljenosti s obje strane, opustiti glezanj i pustiti da prirodno padne kako inace stoji; ako su glezanj i stopalo pomaknuti prema unutra, rijec je o prejakoj pronaciji noge.

Uzrok – prekomjerna tezina, trudnoca, losa obuca, bavljenje sportom na tvrdim podlogama moze dovesti do prekomjerne pronacije, ali i do ravnih, spustenih stopala.

Rjesenje – ortoze su najbolje rjesenje za popravljanje situacije, ali i hodanje ili trcanje bosonog – to ce ojacati glezanj.

Identifikacija – stati opusteno, ravnih leđa - ako je zdjelica u opustenom stavu kao na slici desno, zdjelica je pomaknuta prema naprijed.

Uzrok – previse sjedenja, premalo rastezanja, visoke pete Rjesenje – istegnuti fleksore kuka, pogotovo nakon visednevnog

Identifikacija – slikanjem sebe iz profila moze se vidjeti da je gornji dio leđa pretjerano zakrivljen kao sto je slucaj na desnoj strani slike.

Uzrok – sjedenje, pogotovo visednevno za racunalom Rjesenje – osloboditi se napetosti u prsnom kosu uz pomoc masaze (koristiti loptu za masazu) i istezanja, a sjedenje na lopti također pomaze uz istovremeno jacanje gornjeg dijela leđa.

Identifikacija – test s olovkom ukljucuje drzanje olovke u svakoj ruci ako su olovke usmjerene prema naprijed dok su ruke opusteno, to znaci da je pravilno drzanje, a ako su olovke okrenute prema unutra i pokazuju jedna prema drugoj, onda su zakrenuta ramena.

Uzrok – nepravilno sjedenje, koristenje nebalansiranih vjezbi za prsa u teretani Rjesenje – osloboditi se napetosti u prsnom kosu uz pomoc masaze

(koristiti loptu za masazu) i istezanja.

Identifikacija – slikom iz profila, pronalaskom akromioklavikularnog zgloba (kostanog ispupcenja blizu ramena) provjeri se je li usna resica u istoj razini s njim - ako usna resica nije u ravnini s AK zglobom, problem je glave pomaknute prema naprijed.

Uzrok – nepravilno sjedenje za stolicom Rjesenje – vjezbanje pravilnog drzanja glave pomicanjem glave prema nazad, drzeci pogled prema naprijed ili masaza vrata masaznom lopticom da se smanje tenzije u vratu.

Nepravilno drzanje u pojedinim svakodnevnim situacijama moze imati kratkotrajne, ali i dugosezne posljedice. Uspravno drzanje tijela smanjuje osjetljivost na bol. Uz to, takvim stavom tijela, olaksa se i disanje. Pogrbljeno drzanje, suzava disne putove, zbog cega je teze duboko disati. Sjedeci je polozaj covjeku zapravo vrlo neprirodan posebice ako se radi o visesatnom zadrzavanju istog polozaja. Prirodni polozaj za ljudsko tijelo oduvijek je bio pokret i neprestana promjena polozaja tijela.

Mnogi danas pate od bolova u leđima jer zivotni stil od njih zahtijeva nesto sto im nije urođeno, zato je vazno pokrenuti se - jacanje jezgre tijela, tj. abdominalnih i leđnih misica visestruko koristi kraljeznici. Pilates je

odlicna skupina vjezbi koja je svoje napore usmjerila jacanju tog predjela.

Zene, koje cesto nose visoke pete, sklone su gurati zdjelicu prema naprijed, sto ce u konacnici rezultirati bolovima u lumbalnom dijelu kraljeznice. Za pravilno drzanje tijela vazno je, naravno, baviti se sportom. Bavljenje sportom glavni je faktor uspjesnog psihofizickog odrastanja u zivotu svake osobe.

Poznato je da je bavljenje sportom, ili bilo kojim drugim oblikom fizicke aktivnosti, korisno i pozeljno. Vjezbanje cuva i unapređuje zdravlje, utjece na tjelesni razvoj, razvoj osobina i vjestina te na usvajanje motorickih znanja i dostignuca. Istrazivanja su pokazala pozitivne ucinke i na psiholosku dobrobit. Tako su ljudi, koji su tjelesno aktivni, manje depresivni.

Jedna od cestih posljedica nebavljenja sportom i sjedilackog nacina zivota je skracivanje misica te bolna upala tetiva u udovima, dok precesta uporaba mobitela, tableta i racunala dovodi do poteskoca u sklopu sustava organa za kretanje. Svima je poznata situacija kada zagledani u pametni telefon sjedimo sagnute glave, savinutih ramena i zgrbljenih leđa. Kada se nakon određenog vremena pomaknemo iz tog polozaja, osjetit cemo bolne posljedice. Rijec je o istegnutim ili ukocenim misicima u podrucju vrata. S vremenom moze doci i do stalnog ukocenog pogrbljenog drzanja pa cak i do trajne artroze kraljeznice. Kod akutnih bolo-

va od pomoci moze biti cvrsta masaza, cime ce se potaknuti prokrvljenost muskulature i rijesiti problem ukocenosti. Dobro je i njihanje rukama. Bolove u zglobovima i misicima cesto moze izazvati i drzanje mobitela između uha i ramena, bez ruku. Pritom dugorocno postoji opasnost da se muskulatura ukoci i skrati, sloboda pokreta ogranici, a zglobovi postepeno postanu sve kruci. Rijec je o dijagnozi iPad-ramena kojoj je lako stati na kraj – npr. koristenjem handsfree uređaja, drzaca za laptop koji ce uređaj dovesti u polozaj blize ocima te izbjegavanjem rada u lezecem polozaju. Osobe koje vec osjecaju posljedice skracivanja misica, trebale bi se odluciti za fizioterapiju te prakticirati sportove koji stite zglobove: plivanje ili trcanje koje potice prokrvljenost muskulature i opskrbu zglobova hranjivim tvarima.

INTERNETSKI IZVORI _http://trikomat.net/2013/02/pravilnodrzanje-tijela-i-kako-ga-postici/, datum pristupa: 28.8.2017. _http://www.srednja.hr/jeste-li-znali/petuputa-za-pravilno-drzanje-tijela/, datum pristupa: 28.8.2017. _http://www.savjetnica.com/pravilnodrzanje-tijela/, datum pristupa: 28.8.2017. _http://srednjoskolci.studentski.hr/ zanimljivosti/vaznost-bavljenja-sportom, datum pristupa: 28.8.2017. _http://newsblic.ba/clanci/potez-s-kojimcete-u-90-sekundi-opustiti-ukocenivrat/41278, datum pristupa: 28.8.2017. _https://mojdoktor.me/moje-zdravlje/ ortopedija/kako-sacuvati-kicmuzdravom/, datum pristupa: 28.8.2017.

Hrvatska udruga proizvođaca bezreceptnih proizvoda zastupa interese proizvođaca, zastupnika i uvoznika. S 24 clanice HUPBR - CASI predstavlja 90 posto hrvatskog trzista lijekova namijenjenih samolijecenju. Clanice su: Abela Pharm, Alkaloid, Bayer, Belupo, Boehringer Ingelheim, Fidifarm, GlaxoSmithKline, Hamapharm, Jadran galenski laboratorij, Johnson & Johnson, Krka - farma, Medical Intertrade, Medis Adria, Milsing, Oktal Pharma, PharmaS, Pharmaswiss, Pliva, Reckitt Benckiser, Salveo, Salvus, Sandoz, Sanofi Avensis i Tresnjevka laboratoriji. HUPBR - CASI zastupa clanove Udruge i njihove zajednicke ciljeve, uzimajuci u obzir javnozdravstveni interes. Nas je cilj stvaranje povoljne socijalne i politicke klime za samolijecenje i prevenciju u cijem su sredistu pacijent i javno ljekarnistvo. Vise o nama na web stranici: www.casi.hr.

Nakon vise od dvije godine predanog rada nesebicne grupe pojedinaca vođene unutarnjom strascu da unaprijedi ljekarnicku struku, pred nama je prvo izdanje knjige na temu samolijecenja, u obliku prirucnika namijenjenog cijelom ljekarnickom timu. Cilj prirucnika je pomoci svim clanovima ljekarnickog tima u vođenju pacijenta s manjim zdravstvenim tegobama, te omoguciti korisniku ljekarnicke usluge optimalno rjesenje za njegov manji zdravstveni problem.

Samolijecenje sve vise postaje ucinkovit nacin unaprjeđenja i ocuvanja zdravlja. Kao metoda lijecenja blazih bolesti, to nije samo lijecenje simptoma bolesti uzimanjem lijekova bez recepta, nego i spremnost pojedinca da bude odgovoran za vlastito zdravlje, ocuva ga i brine se o njemu, ali i da zna potraziti potrebne informacije, odnosno pravu pomoc u pravo vrijeme. Istrazivanja pokazuju da su bolje informirani pojedinci skloniji samolijecenju. Uz farmaceutsku industriju, zdravstveni djelatnici vazan su pokretac razvoja samolijecenja. Lijecnici bi trebali savjetovati samolijecenje pacijentima koji boluju od blazih bolesti, a ljekarnici bi trebali odvajati vise vremena za savjetovanje o simptomima malih zdravstvenih tegoba te o mjerama odgovorna samolijecenja.

Unatoc velikom broju dostupnih informacija te brojnim strucnim edukacijama, u praksi smo uvidjeli da postoji velika „rupa“ u podrucju savjetovanja u samolijecenju. Svi smo cesto pretrpani kolicinom podataka koje prikupljamo, a iz straha da ne pogrijesimo tesko filtriramo one najvaznije, te se povlacimo iz kvalitetnije komunikacije s korisnikom ljekarnicke usluge. Takav pristup vodi u stvaranje slike o ljekarnicima kao prodavacima, a ne savjetnicima, sto u svojoj srzi jesmo. Zelja nam je da ova knjiga pruzi pomoc, podrsku i sigurnost u samolijecenju kao dijelu zdravstvene skrbi u kojem ljekarnicki tim igra kljucnu ulogu i ima najjace kompetencije.

Prirucnik sadrzi uvod i 37 poglavlja u kojima smo opisali najcesce male zdravstvene tegobe s kojima se ljekarnicki timovi svakodnevno susrecu u radu s korisnicima ljekarnickih usluga. U uvodu govorimo opcenito o samolijecenju, o regulativi te sigurnosti primjene proizvoda bez recepta.

Poglavlja smo radi lakseg snalazenja podijelili u 10 cjelina po sustavima.

Svako poglavlje koncipirano je na isti nacin, sto omogucuje jednostavnije pracenje informacija. Svaku zdravstvenu tegobu sagledavamo kroz devet segmenata: opis indikacije, uloga ljekarnickog tima u samolijecenju, prikupljanje vaznih podataka za prepoznavanje simptoma, smjernice postupanja s obzirom na simptome, pripravci za samolijecenje, ostale terapijske mogucnosti, dodatni savjeti, situacije u kojima se ne preporucuje samolijecenje i literatura.

Prirucnik je rezultat suradnje velike grupe ljekarnika s golemim iskustvom svakodnevnog rada s pacijentima, predstavnika farmaceutske industrije, lijecnice obiteljske medicine te Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Autori su svoj izricaj prilagodili predlozenom konceptu i kreirali sadrzaj koji ce, nadamo se, svakodnevno biti dio ljekarnicke prakse i od velike koristi u edukaciji ljekarnika danas te novih generacija ljekarnika u buducnosti. Kako bismo se prilagodili danasnjem vremenu, u pripremi je i online verzija prirucnika.

U doba interneta i lako dostupnih raznih informacija o svemu, pa tako i zdravlju, katkad je tesko razluciti je li neka cinjenica provjerena i istinita.

Slusajuci krive savjete ne samo da se Kortikosteroidi su problem nece rijesiti, vec se pocetno neizbjezni u terapiji stanje moze i znatno pogorsati. Od seboreicnog dermatitisa. raznih mreznih stranica i foruma do prica u frizerskom salonu ili tramvaju, (dez)informacije se sire munjevito, Ukoliko lokalna terapija jer uvijek „netko ima nekoga s istim psorijaze ne pomaze, iduci problemom“. To se pogotovo vidi iz je korak primjena sistemrazgovora s pacijentima u ljekarni skih kortikosteroida. koji, nazalost, ponekad vise vjeruju baki ili susjedi nego ljekarniku ili lijecniku. Jedno od podrucja gdje su ceste greske je upravo dermatologija.

Bilo da se radi o naizgled banalnom Akne nastaju zbog problemu uklanjanja nezeljenih dlanedovoljnog ciscenja koze i ka, ili o lijecenju ozbiljnijih poremecazato treba sto vise cistiti i ja koze ili njenih privjesaka - adneksa ispirati kozu raznim (nokti, dlake, zlijezde lojnice i znojnisredstvima. ce), potreban je odabir pravilne terapije te odgovarajuca njega oboljelog mjesta. S obzirom da se velik broj pripravaka moze dobiti u ljekarni bez recepta, iznimno je bitno da ljekarnik Mlijecni proizvodi, cokolada ima siroko, na dokazima temeljeno i hrana bogata mastima znanje o raznim patofizioloskim stauzrokuju akne. njima kako bi mogao sto bolje savjetovati pacijenta, preporuciti odgovarajuci pripravak i rasprsiti eventualne Da bi se sprijecilo pojacano ispadanje kose kod zena zablude. Neke od tih zabluda i cinjeninakon poroda potrebno je ce koje ih opovrgavaju navedene su u koristiti 2%-tnu otopinu tablici. minoksidila.

Simptomi seboreicnog dermatitsa primarno se lijece antimikoticima (ketokonazol), zatim antisepticima (rezorcinol, sumpor) te keratoliticima (salicilna kiselina). Blagi topicki kortikosteroidi se mogu primjenjivati, no njihova primjena rezultira samo kratkotrajnim poboljsanjem, simptomi se vrate vec nakon nekoliko dana.

Iako takva terapija moze biti ucinkovita, postoji znatni rizik od razvoja Cushingovog sindroma, a sama psorijaza se i pogorsa nakon prestanka uzimanja lijekova.

Bas naprotiv, prekomjerno ispiranje i ciscenje koze moze dovesti do osjecaja peckanja, poremecaja barijere koze, povecanog transepidermalnog gubitka vode, grube i iziritirane koze, povecane bakterijske kolonizacije koze, pojacanog stvaranja komedona te sekundarnog iritirajuceg kontaktnog dermatitisa.

Potrebno je koristiti sredstva za ciscenje namijenjena upravo kozi s aknama, dva puta dnevno. Preporuka je koristiti neiritirajuca sredstva bez alkohola u obliku micelarnih otopina, gelova i/ili pjena za pranje lica.

Nema dokaza da ijedna vrsta hrane ili određena namirnica uzrokuje nastanak ili pogorsanje akni.

Kod zena iza poroda pojacano ispadanje kose posljedica je pada koncentracije estrogena pa je vise dlaka u telogenoj fazi (telogeni efluvij). Pojacano ispadanje ce prestati samo od sebe, potrebno je samo koristiti odgovarajuci sampon za njegu kose.

Navedene metode previse su agresivne te ostecuju kozu.

Urasle dlake Preporucljivo je koristiti mrezastu spuzvicu ili grublji (pseudofolikulitis) najbolje rucnik za uklanjanje urasle dlake. Za prevenciju je potreje ukloniti koristeci cetkicu bno primjenjivati pravilne tehnike brijanja, odnosno za zube ili cackalicu kako bi uklanjanja dlaka - ne uklanjati dlaku suprotno smjeru se izvukla dlaka. rasta.

Nakon sto koza potamni na suncu, nema vise potrebe nanositi zastitni faktor.

Usprkos tamnjenju (pigmentaciji), koza i dalje nije u potpunosti otporna na UV zracenje – potamnjela koza ima zastitni faktor (Sun Protection Factor – SPF) oko 3.

Dakle, moguci su ostecenje koze i opekline uslijed izlaganja jakom suncu.

Macerat gospine trave u Gospina trava sadrzi fotosenzibilizirajuce spojeve pa nije maslinovom ulju nanosi se preporucljivo izlaganje UV zracenju nakon topicke primprije suncanja jer je odlican jene pripravka s gospinom travom. akcelerator tamnjenja.

Za ublazavanje opeklina i atopijskog dermatitisa preporucuju se lokalni antihistaminici.

Prema smjernicama ih je bolje izbjegavati za te indikacije zbog jake senzibilizacije i moguce fototoksicnosti.

Zuljeve je najbolje probusiti kako bi se brze uklonili.

Nije dobro busiti zuljeve jer moze doci do infekcije rane.

Treba ih zastititi posebnim hidrokoloidnim flasterima koji imaju sposobnost apsorpcije eksudata u slucaju pucanja zulja. Takvi flasteri su zadebljali pa smanjuju pritisak na zulj te tako smanjuju i bol.

Kod koristenja otopine antimikotika lokalno za gljivicnu infekciju nokta (onihomikozu) dobro je nakon nanosenja lijeka nalakirati nokat.

Gljivicna infekcija ne smije se prekrivati dekorativnim lakovima za nokte.

LITERATURA _Barnes J, Anderson LA, Phillipson JD. St John's wort (Hypericum perforatum L.): a review of its chemistry, pharmacology and clinical properties. JPP. 2001; 53:583-600 _Davidovici BB, Wolf R. The role of diet in acne: facts and controversies. Clin Dermatol. 2010; 28:12-16 _Eichenfield LF, et al. Guidelines of care for the management of atopic dermatitis. J Am Acad Dermatol. 2014; 71:116-132 _Faergemann J. Management of Seborrheic Dermatitis and Pityriasis Versicolor. Am J Clin Dermatol. 2000; 1 (2):75-80 _Gizlenti S, Ekmekci TR. The changes in the hair cycle during gestation and the postpartum period. JEADV. 2014; 28: 878-881 _Goodman G. Cleansing and Moisturizing in Acne Patients. Am J Clin Dermatol. 2009; 1:1-6 _Greaves MW, Weinstein GD. Treatment of psoriasis. New Eng J Med. 1995; 332 (9): 581-588 _Miyamura Y, Coelho SG, Schlenz K, Batzer J, Smuda C, Choi W, Brenner M, Passeron T, Zhang G, Kolbe L, Wobler R, Hearing VJ. The deceptive nature of UVA-tanning versus the modest protective effects of UVBtanning on human skin _Perry PK, Cook-Bolden FE, Rahman Z, Jones E, Taylor SC. Defining pseudofolliculitis barbae in 2001: A review of the literature and current trends. J Am Acad Dermatol. 2002; 46:S113-9 OSTALI IZVORI _Uputa o lijeku Nailner _https://beta.nhs.uk/conditions/blisters/, datum pristupa: 4.9.2017. _http://magees.ie/blog/wp-content/ uploads/2017/09/promo303575360.jpg

Glavna urednica casopisa Recipe Severina Jajcevic razgovarala je s predsjednikom organizacijskog odbora doc. dr. sc. Mirzom Bojicem povodom odrzanog 6. Simpozija studenata farmacije i medicinske biokemije (FARMEBS 2017) Što je FARMEBS? FARMBES je skracenica za Simpozij studenata farmacije i medicinske biokemije koji organizira Farmaceutskobiokemijski fakultet u suradnji sa Studentskim zborom i Udrugom studenata farmacije i medicinske biokemije

doc. dr. sc. Mirza Bojic – predsjednik dr. sc. Davor Sakic – tajnik dr. sc. Ana Karkovic Markovic dr. sc. Anita Somborac Bacura dr. sc. Mirela Matic dr. sc. Toma Keser Domagoj Kifer, mag. pharm.

Kristina Pavic, mag. pharm.

Marina Juretic, mag. pharm.

Bruno Racki, CPSA Marko Parlov, Studentski zbor Josipa Bukic i Robert Jerinic, predstavnici Sveucilista u Splitu Ivona Tomic i Martin Kondza, predstavnici Sveucilista u Mostaru

doc. dr. sc. Miranda Sertic – predsjednica doc. dr. sc. Biljana Blazekovic doc. dr. sc. Ivan Pepic doc. dr. sc. Ivana Perkovic doc. dr. sc. Marija Grdic Rajkovic doc. dr. sc. Maja Ortner Hadziabdic doc. dr. sc. Petra Turcic doc. dr. sc. Sandra Supraha Goreta doc. dr. sc. Tin Weitner

Hrvatske. Ovaj, sada vec tradicionalni skup, sluzi kao platforma za razmjenu iskustava, znanja i rezultata koje su studenti stekli sudjelujuci u znanstveno-istrazivackim projektima Fakulteta te u izradi svojih doktorskih, rektorskih i diplomskih radova. Ideja je potekla od prof. dr. sc. Karmele Barisic, tadasnje dekanice, a organizaciju je tijekom prve tri godine predvodio doc. dr. sc. Ivan Pepic. Nakon toga su se predsjednici organizacijskog odbora izmjenjivali na godisnjoj razini doc. dr. sc. Ivana Perkovic i doc. dr. sc. Miranda Sertic su organizirale FARMEBS 2015. i 2016. Ovo godine meni je pripala ta cast.

Zašto je upravo vama povjerena organizacija FARMEBSa 2017?

Ove godine u sklopu uspostavnog projekta Hrvatske zaklade za znanost, kojega sam voditelj, dolazio nam je u radni posjet prof. dr. sc. F. P. Guengerich sa Sveucilista Vanderbilt, Nashville, TN, SAD. Profesor Guengerich je pionir u istrazivanju citokroma P450, enzima bez kojih je metabolizam lijekova nezamisliv. On je otkrio i okarakterizirao vecinu humanih jetrenih citokroma P450 ukljucujuci nifedipin-oksidazu, danas poznatiju kao CYP3A4, enzim koji sudjeluje u polovici metabolickih reakcija lijekova na trzistu. Stoga sam upravi Fakulteta podnio prijedlog za organizaciju FARMEBSa 2017 s vizijom kako bi program trebao izgledati. Uprava FBF -a je prijedlog podrzala, a u provedbi skupa veliku pomoc i podrsku imali smo od strane dekana prof. dr. sc.

Zeljana Malesa, na cemu smo mu iznimno zahvalni.

Koje su posebnosti FARMEBSa 2017?

Kako bismo osigurali istinski uvid u ukljucenost studenata u znanstveni rad na Fakultetu, organizirali smo postersku sekciju te nagrade studentima i postdoktorandima. Ove godine financiranje FARMEBSa je bilo u potpunosti neovisno. FARMEBSu su se također pridruzili i studenti studija farmacije Sveucilista u Splitu i Sveucilista u Mostaru. Formu od dvije sekcije s po tri usmena priopcenja studenata diplomskih i jednog poslijediplomskih studija obogatili smo s dvije radionice i tri predavanja iz znanosti, industrije i regulative. Ukupno smo imali preko 50 priopcenja te je dodijeljen veliki broj nagrada. FARMEBS je ove godine dobio i novi logo za ciju je izradu zasluzan student Bruno Racki. Posebno smo ponosni na Knjigu sazetaka koja je ugledala svjetlo dana i prije samog skupa zahvaljujuci velikom trudu clanova organizacijskog i znanstvenog odbora od kojih posebno izdvajam glavnog tehnickog urednika Domagoja Kifera, mag. pharm.

Koje nagrade su dodijeljene?

Znanstveni odbor cinili su mladi nastavnici u znanstveno-nastavnim zvanjima docent kako bismo mogli dodijeliti nagrade studentima diplomskih i poslijediplomskih studija, ali i postdoktorandima. Svi studenti pozvani odrzati usmena priopcenja, odabrani su i time pohvaljeni od strane znanstvenog odbora. Nagrađen je niz posterskih priopcenja, a sudionici skupa su tijekom posterske sekcije mogli birati i najbolji poster. Drago nam je da je misljenje publike i misljenje znanstvenog odbora bilo jednako u slucaju posterskog priopcenja stu-

Doc. dr. sc. Mirza Bojic, plenarni predavac prof. dr. sc. F. P. Guengerich, umirovljeni prof. dr. sc. S. Rendic (Biokemija lijekova) i dekan prof. dr. sc. Zeljan Males prilikom otvaranja skupa

dentica Lucije Hok, Barbare Pem i Tane Tandaric.

Lisabon koji ce realizirati prije pocetka nove ak. god.

Sudjelovanje na skupu je bilo besplatno za studente. Tko su bili ovogodišnji pokrovitelji?

Posjet prof. dr. sc. F. P. Guengericha financiran je iz sredstava Hrvatske zaklade za znanost. Glavni sponzor bio je Beckman Coulter, na cemu se posebno zahvaljujemo direktoru gospodinu Tomislavu Lipovsaku. Skup je sudjelovanjem svojih djelatnika podrzala i Agencija za lijekove i medicinske proizvode. Veliko hvala izv. prof. dr. sc. Sinisi Tomicu, ravnatelju Agencije koji uvijek ima sluha za znanstvene projekte i događanja koja se ticu farmacije i medicinske biokemije. Skup su također potpomogli (abecednih redom): Abbvie, AbelaPharm, Croatia Airlines, Gradska ljekarna Zagreb, JGL, Kras, Subway.

Jeste li osobno zadovoljni kako je protekao skup?

FARMEBS 2017 protekao je iznad svih mojih ocekivanja. Moji studenti i suradnici znaju da je od mene ovakav kompliment tesko cuti, pa su se svi iznimno obradovali ovom komentaru prilikom zatvaranja skupa. Iznimno cijenim rad i trud, a kako bi FARMEBS protekao uistinu u najboljem redu zasluzno je niz pojedinaca clanova organizacijskog odbora, ali i svi studenti koji su svojim sudjelovanjem odlucili podrzati skup. Veliki mi je uzitak bio cuti s kojim zanosom i entuzijazmom studenti predstavljaju svoje radove.

Većina pokrovitelja vezana je uz skup. Kako se ime Croatie Airlines našlo među pokroviteljima?

Studentsko doba je vrijeme istrazivanja i stjecanja novih spoznaja kako o struci, znanosti, tako i o svijetu. Zato nam je bila zelja nagraditi dva sudionika besplatnom kartom za bilo koju od destinacija naseg nacionalnog avioprijevoznika. Croatia Airlines se rado odazvala nasoj molbi te smo organizirali nagradno izvlacenje za sve sudionike skupa. Nagrađeni Lucija Hok i Zvonimir Mlinaric odabrali su put u

Znači li to da vas i sljedeće godine vidimo u organizaciji FARMEBSa 2018?

Na nasem Fakultetu dogodila se velika smjena generacija tijekom proteklih godina. Veliki broj redovitih profesora otisao je u mirovinu te je startala nova generacija mladih docenata punih elana i bogatih akademskih zivotopisa. Svakom od njih treba pruziti priliku da pokazu svoje najbolje i u ovakvim projektima. Ove godine odabir je pao na mene, na cemu sam iznimno zahvalan Upravi FBF-a. Ono sto znam da smo ovogodisnjim FARMEBSom postavili ljestvicu visoko. Hvala svim organizatorima i sudionicima, a veliko hvala svim studentima.

Andrea Ceri Domagoj Antunovic Ivan Bosnjak Ivan Susanj Lucija Hok Maja Beus Marija Bosnjak Matija Salopek Robert Jerinic Severina Jajcevic Tana Tandaric Zvonimir Mlinaric

Adriana Bolic Ana Dojder Anđela Susac Andrea Hulina Barbara Pem CPSA Davor Sakic Elena Cosic Filip Kozlina Goran Benkovic Hrvoje Rimac Iva Blazevic Ivana Bota Ivana Milardovic Karmela Justic Klara Dumanic Kristina Pavic Lucija Hok Marija Hranilovic Marija Pehar Marija Posavcevic Martina Stipisic Matea Novosel Sara Grubisic Cabo Tana Tandaric Zora Rukavina

Nakon iscrpljujuće borbe za funkciju predsjednika studentskog zbora FBF-a, poglavito zahvaljujući rođenju pod sretnom zvijezdom, kandidat Marin Vrhovac odnio je pobjedu te time postao glavnim licem novog saziva istoga. Članovi su na izborima bili podijeljeni vlastitim željama za predsjednika zbora te su se, iz upravo navedenoga razloga, održala dva kruga izbora.

Dobitnik utakmice, Marin, zasjeda na predsjedavajuću funkciju početkom iduće akademske godine, a mandat mu traje jednu godinu. U razgovoru s Marinom nastojao sam otkriti tko je on zapravo, za što se točno zalaže i na koji će način uspjeti premostiti očiti jaz među samim zborašima koji je rezultirao dvama krugovima izbora.

Jednom prilikom napomenuo si mi da kao mjesto vlastitog podrijetla navodiš 5 različitih lokacija, a koju ćeš trenutačno odabrati kao odgovor izričito ovisi o sugovorniku i njegovom podrijetlu. Naime, kao mjesto iz kojeg dolaziš navodiš upravo ono koje je kilometarski najbliže mjestu podrijetla tvog sugovornika. Daj malo razjasni kako je izgledao tvoj životni put prije upisa na fakultet i preseljenja u Zagreb da napokon razjasnimo i tu enigmu.

Moj put je bio svakakav. Rođen sam u BiH gdje sam zavrsio peti razred osnovne, i to u Drvaru. Zatim sam se preselio u Trogir gdje sam zivio godinu dana, a potom sam zavrsio u Kninu gdje sam upisao opcu gimnaziju. Nakon prvog srednje preselio sam se u Hamilton, grad u Kanadi blizu Toronta. Nakon Kanade vratio sam se u

U

osnovnoj sam bio introvertna marljiva osoba i upravo zbog toga sam ja sebe, ali pretpostavljam i moji roditelji, vidio u znanstvenim vodama. Kada sam se vratio iz Kanade, neke stvari su se promijenile.

Knin. Dakle, pet gradova u kojima sam zivio su Drvar u BiH, Knin, Trogir, Hamilton te trenutno Zagreb. U Kanadu se cijela obitelj preselila na godinu dana, a kako smo brat i ja bili maloljetni, nas se nije nista pitalo, vec smo samo dobili naputak da spakiramo kofere.

Fakultet sam htio upisati u RH s obzirom da imam dvojno drzavljanstvo: hrvatsko te drzavljanstvo BiH. U Hrvatskoj je obrazovanje daleko bolje nego u BiH, stoga sam se odlucio ovdje upisati na fakultet. Zelja mi je bila upisati se na neki fakultet iz biomedicinskog podrucja, a izbori su mi bili ili medicina ili farmacija. Na kraju sam se odlucio za farmaciju, a medicinu uopce nisam prijavio. Kako farmacija postoji u Zagrebu i Splitu, odlucio sam se ipak za Zagreb s obzirom da ta farmacija ima duzu tradiciju, ali i zbog samoga grada. Zagreb mi je drazi zato sto je veci grad, ali i zbog samog polozaja. Naime, imam rodbinu u Njemackoj, Svicarskoj, na istoku i jugu Hrvatske pa mi je Zagreb bio idealna odluka kao grad najblizi upravo tim lokacijama.

Jesi li u prijašnjim fazama školovanja također želio predstavljati dru-

ge ili se ona javila tek dolaskom na fakultet?

U osnovnoj sam bio introvertna marljiva osoba i upravo zbog toga sam ja sebe, ali pretpostavljam i moji roditelji, vidio u znanstvenim vodama. Kada sam se vratio iz Kanade, neke stvari su se promijenile. Razlog tomu je sam kanadski obrazovni sustav koji je drugaciji. Drugacije je to sto mogu birati predmete, nema suvisnih predmeta ni rasipanja energije. Kad sam se vratio u hrvatski srednjoskolski sustav, mogu priznati da sam dozivio sok, a nekako sam uspio izgurati jos te dvije godine koje su mi preostale. Dolaskom na faks shvatio sam da je on zapravo nastavak srednje skole. I to ne mislim samo na farmaciju. Nazalost, to se odnosi na sve fakultete u RH. To je pravilo. Kako su prosli izbori za studentski zbor odrzali kad sam tek bio brucos, nije mi imalo smisla kandidirati se. Ne bih mogao biti produktivan vrlo vjerojatno cijelu prvu godinu. Na drugoj godini odlucio sam da cu se, kada budu novi izbori za clanove SZ-a, a potom i za predsjednika, kandidirati. U međuvremenu sam upoznao strukturu faksa, na koji nacin funkcionira. Kad sam to shvatio, uvidio sam kako studentski zbor ima mogucnosti, ako zeli naravno, promijeniti dosta toga nabolje. Sve to ide sitnim koracima. Uvijek se radi da iduce generacije budu u boljem polozaju nego sto smo mi.

U svom predizbornom programu (ukoliko ga mogu tako nazvati) naveo si kao jednu od vlastitih kvaliteta volju za rješavanjem tuđih problema unatoč vlastitima. Mene u toj izjavi sada ne zanima volja, već vrijeme. Naime, upoznat sam s

time da u CPSA-i imaš funkciju TWINNET i IMP koordinatora. Ono što mene interesira jest kako misliš uskladiti vlastite probleme, probleme drugih studenata (što i jest jedna od funkcija predsjednika SZa) te uspješno izvršavati vlastitu funkciju u CPSA-i?

Time management je nesto sto je vecini nasih studenata strano. Vecina ode na kavu (takav sam uostalom i ja bio na prvoj, ali i dio druge godine), kuka i zali se na svoje probleme. Meni je to nakon nekog vremena dosadilo.

Ne govorim da necu vise odlaziti na kave, ali siguran sam da ce na njima biti zastupljene druge teme. Idemo pricati o projektima, bolje iskoristiti vrijeme. Umjesto dva sata kuknjave, sat vremena pricajmo o planovima, a pol sata neka bude neobaveznog razgovora.

Sto se tice samoga faksa i ucenja, napravio sam si neke planove koje zasad uspijevam ostvariti, sto mi također osigurava vise slobodnog vre-

K

ada općenito govorimo o promjenama percepcije i razmišljanjima mase, ljudi su dosta anemični dok ih se ne pokrene. Ja mislim kako je jedan od najboljih načina pokretanja mase da se krene raditi i, kada se vide rezultati, kad ljudi krenu govoriti o njima, situacija će se promijeniti.

mena. Ono sto nastojim jest redovitije, ne redovito, vec samo redovitije raditi. Redovit ne mogu biti, sto zbog putovanja, sto zbog vlastite osobnosti, ali ne zelim sve ostavljati za zadnji cas. Na trenutnim pozicijama i s trenutnim poslovima ja sam sebi mogu dopustiti reci kako necu nista raditi iducih mjesec dana. To vise nece biti tako. Morat cu biti stalno dostupan i morat cu imati vremensku rezervu.

To je ono: za nauciti ti treba pet tjedana, a ti imas tri tjedna. Morat cu to okrenuti da imam tri tjedna za uciti, a pet tjedana vremena. Ako mi bilo sto iskrsne, moram biti dovoljno fleksibilan i odraditi to u hodu. Također, morat cu ukinuti neke navike poput predugog spavanja. Dva sata mozda ne znaci nista, ali vjerujem ako se svaki dan ta dva sata korisno iskoristi, moze itekako doprinijeti boljoj organizaciji zivota.

Također, u predizbornom programu kao nedostatak fakulteta naveo si neslogu među studentima. Kako to točno može SZ na čelu s predsjednikom popraviti?

Kada opcenito govorimo o promjenama percepcije i razmisljanjima mase, ljudi su dosta anemicni dok ih se ne pokrene. Ja mislim kako je jedan od najboljih nacina pokretanja mase da se krene raditi i, kada se vide rezultati, kad ljudi krenu govoriti o njima, situacija ce se promijeniti. Rekao bih kako se to odnosi na studente koji su negdje na polovici vlastitoga fakultetskog obrazovanja. Studenti koji su pri kraju samo cekaju da zavrse i nemaju

bas interesa u globalu za neke promjene. Također, mora se pristupiti drugacije prema brucosima na nacin da se mentorima kaze da sire pozitivniju atmosferu. Nema smisla siriti negativne vibracije i depresiju govoreci ljudima taj i taj predmet su problem, tesko da cete to proci. Ljudi se na faksu moraju međusobno uvazavati i pomagati jedni drugima. Svi smo u istoj situaciji i jedino takvim djelovanjem mozemo si stvoriti pozitivniju klimu.

Tijekom kratkoga govora na dan izbora predsjednika jedan član zbora te pitao da navedeš jedan vlastiti nedostatak, a ti si naveo izostanak iskustva. Iskreno, meni kao vanjskom promatraču djeluješ kao osoba s daleko više iskustva nego što ima prosječan student. Na što si točno mislio kad si dao tu izjavu i na koji način misliš popraviti eventualni nedostatak?

Pitaj me to za sest mjeseci. Ljudi kada se krenu necime baviti, ono sto su smatrali cijelom santom leda, shvate kako je to samo vrh. Sto se vise bavim necime, to vise shvacam vlastite nedostatke. Imamo u zboru ljude koji su iskusniji i kojima se moramo obratiti za savjet. Nas je 13 u zboru, dobro smo raspoređeni po godinama. Imamo i iskustvo i ljude koji su zainteresirani i zele obavljati svoj posao. Ovdje je bitno da se radi kao tim i da smo svi angazirani, predsjednik ne moze ni jednu odluku donijeti samostalno bez odluke vecine clanova studentskog zbora.

Raspravljajmo malo o rezultatima izbora. Opće je poznato da su ljudi na glasovanju bili podijeljeni pa je polovica glasala za tebe, a polovica za tvoga protukandidata, Franju Josipa Marelju. Političkim rječnikom, mogu reći kako imaš 'klimavu većinu'. Kako misliš osigurati koherentno djelovanje studentskog zbora i premostiti stvoreni jaz? Hoće li ti to predstavljati poteškoću?

Ja uopce ne mislim da postoji jaz. Vecina toga ce ovisiti o mom protukandidatu, kao sto bi i, da je bio drugi ishod izbora, vecina toga ovisila o meni. Mislim da je bitno da se covjek pridrzava svoje rijeci. Neka nastojanja da rad zbora oteza bilo koji clan, po meni, nemaju smisla. Mandat predsjednika traje godinu dana, a clanova zbora dvije godine. Ako se protukandidat ili bilo tko drugi zeli dokazati, moze se dokazati svojim radom u tih godinu dana. Sastav zbora se nece drasticno mijenjati. Nadam se bliskoj suradnji. Svi se moraju zalagati i bilo bi izvrsno da se zalazu kao sto se zalaze predsjednik. Funkcija predsjednika je da kada nastupi posustajanje, da potegne i odredi kako i gdje dalje. Za godinu dana ponovni su izbori, ljudi ce moci izraziti svoje za-

L

judi kada se krenu nečime baviti, ono što su smatrali cijelom santom leda, shvate kako je to samo vrh. Što se više bavim nečime, to više shvaćam vlastite nedostatke.

dovoljstvo, odnosno nezadovoljstvo.

Ljudi koji budu ponovo glasali znat ce unutarnju strukturu i odnose. Dio kandidata bolje je poznavao mene, dio bolje njega. Također, tu je bila bitna i prezentacija na dan izbora i takvi su bili rezultati. Iduci izbori bit ce drugaciji.

Ovaj intervju ne može proći a da se ne osvrnem na kampanju osovine Antunović-Šoić-Tušinec-Vrhovac.

Opće je poznato kako si s dečkima ušao u predizbornu koaliciju te ste skupa radili na programu koji bi vam omogućio ulazak u zbor i u konačnici uspjeli ste u vlastitoj namjeri. Je li desant na SZ FBF-a prvi ili tek jedan u nizu uspješnih pothvata? Mislite li izvesti još nekakav oblik diverzije u bliskoj budućnosti? Nalaziš li se onda na čelu

zbora ti kao pojedinac ili pak vi kao osovina?

Ja iskreno nisam bio toga svjestan. Za osovinu sam relativno nedavno cuo.

Tusinec, Soic i ja smo u istoj vjezbenickoj grupi i u cestom smo kontaktu.

Antunovica smo upoznali kao demonstratora i također smo s njime usli u kontakt. Nas prijatelj Karlo Zili, koji je također s nama u vjezbenickoj grupi, napravio je sve to bez mojeg, ali i bez znanja mojih kolega. Ja sam dobio poziv i saznao za tu stranicu tek onda kada su i svi ostali dobili poziv za lajkanjem na Fejsu. Nemam nista protiv malo humora, dapace. Ali, o tome ces morati izricito razgovarati sa Zilijem.

U nekoliko kratkih crta iznesi koji je točno tvoj plan, koja je tvoja vizija i misija djelovanja u SZ-u.

Studentski zbor je predstavnicko tijelo studenata. Komunikacija između studenata nije dobra. Ja sam svoj program iznio i u predizbornoj kampanji i na dan samih izbora. Tu je ukljuceno puno zavoda i bit ce potrebno puno energije za ostvarenje istoga. Na zboru je da pokrene inicijativu i da se ostvari ovisno o volji svih potrebnih aktera. Ne smijemo zaboraviti da i u zboru sjede samo studenti.

U utorak 26. rujna 2017. u Kristalnoj dvorani hotela Westin odrzana je svecana 135. obljetnica osnutka Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveucilista u Zagrebu. To je svecanost koja se jubilarno odrzava i na taj nacin slave uspjesi i izvrsnost naseg Fakulteta . Proslavi je nazocilo vise od 500 uzvanika, redom zaposlenika, studenata i prijatelja Fakulteta te uzvanika iz drugih dviju struka. Obljetnica je bila pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske.

Osim same svecanosti, Fakultet je kroz cijelu godinu obiljezavao obljetnicu raznim aktivnostima. Program svecanosti zapoceo je pozdravom

Anje Đurinovic Rakocevic, glumice dramskog kazalista Gavella koja je vodila cijeli program. Potom je domacin, dekan prof. dr. sc. Zeljan Males, zazelio svima srdacnu dobrodoslicu, a među uzvanicima mogla su se cuti imena osoba poput Rektora Sveucilista, izaslanika predsjednice, procelnika za edukaciju u Gradu Zagrebu i ostalih. Za ugodnu atmosferu, pobrinuli su se bariton Vitomir Marof, inace bivsi student Fakulteta, i mjesoviti pjevacki zbor Fakulteta Capella Panacea. Pjevackom zboru ovo je bio debitantski nastup.

Poseban naglasak dan je i dodjelama nagrada. Osim studenata, nagrade su primili i zaposlenici Fakulteta za svo-

je dugogodisnje doprinose i uspjehe.

Nagrađene su i studentske udruge na Fakultetu: Studentski zbor, Sportska udruga FBF-a i nasa Udruga studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske te su nam dodijeljene dekanove pohvalnice. Nakon svecanosti, uzvanici su imali priliku druziti se i upoznavati u predvorju uz zakusku.

Fakultet je također izdao prikladne bibliografije, spomenicu i godisnje izvjesce.

Pet godina rada i truda doista moze iznjedriti brojne uspjehe. Nadam se da ce se do iduce obljetnice takva tradicija nastaviti, cime cemo se kao Udruga tada opet moci pohvaliti!

Kolegica Ana Lovrincevic provela je anketu među studentima FBF-a i ispitala gdje se vide poslije faksa.

Medicinski biokemičari

U laboratorijskoj dijagnostici (Zavodu za javnozdravstvo) 10%

Na institutu(Institut Ruđer Bošković) 9% Kaoasistent/docent ili profesor na faksu 6%

U industriji za kliničkaistraživanja, kontrolui regulativu 16% Na zavodu za kemiju i biokemiju 6%

Farmaceuti U veledrogeriji 6%

U kliničkom zavodu (kliničkom bolničkom centru) 53%

Na institutu(Institut Ruđer Bošković) 3%

Slike preuzete s freepik.com

U bolničkom ljekarništvu 14% Na faksukao asistent, docent ili profesor 3% U farmaceutskom marketingu 14%

U javnoj ljekarni 33%

U farmaceutskoj industriji (kliničkim istraživanjima, kontroli i regulativi) 27%

Nakon prethodnih, vrlo uspjesno organiziranih i izuzetno posjecenih kongresa, Udruga studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske (CPSA), ove je godine takav veliki i vazan akademski projekt odrzala cetvrti put zaredom. Iz siroke palete raznovrsnih projekata i aktivnosti CPSA-e, Godisnji kongres istice se kao najveci te sada vec tradicionalni projekt.

Tema ovogodisnjeg Cetvrtog kongresa, koji je odrzan od 13. do 15. listopada 2017. godine, bila je ''Personalizirani pristup lijecenju – terapija po mjeri pojedinca''. U prostorijama Farmaceutskobiokemijskog fakulteta u Zagrebu tijekom tri dana trajanja Kongresa, sudionici su imali priliku dodatno se educirati o novom pristupu u lijecenju koji u centar svega stavlja pojedinca i njegovu jedinstvenost, a vodi se tezom da postoji ''pravi lijek za pravog pacijenta u pravoj dozi i u pravo vrijeme''. Cilj je svakog Kongresa nasim kolegama pruziti uvid u trendove stoga se tome vec na samom pocetku visokog obrazovanja trebaju pridruziti i buduci nosioci zdravstvene odgovornosti – nasi kolege, farmaceuti i medicinski biokemicari.

Edukacijski program obuhvatio je brojna predavanja i interaktivne radionice te panel diskusije na zadanu temu kroz koje su sudionici stekli nova znanja, ali prosirili i vec postojeca. Zajednickim druzenjem po zavrsetku svakog dana kolege su imali priliku osnaziti svoje komunikacijske vjestine koje su danas temelj svake uspjesne suradnje i razmjene informacija i ideja unutar struke.

Tijekom svecanog otvorenja Kongresa govore su odrzali Bruno Racki, predsjednik Udruge, uvazena prodekanica za studente i studijske programe Farmaceutskobiokemijskog fakulteta, izv. prof. dr. sc. Ana Mornar Turk i Sara Sipicki, predsjednica Organizacijskog odbora Kongresa. Plenarno predavanje pod naslovom Pharma 3.0 odrzao je g.

Sani Pogorilic, dipl. ing. med. biochem., izvrsni direktor Inovativne farmaceutske inicijative (iF!) i njime nas uveo u tematiku Kongresa.

Drugi dan donio nam je pregled podrucja personalizirane terapije i njihove karakteristike, a posljednji dan Kongresa, između ostalog, odrzana je Generalna skupstina CPSA-e na kojoj je izabrano novo vodstvo Udruge. Radionice tijekom subote i nedjelju obrađivale su razne teme, a jedan je od ciljeva naravno bio i jacanje ''mekih vjestina'' (eng. soft skills).

Kongres je posljednjim predavanjem zatvorio prof. dr. sc. Dragan Primorac, dr. med., predsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti personalizirane medicine i izvrsno zaokruzio tematiku ovogodisnjeg Kongresa.

Na svecanoj ceremoniji zatvaranja Kongresa, kada je proglaseno novo vodstvo Udruge za ak. god.

2017/2018, nagradili smo i nase najaktivnije clanove poklon paketom Medike i Croatia Bus kartom za bilo gdje u Hrvatskoj! Dvoje sretnih dobitnika izvuceno je nasumicno te su također osvojili zgodne nagrade koje je nas pokrovitelj Croatia Bus pripremio za sudionike.

Iznimna zainteresiranost studenata svake godine pokazatelj je njihove zelje za novim saznanjima i dodatnim educiranjem izvan okvira fakultetskog kurikuluma kako bi od samog pocetka ulagali u svoj osobni i profesionalni razvoj. Upravo je to poticaj organizatorima za daljnji trud i angazman prilikom organizacije ovako vaznih i hvalevrijednih projekata.

Za manje od 60 sekundi popunile su se prijave, a među vise od 200 sudionika bili su studenti nase sveucilisne sastavnice, ali i kolege iz Splita te predstavnici udruga Medicinskog, Stomatoloskog i Prehrambeno-biotehnoloskog fakulteta. Pridruzili su nam se studenti farmacije iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Austrije i Slovacke, a svojim dolaskom uvijek nas pocaste i predstavnici Međunarodne federacije studenata farmacije (IPSF) i Europske udruge studenata farmacije (EPSA).

Potaknuti samom cinjenicom da se struka konstantno i dinamicno mijenja, uvijek nam je zelja svim sudionicima Kongresa kroz strucna predavanja i radionice renomiranih profesora i strucnjaka iz biomedicinske struke omoguciti da na profesionalan i zanimljiv nacin steknu nova saznanja o aktualnim temama danasnjice u znanosti. Tako smo kroz ovogodisnji Kongres zeljeli osvijestiti potrebu za promjenom postojecih nacina lijecenja u buducnosti, informirati studente o najnovijim temama i otkricima u podrucju personalizirane medicine te o njenoj primjeni u dijagnostici i terapiji u Hrvatskoj. Posebice smo

htjeli motivirati kolege na osobni i profesionalni razvoj, a sve s ciljem unapređenja skrbi za individualnog pacijenta.

Iznimno nam je drago sto smo ovako aktualnu i atraktivnu temu ovogodisnjeg Kongresa predstavili i na nasoj nacionalnoj televiziji.

U emisiji ''Dobro jutro, Hrvatska'' u petak, 13. listopada najavljen je Cetvrti kongres, a kratke izjave dali su prof. dr. sc. Dragan Primorac i Sara Sipicki, predsjednica Organizacijskog odbora Kongresa.

Istoga dana, u vecernjem terminu, u emisiji ''Hrvatska za 5'', urednika Branimira Bilica, sudjelovali su i raspravljali o personaliziranom lijecenju izv. prof. dr. sc. Lidija BachRojecky, prof. dr. sc. Dragan Primorac i Sara Sipicki. U publici su proaktivno sudjelovali kolege iz Edukacijskog odbora Kongresa – Marin Tusinec, student 4. godine farmacije, Dalia Vađunec, studentica 5. godine farmacije i Katarina Zunic, mag. pharm.

Ovom prilikom zahvaljujemo Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu na celu s nasim dragim dekanom prof. dr. sc. Zeljanom Malesom na pomoci i podrsci prilikom organizacije Cetvrtog kongresa, a naravno i nasim sponzorima i partnerima koji su prepoznali proaktivan rad nasih clanova i iznimnu vaznost ovog velikog akademskog projekta koji je u potpunosti organiziran od strane studenata.

Lucija Božićević, studentica 4. godine farmacije u Zagrebu Studentica sam 4. godine i posljednje sam dvije godine uključena u rad Udruge najčešće u vidu pomoćnog odbora. Svi događaji koje Udruga organizira odličan su poticaj studentima da stvaraju nova poznanstva, a i da se sami uključe u rad Udruge za koji smatram da utječe i na općenitu sliku farmaceuta kao zdravstvenog djelatnika.

Za Kongres koji je održan od 13. do 15. listopada 2017. ne mogu reći dovoljno riječi hvale. U nedjelju sam s Kongresa otišla puna emocija jer se kroz ta tri dana najbolje vidjelo koliko ovakvi događaji utječu na sve nas. Uvidjeli smo budućnost struke te koliko je još prostora za napredak potrebno što nas je motiviralo do te mjere da je više od 200 mladih ljudi koji su bili prisutni, pauze trošilo na komentiranje onoga što su na predavanjima i radionicama čuli. Biti u takvom okruženju iznimno je ohrabrujuće, motivirajuće i daje ogromnu nadu da i mi sami kao studenti već sada možemo utjecati kako na svoju, tako i na budućnost ljudi koji će nam jednog dana biti pacijenti.

Antonia Koštić, studentica 4. godine farmacije u Splitu Mlad, a tako ambiciozan i sposoban tim organizatora odličnim je odabirom tematike i predavača učinio ovaj Kongres kvalitetnim i hvalevrijednim, kako u obrazovnom tako i u društveno-zabavnom smislu. Među vrhunskim predavačima najviše me se dojmilo izlaganje prof. dr. sc. Dragana Primorca. „The future belongs to those who believe in the beauty of their dreams.“ - Eleanor Roosevelt, jedan je od motivirajućih citata kojeg je profesor obrazložio. Uz impresivnu karijeru i odlično predavanje istaknuo je da iako smo mali narod, dovoljno smo vrijedni i inteligentni da se i u znanosti možemo mjeriti sa svjetski priznatim stručnjacima. Za mene, a vjerujem i za ostale kolege, ovaj Kongres bio je više nego ohrabrujuć i poticajan.

Kroz godinu CPSA organizira niz javnozdravstvenih kampanja s ciljem edukacije i osvjescivanja ljudi o sve prisutnijim bolestima koje pogađaju stanovnistvo Hrvatske i svijeta.

Nakon mnogih uspjesnih kampanja odrzanih u zimskom semestru pripremili smo se i za ovaj ljetni u kojemu su odrzane 4 vrlo uspjesne kampanje.

Prva u nizu bila je kampanja povodom Svjetskog dana hipertenzije. Ova kronicna bolest poznata i kao „tihi ubojica“ pogađa jako veliki broj ljudi i na svjetskoj razini jedan je od najvecih problema modernog i ubrzanog zivota. CPSA volonteri uspjesno su educirali veliki broj ljudi u zagrebackim bolnicama i na Cvjetnom trgu. Omoguceno je mjerenje tlaka, mjerenje razine glukoze u krvi, određivanje urata i mjerenje opsega struka, sve kako bi

se ustanovili potencijalni rizicni faktori nastanka hipertenzije.

Sljedece dvije kampanje bile su usmjerene na edukaciju djece. Prvo je proveden jos jedan u nizu CPSApuncic. Volonteri su djeci vrticke dobi kroz igru pokazali vaznost pravilnog pranja ruku. Djeca su rado sudjelovala i sama otkrivala razloge zbog kojih peru ruke. Pokazali smo im kako se prljavstina prenosi s jednih na druge i na kraju nakon igre izvjezbali kako pravilno oprati ruke.

Iduca je uslijedila Bolnica za medvjedice, kampanja koja se vec nekoliko godina uspjesno odrzava na popularno nazvanom Zrinjevcu u zajednickoj organizaciji CPSA-e i CroMSIC-a (Udruge studenata Medicinskog fakulteta). Mnogo malisana s roditeljima doslo je izlijeciti svoje medvjedice. Kroz igru su medvjedice doveli doktoru, posjetili ljekarnu i

otkrili cari laboratorija. Djeca su sama sudjelovala u procesu izljecenja svog plisanca i tako naucila o zadacama i vaznosti javnozdravstvenih djelatnika, a i izgubila strah od bijelih kuta.

Povodom Svjetskog dana darivatelja krvi odrzana je nasa iduca kampanja.

CPSA volonteri educirali su studente o vaznosti dobrovoljnog darivanja krvi i prenosili poruku o spasavanju ljudskih zivota. Uspjeli su ohrabriti veliki broj novih darivatelja da se odazovu ovoj plemenitoj akciji i da, uz vec iskusne darivatelje, dobrovoljno daruju krv. Mnogi su odlucili biti superheroji i ukljuciti se u spasavanje ljudskih zivota.

Niz uspjesnih kampanja ovime ne zavrsava jer nove vec cekaju iza ugla.

Sudjelujte i postanite dio vrlo vaznog tima za javnozdravstvene kampanje!

Severina Jajčevič

Iva Begovič

Ana Lovrinčevič

Laura Nižič

Bruno Rački

Josip Kresovič

Sara Šipicki

Mia Šojat

Borna Tićak