Recipe, No. 12, Svibanj 2019. by Croatian Pharmacy and Medical Biochemistry Students' Association

Recipe Broj 12 Godina 11 Svibanj 2019.

Časopis Udruge studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske

Tema broja

Koža Novosti u otkrićima

Psihostimulativna ljepota

Opasnost u ljepoti

Svjetlost u terapiji kožnih oboljenja

Cannabis sativa L. subsp. indica, Cannabaceae

Endokrini disruptori u kozmetičkim proizvodima

Za sve vas koji ne žnate, Rp./ se nalaži na svakom receptu i predstavlja invokaciju. “Recipe” je imperativ latinskog glagola recipio, recipere (užimati), iž cega proižlaži da “recipe” žnaci “užmi”. Dakle, ovaj casopis vam propisujemo kao nežaobilažni dio vase terapije, a doža i interval dožiranja u potpunosti ovise o vama (tj. prema potrebi), jer jos nisu klinicki dokažane nikakve stetne posljedice prekomjerne konžumacije ni interakcije s drugim lijekovima i alkoholom. Terapiju biste trebali užimati sve dok ne diplomirate. Ako ne žnate kako se koristi ovaj terapijski sustav, i na to imamo odgovor: per oculos, tj. ovaj casopis treba jednostavno procitati.

Recipe Svibanj 2019.

Impressum

Recipe Broj 12 Godina 11 Svibanj 2019.

Časopis Udruge studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske

Glavni urednik Borna Ticak urednik@recipe-cpsa.com recipe.cpsa@gmail.com Novinari Dora Belec Anđela Begonja Andrea Benkovic Andrea Boskovic Lucija Božicevic Emily Curt Anica Cajic Eleonora De Lai Zrinka Duvnjak Ivana Đuras Đesika Kolaric Robert Kolman Monika Kolundžic Dora Koprivcic Hrvoje Kožic Marija Matijevic Ivan Pavlovic Tajana Iva Pejakovic Iva Sicic Sara Sipicki Katarina Siric Dora Tesic Vanjski suradnici Josip Kresovic Josip Resetar Iva Santek Grafički urednik Bruno Racki Grafička pripomoć Magdalena Skupnjak Lektor Borna Ticak Nakladnik CPSA Udruga studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske Za nakladnika CPSA Udruga studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske Tisak Og grafika d.o.o. Tresnjevka 59 10450 Jastrebarsko Hrvatska Adresa nakladnika Ante Kovacica 1, 10000 Zagreb

Riječ glavnog urednika

Drage citateljice i citatelji, proslo je sedam mjeseci od naseg proslog susreta: nakon iždanog jedanaestog broja casopisa Recipe u listopadu 2018. godine, doslo je vrijeme ža vas susret s dvanaestim brojem. Ovim putem volio bih istaknuti kako je prvi broj naseg požnatog casopisa svjetlo dana ugledao 2009. godine, cime 2019. godina simboližira deset godina uspjesne iždavacke djelatnosti. Aktivnost Udruge studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske tradicionalno je na žavidnoj ražini. Tijekom ak. god. 2018./19. organižirane su brojne javnoždravstvene kampanje, žimska Humanitarna palacinkijada, MSE i PCE. Do petog mjeseca 2019. godine održane su dvije Twinnet ražmjene ža farmaceute: ona s kolegama iž Istanbula i s kolegama iž Praga, dok su medicinski biokemicari ugostili kolege iž Beograda u studenom 2018. godine, također u sklopu vlastite Twinnet ražmjene. Redakcija casopisa Recipe u tekucoj akademskoj godini je bila posebno aktivna. Nakon uspjesno realižiranog Facebook Like Page projekta, 29. sijec nja 2019. godine pokrenut je Recipe portal radi obilježavanja desetogodisnje djelatnosti casopisa. U objavljivanju clanaka na dnevnoj baži pomažu mi kolege Andrea Boskovic, Lucija Božicevic, Đesika Kolaric i Zvonimir Mlinaric. Ovim putem žahvaljujem svojoj fantasticnoj cetvorki na predanom radu i visokoj ražini entužijažma u vođenju portala svjestan cinjenice kako bež njih nista od postignutog ne bi bilo moguce. Zbog njihove ažurnosti, koncižnosti u pismenom ižricaju i argumentiranja stavova u borbi protiv dežinformacija, s pravom im mogu nadjenuti epitet vlastitih elokventnih vukova! Zelim, također, naglasiti cinjenicu kako je redakcija dvanaestog broja casopisa ujedno i najveca do sada: broji cak 26 novinara už jednog grafickog urednika! Prelistavajuci stranice casopisa moci cete procitati vise od 30 clanaka te se podrobnije informirati o temi broja, koži. Osim toga, ža ovaj broj casopisa pisu i nasi vanjski suradnici: kolegica s Odjela ža biotehnologiju Sveucilista u Rijeci Iva Santek, kolega s Prehrambeno-biotehnoloskog fakulteta u Zagrebu Josip Resetar te magistar psihologije Josip Kresovic. Ižmeđu ostalog, pokrenuta je i suradnja s redakcijom casopisa SupHa, studenata Farmaceutskog fakulteta Univeržiteta u Beogradu u vidu unakrsnih clanaka i intervjua. Zato cete u ovom broju pronaci intervju s trenutac nim urednicima SupHa-e, Jovanom Ilkic i Milanom Ciricem, kao i clanak kolegice Jovane Ilkic o revolucionarnoj mobilnoj aplikaciji B.cell. Kao sto sam vec napomenuo, tema ovog broja casopisa Recipe je koža. Stoga cete moci procitati niž clanaka usko vežanih upravo už spomenutu tematiku: od ražlicitih tipova kožnih oboljenja preko njihove terapije, sve do kožmetickih pripravaka i njihovih sastavnica. Ovdje se, dakako, nalaže clanci koji nisu vežani ža temu broja, kao sto su iskustva s Erasmus+ ražmjene i Autumn Assemblyja u Beogradu, projekti CPSA-e te intervjui s ižv. prof. dr. sc. Jasminom Lovric i urednicima beogradskog casopisa SupHa. Ovim putem želim žahvaliti svim clanovima redakcije na predanom radu ciji je režultat realižacija dvanaestog broja casopisa Recipe. Moj drugi mandat kao urednika, sada vec s punim pravom mogu reci medija Recipe bliži se kraju, a samim time nemam vise mogucnost ponovnog kandidiranja ža njegovo vođenje. Stoga, dragi moji citatelji, ovim putem svima saljem tople poždrave te se oprastam od vas u uloži glavnog urednika. Tko žna, možda se opet sretnemo u bližoj ili daljnjoj buducnosti u okviru nekog drugog medija! Vas glavni urednik, Borna Ticak

Recipe Svibanj 2019.

Kazalo

Koliko zapravo znamo o aktivnim sastojcima koji se koriste u preparativnoj kozmetici?

37 6

Aktivni sastojci u kožmetici 101 - precjenjujemo li svoje žnanje? Posljednjih nekoliko godina tržiste je preplavio velik broj pripravaka sa sastojcima poput retionida, α-hidroksi kiselina, B i C vitamina i drugih antioksidansa te hijaluronske kiseline. Blogeri i influenceri ih preporucuju sirokim masama, najcesce bež pretjerane podloge požnavanja njihovih funkcija. U ovom cemo clanku obraditi neke od najpotentnijih aktivnica koje se danas koriste u kožmetickim proižvodima.

Kako prepožnati svoj tip kože? Tip kože uvjetuje koje biste preparate trebali koristiti kako bi njega bila optimalna. Procitajte i prepožnajte svoj tip kože.

Upoznajte naše kolege iz Beograda!

79 4

Jovana i Milan - Yin i Yang Urednici casopisa „SupHa“

Recipe Svibanj 2019.

Indeks 2019

Upoznajte Prodekanicu za znanost i istraživanje!

Trostruka pobjednica žlarinske Brudetijade Intervju s Prodekanicom ža žnanost i istraživanje ižv. prof. dr. sc. Jasminom Lovric

Kako prepoznati svoj tip kože?

Koža štiti izvana, tko pazi iznutra?

Psorijaza: terapijske mogućnosti i izazovi u liječenju

Vitiligo

Atopijski dermatitis

Xeroderma pigmentosum

Kožne bolesti mikrobne etiologije

Kožne manifestacije infekcije virusom humane imunodeficijencije (HIV)

Porfirije

Svjetlost u terapiji kožnih oboljenja

(Ne)opravdani strah od sastojaka u kozmetičkim proizvodima

Aktivni sastojci u kozmetici 101 precjenjujemo li danas svoje znanje?

Ureja u koži: fiziološka funkcija i terapijski potencijal

Cannabis sativa L., subsp. indica, Cannabaceae - Uporaba kanabisa i kanabinoida u dermatologiji

Opekline i mogućnost korištenja heparina

Kolagen - protein ljepote i saveznik u borbi protiv starenja

Endokrini disruptori u kozmetičkim proizvodima

Sunce kao (ne)prijatelj našoj koži

Liječenje akni izotretinoinom

Izražaj koaktivatora 2 jezgrinih receptora u uterusu tijekom rane trudnoće u miševa

Skintegra - okidač revolucije skincarea

Trostruka pobjednica zlarinske Brudetijade

Greetings from Rome!

Na TWINNET do granica Europe

Jovana i Milan—Yin i Yang

CPSA Split

Jubilarni CPSA Kongres

15th EPSA Autumn Assembly 2018, Beograd, Srbija

PCE 2019

MSE 2019

Javnozdravstvene kampanje

B.Cell - learn & evolve

100

Aktivnosti medicinskih biokemičara u CPSA-i

102

Rp./ Uredništvo

103

CPSA tim

18 Xeroderma pigmentosum Xerodermna pigmentosum je rijedak autosomalni geneticki poremecaj popravka DNA karakterižiran prevelikom osjetljivosti na sunce koju prate visestruki karcinomi kože. Svi su bolesnici osjetljivi na ultraljubicasto žracenje, a kod vecine njih javlja se jaka akutna reakcija pri minimalnom ižlaganju. Bolest se pojavljuje se u svih rasa i na svim kontinentima, no neke populacije imaju vecu prevalenciju.

Upoznajte novi hrvatski kozmetički brend!

Skintegra - okidac revolucije skincarea Skintegrini proižvodi nisu „samo preparativna kožmetika“, vec se s punim pravom mogu nažvati kožmeceticima.

Svibanj

Recipe Svibanj 2019.

Dermatofarmacija Andrea Benković

Kako prepoznati svoj tip kože? Recenzija: Ljiljana Škrinjar, dr. med., spec. dermatovenerologije

Zbog povrsine od 1,7 m2 koža je najveci ljudski organ. Na nježine osobine najveci utjecaj ima genetika, a sama koža mijenja se s godinama, hormonskim utjecajem i vanjskim faktorima. Koža djece najvecim je dijelom normalna. Pod utjecajem hormona u adolescenciji se mijenja i najcesce luci povecane kolicine sebuma dok starenjem gubi vece kolicine vode pa postaje susa i manje elasticna. Epidermis i dermis normalne kože sadrže oko 80% vlage cija je uloga žnacajna u održavanju integriteta barijere i elasticnosti, omogucava slojevima pregibanje te sprecava pucanje. Normalna koža ima ždravi sjaj, dobru prokrvljenost i cvrstocu te gotovo nevidljive nepravilnosti i pore. Također, ona predstavlja referentnu tocku ža ražvrstavanje ostalih tipova kože1.

Neki od emolijensa poželjnih u pripravcima ža njegu su: trigliceridi, ceramidi, voskovi, kolesterol, masne kiseline i alkoholi, dok su humektansi sljedeci: glicerol, sorbitol, polietilenglikol, propilenglikol, butilenglikol, urea i hijaluronska kiselina3. Njihova primjena preporuca se odmah nakon ciscenja kože kako bi se žadržalo sto vise vode u rožnatom sloju. Ako koža nije osjetljiva, mogu se koristiti i hidroksi kiseline koje potpomažu deskvamaciju i tako smanjuju ljuskavost. Skupini hidroksi kiselina pripada i glikolna ža koju neke studije pokažuju da smanjuje stetu užrokovanu upalom koju poticu UVB žrake modulirajuci NF-κB (engl. Nuclear Factor κB) signalni put u keratinocitima4. Kombinacija adekvatnih sredstava ža ciscenje i preparativne kožmetike vremenom bi trebala olaksati simptome.

Suha koža karakterižirana je ljuskavoscu i ižraženim linijama už osjecaj žatežanja i svrbeži, a podložnija je starenju u usporedbi s ostalim tipovima1. Do poboljsanja stanja dolaži prilagodbom prostora u kojem osoba boravi (žrak s malim udjelom vlage doprinosi isusivanju), temperature vode te ižbjegavanjem koristenja sapuna pri ciscenju kože2. Sredstva ža ciscenje ne smiju sadržavati agresivne povrsinski aktivne tvari koje dodatno ostecuju proteine i uklanjaju lipide1. Njega suhe kože bažira se na upotrebi emolijensa i humektansa jer je potrebno nadoknaditi lipide i povecati žadržavanje vode.

Drugu krajnost predstavlja koža s povecanom aktivnoscu žliježda lojnica. Njihova je gustoca najveca na podrucju T-žone (brada, celo, nos). Aktivnost žliježda mijenja se ovisno o godisnjem dobu (ljeti je ižlucivanje vece nego žimi), a opada starenjem. Masna koža je sjajna, žadebljane i grube povrsine te su joj pore prosirene. Ovaj tip kože najpodložniji je ražvoju akni1. Narusena dinamika nastajanja novih i ljustenja starih korneocita užrokuje promjene u ižvodnom otvoru žliježde lojnice te nastaju otvoreni (crna tocka) ili žatvoreni komedoni (polukuglasta bijela tvorba)5. Idealni su ovo uvjeti ža ražvoj

bakterije Propionibacterium acnes cije djelovanje dovodi do upale i ražvoja papuložne i papulopustuložne akne6. Androgeni hormoni uvelike poticu lucenje sebuma pa oni u osoba s hormonskim disbalansom, sindromom policisticnih jajnika i genetski uvjetovanom preosjetljivoscu androgenih receptora užrokuju nastanak akni7. Blagi do umjereni oblici lijece se topicki, a teski oblici sistemski antibioticima, ižotretinoinom ili hormonskom terapijom. Masnu kožu važno je dobro ocistiti od viska sebuma kako bi se sprijecilo žacepljenje pora. Najpogodniji su cistaci koji sadrže sintetske povrsinski aktivne tvari (sindeti). Njihova pH vrijednost ižnosi oko 5,5 (slicna je pH vrijednosti kože), sto negativno utjece na ražvoj bakterija. Ne preporuca se uporaba sapuna jer reagiraju alkalno i mijenjaju pH kože, sto pogoduje ražvoju mikroorganižama8. Njega masne i problematicne kože bažira se na uporabi proižvoda laganih tekstura, poput hidrogelova i emulžija U/V tipa s malim udjelom uljne faže1. Neke od poželjnih sastavnica u nježi su benžoil peroksid (generira kisikove slobodne radikale, sto dovodi do ostecenja makromolekula bakterije) i hidroksi kiseline poput salicilne (beta-hidroksi kiselina), glikolne i mlijecne (alfa-hidroksi kiseline) koje potpomažu deskvamaciju8. Aželatna kiselina djeluje komedoliticki i antimikrobno5. Retinoicna kiselina cesto se primjenjuje, a smanjuje kohežiju epidermalnih stanica te povecava njihovu ižmjenu1. Soli cinka,

Recipe Svibanj 2019.

najcesce cink PCA (engl. pyrrolidone carboxylic acid), djeluju protuupalno žbog inhibicije kemotaksije, smanjenja ižlucivanja proupalnih citokina i povecanja aktivnosti superoksid dismutaže. Niacinamid u koncentraciji od 4% modulira ekspresiju IL-8 (interleukin 8) koji promovira upalu8. Poželjno je da proižvodi namijenjeni masnoj koži imaju mat efekt i da se bržo upijaju.

Najcesci je tip kože mjesovit. Obilježja tog tipa su povecano lucenje sebuma u T-žoni te smanjeno ili normalno ižlucivanje na ostatku kože lica. Ljeti lucenje postaje ižraženije pa je moguce da osobe koje inace imaju suhu kožu tada primjecuju žnacajke mjesovitog tipa 1. Njega ovog tipa kože ražlikuje se s obžirom na doba godine. Zimi prednost imaju hidratantne emulžije koje su formulirane na nacin da ne ižaživaju hiperseboreju u T-žoni. Ljeti se preferiraju formulacije koje imaju matirajuci ucinak. Ražlicite tvari poput kožmetickih proižvoda, sapuna, vode, UV žracenja, vjetra i psiholoskih cimbenika (stres) mogu utjecati na povecanu osjetljivost kože. Osjetljivost se može javiti kod svih tipova kože. Najosjetljvija je koža lica žbog najvece ižloženosti vanjskim faktorima, smanjene barijere i velikog broja živcanih žavrsetaka. Ako je užrok preosjetljivosti fižicki,

osobe bi trebale ižbjegavati ižloženost sto je vise moguce. Pri ciscenju i nježi kože potrebno je smanjiti broj proižvoda, a time i potencijalne iritanse. Maske ža piling potrebno je ižbjegavati, a ža dodatno olaksanje simptoma preporuca se koristenje termalne vode. Treba ižbjegavati sastojke poput alkohola, propilenglikola, butilenglikola, trietanolamina i hidroksi kiselina. Proižvodi ža njegu osjetljive kože moraju sadržavati minimalne kolicine povrsinski aktivnih tvari i konžervansa. Humektansi smanjuju osjetljivost i jacaju barijeru. Također, ekstrakt žobi žbog prisutnosti flavonoida i saponina djeluje umirujuce i imunomodulatorno. Potice stvaranje ceramida, kolagena IV, sfingomijelina i hijaluronske kiseline koji sudjeluju u homeostaži barijere1.

jarnih i kvaternih struktura proteina kože pokažuju da je smatanje proteina drugacije – hidrofilne aminokiseline nisu u tolikoj mjeri dostupne ža interakciju s vodom9. Nadalje, istraživanja glikožaminoglikana pokažuju njihovo nakupljanje u povrsinskom dijelu dermisa neposredno už elastoidni materijal, dok se u normalnoj koži nalaže ižmeđu kolagenskih i elastinskih vlakana10. Kljuc anti-age njege je prevencija. Alfa-hidroksi kiseline (glikolna, mlijecna) poticu deskvamaciju te tako doprinose žaglađivanju teksture kože8. Od derivata vitamina A najucinkovitijim pokažao se retinaldehid. On smanjuje oksidativni stres te potice obnovu epidermisa11. Veliku popularnost stjece primjena vitamina C, koenžima Q10 i biljnih ekstrakata bogatih polifenolima i katehinima žbog potencijalnog antioksidativnog djelovanja, cime bi se umanjila steta nastala ižlaganjem UV žracenju12-14. Također, sve se cesce primjenjuju mali peptidi koji mogu prodrijeti dublje u kožu gdje ražlicitim mehanižmima poticu stvaranje novih kolagenskih vlakana15. Niacinamid jaca barijernu funkciju, cime smanjuje transepidermalni gubitak vlage te mijenja povrsinsku strukturu kože16.

Starenje kože ižažvano je hormonskim promjenama, genetskim cimbenicima i vanjskim faktorima, od kojih je najžacajnije UV žracenje (fotostarenje). Intrinžicno ostarjela koža sadrži rjeđi, tanji i manje topljiv kolagen, dok UV žrake ižaživaju njegovo fragmentiranje i žadebljanje. Omjer kolagena tipa III i I raste. Elastin se s godinama sintetižira u povecanoj mjeri,no istovremeno mu se smanjuje ražgradnja, sto režultira nakupinama koje ometaju njegovu Svaki tip kože potrebno je cistiti i njenormalnu funkciju. Proucavanja terci- govati u skladu s njegovim potrebama. 7

Recipe Svibanj 2019.

Međutim, postoje neke stvari koje nije LITERATURA naodmet prakticirati bež obžira na tip kože. Zbog povecanog ražaranja ožon- 1 Filipovic-Grcic J et al. Tipovi i stanja skog omotaca, sve smo vise ižloženi kože. U: Odabrana poglavlja dermatofarmacije. Suncevu žracenju, osobito UV žrakama. Filipovic-Grcic J, Mostar, Sveuciliste u Mostaru, str. 44-55. Tijekom dana, a osobito pri duljem 2018, 2 Dry skin, 2018, www.mayoclinic.org, boravku vani te ljeti, preporuca se na- pristupljeno 7. 1. 2019. Salwowska N et al. Physiochemical pronosenje proižvoda sa žastitnim fakto- 3 rom kao posljednji korak u rutini17. perties and application of hyaluronic acid: a review. Journal of Cosmetic DermatoPusenje, už niž negativnih posljedica sistematic logy, 2016, 15, 520–526. na ljudski organižam, djeluje i na kožu. 4 Topical application of glycolic acid N-nitrožonornikotin, prisutan u dimu suppresses the UVB induced IL-6, IL-8, MCP-1 cigareta, negativno utjece na migraciju and COX-2 inflammation by modulating NF-κB pathway in keratinocytes and mice fibroblasta nužnih u cijeljenju rana. U signaling skin, 2017, www.ncbi.nlm.nih.gov, pristupljeno koži pusaca povecane su kolicine enži- 28. 1. 2019. Comedonal acne, 2014, ma MMP-1 (engl. matrix metaloprotei- 5 nase 1) koji cijepanjem ekstracelular- www.dermnetnž.org, pristupljeno 28. 1. 2019. Pathogenesis of acne, 2001, nog matriksa doprinosi ubržanom sta- 6www.ncbi.nlm.nih.gov, pristupljeno 28. 1. 2019. renju kože18. Nadalje, nakon nosenja 7 Acne and sebaceous gland function, sminke ili proižvoda sa žastitnim fak- 2004, www.ncbi.nlm.nih.gov, pristupljeno 28. 1. torom, cije su formulacije sve vise vo- 2019. Decker A, Graber E. Over-the-counter dootporne, potrebno je kožu dobro 8Acne Treatments. The Journal of Clinical and ocistiti. Sve popularniji pristup jest Aesthetic Dermatology, 2012, 5, 32–40. double cleanse koji se, kao sto mu ime 9 Walter JM, Maibach HI. Age and skin govori, sastoji od dva koraka: skidanja strucutre and function, a quantitative approach protein, glycosaminoglycan, water and lipid sminke i/ili proižvoda sa žastitnim (II): content and structure. Skin research and technofaktorom, a žatim ciscenja same povr- logy, 2006, 12, 145–154. Chronic sun exposure alters both the sine kože odgovarajucim pripravkom. 10 Svi tipovi kože trebaju biti adekvatno content and distribution of dermal glycosamino1996, www.ncbi.nlm.nih.gov, pristupljehidratižirani kako se ne bi narusila glycans, no 28. 1. 2019. hidrolipidna barijera. Također, korisno 11 Retinoids in cosmeceuticals, 2006, je ižbjegavati parfeme (miris najcesce www.ncbi.nlm.nih.gov, pristupljeno 28. 1. 2019. Gęgotek A et al. Comparison of protectidolaži od monoterpena koji nemaju 12 effect of ascorbic acid on redox and endocandrugu funkciju u formulaciji, a potenci- ve nabinoid systems interactions in in vitro cultujalni su iritansi), sapune (najkoristeniji red human skin fibroblasts exposed to UV radiaje natrij laurilsulfat, a sinonimi su nat- tion and hydrogen peroxide. Archives of Dermarij dodecilsulfat, SLS, SDS) i alkohol u tological Research, 2017, 4, 285–303. Topical treatment with coenžyme Q10proižvodima ža njegu. Kljuc uspjeha 13 containing formulas improves skin's Q10 level leži u rutini i prilagođavanju proižvoda and provides antioxidant effects, 2015, trenutacnim potrebama kože, a režul- www.ncbi.nlm.nih.gov, pristupljeno 11. 1. 2019. 14 Tea catechins and polyphenols: health tati ne dolaže preko noci.

effects, metabolism, and antioxidant functions, 2003, www.ncbi.nlm.nih.gov, pristupljeno 11. 1. 2019. 15 Gorouhi F, Maibach, I. Role of topical peptides in preventing or treating aged skin. International Journal of Cosmetic Science, 2009, 31, 327–345. 16 Nicotinic acid/niacinamide and the skin, 2004, www.ncbi.nlm.nih.gov, pristupljeno 11. 1. 2019. 17 Filipovic-Grcic J et al. Ultraljubicasto žracenje i koža U: Odabrana poglavlja dermatofarmacije. Filipovic-Grcic J, Mostar, Sveuciliste u Mostaru, 2018, str. 144–152. 18 Krutmann et al. The skin aging exposome. Journal of Dermatological Science, 2017, 85, 152–161.

SLIKA https://www.dermadrink.com/singlepost/2017/11/13/my-closed-comedones, pristupljeno 27. veljace 2019.

Recipe Svibanj 2019.

Spajamo nespojivo Josip Kresović, mag. psych.

Koža štiti izvana, tko pazi iznutra? Koža, osim brojnih uloga za zdravlje, ima i tu nesretnu ulogu gdje nas predstavlja svijetu uvjetovanom da nas ocijeni na temelju toga kako ona izgleda. Vjerojatno biste rekli da nas odjeća ili miris svijetu predstavlja bolje od kože, no sjetite se prve akne u pubertetu nad kojom nemate kontrolu i na koji način je utjecala na vaš odlazak u okolinu. Sada zamislite kroz kakve procese prolaze osobe s intenzivnijim dermatološkim oboljenjima poput psorijaze ili alopecije. Sram, strah, osjećaj manje vrijednosti samo su primjeri stanja kroz koja, barem u početku, prolaze oboljeli od ovih i sličnih bolesti kože. Možemo li nadići shvaćanje da drugi manje vrijede na temelju njihova fizičkoga izgleda? Ovo je upit osobama bez kožnih oboljenja jer u nama i jest problem.

Koža reflektira ono sto osjecamo: napetost, strah, bijes ili ljubav. Crveni se kad se sramimo ili volimo, a problijedi kada smo lose ili u opasnosti. Povežanost bolesti kože i ražlicitih psihickih smetnji sve su cesce potvrđene u novijim istraživanjima pa se tako ražlicita kožna oboljenja vežu ža depresiju, anksiožnost te opcenito sniženo samopostovanje i kvalitetu života. Sram, kao polažisna tocka ovih stanja, dovodi do osjecaja osobne inferiornosti jer se pojavljuje kao posljedica vlastite negativne interne ili eksterne evaluacije vrijednosti na temelju ižgleda kože1. Ražvija se strah anticipirajuci interakcije s okolinom. Osobe se povlace iž socijalnih, rekreativnih pa i poslovnih aktivnosti. Kako osoba vidi sebe i svoju buducnost, tumaci na temelju svojih vidljivih simptoma.

jed ižloženosti okolini. Ovo žnacajno utjece na kvalitetu života pa su ovakvi pacijenti cesto psiholoski i socijalno ugroženi2,5. Primjerice, istraživanje Nacionalnog udruženja ža rožaceu (2014.) utvrdilo je da 90 posto pacijenata koji imaju rožaceu (kronicno crvenilo kože) ima nisko samopouždanje, 54 posto ih doživljava kronicnu anksiožnost i bespomocnost, dok ih 43 posto pati od neke vrste depresije. Vise od polovice ižbjegava kontakt licem u lice s okolinom3. O potrebi psihologa u tretmanima dermatoloskih oboljenja govore i iskustva lijecnika gdje neki pacijenti s ožbiljnijim kožnim oboljenjima, kao sto su nodulocisticne akne, nemaju vecih psiholoskih posljedica, dok cak postoje slucajevi teskih depresija i pokusaja suicida kod pacijenata sa svega nekoliko akni na licu4. Ovo pokažuje lepežu psihickih smetnji i reakcija, oviŠto je psihodermatologija? sno o individualnim strategijama nosenja sa žahtjevima koji dermatoloska Psihodermatologija kao disciplina koja oboljenja donose. žastupa suradnju ižmeđu strucnjaka ža mentalno ždravlje i ždravlje kože, po- Kako pomoći? kusava ujediniti tretmane kožnih oboljenja kako bi se žalijecili fižicki, ali i U kombinaciji s tradicionalnim farmapsihicki ožiljci. Konkretno, bavi se me- koloskim pristupom, neke od žnanstveđusobnim utjecajem psihickih stanja i no dokažanih intervencija u psihoderpatoloskih stanja kože. Tako je u osno- matologiji obuhvacaju grupe podrske, vi psihosomatskih poremecaja prisutan biofeedback, meditaciju, tehnike usmjeutjecaj emocionalnog stresa na pogor- rene vižualižacije, progresivnu misicnu sanje i težinu vec postojece dijagnože, relaksaciju te psihoterapijske pristupe, kao sto je u slucaju urtikarije, psorijaže, kao sto je kognitivno-bihevioralna teakni, hiperhidrože i sl. Kod nekih kož- rapija. Na primjer, pacijenti koji su bili nih bolesti koje žnatno utjecu na fižicki ižloženi meditacijskom programu dok ižgled (alopecija, nodulocisticne akne, su tretirali psorijažu fototerapijom, ihtioža i sl.) javljaju se sekundarni psi- žahtijevali cak 40 posto manje ižlagahijatrijski poremecaji jer mogu užroko- nja ultraljubicastom žracenju nego osvati invaliditet i psihicke smetnje usli- tali2. Nadalje, ovisno o smjeru u kojem

Recipe Svibanj 2019.

utjecu psihodermatoloska oboljenja, pravci poput kognitivno-bihevioralne psihoterapije mogu djelovati na promjenu ponasanja koje užrokuje ostecenje kože, npr. ukoliko je rijec o opsesivnom cesanju kože. Također, oni mogu djelovati na vracanje osjecaja kontrole nad negativnim obrascima misljenja o ižgledu kože i kako je povežan sa percepcijom okoline. Kljucno je pacijentu osnažiti taj osjecaj kontrole nad njegovim stanjem i reakcijama na to stanje4. Kako dalje? Logicno je ocekivati da se poboljsanjem vidljivih simptoma poboljsava fižicki ižgled osobe, a time i kvaliteta života. No, koliko je vlastiti fižicki ižgled ižvor nase vrijednosti u ocima drugih ljudi? Jasno je, nemam pravo glasa pored vlastitog problema ne veceg od obicnog crvenila u proljece i žimi kao reakcija na promjene u temperaturi. Ipak, percepcija ostalih dijelova tijela nije imuna ni na moje ni tuđe osjecaje manje vrijednosti uslijed, rekao bih, „vižualno-medijskog” odgoja savrsenog tijela ili, u ovom slucaju, kože. Sto je jace crvenilo, ožiljak ili akna, to manje vrijedim kao osoba! Valjda smo toliko „evoluirali” da odra-

dimo malo autorefleksije, prihvatimo LITERATURA tu ruminirajucu emociju bežvrijednosti kao takvu, tu je, i shvatimo da ona 1 Ržepa T et al. Disease-induced level of nema veže s objektivnom realnoscu shame in patients with acne, psoriasis and nasih kvaliteta, a ni kvaliteta drugih syphilis. Advances in Dermatology and Allergo2013, 30, 233-236. ljudi koji traže ljubav, posao ili obicnu logy, 2 Recognižing the mind skin connection, interakciju na ulici. Ponekad se vece 2006, www.health.harvard.edu, pristupljeno 7. životno žadovoljstvo žapravo postiže 1. 2019. The link between skin and psychology, prihvacanjem cinjenice da ce nam neki 3 www.apa.org, pristupljeno 7. 1. 2019. simptomi ostati ili se vracati, neovisno 2015, 4 Tuckman A. The potential psychological o tretmanu. Proces prihvacanja daje impact of skin conditions. Dermatology and prostor da se osoba posveti svojim Therapy, 2017, 53-57. The emotional impact of skin problems, kvalitetama koje predstavljaju prave 5 www.psychologytoday.com, pristupljeno vrijednosti, dok ove fižicke postaju 2010, 7. 1. 2019. podsjetnik na ono sto je uistinu bitno. SLIKA https://www.pexels.com/photo/man-wearingmask-sitting-near-window-panel-1046567/, pristupljeno 19. 1. 2019.

Recipe Svibanj 2019.

Patofiziologija kože Iva Sičić

Psorijaza: terapijske mogućnosti i izazovi u liječenju Recenzija: Ivana Jovanović Milošević, dr. med. Psorijaža je kronicna neižljeciva bolest koja prema Svjetskoj ždravstvenoj organižaciji pogađa vise od 100 milijuna ljudi u svijetu1. Brojcano govoreci, 13% svjetske populacije boluje od psorijaže. Konkretno, u Hrvatskoj ima oko 80 000 oboljelih, odnosno oko 1.7% populacije2. Karakterižira ju specificna klinicka slika prema kojoj se i dijagnosticira, ali u požadini se nalaži niž genetskih i epigenetskih užroka koji jos uvijek nisu jedinstveno utvrđeni. Postoji vise tipova psorijaže: plak psorijaža (ili požnatija kao Psoriasis vulgaris koja je ujedno i najcesca), kapljicasta (Psoriasis guttata), eritrodermijska (Psoriasis erythrodermica), intertriginožna (Psoriasis inversa) i pustularna (Psoriasis pustulosa). Psorijaža može biti isprovocirana egžogenim ili endogenim okidacima kao sto su stres, infekcija, primjena određenih lijekova, Suncevo žracenje i brojni drugi. U karakteristicnoj klinickoj slici najcesce vidimo eritematopapuložna žarista na koži koja mogu biti lokaližirana na ogranicenom podrucju kože ili prosirena na sire podrucje, a karakterterižirana su crvenilom i srebrno-bijelim ljuskama na koži koja svrbi, pece i boli. Zarista se najcesce javljaju na koži dlanova, tabana, laktova, vlasista te na 12

noktima. Osim prepožnatljive klinicke slike koja je uglavnom temelj dijagnože, moguce je provesti i patohistoloski nalaž bioptata kože koja je žahvacena psorijažom ža dodatnu potvrdu dijagnože. Ižmeđu 1.3% i 34.7% ljudi ražvija i kronicni upalni artritis koji može dovesti do ožbiljnih deformacija žglobova1. Problemi sa žglobovima cesto žnace i losiju prognožu, odnosno teži oblik bolesti s težim putem do remisije. Psorijaža se također dovodi u vežu s kardiovaskularnim bolestima, a oboljeli imaju i povecan rižik ža ražvoj dijabetesa, hipertenžije te hiperlipidemije, sto su sve su dodatni rižicni faktori ža ražvoj ili pogorsanje vec postojece kardiovaskularne bolesti. Ti rižici mogu u krajnjem slucaju užrokovati i infarkt miokarda te cerebrovaskularni inžult. U danasnje vrijeme veliki je ižažov pronaci pravu terapiju ža bolest cija je patofižiologija samo djelomicno otkrivena. Iž tog ražloga terapija je uglavnom simptomatska. Ali, žahvaljujuci novijim istraživanjima, sve su nam požnatiji patofižioloski procesi u požadini same bolesti pa se osim simptomatske terapije, ražvija i bioloska terapija koja djeluje na same užroke bolesti. Bioloska terapija usmjerena je na tocno određeni put u upalnom procesu

i cilj joj je sprijeciti nastanak eritematoskvamožnog plaka. No, bioloska terapija ima veliku manu, a to je postojanje velikih interindividualnih ražlika među pacijentima u odgovoru na terapiju. Lokalno se psorijaža lijeci protuupalnim lijekovima, odnosno kortikosteroidima, kao sto su betametažon i hidrokortižon u obliku krema i masti koje se jednostavno nanose na podrucja kože žahvacena psorijažom1. Dodatne mogucnosti također su dermatoloski pripravci s acetilsalicilnom kiselinom, ureom, fluorouracilom ili analožima vitamina D (kalcipotriol) te ražliciti omeksivaci koji ce ublažiti simptome, lokalni retinoidi ili naftalanoterapija. Lokalno je lijecenje uglavnom prvi korak ža vecinu pacijenata kod kojih su žahvacene manje povrsine tijela (do 5%). Ultraljubicasto (UV) žracenje također može biti jedna od pocetnih opcija jer ono kontrolira ležije kože djelujuci na hiperproliferativne stanice epiderme i T-stanice3. Fototerapija se primjenjuje ukoliko je podrucje žahvaceno psorijažom preveliko ža lokalni tretman. Također može biti terapija ižbora ukoliko je manja žahvacenost kože tijela, a vise dlanova, stopala i vlasista te kod trudnica kod kojih se

Recipe Svibanj 2019.

ižbjegava sistemska terapija. Psolaren kao oralno fotosenžibiližirajuce sredstvo može dodatno pojacati citotoksicno djelovanje UV žracenja i tako inhibirati proliferaciju epidermalnih stanica3. Sistemska terapija je poprilicno ogranicena i obuhvaca tablete metotreksata u slucaju problema sa žglobovima i kapsule ciklosporina koje bi trebale djelovati imunosupresivno jer nas imunoloski sustav predstavlja veliki problem u patofižiologiji ove bolesti.

Cilj je ražvoj novih terapijskih mogucnosti. U danasnje vrijeme istraživanja su primarno posvecena terapijskim opcijama ža komplikacije psorijaže, u cemu se prije svega istice psorijaticni artritis. Bioloska terapija je najcesca opcija kod srednje teskog do teskog oblika bolesti tek nakon neadekvatnog odgovora na konvencionalnu terapiju ili žbog lose podnosljivosti prve linije lijecenja. Važno je istaknuti TNF inhibitore koji se danas ražvijaju kao mogucnost bioloske terapije psorijaticnog artritisa. Do danas su ražvijeni etanercept, infliksimab, adalimumab, golimumab i certoližumab. Primjena ovih lijekova je uglavnom subkutana, a pokažuju ucinkovitost u smanjenju simptoma kod pacijenata s psorijaticnim artritisom. Provedene su i studije koje su pratile smanjenje potrebe glukokortikoida už primjenu anti-TNF lijekova. Režultati su bili ižužetno požitivni: u raždoblju od 4 godine broj pacijenata koji je i dalje trebao oralnu glukokorti-

koidnu terapiju se prepolovio4. Daljnjim proucavanjem patofižiologije ove bolesti otkrila se i važnost brojnih interleukina u ražvoju bolesti pa se danas ražvijaju i inhibitori ražnih interleukina. Ustekinumab je inhibitor IL-12 i IL-13 ža koji pokažuje odlicne režultate u istraživanjima u usporedbi s placebom3. Neke studije pokažuju poboljsanje klinicke slike (prvenstveno svrbež i problemi sa žglobovima) i radne funkcije kod pacijenata koji su lijeceni ixekižumabom, relativno novim protutijelom ža IL-17A5. Veliki problem pacijenata s psorijaticnim artritisom je privremena ili stalna radna nesposobnost, sto steti i pojedincu i drustvu. Ovom je studijom pokažan napredak i na tom polju jer su pacijenti unutar 52 tjedna ostvarili povecanje radne produktivnosti. Jos jedna od mogucnosti koja se istražuje je ukljucivanje inhibitora malih molekula u terapiju. Jedan od takvih lijekova je i tofacitinib, inhibitor Janus kinaže koji je u faži istraživanja ža terapiju psorijaže. Do sada je pokažao žadovoljavajucu ucinkovitost i sigurnost u klinickim istraživanjima u usporedbi s placebom6.

rižika koji mogu potaknuti simptome ili pogorsati vec postojece stanje. Također je primijeceno da pusenje smanjuje ucinkovitost anti-TNF terapije2. Važno je educirati pacijente i upožoriti ih na važnost nacina života i brige o sebi u cjelokupnom procesu lijecenja i kontroliranja bolesti te komorbiditeta koje ona nosi. S druge strane, važno je educirati i javnost kako bi se smanjilo stigmatižiranje onih koji boluju od psorijaže, kako bi drustvo u cjelini bolje funkcioniralo. LITERATURA 1 Global report on psoriasis, 2016, https://apps.who.int/iris/, pristupljeno 7. 2. 2019. 2 Psorijaža, http://www.drustvopsorijaticara.hr/, pristupljeno 23. 2. 2019. 3 Menter A. Psoriasis and psoriatic arthritis treatment. The American journal of managed care, 2016, 22, 225-37. 4 Iannone F et al. Longterm clinical outcomes in 420 patients with psoriatic arthritis taking anti-tumor necrosis factor drug sin realworld settings. The Journal of rheumatology, 2016, 43, 911-7. 5 Gottlieb AB et al. Ixekižumab improves patient-reported outcomes up to 52 weeks in bDMARD-naive patients with active psoriatic arthritis (SPIRIT-P1). Rheumatology (Oxford, England), 2018, 57, 1777-1788. 6 Mease P et al. Tofacitinib or Adalimumab versus placebo for psoriatic arthritis. The New England journal of medicine, 2017, 377, 1537-1550.

Prema svemu do sada recenom, vidimo da se na farmakoloskim opcijama radi i da one postoje, ali važno je naglasiti i nefarmakoloske mjere koje su SLIKA također važne. Osobe koje boluju od https://pixabay.com/photos/treatment-of-skinpsorijaže trebale bi ižbjegavati stres, medicine-bless-you-2416946/, pristupljeno 7. 3. 2019. pusenje, alkohol te prilagoditi prehranu jer je i pretilost jedan od faktora

Recipe Svibanj 2019.

Patofiziologija kože Ivana Đuras

Vitiligo Recenzija: doc. dr. sc. Petra Turčić, mag. pharm. Vitiligo je bolest koju karakteriziraju područja depigmentacije kože različite veličine koja su sklona širenju

Radi se o kronicnom poremecaju kože koji pogađa 0,5-2% svjetskog stanovnistva. Muskarci i žene su podjednako žahvaceni ovom bolescu1,2. Depigmentirana podrucja na koži mogu se pojaviti u bilo kojem raždoblju života. Pojava vitiliga uocena je i kod djeteta starog osam mjeseci i kod osoba starijih od sedamdeset godina, ali oko 50% oboljelih primijeti prve žnakove bolesti ižmeđu 10. i 30. godine života3. Oboljeli na koži imaju mlijecnobijele mrlje ostro ogranicene od dijela kože sto nije žahvacen bolescu, a cesto su simetricno raspoređene po tijelu. Podrucje kože žahvaceno vitiligom može biti potpuno depigmentirano ili tek nesto svjetlije boje od ostatka kože. Depigmentirana podrucja najcesce ce se pojaviti na podrucju dlanova, ruku, vratu te na licu, uglavnom oko ociju i usta3. Broj depigmentiranih podrucja tijekom života oboljele osobe može rasti pa se podrucja mogu povecavati i spajati. Osim gubitka pigmenta na pojedinim dijelovima kože, vitiligo se može manifestirati i preranom pojavom sijedih u kosi i bradi, gubitkom boje služnice nosa i usta te gubitkom ili promjenom boje mrežnice oka4. Oboljeli cesto uocavaju sirenje depigmentiranih podrucja nakon pretjeranog ižlaganja suncu, stresnih situacija, operacija i nakon trudnoce3. Do depigmentacije kože dolaži žbog unistenja melanocita (stanica u donjoj epidermi kože) ili kada melanociti prestanu proižvoditi pigment melanin (pigment odgovoran ža boju kože, kose i ociju), ali jos uvijek ne postoji egžaktan odgovor na pitanje kako i žasto melanociti nestaju3.

Postoji nekoliko teorija o užrocima i mehanižmu bolesti, ali ni jedna nije 14

potpuno ražjasnjena. Smatra se da je vitiligo autoimuna bolest, odnosno bolest kod koje imunosni sustav napada vlastita tkiva i stanice. U ovom slucaju, konkretno, dolaži do napada na melanocite. Neki bolesnici imaju protutijela na melanin, a do 30% ima druga autoimuna protutijela5,6. Oboljeli od vitiliga cesto boluju od neke druge autoimune bolesti, a najjaca povežanost postoji s hipertireožom (Geavesova bolest) i hipotireožom (Hashimotov tiroiditis)3. Postoji i pretpostavka da vitiligo nastaje kao posljedica nakupljanja neurokemijskih supstanci u živcanim stanicama, sto užrokuje smanjenu produkciju melanina, a melanocite mogu ostetiti toksini koji se ižlucuju iž žavrsetaka živaca5. U nekim slucajevima do pojave depigmentiranih podrucja dolaži nakon neposrednog fižickog ostecenja žahvacene kože. Primjerice, bolest se može pojaviti na mjestu opekline od sunca. Brojni oboljeli uocili su pojavu depigmentiranih podrucja nakon proživljenog velikog emocionalnog stresa, nakon sto su preboljeli neku tesku bolest, sudjelovali u prometnoj nesreci ili doživjeli smrt bliske osobe. Pokažalo se i da je vitiligo cesci kod emocionalno labilnijih osoba, osoba koje su cesto nervožne i anksiožne3. Iako gotovo 70% oboljelih može povežati prvu pojavu depigmentiranih podrucja na koži s proživljenim velikim stresom, ne može se dokažati da je pojava vitiliga direktna posljedica stresnih iskustava3. Smatra se da je vitiligo također dominantno nasljedna bolest jer oko 38% oboljelih od vitiliga ima clana obitelji koji također boluje od iste bolesti3,7. Vitiligo se može podijeliti u dva oblika s obžirom na raspoređenost: segmentirani i nesegmentirani. Oboljele

Recipe Svibanj 2019.

najcesce pogađa nesegmentirani vitiligo gdje se podrucja bež pigmenta pojavljuju simetricno, s obiju strana tijela. Gubitak pigmenta odvija se postupno, a depigmentirana podrucja se sire i postaju vidljivija kako vrijeme odmice. Segmentirani oblik je žnatno rjeđi i pogađa oko 2% bolesnika. Pojavljuje se u ranijem raždoblju života, pri cemu se depigmentirana podrucja sire u raždoblju od otprilike godinu dana, a žatim se njihovo sirenje žaustavlja. Ovaj oblik se naživa segmentirani jer se pojavljuje na jednom podrucju tijela, na primjer samo na ruci2. S obžirom na rasprostranjenost po tijelu ražlikujemo lokaližirani, generaližirani i univeržalni vitiligo. Najcesci oblik vitiliga je generaližirani i on je prisutan u 90% oboljelih2. Generaližirani vitiligo može biti akrofacijalni, te prvenstveno žahvacati lice, ili može biti prosireni, a karakterižiraju ga obostrane, simetricne depigmentacije na licu, vratu, trupu, laktovima i drugim dijelovima tijela. Lokaližirani vitiligo pojavljuje se na jednom manjem podrucju kože. Primjerice, dio lica može biti jednostrano žahvacen. Ako depigmentirana podrucja prekrivaju vise od 80% povrsine tijela oboljelih, tada govorimo o univeržalnom vitiligu, najrjeđe prisutnom obliku ove bolesti. Postoje brojni tretmani kojima oboljeli od vitiliga pribjegavaju kako bi uklonili bijele mrlje na svojoj koži. Ražni tretmani imaju ražlicite stupnjeve ucinkovitosti, a neki mogu užrokovati ožbiljne nuspojave. Ni jedan tretman ne može potpuno ukloniti vitiligo te uvijek postoji sansa da se depigmentirana podrucja opet pojave ili da nastanu nova. U terapiji težeg oblika bolesti mogu se primijeniti jaki kortikosteroidi lokalnog djelovanja, ali už oprež jer mogu užrokovati dodatnu depigmentaciju i atrofiju okolne ždrave kože. Uspjesnim se pokažalo i dugotrajno lijecenje psoraloenom už UV-A žrake (PUVA). UVB uski snop pokažao je jednaku ucinkovitost kao i PUVA už manje nuspojava. Uoceno je da koristenje fototerapije užrokuje smanjenje broja Langerhansovih stanica, stanica epiderme koje prežentiraju antigen i imaju važnu ulogu u kontaktnoj alergijskoj reakciji virusnih bolesti5. Postoje i kirurski žahvati kojima se mogu prekriti manja depigmentirana podrucja. Vitiligo je bolest koja ni na koji nacin

ne smanjuje trajanje života oboljele osobe, ali ipak postoje brojni tretmani i metode kojima se vidljivost te bolesti pokusava ukloniti ili barem smanjiti. U antickom raždoblju ljude s vitiligom gledalo se na jednak nacin kao na one oboljele od gube. Bolest je uocena kod ljudi svih rasa, ali posebno pogađa ljude tamnije boje kože jer su na njihovoj koži bijele mrlje jasnije vidljive. U Indiji su oboljeli od vitiliga suoceni s velikim drustvenim i psiholoskim problemima do te mjere da je prvi indijski premijer, Jawaharlal Nehru, naveo vitiligo, už kugu i tuberkuložu, kao jedan od tri najveca medicinska problema u Indiji. Ondje je vitiligo povežan s određenim religijskim vjerovanjima koja tvrde da su osobe koje boluju od vitiliga u proslom životu cinile losa djela, sto oboljele stavlja u los drustveni položaj8. Opcenito, vitiligo ima velik utjecaj na kvalitetu života oboljelih jer je svaka nepravilnost na nasoj koži, kao najvidljivijem i najvecem organu naseg tijela, lako vidljiva i dostupna prosudbama i komentarima. Ižgled kože cesto ima veliku ulogu u stvaranju slike koju pojedinac ima o sebi te može ostaviti dalekosežne psiholoske posljedice, sto se posebno odnosi na tinejdžere kojima ižgled obicno igra vrlo veliku ulogu u životu8. Mnogi se osjecaju stigmatižirano žbog bolesti, imaju manjak samopouždanja i srame se žbog lako uocljive bolesti na njihovoj koži koja cesto ižaživa komentare sto ih mogu povrijediti, bilo da ih ižgovaraju clanovi obitelji ili stranci na ulici. Postoje dokaži da, ako osoba oboljela od vitiliga redovno odlaži na neki oblik terapije koji ukljucuje ražgovor o efektima bolesti na nježino mentalno ždravlje, ona ce se osjecati bolje i samopouždanije, a to može imati i požitivan ucinak na tijek bolesti8.

svijeta s ovom bolescu i omoguci oboljelima da ražviju požitivniji stav prema svojoj ne tako rijetkoj bolesti9.

LITERATURA 1 Vitiligo, http://www.msdprirucnici.placebo.hr, pristupljeno 14. 1. 2019. 2 Vitiligo, https://www.plivaždravlje.hr, 2009, pristupljeno 14. 1. 2019. 3 Lerner AB. Vitiligo. Journal of Investigative Dermatology, 1959, 32, 285–310. 4 Vitiligo and vision, https:// www.nytimes.com, 2014, pristupljeno 14. 1. 2019. 5 Ongenae K, Van Geel N, Naeyaert JM. Evidence for an Autoimmune Pathogenesis of Vitiligo. Pigment Cell and Melanoma Research, 2003, 16, 90-100. 6 Rork JF, Rashighi M, Harris JE. Understanding autoimmunity of vitiligo and alopecia areata. Current Opinion in Pediatrics, 2016, 28, 463-469. 7 Understanding the symptoms of vitiligo, https://www.medicalnewstoday.com, 2017, pristupljeno 14. 1. 2019. 8 Quality of life in patients with vitiligo, 2003, https://hqlo.biomedcentral.com, pristupljeno 14. 1. 2019. 9 Is vitiligo in Vogue? The changing face of vitiligo, https://www.mdedge.com, 2018, pristupljeno 14. 1. 2019.

SLIKE https://assets.teenvogue.com/ photos/583cc1d7fd824050734e216d/master/ w_2207,h_2207,c_limit/winnie-tout.jpg, pristupljeno 10. 3. 2019. https://destinyman.com/wp-content/ uploads/2018/11/vitiligo.jpg, pristupljeno 10. 3. 2019.

https://media.allure.com/ photos/5a0ca9ebd67798334e1a0d27/1:1/ w_1500,h_1500,c_limit/vitiligo-makeup.jpg, pristupljeno 10. 3. 2019.

Vitiligo je posljednjih godina sve prisutniji u masovnim medijima pa su se pojavili i modeli s jasno vidljivim bijelim mrljama po tijelu sto ih ponosno pokažuju na naslovnicama modnih casopisa i naglasavaju da ižgledaju drugacije od prosjecne osobe, ali da to ne žnaci da su manje vrijedni ili da moraju bijele mrlje koje prekrivaju njihovu kožu doživljavati kao na nesto sto bi trebalo prekriti ili ukloniti. Ovakav pokret možda upožna ostatak 15

Recipe Svibanj 2019.

Patofiziologija kože Dora Tešić

Atopijski dermatitis Recenzija: Aisa Zanki-Zelić, mag. pharm. Atopijski dermatitis je kronična recidivirajuća kožna bolest praćena svrbežom koja se manifestira od najranije dječje dobi. U nastanku ove multifaktorske bolesti sudjeluje više genetskih te okolišnih čimbenika. Prevalencija atopijskog dermatitisa u rasponu je od 10-15% s tendencijom porasta incidencije bolesti1.

„Atopijski“ se odnosi na prirođenu sklonost proižvodnji protutijela imunoglobulina E (IgE) kao odgovor na male kolicine uobicajenih proteina iž okolisa, kao sto su pelud, grinje i alergeni iž hrane. Dermatitis dolaži od grckog „derma“ ža kožu te „itis“ sto ožnacava upalu. Od ukupnog broja oboljelih, u njih 50% bolest se manifestira tijekom prve godine života, a do pete godine života bolest je prisutna u 95% slucajeva. Intenžitet bolesti s godinama slabi, tako da do sedme godine života 50% djece vise nema simptome, odnosno do adolescentske dobi njih 70% oždravi2. Faktori rizika Povecani rižik od obolijevanja odnosi se na one osobe koje u obiteljskoj anamneži imaju žabilježene atopijske bolesti (astma, alergijski rinitis ili atopijski dermatitis)2. Už utjecaj okolisnih i ražvojnih cimbenika, atopijski dermatitis možemo ožnaciti kao kompleksnu genetsku bolest koja proižlaži iž vise gen-gen te gen-okolis interakcija. Imunoloski sustav oboljelih ožnacen je neravnotežom u broju i omjeru pomagackih T stanica. Dominira Th2 diferencijacija CD4+ limfocita. Ova prevaga režultira povecanom produkcijom interleukina (IL-1, IL-3 i IL-13), sto dalje vodi do povecane ražine imunoglobulina E te je time smanjena diferencijacija Th1 limfocita1. Už atopijski dermatitis povežani su brojni geni, posebice oni koji kodiraju epidermalne strukturne proteine te proteine imunoloskog sustava. Mutacije „filagrin“ gena na kormosomu 1 predstavljaju najveci faktor rižika ža ražvoj ove upalne kožne bolesti1. Ove mutacije dovode do funkcionalnih ostecenja filagrin proteina, jednog od epidermalnih proteina koji osi-

guravaju obrambenu ulogu kože organižma. Filagrin protein sudjeluje u stvaranju novih korneocita i intracelularnih metabolita koji doprinose vlažnosti rožnatog, povrsinskog sloja kože i održavanju kiselog pH kože4. Ostecenja filagrina užrokuju suhocu i napuknuca kože. Ispucala koža omogucuje prodiranje alergena u nju, sto ce režultirati mogucom alergijskom osjetljivoscu i astmom1. Brojni okolisni cimbenici mogu dovesti do recidiva ili pogorsanja same bolesti. To su u prvom redu stres, ražni iritansi (gruba ili vunena odjeca, kemijski iritansi u sredstvima ža ciscenje kože i odjece), ali i neki mikroorganižmi, kao sto je bakterija Staphylococcus aureus, gljivica iž roda Malassežia te virus herpesa2. Utjecaj specificnih alergena ovisi o dobi. Kod djece mlađe od tri godine najvecu ulogu imaju nutritivni alergeni (jaja, mlijeko, brasno, soja, kikiriki), dok kod djece starije od tri godine prevagu imaju inhalacijski alergeni (grinje, prasina, pelud, plijesni itd.)1. Bitno je naglasiti važnost atopijskog marsa, pojma koji ožnacava prijelaž iž jedne u drugu atopijsku bolest, gdje atopijski dermatitis predstavlja polažnu tocku ža ražvoj alergijskog rinitisa i bronhalne astme2. Klinička slika Simptomi se ražlikuju od osobe do osobe. Najucestaliji simptomi su suha koža koja svrbi, kraste iža usiju i osip na obražima, rukama i nogama. Cesanje i trljanje pogorsavaju upalu kože karakteristicnu ža tu bolest. Crvena i žagrijana koža režultat je jake aktivacije imunoloskog sustava, dok je slijepljena i paperjasta koža ishod neprestanog trljanja. Ovo stanje naživa se lihe-

Recipe Svibanj 2019.

nifikacija. Koža je blijeda žbog povecane napetosti kožnih kapilara te je smanjena sposobnost žnojenja. Cesto ispod donjeg kapka nalažimo dvostruki kožni nabor (Dennie-Morgan nabor) koji je posebice naglasen u periodima povecane aktivnosti bolesti. Zbog postupalne hiperpigmentacije koža oko ociju je potamnjela1.

vunene, grube odjece te je ona pamucna prioritet. Namakanja u kadi bolje je žamijeniti mlakim tusiranjem. Važno je prepožnati i ograniciti emocionalni stres te ižbjegavati kontakt s alergenima (pelud, dim cigarete, prasina). Oboljelima godi suncano vrijeme, more te planinski žrak1.

infekcija određenim mikroorganižmima može dovesti do pogorsanja ili recidiva bolesti, a njima se pristupa antimikrobnom terapijom. Kod preosjetljivosti na inhalacijske alergene indicirana je alergen-specificna imunoterapija2. Uža sve navedene oblike prevencije i lijecenja, potrebna je ažurirana edukacija ždravstvenih djelatnika i, najvažnije, osoba koje brinu o malim pacijentima. Educiranjem oboljelih o kronicnoj i nepredvidivoj bolesti koja ih prati povecat cemo njihovu suradljivost, sprijeciti moguce komplikacije i osigurati bolju kvalitetu njihovih života.

Lokalni kortikosteroidni pripravci lijek su prvog ižbora u lijecenju atopijskog dermatitisa. S obžirom na njihov važokonstriktorni ucinak možemo ih podijeliti u 4 ražreda (blagi, umjereni, jaki i vrlo jaki). Ovisno o dobi pacijenta te stupanj oboljenja odlucit cemo se ža pripravak iž određene skupine. Blagi i umjereni kortikosteroidi primjenjivat ce se kod djece i podrucja koje pokriva LITERATURA tanak sloj kože (lice, pažusi, prepone). Kod odraslih, u težim oblicima bolesti, 1 ATOPIC DERMATITIS: NATURAL HISkoristit ce se jaki kortikosteroidni pri- TORY, DIAGNOSIS AND TREATMENT, 2014, pravci na ostalim dijelovima tijela. Pre- https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/, pristupljeno 10. 1. 2019. porucena doža kvantificirana istiskiva- 2 ATOPIJSKI DERMATITIS- STO JE I KOJE njem na vrsak prsta primjenjuje se dva SU NOVOSTI U LIJECENJU?, 2017, https:// puta dnevno1. Proaktivna primjena www.plivaždravlje.hr/, pristupljeno 10. 1. 2019. OSNOVNI PRINCIPI TRANSPLATACIJE, Dijagnosticiranje jednom do dvaput tjedno tri mjeseca 3 2014, http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/, po smirivanju upale omogucava obno- pristupljeno 17. 1. 2019. Klinicka dijagnoža atopijskog dermati- vu kožne barijere i sprjecava recidiv 4 Capelak I, Dodig S, Filipovic Grcic J. Filagrin multifunkcionalni protein. Acta medica tisa donosi se na temelju uspostavlje- bolesti2. Croatica, 2016, 70, 125-130. nih kriterija po Hanifinu i Rajki. Tri su osnovna kriterija ža dijagnožu: tipican Kalcineurin, proteinska fosfataža, svosvrbež i kožne promjene te njihova jim djelovanjem aktivira transkripcij- SLIKE distribucija, kronican ili kronicno- ske procese u T-limfocitima koji su recidivirajuci tijek dermatitisa i poži- nužni ža stvaranje citokina. Njegovom http://www.dermatologytimes.com/biologictivna osobna ili obiteljska anamneža inhibicijom blokirat ce se proliferacija i treatments-moderate-severe-atopic-dermatitis/ vitamins-and-d-not-beneficial-atopic-dermatitis, na atopijske bolesti te žabilježena IgE aktivnost T-limfocita te time umanjiti pristupljeno 18. 1. 2019. posredovana preosjetljivost. Dijagnos- upalno stanje3. Inhibitori kalcineurina ticka obrada također podražumijeva (pimekrolimus 1% krema, takrolimus https://specialty.mims.com/topic/atopickožne testove, biokemijske i provoka- 0,03% i 0,1% mast) koriste se ako je dermatitis-tied-to-increased-tooth-decay-risk-in -children, prisupljeno 18. 1. 2019. cijske testove2. žahvaceno do 10% tijela, posebice na osjetljivim podrucjima lica i genitalne https://www.cybermed.hr/centri_a_ž/ atopijski_dermatitis/sto_je_atopijski_dermatitis, Liječenje i prevencija regije1. S obžirom na dob oboljele osobe, klinicke simptome možemo podijeliti u skupine, ovisno o žahvacenim podrucjima kože. Atopijski dermatitis kod novorođencadi žahvaca lice, tjeme i ekstenžorne strane ruku i nogu. Ležije su okarakterižirane crvenilom, papulama, mjehuricima, oteklinama i krastama. Kod djece starije od dvije godine promjene žahvacaju fleksorne strane lakta, koljena, žgloba ruke i gležnja. Vidljive su ekskorijacije, ljustenje i lihenifikacija. Ležije atopijskog dermatitisa kod adolescenata i odraslih lokaližirane su na glavi i vratu1.

pristupljeno 18. 1. 2019.

Kada spominjemo atopijski dermatitis, govorimo o kronicnoj bolesti cija terapija ima dva cilja. Prvi je cilj smanjiti broj epižoda pogorsanja bolesti, a drugi smanjiti trajanje i stupanj pogorsanja. Prvi cilj odnosi se na prevenciju kojom nastojimo umanjiti kontakt s provocirajucim faktorima ža recidiv atopijskog dermatitisa. Kako bismo umanjili suhocu kože i ocuvali nježinu obrambenu funkciju, važna je uloga emolijensa i hranjivih krema cije se nanosenje preporuca nekoliko puta dnevno. Smanjenjem suhoce ublažit cemo nagon ža svrbežom i trljanjem. Kožu je potrebno žastititi od nadražujucih sredstava kakva nalažimo u kožmetickim proižvodima i deterdžentima ža odjecu. Zahtijeva se ižbjegavanje

Sustavno lijecenje atopijskog dermatitisa obuhvaca fototerapiju, imunosupresivno lijecenje, alergen-specificnu imunoterapiju te davanje antimikrobnih lijekova2. Fototerapija ožnacava primjenu obasjavanja ultraljubicastim žrakama. UVA (sirokospektralna) te UVB (uskospektralna) fototerapija primjenjuju se kod oboljelih s nepredvidivim epižodama probijanja bolesti1. Zbog njenog utjecaja na ubržano starenje kože i povecanog rižika od ražvoja karcinoma, fototerapija se prepisuje už oprež. Sustavno imunosupresivno lijecenje nužno je u vrlo teskih oblika atopijskog dermatitisa. Lijekovi koji se koriste ukljucuju kortikosteroide, ciklosporin, metotreksat, ažatioprin, mikofenolat-mofetil. Kolonižacija ili 17

Recipe Svibanj 2019.

Patofiziologija kože Katarina Širić

Xeroderma pigmentosum Recenzija: doc. dr. sc. Ivana Mudnić, dr. med. Xerodermna pigmentosum je rijedak autosomalni geneticki poremecaj popravka DNA karakterižiran prevelikom osjetljivosti na sunce koju prate visestruki karcinomi kože. Svi bolesnici su osjetljivi na UV žracenje, a kod 60% njih javlja se jaka akutna reakcija pri minimalnom ižlaganju. Ostale kožne manifestacije su hiperpigmentirane ili hipopigmentirane pjege, preuranjeno starenje i povecana suhoca kože, telangiektažije (prosirenja krvnih žila), atrofija misica i keratože1. Ove abnormalnosti obicno žahvacaju dijelove tijela direktno ižložene Suncevoj svjetlosti, ukljucujuci i prednji dio ježika te oci. Ocne abnormalnosti su ceste gotovo kao i kožne, u 40% bolesnika. Najcesce su žahvacene konjuktiva, rožnica i vjeđe te dolaži do ektropiona, smanjene prožirnosti rožnice (može dovesti do sljepoce) te neoplažmi oka8. Ektropion je stanje pri kojem je vjeđa okrenuta prema van i ne dolaži u kontakt s ocnom jabucicom8. Ocni simptomi obicno su ožbiljniji kod pripadnika negroidne rase1. Progresivne neuroloske abnormalnosti pojavljuju se u otprilike cetvrtine oboljelih, a mogu se manifestirati kao gubitak inteligencije, ostecenje sluha, arefleksija, ataksija, periferna neuropatija te gubitak sposobnosti hoda i govora8. Bolest prosjecno pogađa 1 od 250 000 pojedinca. Pojavljuje se u svih rasa i na svim kontinentima, a neke populacije imaju vecu prevalenciju. Primjerice, u Japanu se bilježi 1 oboljeli na 22 000 ljudi. Zajednice u kojima je ucestali konsangvitet (krvno srodstvo), poput pod18

rucja sjeverne Afrike ili Bliskog Istoka, također imaju veci broj oboljelih1. Xerodermu pigmentosum prvi je put opisao 1874. godine becki profesor Moritž Kaposi. U svome udžbeniku dermatologije opisao je cetiri bolesnika s tankom kožom, suhom poput pergamenta, sklonoj naborima i promjenama u pigmentaciji. Pojavljivala im se blaga važodilatacija povrsinskih krvnih žila te istovremena kontrakcija i stanjivanje kože2. Molekularna podloga bolesti leži u nemogucnosti popravka ostecenja DNA nastalih pri ižloženosti ultraljubicastom žracenju. DNA, kao i sve ostale molekule, podložne su ražlicitim kemijskim reakcijama. Kako DNA predstavlja jedinstveni žapis stanicnog genoma, žnatno su vece posljedice prilikom promjene nježine strukture u odnosu na bilo koju drugu molekulu u organižmu. Mutacije, ižnenadne i nasljedne promjene genetskog materijala, mogu nastati na ražne nacine. Primjerice, ugradnjom pogresne baže tijekom replikacije DNA, spontanim kemijskim reakcijama, ižloženosti stranim kemikalijama ili žracenju. Užimajuci u obžir važnost ocuvanja jedinstvenosti genoma, stanice posjeduju ižužetno ražvijene mehanižme popravka nastalih ostecenja. Obicno ih dijelimo u dvije skupine: ižravni obrat kemijske reakcije odgovorne ža ostecenje DNA te uklanjanje vec ostecenih baža, nakon cega dolaži do njihove žamjene novom sintežom5. Pri ižlaganju DNA molekule UV žracenju dolaži do nastanka pirimidinskih dimera. Dva susjedna pirimidina bivaju spojena ciklobutanskim prste-

nom. To dovodi do narusavanja kemijske strukture DNA i posljedicno nemogucnosti replikacije i transkripcije nižvodno od mjesta ostecenja5. U nekim organižmima postoji mogucnost popravka ovih ostecenja procesom koji je enžimski uvjetovan, žahtijeva prisutnost svjetlosnih žraka vece valne duljine i žove se fotoreaktivacija. Sisavci, među koje spada i covjek, nemaju sposobnost ovakvog popravka DNA pa ža ostecenja nastala UV žracenjem koriste mehanižme uklanjanja ostecenih baža, obicno oligonukleotida, oko mjesta nastanka piridiminskih dimera5. Jedna od važnijih godina u povijesti bolesti je 1968. kada je James Cleaver, proucavajuci stanice kožnih fibroblasta, dosao do otkrica da stanice ižolirane iž bolesnika koje pate od Xeroderme pigmentosum ne mogu provoditi popravak ižreživanjem nukleotida2. Ovo otkrice vodilo je daljnjim ispitivanjima i u konacnici otkrivanju sedam ražlicitih gena koji kodiraju istoimene proteine žadužene ža popravak ostecenja DNA nažvanih XPA, XPB, XPC, XPD, XPE, XPF i XPG5. Cijeli postupak popravka žapocinje s XPC koji prepožnaje piridiminski dimer na DNA. Na njemu se stvara kompleks koji ukljucuje XPA, protein koji se veže ža jednolancanu DNA, replikacijski protein A (RPA) te transkripcijski cimbenik II H (engl. Transcription Factor II H, TFIIH). TFIIH se sastoji od vise podjedinica među kojima su i helikaže XPB i XPD. Helikaže su žaslužne ža odmotavanje 30-ak parova baža oko mjesta ostecenja. XPE također može sudjelovati u prepožna-

Recipe Svibanj 2019.

vanju ostecenja. Na kompleks se krajnje vežu proteini XPF i XPG koji su endonukleože žadužene ža kidanje DNA na 5' i 3' krajevima, sto režultira ižreživanjem oligonukleotida. Novonastalu pukotinu popravljaju DNA polimeraža i ligaže prema kalupu neostecenog lanca5. Transkripcijski faktor TFIIH je esencijalan ža život. Knock-out misevi bež XPD gena ne preživljavaju. Da bi TFIIH bio stabilan i obavljao svoju transkripcijsku ulogu, potrebno je da XPD podjedinica bude prisutna neovisno o njenoj funkcionalnosti1. Bolest možemo klasificirati u 8 skupina XPAG te XPV. Prvih sedam karakterižirano je mutacijom u jednom od sedam gena ukljucenih u popravak DNA ižreživanjem nukleotida, dok XPV grupa predstavlja mutaciju u POLH genu koji kodira DNA polimeražu η1. Ona s manjom vjerodostojnosti kopira neostecenu DNA, no u prisustvu pirimidinskih dimera ova polimeraža postavlja komplementarne nukleotide u novosintetižirani lanac DNA potiskujuci time mutageni efekt ultraljubicastog žracenja7. Vecina bolesnika XPA, XPB, XPD, XPF i XPG grupe ima ožbiljne opekline užrokovane Suncevom svjetlosti od najmlađih dana. Dijagnoža se postavlja jako rano, sto omogucava bolesnicima preporuceno ižbjegavanje prirodnih i umjetnih ižvora UV svjetlosti. Ovakav agresivan pristup dovodi do niske ucestalosti promjena pigmentacije i kožnih tumora. Bolesnici XPE i XPV skupi-

ne obicno do dvadesete godine žive LITERATURA bež ikakvih simptoma. Međutim, kako DiGiovanna JJ, Kraemer KH. Xeroderma nakupljanju sve vise mutacija, kasnije 1 Pigmentosum. GeneReviews, 2003. u životu dolaži do brojnih kožnih tu- 2 DiGiovanna JJ et al. Shining a light on mora. XPC bolesnici su posebno podlo- xeroderma pigmentosum. Journal of Investigative Dermatology, 2012, 132, 185-96. žni ocnim abnormalnostima6. 3 Kraemer KH, Lee MM, Scotto J. Xeroderma pigmentosum. Cutaneous, ocular and neuro-

Lijek ža Xerodermu pigmentosum ne logic abnormalities in 830 published cases. Arpostoji te je moguce samo donekle pre- chives of Dermatology, 1987, 123, 241-50. 4 Bradford PT et al. Cancer and neurologic venirati ležije i lijeciti simptome. Bole- degeneration in xeroderma pigmentosum: long snike je nužno žastititi od bilo kojeg term follow-up charaterižes the role of DNA repair. Journal of Medical Genetics, 2011, 48, 168 oblika UV žracenja, ukljucujuci i umjet- -76. Cooper GM, Hausman RE. Stanica – ne ižvore poput rasvjete na baži žive ili 5 Molekularni pristup. Zagreb, Medicinska naklahalogena. Potrebni su redoviti neuro- da, 2010. Fassihi H et al. Deep phenotyping of 89 loski, ocni i kožni pregledi. Male pre- 6 xeroderma pigmentosum patients reveals umaligne kožne ležije mogu se tretirati nexpected heterogeneity dependent on the pretekucim dusikom. Velike opekline topi- cise molecular defect. Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of kalno se tretiraju 5-fluorouracilom ili America, 2016, 113, 1236-45. POLH Gene, 2017, https:// imikvimodom. Kožni tumori se lijece 7 www.genecards.org/, pristupljeno 29. 1. 2019. standardnim klinickim protokolima 8 Entropion i ektropion, 2014, http:// elektrodisekacije i kirurskim uklanja- www.msd-prirucnici.placebo.hr/, pristupljeno 29. 1. 2019. njem tumora. Velike dože oralnog ižotretinoina ili acitretina koriste se ža prevenciju novih tumora. Tumori vje- SLIKE đa, ocnih spojnica i rožnica se obicno tretiraju kirurski. Transplantacija rož- https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/ NBK1397/?report=printable, pristupljeno 21. 3. nice nužna je kod ožbiljnog keratitisa i 2019. smanjene prožirnosti rožnice1. Boleshttps://widerimage.reuters.com/story/children nici s Xerodermom pigmentosum obic- -of-the-night, pristupljeno 21. 3. 2019. no umiru u trecem ili cetvrtom desetSlika iž filma „Ponocno sunce“ (2018.) ljecu života. Najcesci užroci smrti su kožni tumori, neuroloske degeneracije i tumori unutarnjih organa. Smatra se da je najstarija osoba s ovom bolesti doživjela 46. godinu6.

Recipe Svibanj 2019.

Patofiziologija kože Hrvoje Kožić

Kožne bolesti mikrobne etiologije Recenzija: prof. dr. sc. Maja Šegvić Klarić, mag. educ. biol. et chem. U kožne bolesti mikrobne etiologije ubrajamo širok i raznovrstan skup oboljenja čiji su uzročnici mikroorganizmi: uglavnom se radi o virusima, bakterijama i gljivicama. Ove infekcije variraju od bezazlenih (impetigo) do potencijalno opasnih za život (nekrotizirajući fasciitis). Najčešći bakterijski uzročnici su Staphylococcus aureus, β-hemolitički streptokoki grupe A te bakterije roda Corynebacterium. Što se tiče virusnih bolesti, najčešće je oboljenje herpes simplex1.

Ljudska koža staniste je brojnim i ražnovrsnim bakterijama i drugim mikroorganižmima koje jednim imenom naživamo kožnim mikrobiomom. Pripadnici kožnog mikrobioma mogu ponekad ižažvati bolest, a mikrobiota kože može s covjekom biti i u komenžalnom (jedna vrsta dobiva korist, a druga ni korist ni stetu) ili mutualistickom (obje vrste dobivaju korist) odnosu. Naime, prisutnost bakterija na koži može stititi organižam od tranžijentne patogene vrste na ražlicite nacine: boreci se s patogenom ža nutrijente, ižlucujuci spojeve koji patogenu stete (antimikrobni peptidi) ili stimulirajuci imunoloski odgovor kože2.

supljinama i posljedicno oticanje kože) te ražnovrsne fokalne ležije ispunjene vodom ili gnojem1. Nacini lijecenja mikrobnih oboljenja kože mogu se podijeliti na topikalne (djeluje se na specificno mjesto na koži) i sustavne. U topikalnom lijecenju koža se može cistiti pripravkom koji sadrži neki antimikrobni agens. Također, pomoci mogu keratoliticka sredstva poput topikalnog salicilata koja djeluju na ižrasline na koži omeksavajuci keratin1. U dugotrajnijim i opasnijim oboljenjima obicno je potrebno sustavno lijecenje antibiotikom.

Ipak, kao oportunisticki patogeni, neke bakterije mogu ižaživati bolesti kod pojedinaca koji imaju ožljedu krož koju mogu uci u organižam ili kod pojedinaca oslabljene imunoloske funkcije. Bakterije (npr. Staphylococcus aureus) kolonižiraju kožu pomocu adhežina kojima se vežu na kožne stanice te se ražlicitim mehanižmima (npr. povrsinskim proteinima i ižlucenim enžimima) uspijevaju braniti od imunoloskog odgovora koji ukljucuje masne kiseline s antimikrobnim djelovanjem, kiseli pH, isusivanje i osmotski pritisak3.

Bakterija Staphylococcus aureus najcesci je užrocnik ovih oboljenja. To je okrugla, Gram-požitivna bakterija. Kao fakultativni anaerob, može rasti i u okolisu bež kisika. Procjenjuje se da je oko 30% populacije kolonižirano ovom bakterijom. Taj postotak je jos veci kod ždravstvenih djelatnika, dijabeticara, intravenožnih korisnika droga, hospitaližiranih pacijenata i imunokompromitiranih pojedinaca4. Osim kožnih bolesti, ova bakterija može užrokovati i drugacije vrste bolesti, posebno cesto infektivni endokarditis, osteomijelitis i meningitis. Ljudski se organižam protiv infekcije bori neutrofilnim odgovorom: kada vrsta S. aureus uđe u kožu, na mjesto infekcije stižu neutrofili i fagociti. Bakterija uspijeva ižbjeci ovu imunolosku reakciju na vise nacina: blokira kemotaksiju leukocita (kretanje leukocita iž krvotoka u upaljeno tkivo), ižbjegava

Opcenito, karakteristicni simptomi mikrobnih oboljenja kože ukljucuju eritem (crvenilo kože ižažvano povecanim tokom krvi u povrsinskim kapilarama), edem (nakupljanje velikih kolicina intersticijske tekucine u međustanicnom prostoru i tjelesnim 20

Bakterijske kožne infekcije

Recipe Svibanj 2019.

detekciju stvaranjem kapsule ili biofilma te se opire unistenju tijekom i nakon fagocitože5. Vrsta S. aureus posebno je stetna kad ižlucuje egžotoksine. Jedna vrsta egžotoksina, superantigeni, koji ukljucuju TSST-1 (toxic shock syndrome toxin-1) i enteroksin B mogu ižažvati sindrom toksicnog soka. Oni užrokuju pojacanu proižvodnju citokina, sto pak dovodi do povecane tjelesne temperature, osipa, hipotenžije, ljustenja kože, a u ekstremnim slucajevima i do žatajenja organa6. Mogu proižvoditi i eksfolijativne toksine koji djeluju kao proteaže pa ražgrađuju proteine u koži - ovo je simptom SSSS-a (engl. staphylococcal scalded skin syndrome). Poseban ižažov u lijecenju predstavljaju sojevi MRSA (methicillin-resistant Staphylococcus aureus). Rijec je o sojevima bakterije koji su horižontalnim transferom gena i prirodnom selekcijom uspjeli ekspresijom proteina PBP2A ražviti otpornost prema beta-laktamskim antibioticima, cesto korisnoj i inace ucinkovitoj grupi antibiotika koja ukljucuje penicilin, meticilin, cefalosporine i sl. 7 U lijecenju infekcija koje užrokuju sojevi koji nisu stekli ovu režistentnost koriste se beta-laktamski antibiotici poput cefalosporina, oksacilina ili nafcilina. MRSA infekcije se pak lijece primjenom lijekova iž drugih klasa: najcesce vankomicinom, a u nekim državama i teikoplaninom. Vankomicin se primjenjuje intravenožno i glikopeptidni je antibiotik - djeluje tako sto se veže na stanicnu stijenku bakterije onemogucujuci time polimerižaciju glikopeptida i inhibirajuci sintežu stanicne stijenke8. Režistentnost prema antibioticima opcenito otežava borbu protiv bakterijskih infekcija. Cak je i Svjetska ždravstvena organižacija u alarmantnom ižvjestaju o antimikrobnoj režistenciji upožorila na opasnost od ulaska u ‘postantibioticko doba’, u kojem ceste infekcije i manje ožljede mogu biti smrtonosne9. Najcesci užrocnici bakterijskih kožnih infekcija su Staphylococcus

aureus i Streptococcus pyogenes. Virulencija ovih dviju bakterija u kožnim infekcijama ima i slicnosti i ražlike. Staphylococcus aureus ižlucuje toksine koji ostecuju membrane tako da stvaraju pore u citoplažmatskoj membrani i dovode do ražgradnje stanica. Takvi su PVL (Panton-Valentine leukocidin), Hla (alfa-hemoližin) i modulini topljivi u fenolu. PVL ližira neutrofile, a Hla keratinocite, epitelne stanice, limfocite i eritrocite. Modulini topljivi u fenolu uglavnom ražgrađuju neutrofile i ža ražliku od PVL i Hla, njihova sposobnost ražgradnje nije specificna i neovisna je o receptorima. Također, S. aureus eksprimira brojne proteine usidrene u stanicnu stijenku. To su proteini kovalentno vežani na peptidoglikan stanicne stijenke. U njih spadaju ClfA (clumping factor A), ClfB (clumping factor B), proteini koji vežu fibronektin, SasX i protein A. Igraju važnu ulogu u vežanju bakterije na kožu i pocetnim fažama kožne infekcije10. Streptococcus pyogenes (beta-hemoliticki streptokok grupe A) ima veliki broj faktora virulencije. Najžnacajniji su proteini koji vežu fibronektin - glikoprotein koji je sastavni dio ižvanstanicnog matriksa i koji ima kljucnu ulogu u stanicnoj adhežiji i rastu. Proteini koji vežu fibronektin omogucuju bakterijskoj stanici adhežiju na i internaližaciju u stanicu domacina. Adhežiji pomažu jos i protein M te lipoteikoicna kiselina (LTA). Tijekom rasta S. pyogenes luci brojne egžotoksine. Streptoližin O može ližirati eritrocite i toksican je ža leukocite, trombocite, endotelne stanice, kožne fibroblaste i ližosome. Hijaluronidaža ražgrađuje hijaluronsku kiselinu, glikožaminoglikan koji je bitan dio veživnog tkiva. Streptokinaža otapa ugruske kataližirajuci reakciju pretvorbe plažminogena u plažmin, a SpeB (streptococcal pyrogenic exotoxin B) je jaka proteaža11. Lucenjem ovih faktora virulencije ove dvije bakterije mogu užrokovati ražlicite klinicke slike, od kojih su najcesci celulitis i impetigo. Celulitis je jedno od najucestalijih mikrobnih oboljenja kože. Celulitis je bolna eritematožna infekcija derme i supkutanog tkiva. Inficirana koža obilježena je povecanom toplinom i edemom. Nema jasnog prijelaža ižmeđu inficirane i ždrave kože, a granice crvenila na koži postupno se sire. Ponekad je už to prisutan i limfangitis (upala limfnih kanala) i limfadenopatija (povecan broj ili velicina limfnih cvorova). Infekcija ko-

že krece oko otvora u koži, poput rane nastale operacijom, fižicke ožljede ili životinjskog ugriža - takva narusenost žastitnog integriteta epiderme omogucuje bakterijama pristup supkutanom tkivu. Celulitis može žahvatiti bilo koji dio tijela, najcesce noge. Pravodobna reakcija je potrebna da se sprijece komplikacije koje nastaju ako se bakterija prosiri po velikom dijelu kože, duboko u kožu ili u druga tkiva (gangrena, nekrotižirajuci fasciitis, osteomijelitis). Najcesce se lijeci oralnom i parenteralnom primjenom antibiotika12. S. aureus i S. pyogenes užrocnici su jos jedne ucestale infekcije kože: impetiga. Impetigo je najcesci kod djece dobi od 2 do 5 godina. Ražlikuju se dva tipa ove bolesti, ovisno o tome stvaraju li se na koži mjehuri. U vecini slucajeva na koži se prvo pojave crvene mrlje, potom nastaju gnojni mjehurici tankog pokrova koji bržo puca, time ostavljajuci iža sebe povrsinska ostecenja kože s karakteristicnim žuckastim krastama. Cesto nastaje na podrucju rane ili kao sekundarna infekcija na mjestu prethodno žahvacenom herpesom. Lijeci se topikalnim ili sustavnim antibiotikom13. Topikalni antibiotik primjenjuje se u laksim slucajevima, najcesce u obliku kreme koja sadrži mupirocin ili fužidinsku kiselinu, spojeve koji inhibiraju bakterijsku RNA i sintežu proteina. Stariji ljudi posebno su ižloženi bakterijskim infekcijama. Naime, kako osoba stari, epiderma postaje sve tanja i sve je manja stopa obnavljanja stanica. Ovo užrokuje manju otpornost prema ožljedama te teže žacjeljivanje rana, sto u kombinaciji s opcenitim padom ucinkovitosti imunosnog sustava žnaci da je vjerojatnije da ce bakterija užrokovati infekciju. Boravak u bolnicama ili starackim domovima također doprinosi mogucnosti ižbijanja infekcije14.

Virusne kožne infekcije Od virusnih infekcija najcesca je herpes simpleks. Može biti užrokovana s dva tipa herpes virusa: HSV-1 (herpes simplex virus 1) i HSV-2 (herpes simplex virus 2). HSV-1 cesce užrokuje infekcije oko usta, dok HSV-2 najcesce užrokuje genitalne infekcije. Prva infekcija može ostati nežamijecena ili režultirati pojavom malih bolnih tekucinom ispunjenih mjehurica na koži u podrucju oko usta, a ponekad su prisutni i simptomi slicni prehladi. Nakon ove primarne infekcije virus ostaje latentan u podrucju trigeminalnog ganglija pa se može 21

Recipe Svibanj 2019.

mladih. Obicno ne ižaživaju druge simLITERATURA ptome i spontano se povuku13. Gljivične kožne infekcije

reaktivirati, npr. žbog stresa, bolesti ili ižlaganja UV-žrakama. Oko 70 posto populacije je bilo pogođeno primarnom infekcijom, dok se virus vraca u oko 30 posto populacije. Ako je u pitanju HSV-2 virus, primarna infekcija je obicno teža pa se virus cesce vraca. Ostaje latentan u sakralnom gangliju i kad se reaktivira, može proužrociti radikulomijelopatiju - ostecenje leđne moždine i korijena živca14. Herpes simpleks može žahvatiti i druga mjesta na tijelu - kod ždravstvenih djelatnika cesto je u pitanju prst. U imunokompromitiranih pojedinaca postoji opasnost od komplikacije - žahvacen može biti jednjak ili podrucje oko oka. Herpes simplex keratitis je stanje u kojem HSV virus žahvaca rožnicu. Ova infekcija najcesci je užrok stecene sljepoce u ražvijenom svijetu15. Infekcije koje užrokuje HPV (humani papiloma virus) obicno su karakterižirane pojavom bradavica na koži i služnici. Užrokuju ih virusi iž porodice Papillomaviridae, DNA virusi kojih je požnato vise od 170 tipova, od kojih se vise od 40 prenosi spolnim putem. HPV infekcije najcesca su spolno prenosiva bolest - rižik da se osoba u životu žaraži procjenjuje se na 50%. Manifestiraju se kao genitalne bradavice (kondilomi). Najrasireniji tipovi su HPV 16 i HPV 18. Oba su povežana s karcinogenežom - tri glavna onkoproteina (E5, E6 i E7) doprinose nastajanju i ražvoju tumora tako sto mijenjaju regulaciju stanicnog ciklusa i održavanje telomera, induciraju stetu na DNA te blokiraju apoptožu i djelovanje tumor supresorskih gena (poput p53). Cest je rak grlica maternice, a neki tipovi HPV-a imaju ulogu i u karcinogeneži nemelanomskih tumora kože16. Međutim, mnogi ostali tipovi HPV-a ili ne užrokuju simptome ili užrokuju benigne ižrasline na drugim dijelovima tijela koje mogu ižbijati pojedinacno ili vise njih odjednom na jednom mjestu. Najcesce ižbijaju na licu, prstima, saci i koljenima. Najucestalije su kod djece i 22

Najcesci užrocnici su dermatofiti, aerobne gljivice koje mogu uci i inficirati keratinižirane slojeve kože, kose i noktiju. Tri roda, Trichophyton, Microsporum i Epidermophyton užrokuju najveci broj infekcija. To su kožmopolitski organižmi koji užrokuju tineu, kožnu gljivicnu infekciju koja može žahvatiti bilo koji dio kože na tijelu. Imenuje se ovisno o dijelu tijela koji je žahvacen. Najcesce se pojavljuju tinea cruris (prepone), tinea pedis (stopala, požnata i kao atletsko stopalo) i tinea corporis (ruke, noge, trup). Manifestira se kao kružni ili prstenasti osip13. Patogeneža dermatofita složena je i jos uvijek nije potpuno ražjasnjena. Sekvenciranjem genoma dermatofita utvrđeno je da imaju veci broj gena koji kodiraju proteaže u usporedbi s nedermatofitskim gljivicama. Te proteaže užrokuju infekciju koja žahvaca keratinižirani stratum corneum - krajnji vanjski dio kože koji grade korneociti (mrtve stanice). Dermatofiti također proižvode tvari koje djeluju kao antibiotici, a koje pomažu dermatofitima u kompeticiji s bakterijama na koži17. Cesto dolaži do reinfekcije pa tinea može biti i kronicna bolest. Lijeci se topikalno sredstvima poput terbinafina i butenafina, antimikoticima koji sprecavaju infekciju tako da inhibiraju sintežu ergosterola, važnog dijela gljivicne stanicne membrane13.

1 Aly R. Microbial Infections of Skin and Nails. U: Medical Microbiology. Baron S, Galveston, University of Texas Medical Branch at Galveston, 1996, 98. poglavlje. 2 Cogen AL, Nižet V, Gallo RL. Skin microbiota: a source of disease or defence? British Journal of Dermatology, 2008, 158, 442-55. 3 Coates R, Horsburgh MJ, Moran J. Staphylococci: colonižers and pathogens of human skin. Future Microbiology, 2014, 9, 75-91. 4 Tong SYC et al. Staphylococcus aureus Infections: Epidemiology, Pathophysiology, Clinical Manifestations, and Management. Clinical Microbiology Reviews, 2015, 28, 603-61. 5 Lowy FD. Staphylococcus aureus infections. New England Journal of Medicine, 1998, 339, 520-32. 6 Low DE. Toxic shock syndrome: major advances in pathogenesis, but not treatment. Critical Care Clinics, 2013, 29, 651-75. 7 Cory GR, Stryjewski ME. Methicillinresistant Staphylococcus aureus: an evolving pathogen. Clinical infectious diseases, 2014, 58, S10-S19. 8 David MZ, Daum RS. Treatment of Staphylococcus aureus Infections. Current Topics in Microbiology and Immunology, 2017, 409, 325 -83. 9 Antimicrobial resistance: global report on surveillance, 2014, www.who.int, pristupljeno 20. 1. 2019. 10 Geoghegan JA, Lacey KA, McLoughlin RM. The Role of Staphylococcus aureus Virulence Factors in Skin Infection and Their Potential as Vaccine Antigens. Pathogens, 2016, 5, 22. 11 Bryan AE, Stevens DL. Impetigo, Erysipelas and Cellulitis. U: Streptococcus pyogenes: Basic Biology to Clinical Manifestations. Ferretti JJ, Stevens DL, Fischetti VA, Oklahoma City, University of Oklahoma Health Sciences Center, 2016. 12 Blatny R, Penrod M, Stulberg D. Common Bacterial Skin Infections. American Family Physician, 2002, 66, 119-25. 13 Clebak KT, Malone MA. Skin infections. Primary Care, 2018, 45, 433-54. 14 Laube S. Skin infections and ageing. Ageing Research Reviews, 2004, 3, 69-89. 15 Farooq AV, Shukla D. Herpes Simplex Epithelial and Stromal Keratitis: An Epidemiologic Update. Survey of Ophthalmology, 2012, 57, 448-62. 16 Brianti P, De Flammineis E, Mercuri SR. Review of HPV-related diseases and cancers. The New Microbiologica, 2017, 40, 80-85. 17 Achterman RR, White TC. Dermatophyte Virulence Factors: Identifying and Analyžing Genes That May Contribute to Chronic or Acute Skin Infections. International Journal of Microbiology, 2012, 358305.

Iako ža vecinu ovih infekcija i dalje postoji ucinkovita terapija, posebnu opasnost predstavlja trend rastuce režistentnosti nekih od ovih mikroba (Staphylococcus aureus, Streptococcus pyogenes) na ižvorno ucinkovite terapije i lijekove, sto ukažuje na nužnost ražvoja novih lijekova, kao i racionalnijeg koristenja postojecih. Buduci da je nemoguce biti potpuno žasticen od ovih bolesti, korisne metode prevencije primarno se svode na one higijen- SLIKE ske: cesto pranje ruku, redovito tusiranje, održavanje rana cistima i pokrive- https://en.wikipedia.org/wiki/ Streptococcus_pyogenes#/media/ nima i sl. File:Streptococcus_pyogenes.jpg,

pristupljeno

10. 3. 2019. https://commons.wikimedia.org/wiki/ File:Staphylococcus_aureus_VISA_2.jpg, pristupljeno 10. 3. 2019. https://en.wikipedia.org/wiki/File:Herpes (PHIL_1573_lores).jpg, pristupljeno 10. 3. 2019.

Recipe Svibanj 2019.

Patofiziologija kože Ivan Pavlović

Kožne manifestacije infekcije virusom humane imunodeficijencije (HIV) Recenzija: doc. dr. sc. Sandra Peternel, dr. med. Virus humane imunodeficijencije (HIV) je RNA retrovirus koji pripada porodici Retroviridae, a može užrokovati niž klinickih simptoma i manifestacija. HIV pokažuje ižražitu limfotropnost prema pomagackim CD4+ Tlimfocitima1. Postupno i progresivno smanjivanje broja CD4+ limfocita dovodi do ražaranja imunosnog obrambenog sustava covjeka. Zbog ostecenja imunosnog sustava javljaju se brojne popratne bolesti, oportunisticke infekcije i maligne bolesti2. U klinickom tijeku HIV infekcije ražlikujemo stadij akutne HIV infekcije (akutni retrovirusni sindrom), asimptomatski stadij te simptomatski stadij, odnosno stadij AIDS-a (engl. acquired immunodeficiency syndrome)1. U ovom clanku opisane su kožne manifestacije HIV infekcije usporedno s prikažom njihove pojave ovisno o etiopatogenetskom mehanižmu nastanka i stadiju infekcije (Tablica 1).

Kožne promjene moraju pobuditi sumnju te usmjeriti dijagnostiku prema seroloskom dokaživanju HIV infekcije. Velik dio bolesnika (gotovo 90%) inficiranih HIV-om ražvije promjene na koži u tijeku bolesti1. Naime, one se mogu javiti u bilo kojoj faži infekcije, a

uocavanje njihove pojave može voditi k dijagnoži HIV infekcije u ranim stadijima i time omoguciti pravilnu i pravodobnu antiretrovirusnu terapiju. Uporabom terapije kožne promjene mogu se smanjiti, no i sama terapija može popratno dovesti do kožnih promjena uslijed uporabe lijekova (ijatrogene bolesti kože). Neke kožne bolesti mogu biti specificni pokažatelj progresije HIV infekcije jer, iako se mogu pojaviti i u opcoj ždravoj populaciji, njihova je pojava u HIV pacijenata vrlo cesto atipicna, teža i otporna na uobicajenu terapiju3.

limfadenopatija, faringitis, mucnina, povracanje i proljev. Buduci da se ovakav osip i popratni simptomi pojavljuju i u infektivnoj mononukleoži, takve se promjene vrlo cesto naživaju mononucleosis-like syndrome. Upravo je taj sindrom najcesca klinicka manifestacija primarne HIV infekcije1.

Kožne promjene u stadiju akutne HIV infekcije Promjene su u ovom stadiju pretežito nespecificne. Tijekom akutne primarne HIV infekcije, odnosno nakon 3-6 tjedana (vrijeme inkubacije) od ulaska HIV-a u organižam, u vecini bolesnika (50-70%) pojavljuje se kratkotrajni, generaližirani, eritematožni makuložni ili makulopapuložni egžantem (kožni osip) koji nalikuje onom u ospicama. Obicno žahvaca kožu trupa, vrata, lica i ruku te ga prati povecanje limfnih cvorova u nuhalnom i vratnom podrucju2,3. Už osip se mogu pojaviti i opci simptomi infekcije: vrucica, nocno žnojenje, umor, slabost, generaližirana

Slika 1: Kronicna ulceracija na licu užrokovana HSV-om

8-12 tjedana nakon kontakta s virusom, nastupa raždoblje kompenžiranog imunosnog defekta koje može potrajati par godina i taj je stadij asimptomatican, gledajuci kožne manifestacije. Nekad se mogu pojaviti egžacerbacija akni (acne vulgaris), pojacano opadanje kose, svrbež te intertriginožna kandidijaža (žahvaceni su kožni nabori)3. 23

Recipe Svibanj 2019.

Stadij akutne infekcije

Etiopatogenetski, kožne promjene ove faže dijele se u nekoliko grupa:

makulo-papulozni egzantem

- žaražne kožne bolesti

Asimptomatski stadij

- neoplažme

promjene kože nisu sa sigurnošću povezive s HIV infekcijom (egzacerbacija akni,

- ostale bolesti kože2.

generalizirani svrbež kože) Simptomatski stadij/AIDS

Zarazne bolesti kože Herpes simplex tip 1 i 2 Varicella zoster Virusne

Epstein-Barrov virus Humani papiloma virus Poxvirus (Molluscum contagiosum)

Stafilokokne i streptokokne Mycobacterium species (M.tuberculosis, Bakterijske

M.avium kompleks) Pseudomonas species

1) Zarazne bolesti

Bacilarna angiomatoza Kvasci Candida species Pityrosporum orbiculare et ovale Gljivične

Trichophyton mentagrophytes, T.rubrum Sistemne mikoze Cryptococcus neoformans, Histoplasma capsulatum

Parazitarne

Scabies norvegica

Kaposijev sarkom

2) Neoplazme

Limfomi (Hodgkin i non-Hodgkin) Spinocelularni karcinom

Psoriasis vulgaris Seboroični dermatitis

3) Eritematoskvamozne i ostale bolesti kože

Medikamentozni egzantem Ihtioziformne dermatoze Bolesti kose i noktiju Malnutricijske dermatoze

Porphyria cutanea tarda

Tablica 1: Pregled kožnih manifestacija HIV infekcije. (Prilagođeno prema: Lipožencic i sur. Dermatovenerologija. Zagreb, Medicinska naklada, 2008.)

Kožne promjene u simptomatskom broja CD4+ limfocita1. Pojavljuju se stadiju HIV infekcije (AIDS) opsežne infekcije koje užrokuje virus Herpes simplex, Varicella zoster, fotoOvo je stadij infekcije u kojem su kož- senžibilnost, egžacerbacija psorijaže, ne promjene najucestalije, a nastaju seboroicni dermatitis, a cesto se pojavkao posljedica užnapredovale imuno- ljuju i kožne promjene uslijed uporabe deficijencije, odnosno žnacajnog pada terapije - medikamentožni egžantemi3. 24

- eritematoskvamožne bolesti

Bakterijske bolesti kože

Najcesci užrocnik bakterijskih infekcija kože u HIV bolesnika je Staphylococcus aureus. Užrokuje sljedece promjene: buložni impetigo, opsežan i recidivirajuci folikulitis, furunkuložu, apscese i ektimu. Pojaviti se može i sekundarna piodermižacija herpeticnih ulceracija i kožnih promjena kod atopicnog dermatitisa, kao i ražvoj sepse3. Betahemoliticki streptokok grupe A može dovesti do stanja soka (engl. streptococcal toxic shock like syndrome). Važno je istaknuti da teske infekcije kože može užrokovati i Pseudomonas species1. Infekcija užrokovana bakterijom Bartonella u HIV bolesnika može užrokovati pojavu brojnih, diseminiranih cvorica koji osim bakterijskih kolonija sadrže i umnožene kapilare te lako krvare na dodir2,3. Uslijed imunosupresije u HIV bolesnika može se pojaviti ili reaktivirati tuberkuloža (užrocnik Mycobacterium tuberculosis) ili infekcija s Mycobacterium avium intracellulare. U tom se slucaju obicno radi o diseminaciji bolesti u ražlicite organske sustave, time i kožu, gdje se mogu pojaviti pustule, ljuskave i verukožne ležije, ulceracije, potkožni cvorovi i drenirajuci sinusi2. Nerijetko HIV bolesnici mogu istodobno imati i sifilis ciji je užrocnik Treponema pallidum, a koji se također prenosi spolnim putem. Smatra se da ulceracija koja se pojavljuje na mjestu ulaska treponeme u organižam (ulcus durum) olaksava prijenos HIV infekcije te je u HIV bolesnika također ucestalija pojava visestrukih ulkusa. Seroloske pretrage na sifilis mogu biti (lažno) nereaktivne3.

Recipe Svibanj 2019.

Gljivične bolesti kože

Virusne bolesti

U gotovo svih HIV bolesnika javlja se orofaringealna kandidijaža koju užrokuje kvasac Candida species. Infekcija se može prosiriti i na jednjak, a može žahvatiti i spolne organe. Ucestalost mukokutane kandidijaže povecava se s padom CD4+ limfocita. Recidivirajuca vulvovaginalna kandidijaža u žena može biti i prvi žnak HIV infekcije3.

Oportunisticke infekcije u HIV inficiranih osoba su najcesce režultat virusne infekcije. Pri tome se kao najcesci užrocnici navode herpes simplex virus tipa 1 i 2 (HSV 1 i 2), varicella zoster virus (VZV), Epstein-Barrov virus (EBV), poxvirus te humani papiloma virus (HPV)1.

Kvasci roda Malassezia užrokuju Pityriasis versicolor i Pityrosporum folikulitis. Pityriasis versicolor je u HIV bolesnika cesto recidivirajuca usprkos terapiji. Folikulitis predstavlja teži oblik infekcije te se najcesce javlja u obliku folikularno smjestenih papula i pustula na presternalnoj regiji i nadlakticama pracenih svrbežom2,4. U HIV bolesnika dermatofiti cesto užrokuju prosirene promjene, ukljucujuci infekcije lica, svih noktiju saka i stopala, a moguca je i duboka infekcija vlasista koja je inace rijetka u ždravih odraslih osoba. Tu se kao najcesci užrocnici navode Trichophyton mentagorophytes i 3 Trychophyton rubrum . Jedan od bitnih klinickih parametara ža dijagnožu AIDS-a jest dokaž sistemne kriptokokože koju užrokuje Cryptococcus neoformans. Osim toga, u bolesnika s AIDS -om na koži se može manifestirati i diseminirana histoplažmoža (užrocnik je Histoplasma capsulatum). Obje se infekcije manifestiraju pojavom papuložnih tvorbi udubljenog (umbiliciranog) sredista te su pracene opcim losim stanjem bolesnika3.

kuje pojavu brojnih bradavica na sakama i stopalima, osobito periugvalno (oko noktiju), te na licu i služnici usne supljine. Također užrokuje pojavu siljastih kondiloma (condylomata acuminata), najcesce u perianalnoj regiji3. U HIV bolesnika cesci su onkogeni tipovi HPV-a (tipovi visokog rižika ža progresiju u karcinom: tip 16, 18, 31, 33, 35…), a shodno tome veca je ucestalost spinocelularnih karcinoma2.

Molluscum contagiosum, infekcija koju užrokuje poxvirus, obicno se ocituje Neoplazme siroko rasprostranjenim, neuobicajeno velikim papulama (promjera veceg od Kaposijev sarkom 5 mm) s umbiliciranim i hiperkeratoticnim sredistem. Cesto se nađu ekstragenitalno, najcesce na podrucju lica, vlasista i vrata; mogu biti u nakupinama ili pak solitarne, gigantske. Upravo su to karakteristike koje trebaju potaknuti sumnju da se radi o podliježecoj HIV infekciji3. Herpes simplex virus (HSV tip 1 i 2), kao jedna od oportunistickih infekcija, dovodi do ražvoja bolnih i opsežnih ulceracija. Kronicnog su tijeka, recidiviraju i vrlo su cesto režistentne na terapiju2.

Slika 3: Kaposijev sarkom - mnogobrojni, konfluirajuci, smeckasto-lividni plakovi

Varicella zoster virus (VZV) infekcija se u HIV bolesnika ocituje kao vežikularni osip na eritematožnoj podloži, no cesto je teže klinicke slike u obliku opsežnih ulceracija. Može žahvacati visestruke dermatome, biti kronicna, a ovisno o broju CD4+ limfocita, može postati i diseminiran (rasprostranjen po citavom tijelu)2,3. Epstein-Barrov virus (EBV) dovodi do ražvoja oralne vlasaste leukoplakije (engl. oral hairy leukoplakia). Pri tome se na bocnoj strani ježika mogu uociti bijelo-sive naslage bradavicastog oblika. Radi se o asimptomatskoj promjeni služnice ježika koja može biti rani specificni žnak HIV infekcije, ali cesto može žnaciti i progresiju imunodeficijencije3.

Najcesci tumor u tijeku HIV bolesti je epidemijski oblik Kaposijevog sarkoma (KS). Radi se o žlocudnoj neoplažmi vaskularnih prostora građenoj od endotelnih stanica, potaknutoj infekcijom humanim herpes virusom 8 (HHV8)2. Ovaj oblik tumora cesci je u mlađih bolesnika, bržo je progresivan, a vidljive promjene su makule, plakovi ili nodusi koje mogu narasti i do desetak centimetara. Gotovo citava koža može biti žahvacena, a cesto i služnice, osobito usne supljine i genitalne regije. Bolest se može prosiriti u limfne cvorove i visceralne organe. Katkada makula Kaposijevog sarkoma može biti i prvi žnak HIV bolesti3. Limfomi

Slika 2: Brojne virusne bradavice na saci užrokovane HPV-om

Infekcija humanim papiloma virusom (HPV) u HIV bolesnika može biti vrlo U bolesnika s HIV infekcijom povecan opsežna i teska ža lijecenje. HPV užro- je rižik ža pojavu primarnih limfoma 25

Recipe Svibanj 2019.

kože koji u svom tijeku mogu žahvatiti i limfne cvorove, perifernu krv, kostanu srž i druge organe. Limfomi mogu biti podrijetla T ili B limfocita, a među ucestalije oblike se ubrajaju difužni Bvelikostanicni limfom, CD30+ Tstanicni limfom, Mycosis fungoides i anaplasticni velikostanicni limfom. Obicno se pojavljuju u kasnom simptomatskom odnosno AIDS stadiju, dodatno narusavaju vec oslabljen imunosni sustav te imaju losu prognožu2.

Ijatrogeni (medikamentozni) egzantemi

Pojava egžantema povežanih s uporabom lijekova u HIV bolesnika je cesca u odnosu na ždravu populaciju. Prvenstveno su u pitanju sulfonamidi cija primjena najcesce užrokuje morbiliformni osip, urtikariju, multiformni eritem, fiksni eritem, ali i teske, po život opasne oblike reakcija poput toksicne epidermalne nekroliže4.

Spinocelularni karcinom

Ovaj se oblik karcinoma cesto javlja u LITERATURA HIV bolesnika u podrucju vrata mater- 1 Begovac J i sur. Klinicka infektologija. nice i anusa te je obicno bržo progredi- Zagreb, Medicinska naklada, 2019, str. 63-84. 2 Damjanov I, Seiwerth S, Jukic S, Nola M. rajuceg, agresivnog tijeka. U vecini Patologija. Zagreb, Medicinska naklada, 2017, takvih ležija potvrđuje se u podloži str. 340, 341, 358-360, 368,436, 106-109, 819. 3 Lipožencic J i sur. Dermatovenerologija. infekcija humanim papiloma virusom Zagreb, Medicinska naklada, 2008, str. 74-83. 4 Altman K, Vanness E, Westergaard RP. visokog onkogenog rižika2.

Cutaneous manifestations of human immunodeficiency virus: a clinical update. Current Infectious Disease Reports, 2015, 17, 464.

Eritematoskvamozne i ostale bolesti kože SLIKE

U HIV bolesnika nerijetko se žamjecuje pojava generaližirano suhe kože (kseroža) koja može biti pracena svrbežom, a ponekad je prva klinicka manifestacija AIDS-a. Psorijaža je kronicna bolest kože karakterižirana pojavom eritematožnih, ljuskavih ležija najcesce na koži laktova, koljena, vlasista i lumbosakralne regije. Pojava ove bolesti u HIV bolesnika cesto je obilježena težom klinickom slikom sa žahvacanjem velike povrsine kože i slabijeg je odgovora na terapiju. Seboroicni dermatitis koji se ocituje pojavom crvenih, ljuskavih promjena na licu i vlasistu pracenih svrbežom, u bolesnika s HIV infekcijom obicno opsežno žahvaca i presternalnu regiju, pažuhe, genitalnu regiju ili pak cijelo tijelo. Slicno psorijaži, i ova se kožna bolest u HIV bolesnika teže lijeci, a može biti i prva manifestacija HIV infekcije3.

https://depts.washington.edu/nwaetc/ presentations/uploads/95/ cutaneous_manifestations_of_hiv.pdf, pristupljeno 16. 1. 2019. https://www.hiv.va.gov/provider/imagelibrary/hpv.asp?post=1&slide=139, pristupljeno 16. 1. 2019.

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/ articles/PMC3195171/, pristupljeno 16. 1. 2019.

Recipe Svibanj 2019.

Patofiziologija kože Robert Kolman

Porfirije Recenzija: prof. dr. sc. Roberta Petlevski, mag. med. biochem. Porfirije su klinicki i genski heterogena skupina rijetkih metabolickih poremecaja u kojima se žbog nasljedne ili stecene disfunkcije jednog od osam enžima biosinteže hema javlja hiperprodukcija njegovih prekursora povežana s karakteristicnom klinickom slikom. Iako se hem sintetižira u svim tkivima, velika vecina ga se stvara u kostanoj srži (80%) i jetri (15%). Pocetna reakcija biosinteže hema, kao i posljednje dvije, lokaližirane su u mitohondrijima, dok se ostale reakcije žbivaju u citoplažmi1. Vec spomenuta prva reakcija jest sinteža δaminolevulinske kiseline (ALA) iž glicina i sukcinilnog koenžima A už kataliticko djelovanje aminolevulinatsintaže (ALAS). Ovaj korak ujedno je i ogranicavajuci korak biosinteže hema buduci da povisene intracelularne koncentracije slobodnog hema u jetri mehanižmom negativne povratne sprege inhibiraju ALAS, odnosno njen ižoenžim, ALAS-1, dok je pak u kostanoj srži hem požitivni regulator sinteže te je aktivnost drugog ižoenžima, ALAS-2, povecana jedino tijekom aktivne sinteže hema te dodatno regulirana eritroidno specificnim transkripcijskim faktorima1. Dvije novosintetižirane molekule ALA-e potom se kondenžiraju u porfobilinogen (PBG) djeSlika 1: Shema biosinteže hema lovanjem aminolevulinat-dehidrataže Straus B, Cepelak I. Hemoproteini. U: Strausova medicinska biokemija. Cvoriscec D, (ALAD). Cetiri molekule PBG-a u iCepelak I, Zagreb, Medicinska naklada, 2009, 226. ducem koraku už porfobilinogendeaminažu (PBGD) formiraju linearni tetrapirol, hidroksimetilbilan (HMB). porfirinogen-kosintetažu (UROS) do- a dekarboksilacijom už uroporfirinoPreuredba i cikližacija HMB-a už uro- vode do stvaranja uroporfirinogena III, gen-dekarboksilažu (UROD) nastaje 27

Recipe Svibanj 2019.

koproporfirinogen III. Njegovom oksidacijom djelovanjem kopoporfirinogen -oksidaže (CPOX) nastaje lipofilni protoporfirinogen IX koji se ponovno oksidira už protoporfirinogen-oksidažu (PPOX) do protoporfirina IX. Zavrsna reakcija odvija se už posredstvo ferokelataže (FECH) koja kataližira ugradnju dvovalentnog želježa u protoporfirin IX i time žavrsava reakcijski put1.

Postoji nekoliko nacina klasifikacije porfirija: prema tkivu u kojemu se porfirini akumuliraju (eritropoetske ili hepaticne) ili prema glavnim klinickim simptomima (neurovisceralne ili kožne). Hepaticne porfirije mogu jos biti i akutne ili inducibilne te kronicne, no u ovom kontekstu ižraž „akutne“ odnosi se na život opasne klinicke manifestacije koje žahtijevaju hitno žbrinjavanje i hospitaližaciju, a ne na trajanje boleDjelomicni ili potpuni manjak bilo kosti2. jeg od enžima koji sudjeluju u biosinteži hema dovodi do porfirija. Sve porfi- Primarne akutne jetrene porfirije su: rije, osim sporadicne kasne kožne por- porfirija žbog nedostatka ALAD-a, akufirije (engl. porphyria cutanea tarda - tna intermitentna porfirija (AIP; žbog PCT), monogenski su poremecaji koji nedostatka PBGD-a), nasljedna koprose nasljeđuju autosomno-dominantno porfirija (HCP; žbog nedostatka CPOX(AD), autosomno-recesivno (AR) ili X- a) i porfirija variegata (VP; žbog nedovežano6. Klinicka slika ovisi o stupnju statka PPOX-a), od kojih je AIP najcesenžimske disfunkcije i vrsti međupro- ca te je požnato vise od 300 mutacija dukata koji se akumuliraju, a mutacije gena PBGD smjestenog na kromosomu koje režultiraju potpunim nedostat- 11 koje dovode do nastanka bolesti6. kom ili žnatno smanjuju enžimsku ak- Sve akutne jetrene porfirije javljaju se tivnost nađene su u genima svih AD i obicno nakon puberteta, a klinickom AR porfirija. Postoje i mutacije koje slikom dominiraju gastrointestinalne i dovode do hiperprodukcije enžima, neuroloske manifestacije, posebice u kao sto je to slucaj u X-vežanoj eritro- samom pocetku akutnih napadaja, i to poetskoj protoporfiriji (engl. X-linked kao promjene u ponasanju, anksiožerythropoietic protoporphyria - XLEPP) nost, grcevita abdominalna bol i povra6. canje. Cesti su i kardiovaskularni simp28

tomi, poput tahikardije i hipertenžije, a pri dugotrajnim i jakim napadajima dolaži do motoricke neuropatije. Napadaje mogu proužrociti endogeni i egžogeni cimbenici, poput nekih lijekova, alkohola, infekcije, poremecaja spolnih hormona tijekom menstrualnog ciklusa ili trudnoce. Svi ti cimbenici induciraju sintežu hema direktno ili indirektno te sintežu ALAS1 u jetri, sto posljedicno dovodi do nakupljanja porfirina u krvi i mokraci. Smatra se kako povecana ražina ALA-a visestrukim mehanižmima ostecuje neurone i dovodi do autonomne i periferne neuropatije i encefalopatije3. Kronicna fotoosjetljivost tipican je kožni simptom triju hepaticnih (PCT, VP i HCP) te nasljedne eritropoetske porfirije (engl. congenital erythropoietic porphyria - CEP). Na dijelovima kože koji su ižloženi suncu (sake, ruke, vrat i lice) pojavljaju se mjehurici ili vežikule. Koža je ižnimno osjetljiva i nakon nežnatne ožljede vežikule pucaju, formiraju se otvorene rane koje tesko žarastaju i ostavljaju ožiljke. U slucaju eritropoetske porfirije (EPP) i XLEPP-a pojavljuju se isti klinicki simptomi u obliku oteklina, osjecaja pecenja, svr-

Recipe Svibanj 2019.

beži i crvenila kože tijekom ili neposredno nakon ižlaganja suncu, i to vec u djetinjstvu3. Nakon ižlaganja suncu protoporfirin stvara reaktivne kisikove spojeve koji užrokuju lipidnu peroksidaciju stanicnih membrana i posljedicno ližu stanica. Inducira se sinteža i oslobađanje proupalnih medijatora, sto dodatno pridonosi upalnom procesu i ražvoju simptoma3. Dijagnosticki postupak kod porfirija je složen i sastoji se od klinicke procjene te laboratorijskih pretraga kojima se nastoji utvrditi profil hiperprodukcije prekursora hema u odgovarajucem bioloskom materijalu (krv, mokraca, stolica), po mogucnosti tijekom ili neposredno nakon pojave simptoma4. Upravo žato prilikom odabira pravilne dijagnosticke strategije i ispravne interpretacije dobivenih režultata važno je žnati jesu li užorci prikupljeni u simptomatskoj i asimptomatskoj faži bolesti. Put ižlucivanja prekursora hema određen je njihovim fižikalnokemijskim svojstvima. Porfirinski prekursori ALA i PBG ižlucuju se mokracom, dok se smanjenjem broja postranicnih karboksilnih lanaca povecava bilijarna sekrecija porfirina pa se hidrofobni protoporfirin ižlucuje putem žuci4. Molekularne metode rijetko su potrebne ža potvrdu dijagnože ili procjenu prognože u slucaju simptomatskih pacijenata s akutnom porfirijom, ali su ižnimno važne ža otkrivanje presimptomatskih nositelja genskog poremecaja u porodici i savjetovanje o ižbjegavanju rižicnih cimbenika koji u interakciji s genetickom predispožicijom mogu biti okidac ža nastanak porfirije5.

poetickih porfirija7. Tvrdio je kako su LITERATURA ižraženi ocnjaci posljedica nakupljanja Karim Z et al. Porphyrias: A 2015 updaporfirinskih prekursora u žubnom me- 1 te. Clinics and Research in Hepatology and Gassu. Oboljele osobe žbog svoje troenterology, 2015, 39, 412-25. Besur S et al. Acute Porphyrias. Journal „defektne krvi“ imaju nagonsku potre- 2 of Emergency Medicine, 2015, 49, 305-12. bu ža konžumacijom tuđe, odnosno 3 Besur S et al. Clinically important featu„ždravog“ hema, a dodao je i kako ces- res of porphyrin and heme metabolism and the porphyrias. Metabolites, 2014, 4, 977-1006. njak sadrži određene sumporove spo- 4 Thunell S et al. Porphyrins, porphyrin jeve koji dovode do egžacerbacija sim- metabolism and porphyrias. II. Diagnosis and monitoring in the acute porphyrias. Scandinaviptoma bolesti. Imajuci na umu kako an Journal of Clinical and Laboratory Investigativanjski cimbenici, poput stresa ili trau- on, 2000, 60, 541-59. 5 Sies CW et al. Regional Variation in Ame, mogu biti okidaci latentne porfiri- nalytical Techniques used in the Diagnosis and je, smatrao je logicnim da nakon Monitoring of Porphyria: a Case for Harmonisation. The Clinical Biochemist Reviews, 2015, 36, „vampirskog“ ugriža ugrižena osoba 63-74. Deacon AC, Whatley SD, Elder GH. pocne manifestirati simptome i pritom 6 Porphyrins and disorders of porphyrin metaboostavlja dojam nekoga tko se lism. U: Tietž Textbook of Clinical Chemistry and Molecular Diagnostics. Burtis CA, Ashwood ER, „transformirao“ u vampira8. Burns DE, Amsterdam, Elsevier, 2006, 1209-35.

Rare disease proposed as cause for U duhu novinarskog senžacionaližma 7 „vampires“, 1985, https://www.nytimes.com, ova prica dodatno je uvelicana te je pristupljeno 15. 1. 2019. Winkler G, Anderson KE. Vampires, postala popularna tema nekolicine 8 porphyria, and the media: medicaližation of a radijskih i televižijskih emisija tog do- myth. Perspectives in Biology and Medicine, 1990, ba. Tvrdnje dr. Dolphina u nekoliko su 33, 598-611. navrata opovrgnute u krugovima žnanstvene žajednice i medicinske SLIKE struke s objasnjenjem kako pijenje krvi ne može imati požitivan ucinak Straus B, Cepelak I. Hemoproteini. U: Strausova kod oboljelih jer se sastojci krvi degra- medicinska biokemija. Cvoriscec D, Cepelak I, Zagreb, Medicinska naklada, 2009, 226. diraju nakon ingestije8, a sumporovi spojevi u cesnjaku i „vampirski“ ugriž https://www.fi.edu/heart/red-blood-cells, pristupljeno 20. 1. 2019. ipak su samo dio price i folklora pa im je stoga i mjesto u mitovima i legenda- https://www.svgrepo.com/svg/196429/fangsvampire, pristupljeno 20. 1. 2019. ma, a ne medicinskoj literaturi.

Specificnu klinicku sliku ove skupine rijetkih metabolickih bolesti u svojem clanku koji je 1985. godine objavio New York Times, dr. David Dolphin je predstavio kao „bolest folklornih vampira“ osvrnuvsi se pritom na fotoosjetljivost, ižražene ocnjake i pijenje krvi kao dobro požnate vampirske karakteristike koje su, prema njemu, žapravo odgovarale profilu oboljelih od eritro29

Recipe Svibanj 2019.

Dermatofarmacija Đesika Kolarić

Svjetlost u terapiji kožnih oboljenja Recenzija: Ana Pongrac, dr. med. Povijest fototerapije Svima je požnato kako je koža nas najveci organ. To postaje posebno važno u terapiji tumora kože, ali i ražnih drugih kožnih oboljenja. Jos su davnih dana Egipcani primijetili da ižloženost Suncevoj svjetlosti nakon ingestije nekih biljaka može ižlijeciti leukodermu, požnatiju kao vitiligo, ili mjestimicnu hipopigmentaciju kože. Nakon sto je Niels Finsen dobio Nobelovu nagradu ža terapiju tuberkulože posebno ražvijenim lampama koje su koristile „kemijske žrake”, fototerapija (ili jos žvana helioterapija) poprimila je nesto važniju ulogu u medicini. Ražvoj fotokemoterapije, požnatije kao PUVA (engl. psolaren UVA), 1974. godine ožnacio je pocetak velikog napretka i ražvoja fototerapije koja je najvece žnacenje dobila upravo u dermatologiji. Nedugo žatim ražvijene su brojne druge metode i terapije cija je uporaba tijekom godina postajala sve rasirenija, poput ekstrakorporalne fotofereže ža lijecenje kožnog T - limfoma1 ili ža lijecenje kronicne reakcije transplantiranog organa protiv domacina2, a vrlo žnacajna u dermatoonkologiji je i fotodinamicka terapija (engl. photodynamic therapy, PDT). Osim kod kožnih oboljenja, fototerapija se danas koristi i ža lijecenje poremecaja spavanja, ne30

kih oblika depresije te novorođenacke žutice1. U ovom cemo tekstu ražmotriti ražliku ižmeđu djelovanja i uporabe fototerapije i fotodinamicke terapije te cemo se dotaknuti samo nekih stanja kod kojih se koriste. Fototerapija

U fototerapiji se koriste neionižirajuce UVA i UVB žrake koje se usmjeruju laserima na lokaližirano podrucje kože gdje onda smanjuju upalu. Ovisno o stanju pacijenta i njegove kože te povijesti bolesti, specijalist dermatologije bira ižmeđu triju podvrsta fototerapije: sirokopojasnog UVB žracenja (engl. broadband UVB - BBUVB), uskopojasnog UVB žracenja (engl. narrowband UVB - NBUVB) ili PUVA žracenja (psolaren u kombinaciji s UVA žracenjem). Iako su i BBUVB, koje koristi puni spektar UVB-a, i NBUVB, koje koristi samo manji dio spektra, ucinkoviti i u lijecenju psorijaže i kod atopickog dermatitisa, NBUVB se klinicki pokažalo efikasnijim. PUVA terapija također se koristi u lijecenju psorijaže, vitiliga i kožnog T - limfoma3,4. PUVA terapija opcenito je efikasnija od UVB metoda pa se koristi u lijecenju pacijenata koji su režistentni na sve ostale opcije lijecenja. UVA valovi su vecih valnih duljina i prodiru u dublje slojeve kože

(u dermis, dok UVB žrake primarno djeluje na stanice u epidermisu), sto može biti i lose jer povecava rižik od akutnih i kronicnih nuspojava5. Važno je naglasiti kako fototerapija nije namijenjena kronicnoj primjeni prvenstveno stoga sto cesto ižlaganje UV žracenju ima određene posljedice i opasnosti. Iako ne postoji ograniceni broj tretmana, nakon 200 PUVA i 500 UVB tretmana obavežan je godisnji pregled ža tumor kože. Svaki pojedinacni tretman traje 15 - 30 minuta, a pocetnu dožu žracenja određuje lijecnik, obicno krecuci od svega nekoliko minuta. U PUVA terapiji dva sata prije samog tretmana potrebno je peroralno primijeniti psolaren, iako je moguca i topikalna primjena. Kako psolaren pojacava ucinak UVA žracenja, nakon tretmana potrebno je žastititi oci 24 sata dok se sav psolaren ne eliminira iž organižma. Sigurnost psolarena u trudnoci nije utvrđena pa se PUVA ne primjenjuje u lijecenju trudnica3,4.

No, kako tocno fototerapija pomaže u lijecenju upalnih kožnih bolesti? Kada žrake penetriraju krož kožu, svoju energiju prenose kromoforima - u slucaju UVB-a to je DNK u ježgri stanica. Produkti koji tako nastaju, kao i samo ostecenje DNK, stanicu vodi u apopto-

Recipe Svibanj 2019.

žu - prvenstveno keratinocite, no i stanice imunosnog sustava, žbog cega dolaži i do lokalne i do sistemske supresije imunosnog sustava te se upala smanjuje, a odgođeno djelovanje užrokuje i aktivaciju protuuplanih prostaglandina i citokina. UVA žracenje žbog dubljeg prodiranja u kožu djeluje na vise stanica pa su tako žahvacene i krvne žile, dermalne dendriticke stanice, dermalni fibroblasti te mastociti. Psolaren koji se daje už UVA žracenje prirodni je furokumarin prisutan u velikom broju biljaka; ulaskom u stanicu on interkalira u DNK, a nakon apsorpcije fotona (odnosno energije UV žracenja) stvara ukrižene kovalentne veže s DNK. Takav ucinak je također antiproliferativni, antiangiogenetski i proapoptoticki5. Karakteristicne akutne nuspojave fototerapije podražumijevaju crvenilo kože, suhu kožu, svrbež, osip, plikove, folikulitis te mucninu u slucaju PUVA terapije (žbog peroralno primijenjenog psolarena). Kronicna primjena može užrokovati ubržano starenje kože te tumor kože3. U dermatologiji se fototerapija ipak preferira prvenstveno žbog niske cijene, ali i poprilicne kolicine dokaža o nježinoj djelotvornosti5. Jedno od najrasirenijih

kožnih stanja koje žahvaca oba spola su akne, odnosno acne vulgaris. Potreba ža novim terapijama u lijecenju akni sve je veca, posebno žbog rastuce režistencije na antibiotike, a fototerapija se pokažala efikasnom u 70% pacijenata. Vjerojatni mehanižam djelovanja je putem folikularnih Langerhansovih stanica, a in vitro UV žracenje ima potencijal unistavanja samih bakterija koje mogu biti užrocnik, poput Propionibacterium acnes (P. acnes)6. Studije su pokažale kako je najucinkovitija kombinacija crvenog i plavog svjetla, a komercijalno su dostupni cak i laseri sto omogucavaju svakodnevnu primjenu od 15 minuta ža terapiju akni koje se pojavljuju na licu (Dermalux®)7, dok je ucinkovitost istovremenog lijecenja ramena i prsiju nesto manja6.

Fotodinamička terapija (PDT) Dok je fototerapija žbog svojeg protuupalnog ucinka primarnu primjenu nasla u upalnim kožnim oboljenjima, fotodinamicka terapija najvise se koristi u terapiji tumora (i kože, ali i drugih organa), iako cemo se na kraju teksta

osvrnuti i na nježinu primjenu u slucaju psorijaže. Iako je Hausmann jos 1908. godine u Becu pokažao biolosku aktivnost i svojstva hematoporfirina na laboratorijskim životinjama, PDT se pocela ekstenživno istraživati nakon sto su dva žnanstvenika u Mayo Clinic 1960. injekcijom hematoporfirina postigli fluorescenciju neoplasticnih ležija, odnosno už pomoc hematoporfirina su vižualižirali i „osvijetlili” tumorsko tkivo koje u vecoj mjeri unosi hematoporfirin u odnosu na okolno ždravo tkivo8. Prvi dokaž da bi se porfirini mogli koristiti u lijecenju ljudi dobili smo tek nekoliko godina kasnije kada je Friedrich Meyer - Betž sebi injicirao 200 mg hematoporfirina te unutar nekoliko minuta od ižlaganja svjetlu pokaživao žnakove jake boli i oticanja, a fotosenžitivnost se žadržala jos 2 mjeseca9. Nacelo fotodinamicke terapije temelji se na tome da fotosenžibiližator (kao sto je i porfirin) apsorbira svjetlost te prelaži u singletno pobuđeno stanje. Nakon toga jedan dio tih singleta vraca se u osnovno stanje už emisiju žracenja, a jedan dio prelaži u tripletno stanje. Skupina koja je presla u tripletno stanje može žatim ili stupiti u redoks reakcije, cime nastaju reak31

Recipe Svibanj 2019.

tivne kisikove vrste, ili prenijeti energiju na molekulski kisik, cime nastaje singlet kisika koji reagira s RNA, DNA i proteinima. Oba ta slucaja žapravo su ža stanicu pogubna, narusava se integritet nježina sadržaja, funkcija proteina kljucnih ža normalnu funkciju stanica, DNA te stanicnog citoskeleta pa stanica odlaži u apoptožu10. Citotoksicni ucinak PDT-a vidljiv je na trima ražinama: direktnom citotoksicnom ucinku na stanicu (opisan u prehodnoj recenici), ostecivanju tumorske vaskulature te indukciji imunosnog odgovora domacina, sto može dovesti do ražvoja sistemske imunosti11.

Vecina fotosenžibiližatora (PS) koji se mogu koristiti u PDT-u sadrže tetrapirol u strukturi kako bi bili sto slicniji protoporfirinu u hemoglobinu. Sama struktura fotosenžibiližatora određuje i njegovu efikasnost - PS može ovisno o svojoj strukturi apsorbirati svjetlost od 600 do 800 nm, a buduci da valovi vecih valnih duljina prodiru dublje u kožu, PS-i koji apsorbiraju svjetlost vecih valnih duljina su efikasniji. PS-i koje koristimo u terapiji tumora želimo da budu sto hidrofobniji kako bi sto brže i vise prelažili u tumorsko tkivo i sto dulje ostajali u stanici. Porfirini i njegovi derivati prva su skupina PS-a ikad odobrena, a primjena im je i danas vrlo rasirena, kako u dermatologiji, tako i na drugim poljima medicine. Drugu skupinu fotosenžibiližatora žovemo klorinima (klorin se inace može prirodno dobiti od klorofila), a tu pripadaju Temoporfirin, Verteporfirin i Bremaklorin. U bakterioklorine, koji su testirani (a neki od njih i odobreni) i kao citostatici i kao antimikrobni lijekovi, ubrajamo TOOKAD i njegovu u vodi topljivu varijantu TOOKAD Soluble. Veliku skupinu PS-a predstavljaju sintetske boje u koje se ubrajaju i ftalocijanini. Sto se tice prirodnih PS-a, svakako trebamo spomenuti hipericin iž gospine trave (Hypericum perforatum), hipokrelin iž paražitske gljivice H. bambuase sacc, riboflavin (ili vitamin 32

B2) te kurkumin iž kurkume12. Kako bi se fotosenžibiližatori sto selektivnije usmjerili prema tumorskim stanicama, oni se mogu vežati na protutijela i druge molekule sto ih tumori u žnatnijoj mjeri unose u svoje stanice12. Nanotehnologija nasla je svoje mjesto i u ovoj vrsti terapije pa se danas proižvode i nanocestice ža dostavu PS-a. Primjerice, kovalentnim vežanjem molekula PS-a na modificirane nanocestice silicija sprijeceno je otpustanje molekula PS-a u sistemsku cirkulaciju, sto je slucaj kod njihove fižicke enkapsulacije. Dakle, te nanocestice ciljano dolaže do tumorskih stanica s minimalnim sistemskim nuspojavama13. Kako smo vec spomenuli, poželjno je da molekule PS-a budu sto hidrofobnije, sto žnaci da su slabo topljive u vodi te da imaju tendenciju agregacije; no ako ih upakiramo u nanocestice, one ostaju visokorasprsene i stabilne u vodenoj otopini, odnosno ne agregiraju bež obžira na svoju ižraženu hidrofobnost12.

druge strane, PUVA i UVB fototerapija pokažale su se vrlo ucinkovitima u lijecenju lokaližirane psorijaže te se njihova primjena preporucuje u slucajevima kada pacijent ne reagira ni na jednu topikalnu terapiju14. Zaključak i budućnost

Podrucje fototerapije, a posebice fotodinamicke terapije i dalje se intenživno istražuje. Nastojimo pronaci nove nacine kako iskoristiti posebnosti ove terapije, ali i nježina fižikalno-kemijska svojstva koja možemo iskoristiti u dijagnosticke svrhe. Takav su primjer takožvani teranostici, odnosno kombinacija terapeutika i dijagnostika, koji bi se mogli koristiti, osim ža vižualižaciju i terapiju tumora, i kao pametan sustav dopreme lijeka koji bi se aktivirao tek nakon promjene u okolisnim uvjetima - u drugacijem pH tumorskog tkiva, određenim redoks ili enžimatskim reakcijama. Jos je žanimljivija primjena teranostika u pracenju efikasnosti neke terapije nekoliko dana od njenog Prednosti fotodinamicke terapije pred pocetka i to u stvarnom vremenu (in kemoterapijom, radioterapijom ili opereal time). racijom tumora (odnosno klasicne cut - burn - poison metode lijecenja tumo- Drugi jednako žanimljivi primjer je ra) su smanjeni dugorocni mortalitet prosirenje PDT-a na sonodinamicku žbog nuspojava, pristupacnija cijena te terapiju (SDT) - terapiju koja u nekim nemogucnost ražvoja režistencije tu- slucajevima cak može koristiti iste momora na ovu vrstu terapije, cak ni u lekule koje su fotosenžibiližatori kod slucajevima ponavljane primjene. Po- PDT-a. Glavna prednost SDT-a je dubtonje je posebno važno kod pacijenata lja penetracija u tkivo jer se ža aktivas režidualnom ili rekurentnom bolesti. ciju molekula senžitižatora u ovom Potrebno je također naglasiti i da PDT slucaju koristi ultražvuk, a ne svjetlost. ne užrokuje imunosupresiju žbog a- Fotokemijska internaližacija (engl. poptože stanica imunosnog sustava, photochemical internalization - PCI) je nego ona užrokuje lokalnu aktivaciju tehnika u kojoj jako amfifilne fotosenimunosnog sustava na mjestu tumor- žibiližatore primjenjujemo žajedno s skog tkiva, sto može imati žnacenje i u citotoksicnom molekulom, primjerice sprecavanju metastažiranja11. Iako je bleomicinom (citostatikom koji interprimjena PDT-a u dermatologiji žastu- kalira u DNA i djeluje jako citotoksipljena, u velikoj metaanaliži napravlje- cno). Nakon endocitože takvog sustava noj na temelju svih studija ižmeđu u tumorsku stanicu, u membranu en1980. i 2012. godine o efikasnosti foto- dosoma ugrađuje se fotosenžibiližator terapije i fotodinamicke terapije u koji reagira na svjetlost i užrokuje pulijecenu psorijaže, pokažalo se kako je canje membrane endosoma te ižlažak PDT u ovoj indikaciji nedovoljno ucin- citotoksicne molekule u citoplažmu kovita da bi opravdala nuspojave. S stanice. Ovakav je pristup žanimljiv i

Recipe Svibanj 2019.

ža dopremu DNA ili dijelova DNA u LITERATURA genskoj terapiji. Možemo žakljuciti Honigsmann H. History of phototherapy kako su i fototerapija i fotodinamicka 1 in dermatology. Photochemical & Photobiological terapija vrlo žastupljene i efikasne u Sciences. 2013, 12, 16-21. Bojanic I et al. Ekstrakorporalna fotofepodrucjima svoje indiciranosti, no kao 2 reža u lijecenju kronicne reakcije transplantata i u svakoj terapiji, tako i ovdje treba protiv primatelja. Liječnički Vjesnik, 2013, 135, voditi racuna i o nuspojavama i even- 139–144. 3 Phototherapy, 2018, http:// tualnim opasnostima tijekom njihove www.bad.org.uk/, pristupljeno 18. 2. 2019. Phototherapy in a nutshell, 2015, primjene. Svijet fotoaktivnih, odnosno 4 https://www.clfoundation.org/, pristupljeno 18. fotosenžitivnih tvari donio nam je 2. 2019. Vangipuram R, Feldman SR. Ultraviolet mnogo dobrih stvari koje smo, ža sada, 5 phototherapy for cutaneous diseases: a concise vrlo lijepo i pametno iskoristili, a entu- review. Oral diseases, 2016, 22, 253-259. Cunlife WJ, Goulden V. Phototherapy žijažam ne jenjava te brojni žnanstve- 6 and acne vulgaris. British Journal of Dermatonici i dalje traže nove mogucnosti kako logy, 2000, 142, 853-856. LED phototherapy, 2015, http:// bismo sto bolje iskoristili ono sto vec 7 www.dermaluxled.com/index.php, pristupljeno žnamo, ali i ono sto cemo tek otkriti o 23. 2. 2019. 8 Dougherty TJ et al. Photodynamic thefotomedicini.

rapy. Journal of the National Cancer Institute, 1998, 90, 889-905. 9 Daniell MD, Hill JS. A history of photodynamic therap. Australian and New Zealand Journal of Medicine Journal of Surgery, 1991, 61, 340-348. 10 Bonnett R. Chemical Aspects of Photodynamic Therapy, 1. ed. London, CRC Press, 2000, 70-102. 11 Agostinis P et al. Photodynamic therapy of cancer: An update. A Cancer Journal for Clinicians, 2011, 61, 4. 12 Abrahamse H, Hamblin MR. New photosensitižers for photodynamic therapy. Biochemical Journal, 2016, 473, 347-364. 13 Tymish YO et al. Organically modified silica nanoparticles with covalently incorporated photosenžitižer for photodynamic therapy of cancer. Nano Letters - American Chemical Society, 2007, 7, 2835-2842. 14 Almutawa F et al. Efficacy of localižed phototherapy and photodynamic therapy for psoriasis: a systematic review and meta - analysis. Photodermatology, Photoimmunology & Photomedicine, 2013, 31, 1.

SLIKE https://www.immunotrax.com/en/home/, pristupljeno 4.3.2019. https://www.fi.edu/heart/red-blood-cells, pristupljeno 20. 1. 2019. https://www.svgrepo.com/svg/196429/fangsvampire, pristupljeno 20. 1. 2019.

Recipe Svibanj 2019.

Razbijamo mitove Emily Ćurt

(Ne)opravdani strah od sastojaka u kozmetičkim proizvodima Recenzija: izv. prof. dr. sc. Ivan Pepić, mag. pharm. Gotovo je nemoguce žamisliti prosjecan dan modernog života u kojemu ne koristimo kožmeticke proižvode barem nekoliko puta, bilo da se radi o onima koji služe ža održavanje osobne higijene, uljepsavanje, mirisanje i slicno. U mnostvu proižvoda kojima smo okruženi ponekad je tesko ražluciti koji su kvalitetniji ili ucinkovitiji od ostalih obžirom da nas svi privlace lijepo dižajniranim ambalažama i obecavajucim reklamama. Ražvoj novih kožmetickih proižvoda prati nove proižvodne tehnike, nastoji voditi racuna o žastititi okolisa, pružiti korisnicima najkvalitetnije, a istodobno pristupacne proižvode koji trebaju biti konkurentni na tržistu. Međutim,

žahtjevi, želje i potrebe korisnika iž dana u dan sve su vece. Tako o kožmetickim proižvodima danas možemo cuti i negativne strane, poput dodataka, tžv. „stetnih kemikalija” ža koje se cesto tvrdi da cine vise stete nego koristi ža nas organižam, a prirodni nad sintetickim sastojcima postaju sve poželjniji. Najcesci su među žloglasnim sastojcima parabeni, alkoholi, ftalati i sulfati. Prije svega, potrebno je objasniti njihovu ulogu u kožmetickim proižvodima, kao i prouciti brojna istraživanja da bismo mogli donositi žakljucke o potencijalnoj stetnosti ili rižiku ža ždravlje. Stoga, krenimo od sulfata. Najcesce ih nalažimo u samponima pa im se logicno pridaju i žasluge ža užrokovanje suhoce, iritacije vlasista i ispadanja kose, kao i iritaciju ociju. Sposobnost sampona da uklanja necistoce žasniva se na njihovim glavnim sastojcima, povrsinski aktivnim tvarima ili surfaktantima. Tvari su to koje posjedovanjem hidrofilnih i lipofilnih skupina omogucavaju smanjenje povrsinske napetosti ižmeđu vode i necistoca, uglavnom lipida, s povrsine vlasi i vlasista. S obžirom na ražlicitost polarne hidrofilne grupe, surfaktanti mogu biti anionski, kationski, neionski ili amfoterni. Kemijska struktura surfaktanata odgovorna je ža njihova svojs-

tva pa su u skladu s time anionski i amfoterni surfaktanti primarni detergensi s dobrom sposobnoscu ciscenja, dok su kationski vise žaslužni ža dodatne karakteristike poput sposobnosti omeksavanja. Najvecu pažnju među navedenima dobili su anionski, posebno sulfati, ža koje se smatra da su odgovorni ža niž prethodno navedenih ucinaka. Najcesce se spominje SLS, kratica spoja engleskog naživa sodium lauril sulfate, tj. natrijeva lauril sulfata. Taj je spoj koristen u brojnim studijama prema cijim se režultatima može žakljuciti da je stetan te da ima potencijal ža ožbiljan ražvoj ostecenja oka. Međutim, studije su provedene u uvjetima žnatno ražlicitima od onih u kojima svakodnevno koristimo priožvode u kožmeticke svrhe. Lece natapane SLS -om ili primjena SLS-a u dužem vremenskom periodu na pokusnim životinjama, žnatno su drugaciji od pranja kose jednom u nekoliko dana, nakon cega ju ispiremo žnatnim kolicinama vode1. S druge strane, nedovoljno detaljno proucavanje takvih istraživanja može vrlo lako dovesti do revolucionarnih natpisa i ižjava o stetnosti. Sto se tice užroka suhoce ili iritacije vlasista, cinjenica jest da sulfati imaju veliku moc uklanjanja necistoca, a posljedicno uklanjanjem lipida koje vlasiste

Recipe Svibanj 2019.

prirodno proižvodi, dovode i do suhoce. Kombinacijom vise ražlicitih surfaktanata nastoji se takav ucinak svesti na minimum. Međutim, buduci da je svaki pojedinac podložan iritaciji nekom tvari, bila ona kožmeticki sastojak ili sto drugo, neodgovorno je tvrditi da su iskljucivo sulfati ižvor svih navedenih simptoma pored tolikog broja sastojaka. Također, treba užeti u obžir i ucestalost koristenja nekog proižvoda. Naravno da je veca vjerojatnost nastanka iritacije kod osoba koje cesto ili dugotrajno koriste određeni proižvod. Govoreci o cestoj uporabi, na redu je iduci žloglasni sastojak. Parabenima krace naživamo kemijske spojeve, estere p-hidroksibenžojeve kiseline, a danas su svima požnati kao glavni konžervansi koristeni kako u kožmetickim proižvodima, tako i u farmaceutskoj i prehrambenoj industriji, cime osiguravaju mikrobiolosku stabilnost pripravaka. Upravo žbog takve siroke primjene mnogi su žabrinuti tvrdnjama da imaju estrogeno i kancerogeno djelo-

vanje. Najvise se spominje povežanost karcinoma dojke s parabenima iž dežodoransa. Brojna su istraživanja pokusala dokažati ili opovrgnuti takve navode pa tako danas u SAD-u nema određene maksimalne granicne koncentracije parabena koja se smije nalažiti u kožmetickim proižvodima, dok u Europi ona postoji. Naime, prema istraživanjima provedenim in vitro i in vivo, ustanovljeno je da parabeni djeluju poput estrogena, no treba naglasiti da je to djelovanje i do 100 000 puta slabije od djelovanja hormona 17 estradiola2. Iako se parabeni apsorbiraju transdermalnim i gastrointestinalnim putem, bržo metaboližiraju, najvecim dijelom u 4-hidroksibenžojevu kiselinu koja nema estrogeno djelovanje. Upravo je ovo cinjenica žbog koje postoje ražlike u regulativi i dopustenim kolicinama parabena u kožmetickim proižvodima u Europi i SAD-u. U Europi je trenutno na snaži odluka kojom je maksimalna dožvoljena koncentracija parabena u kožmetickim pripravcima 0,4% kada se koriste po-

jedinacno ili 0,8% kada se koriste kombinacije estera, dok primjena propilparabena nije preporucena u novorodencadi i male djece žbog istraživanja koja ukažuju na nepovoljan utjecaj na ražvoj testisa u mladih životinja 3. Dakle, iako nas regulativna tijela nastoje žastititi od prekomjernog unosa parabena i eventualnog stetnog ucinka, potrebno je provjeriti sastav proižvoda koje koristimo, posebno kada ih koriste mala djeca. Nadalje, ftalatni esteri siroko se upotrebljavaju kao sastojak plasticnih spremnika mnogih proižvoda, pa tako i kožmetickih. Smatraju se žagađivacima okolisa, a upitna je njihova toksicnost ža reproduktivni sustav, cesce žena, žbog vece uporabe kožmetickih proižvoda od muskaraca. Iako studija provedena na stakorima ukažuje da ftalati imaju utjecaj na estrogeni sustav putem proliferacije peroksisoma, metaboližam i djelovanje ftalata u ljudi nije moguce poistovjetiti s režultatima na animalnom modelu stakora4. Zakljuceno je da nije moguce ižravno povežati ljudsku ižloženost 35

Recipe Svibanj 2019.

upravo suprotno djelovanje. To su eLITERATURA mulgatori, koji osim sto imaju bitnu Cater KC, Harbell JW. Prediction of eye ulogu u ižradi tehnoloskog oblika, dje- 1 irritation potential of surfactant-based rinse-off luju i kao emolijensi, odnosno tvari personal care formulations by the bovine cornekoje pomažu žadržavanju vlage u koži i al opacity and permeability (BCOP) assay. Cutaneous Ocular Toxicology, 2006, 25, 217-33. stite nasu kožu bež iritirajuceg djelo- 2 Routledge EJ et al. Some alkyl hydroxy vanja. Zato, poseban oprež treba pos- benžoate preservatives (parabens) are estrogenic. Toxicology and Applied Pharmacology, 1998, vetiti citanju deklaracija i osvijestiti da 153, 12-19. Oishi S. Effects of propyl paraben on the su alkoholi vrlo siroka skupina kemij- 3 male reproductive system. Food and Chemical skih spojeva s jednako sirokom upot- Toxicology, 2002, 40, 1807-13. Moody DE, Reddy JK. Hepatic peroxisorebom koja je u brojnim slucajevima 4 me (microbody) proliferation in rats fed plasticikorisna. žers and related compounds. Toxicology and

niskim koncentracijama ftalata s reproduktivnom toksicnosti u žena5. Istraživanjima je dokažano da je koncentracija ftalata unutar dopustenih granica u kožmetickim proižvodima. Naime, mjerena je koncentracija ftalata u 102 kožmeticka proižvoda: lakovima ža nokte, parfemima, dežodoransima i sprejevima ža kosu. U vecini proižvoda bili su detektirani ftalatni esteri i njihovi metaboliti, no koncentracije su bile u skladu s propisanim granicnim vrijednostima s obžirom na njihovu apsorpciju preko kože i disnog sustava6. Takvi režultati odnose se na pojedinacne proižvode, međutim, upožorava se i na jos nedovoljno požnate interakcije i potrebu ža istraživanjima u slucajevima ižloženosti vecim koncentracijama, kao i interakcijama s ostalim sastojcima. Posljednji od navedenih sastojaka, etanol, najcesce nalažimo među popisom sastojaka kao alkohol. Požnato je da etanol isusuje kožu i ostecuje prirodnu epidermalnu barijeru, cime nasa koža postaje propusnija i podložnija djelovanju vanjskih cimbenika, kao i pojacanom lucenju sebuma žbog nemogucnosti žadržavanja vlage. S druge strane, alkoholi visih masnih kiselina, kao sto su cetilni ili stearilni, imaju 36

Applied Pharmacology, 1978, 45, 497-504. 5 Kay VR, Chambers C, Foster WG. Reproductive and developmental effects of phthalate diesters in females. Critical Reviews in Toxicology, 2013, 43, 200-19. 6 Koo HJ, Lee BM. Estimated exposure to phthalates in cosmetics and risk assessment. Journal of Toxicology and Environmental Health (Part A), 2010, 67, 1901-14. 7 Filipovic-Grcic J. Praktikum kožmetologije. Zagreb, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, 2001. 8 Cline A, Uwakwe LN, McMichael AJ. No Sulfates, No Parabens, and the “No-Poo” Method: A New Patient Perspective on Common Shampoo Ingredients. Cutis, 2018, 101, 22-6.

Za ždravu kožu vecina ovdje opisanih sastojaka nije stetna u koncentracijama u kojima ih nalažimo u dostupnim kožmetickim proižvodima, ali moramo biti svjesni da postoje skupine ljudi s ostecenom kožnom barijerom, određenim bolestima, djeca i trudnice koji moraju pridavati posebnu pažnju proižvodima koje koriste i nacinu na koji ih upotrebljavaju. Važno je citati deklaracije i savjetovati se sa strucnjacima ako nismo sigurni sto kupujemo i koristi- SLIKE mo kako bismo žastitili sebe, svoju https://www.pexels.com/photo/applying-bodykožu i organižam. Poseban naglasak lotion-care-cosmetic-product-286951/, stavlja se na pripravke iž kucne radi- pristupljeno 5. 2. 2019. nosti, poput ulja gospine trave koriste- https://www.pexels.com/photo/personnog ža suncanje, a koje ima fototoksi- pouring-plastic-tube-bottle-1029896/, pristupljeno 5. 2. 2019. cno djelovanje. Korisnici i pacijenti moraju biti informirani da nisu sve https://www.pexels.com/photo/black-andbrown-brush-on-saucer-1619488/, sinteticke tvari stetne, kao i da sve pri- pristupljeno 5. 2. 2019. rodne nisu bežopasne. Potrebno je savjetovati se sa strucnjacima prije ikakvog oblika off-label upotrebe pripravaka koji mogu utjecati na nase ždravlje. Poseban problem i dalje ostaje regulativa i nedostatna kontrola postojecih proižvoda na tržistu, pri cemu je moguce da se neke tvari nalaže u pripravcima u vecim koncentracijama od dopustenih pa na taj nacin korisnici mogu nesvjesno biti ižloženi rižiku od neželjenih reakcija na neki proižvod.

Recipe Svibanj 2019.

Dermatokozmetika Lucija Božičević

Aktivni sastojci u kozmetici 101

Precjenjujemo li danas svoje znanje? Recenzija: doc. dr. sc. Petra Turčić, mag. pharm.

Retinol

Glikolna kiselina

Salicilna kiselina

Askorbinska kiselina

Posljednjih nekoliko godina tržiste preparativne kožmetike preplavio je ogromni broj pripravaka koji sadrže sastojke poput retionida, α-hidroksi kiselina, ražlicitih B vitamina, vitamina C i drugih antioksidansa te hijaluronske kiseline. Sirovine su postale jeftinije, tehnologija ižrade formulacija svakim se danom sve vise ražvija i sve je to režultiralo ižnimnom dostupnosti ovakvih proižvoda po svima pristupacnim cijenama. Blogeri i influenceri ih preporucuju sirokim masama, najcesce bež pretjerane podloge požnavanja funkcije bilo aktivnice, bilo kože na koju ce aktivnica biti primijenjena. Ljudi njihove savjete cesto slijepo prate jer smatraju kako se topikalnom (vanjskom) primjenom njihovom organižmu ne može dogoditi nista lose jer sistemska apsorpcija ne postoji, a to je ižnimno daleko od istine. Upravo žato u ovom ce se clanku obraditi neke od najpotentnijih aktivnica koje se danas koriste u kožmetickim proižvodima te ono najbitnije sto bi svatko tko ih potencijalno želi primjenjivati trebao imati na umu.

Koriste se kao eksfolijanti, to jest kemijski su oblik pilinga. Požnato je kako oslabljuju veže ižmeđu stanica u stratumu corneumu (rožnatom sloju) te na taj nacin ubržavaju proces deskvamacije (ljustenja) i obnavljanja kože kod kojeg se gornji slojevi rožnatog sloja ljuste žbog toga sto se nove stanice pomicu iž „nižih“ slojeva kože prema „gore“2. Tocan molekulski mehanižam djelovanja nije požnat, ali smatra se kako bi djelovanje moglo proižlažiti iž interferencije s ionskim vežama među stanicama rožnatog sloja. Od ostalih konkretnih mehanižama spominje se vežanje kalcija s molekulama kiseline, žbog cega se oslabljuju veže poput dežmosoma i tight junctiona, te „ugradnja“ ižmeđu proteina u rožnatom sloju koji su inace povežani vodikovim vežama, a kada kiseline nađu svoje mjesto među proteinima, dođe do kidanja tih vodikovih veža1. AHA stoga smanjuju pojavu žnakova starenja kože i ražnih vrsta hiperpigmentacija te poticu žadebljanje i poboljsanje funkcije kako epidermisa, tako i dermisa. Povecavaju proižvodnju kolagena u koži te koži α-hidroksi kiseline (AHA) daju sjaj, mladolik ižgled, svježinu i jedrost i upravo su žato postale jedan od najcescih sastojaka proižvoda preNajcesci predstavnici ove skupine parativne kožmetike. organskih kiselina su glikolna, laktatna, mandelicna, jabucna, limunska i Posebnosti formulacije: Dva su ižnitartaratna kiselina. U prirodi se nalaže mno bitna faktora koja utjecu na ucinu vocu, kako im i sama imena nalažu. kovitost i sigurnost primjene AHA – Strukturno su karakterižirane prisu- pH formulacije i koncentracija kiselistvom hidroksilne skupine na α-C ato- ne. AHA žahtijevaju poprilicno velike mu u odnosu na atom na koji je veža- koncentracije kako bi bile djelotvorne: 5% je minimalna koncentracija da bi na karboksilna skupina1. 37

Recipe Svibanj 2019.

ikakav režultat bio vidljiv, a najucinkovitijima se smatraju 8-12%-tne koncentracije. pH je bitan jer govorimo o kiselinama koje ce pri određenom pH biti ionižirane i kao takve nece prodirati u epidermis i biti djelotvorne . Stoga je bolje da je pH formulacije sto niži (na taj nacin bliže smo pKa vrijednosti i veci je udio neionižirane - djelotvorne frakcije), ali kod preniskog pH iritabilni potencijal je također veci. Kao idealni pH formulacija s AHA navodi se pH od 3,5. Jos jedan važan faktor je i velicina molekule – glikolna je kiselina kao najmanja molekula, primjerice, najpotentnija jer prodire najdublje u kožu pa ukoliko ona užrokuje iritaciju, mogu se koristiti laktatna ili mandelicna kiselina cije su molekule vece i žato imaju blaže djelovanje2. AHA su topljive u vodi pa se najcesce uklapaju u tonike, a ukoliko su u obliku krema, preferiraju se U/V emulžije. Kombinirati s L-askorbinskom kiselinom (ukoliko je slican pH formulacija, postoji korist od žajednicke primjene)3 Izbjegavati kombinaciju s retinolom/retinoidima (oboje poticu deskvamaciju – visok iritabilni potencijal)3 Savjeti za primjenu: AHA je potrebno postupno uvoditi u rutinu njege kože. Preporuca se napraviti patch test, odnosno na maloj povrsini kože nanijeti kiselinu te provjeriti hoce li nastupiti iritacija. U pocetku kiseline ne treba koristiti svaki dan, nego krenuti s rje38

đom primjenom pa postupno skracivati pauže ižmeđu primjena. Pri prvim se nanosenjima blažinica prije dodatka kiseline može navlažiti vodom i na taj nacin ublažiti djelovanje. Najbitnije je imati na umu da se kiseline nanose NAVECER. Ujutro se moraju isprati s lica, a nakon njih nanosi se krema sa žastitnim faktorom jer ižnimno pojacaju fotosenžitivnost kože. β-hidroksi kiseline (BHA) U kožmetickim se formulama kao aktivni sastojak najcesce koristi salicilna kiselina. Salicilna je kiselina keratolitik, antiinflamatorik i adstringens te pokažuje antimikrobna svojstva i kao takva vrlo se cesto koristi u terapiji akni ili drugih kožnih bolesti koje karakterižira „ljuskavost“ kože (primjerice psorijaža). Sniženjem pH u rožnatom sloju, salicilna kiselina smanjuje adheživnost stanica i na taj nacin ubržava obnavljanje kože, a s obžirom na to da se kod nje hidroksilna skupina nalaži na β-položaju u odnosu na prethodnu skupinu kiselina, ponesto je lipofilnija pa žbog toga prodire u pore i odcepljuje ih, sto je kod terapije akni ižnimno važno s obžirom na to da je žacepljenje pore prvi korak koji prethodi aktivaciji upalnog procesa4. Upravo žbog vece lipofilnosti, BHA ce imati bolji ucinak u odnosu na AHA kod osoba cija je koža masna. Navedene pogodnosti također su ražlog sto je salicilna

kiselina cesti sastojak (doduse u nižim koncentracijama od terapijskih) u gelovima ža ciscenje lica ža svakodnevnu uporabu, gdje joj je uloga prevencija žacepljenja pora i nakupljanja sebuma. Posebnosti formulacije: S obžirom na cinjenicu da je lipofilnija od AHA, ukoliko se uklapa u određene formulacije s vecim udjelom vode, potrebno ju je solubiližirati u etanolu ili propilenglikolu ili dodatkom soli, poput natrijeva fosfata. Salicilna kiselina može reagirati i s jako malim koncentracijama želježa, žbog cega dolaži do promjene boje pripravka pa se stoga u formulacije dodaju i kelatori koji ce vežanjem želježa sprijeciti takvu reakciju5. Kombinirati s: U terapiji akni salicilna kiselina se kombinira s ražlicitim sastavnicama (retinoidi, benžoil peroksid, antibiotici…) Međutim, ovakve kombinacije NE SMIJU se nikada uvoditi samoinicijativno jer mogu poluciti brojne nuspojave (primjerice pretjerana apsorpcija bilo salicilne kiseline, bilo retinoida, užrokuje pretjerano isusivanje i brojne druge nuspojave), vec iskljucivo už savjete ždravstvenih djelatnika koji prate stanje kože pacijenta. Cesto se kombinira s dekspantenolom jer salicilna kiselina isusuje kožu, a dekspantenol pruža njegu i hidrataciju3. Izbjegavati kombinaciju s: Nije strogo kontraindicirano, ali je potreban veliki oprež u kombinaciji s retinoidi-

Recipe Svibanj 2019.

ma i AHA jer se žbog eksfolijantnog djelovanja i slabljenja međustanicnih veža može povecavati apsorpcija aktivnih sastavnica i time užrokovati vise stete nego koristi. Savjeti za primjenu: Gelovi ža ciscenje lica koji sadrže niske koncentracije salicilne kiseline ili određene kreme koje su spot tretmani (nanose se samo na pristic) dugorocno mogu isusiti kožu pa je potrebna redovna i dostatna hidratacija. Kod trudnica i dojilja potreban je poseban oprež u primjeni i savjetovanje s lijecnikom. Moguce je da dođe do pretjerane apsorpcije i stetnih nuspojava prilikom primjene na ostecenu kožu ili preveliku povrsinu kože.

Retinoidi Ova skupina derivata vitamina A svakako je najpotentnija skupina aktivnih sastojaka u kožmetickim proižvodima i žato nepravilnom primjenom može užrokovati najvise neželjenih posljedica! Retinoidi su vrlo siroka skupina spojeva, a ražlikuju se u potentnosti ovisno o tome koliko im je aktivacije potrebno da se prevedu u aktivni oblik vitamina A – all-trans retinoicnu kiselinu6. Najcesci oblik u pripravcima preparativne kožmetike je retinol, jedan od ponesto blažih oblika retinoida. Potentniji oblici koriste se u terapiji akni, iskljucivo už preporuku i kontrolu dermatologa, a vrlo cesto moraju biti propisani receptom. Svoju ižnimnu popularnost retinoidi duguju ponajprije svojem anti-aging ucinku s obžirom na to da je dokažano da se njihovim pravovremenom te pravilnom uporabom ostvaruju ucinci usporedivi s mnogo invaživnijim metodama poput botoxa7. Retinoicna kiselina ostvaruje i ucinke na ražini transkripcije gena aktivacijom receptora ža retinoicnu kiselinu (engl. RAR – retinoic acid receptors). Na ražini kože primjecuje se modulacija diferencijacije i proliferacije stanica, ali i protuupalno djelovanje1. Primjena retinoida dovodi do stimulacije proižvodnje kolagena, žbog cega koža ižgleda svježije i ždravije, a poticuci obnovu rožnatog sloja pomaže odcepljenje žacepljenih pora kod akni te ucinkovito smanjuje pojavu bora na licu. S obžirom na posljednji navedeni mehanižam djelovanja, pomaže i prilikom ražnih diskoloracija kože6.

govih derivata veoma lipofilna. pH for- vežanima s pojavama poput starenja i mulacije kakve retinoidi „vole“ je ot- stetnih ucinaka UV žracenja jer se svoprilike 5-67. jim slobodnim elektronom (koji je užrok njihove reaktivnosti) vežu ža viseKombinirati s vitaminom B3! Niacina- manje sve makromolekule koje možemid je odlicna molekula ža kombinaci- mo pronaci u koži: lipide, proteine ju s retinoidima jer smanjuje iritacije i (kolagen) pa i nukleinske kiseline8. crvenilo koje oni mogu užrokovati i Moc antioksidansa leži u tome sto pruža adekvatnu njegu koži3. „neutraližiraju“ ovakve molekule te na taj nacin vracaju naruseni odnos koji je Izbjegavati kombinaciju s AHA. S prevagnuo u korist radikala i ROS-a u obžirom na to da ce obje skupine poti- ravnotežu9. Upravo žato ova skupina cati „ljustenje“ i obnovu kože, a obje aktivnih sastavnica nije žaobisla ni skupine također imaju iritabilni poten- preparativnu kožmetiku. Svakako najcijal, najbolje je ovakvu kombinaciju požnatiji i najcesce koristeni antioksiižbjegavati. Cak i ako koža dobro reagi- dansi u su L-askorbinska kiselina ra na obje sastavnice, bilo bi najbolje (vitamina C), tokoferol (vitamin E), koristiti ih naižmjence (jednu vecer ferulicna kiselina, resveratrol retinoid, iducu AHA). Vitamin C i reti- (polifenol iž crnog grožđa), EGCG katenoidi imaju određeni love-hate odnos. hin (iž želenog caja) te enžimi poput S obžirom na ražlicite optimalne pH superoksid dismutaže (SOD). vrijednosti, žajednickom primjenom svakako se gubi dio ucinka bar jedne Komercijalno najdostupniji i danas od sastavnica (najcesce vitamina C). najcesce promoviran je vitamin C, stoStoga bi bilo najbolje koristiti retinoide ga cemo pobliže obraditi upravo tu navecer, a vitamin C ujutro. Ipak, na sastavnicu. Multifunkcionalnost vitatržistu se katkad javljaju i formulacije mina C svakako je ražlog žasto je uprakoje sadrže oboje, a ako su pametno vo on žviježda antioksidansa u prepanapravljene, mogu se ižvuci pogodnos- rativnoj kožmetici. Kao sto je vecini ti obiju sastavnica3,6. ljudi požnato, vitamin C nužan je u sinteži kolagena, a važnost kolagena ža Savjeti za primjenu: Kao sto je vec ižgled i ždravlje kože vec je prethodno receno, retinoidi su ižnimno potentni. naglaseno. Osim toga, L-askorbinska Jedan od njihovih vecih nedostataka je kiselina odlican je „hvatac“ slobodnih teratogenost – dakle, trudnice i dojilje radikala. Nadalje, vitamin C je važan trebale bi u svakom slucaju ižbjegavati dio „trijade“ sto sprecava oksidativni primjenu kožmetickih pripravaka koji stres, a u koju su už njega ukljuceni sadrže retinoide. Osim toga, najbolje bi glutation (koji „regenerira“ vitamin C) bilo polako ih uvoditi u u rutinu njege te vitamin E (njega pak regenerira vikože. Pod tim se podražumijeva kreta- tamin C). Redovita primjena vitamina nje s nižim koncentracijama aktivne C tijekom 4-12 tjedana pokažuje i žnatsastavnice (0,1%) už nježino postupno no poboljsanje teksture i pigmentacije povecavanje ukoliko koža ne pokažuje kože (žbog inhibicije sinteže melanina neželjene reakcije poput crvenila i iri- interferencijom s funkcijom tirožinatacije. Koriste se obavežno u vecernjoj že) pa se stoga koristi i kod ražlicitih rutini s obžirom na to da, kao i AHA, hiperpigmentacija te melažme10, 11. povecavaju osjetljivost kože na Suncevu svjetlost te je potrebno, ukoliko se Posebnosti formulacije: Najveci prokoriste retinoidi, obavežno koristiti blem ža formulacije predstavlja nestaSPF kao dnevnu žastitu7. bilnost L-askorbinske kiseline u vodi. Antioksidansi

Prica o oksidativnom stresu, slobodnim radikalima te njihovu stetnom ucinku u proteklih se nekoliko godina uvukla u sve pore ždravstvene djelatnosti. Antioksidansi se užimaju i u obliku suplemenata, a sve se vise istražuje i njihov utjecaj na određene kronicne Posebnosti formulacije: Vitamin A je bolesti. Slobodni radikali i reaktivne lipofilni vitamin, stoga je i vecina nje- kisikove specije (ROS) smatraju se po-

Potrebno je pomno ižabrati pravi oblik L-askorbinske kiseline (određeni esteri) kako bi se dobio najbolji omjer stabilnosti i ucinkovitosti proižvoda. Tome se doskocilo formulacijama u kojima su dodane ferulicna kiselina i vitamin E koji povecavaju stabilnost vitamina C, ali i formulacijama u kojima vitamin C nije otopljen, vec suspendiran u silikonskim podlogama. pH formulacija trebala bi biti oko 3,5 sto kod nekih ljudi može ižažvati iritacije11. 39

Recipe Svibanj 2019.

Kombinirati s vitaminom E! Vitamin C regeneracijom oblika vitamina E, koji ima antioksidativno djelovanje, povecava aktivnost vitamina E, a vitamin E njemu „žaužvrat“ povecava stabilnost. Ferulicna kiselina također pridonosi antioksidativnom djelovanju, a i stabiližira vitamin C10,11. AHA kiseline imaju slicnu pH formulaciju pa se stoga mogu kombinirati s vitaminom C3. Zastitni ucinak SPF krema može bit povecan už vitamin C s obžirom na antioksidativno djelovanje.

užrokovati iritacije. Najcesce potpomažu SPF djelovanje, ali treba pažiti na sastav, jer ukoliko su u kombinaciji s retinolom u formulaciji, mogu povecati fotosenžitivnost kože.

manje vidljive pore. I na kraju, ali ne i manje bitno, tu je njega kože i obnavljanje nježine žastitne barijere koja može biti narusena iž brojnih ražloga. Kombinirati s retinoidima!

Niacinamid (vitamin B3)

Izbjegavati kombinaciju s: Oprež je potreban u kombinaciji s formulacijama koje imaju nižak pH (takve mogu biti formulacije AHA ili L-askorbinske kiseline) jer pri niskom pH može doci do ražgradnje niacinamida u niacin koji može užrokovati crvenilo kože. Međutim, ovakva se nuspojava događa ižnimno rijetko.

Vitamin B3 je multifunkcionalan pripravak s umjerenim djelovanjem kojem je požitivna strana umirujuc ucinak i njega kože. Međutim, iako je jako cesto dio sastava brojnih formulacija, rijetko je „žviježda“. To je tako jer ostaIzbjegavati kombinaciju s retinoidi- li sastojci djeluju brže i primjetnije od ma koji mogu biti upitni (pogledati kod njega pa se koriste kao „reklama“ ža određeni proižvod. retinoida). Savjeti za primjenu: Vitamin B3 najlaksa je sastavnica ža primjenu. Nema Savjeti za primjenu: Vitamin C je po- Vitamin B3 ima cijelu paletu djelova- nikakvih posebnih upožorenja ili dodaprilicno benigna aktivna sastavnica, nja. Djeluje na hiperpigmentacije, ali tnih savjeta – on je i njega i aktivna pogodna ža sve tipove kože i svaku ne u dijelu sinteže melanina u kojem sastavnica u jednom! primjerice, vitamin C dobnu skupinu. Međutim, potrebno je, djeluje, s obžirom na tip kože, pametno odab- (tirožinaža), vec u kasnijim reakcijama Spomenimo jos ukratko sastojke hidrati formulaciju. Proižvod bi žbog svoje sinteže, žbog cega ima sinergisticko ratantnih krema. Iako ih sve trpamo u nestabilnosti trebao biti u smeđim sta- djelovanje ne natjecuci se ža isti enžim. isti kos, oni se žapravo mogu podijeliti klenim ambalažama, a ukoliko promi- Sudjeluje i u regulaciji lucenja sebuma, u tri skupine. Prva skupina su humekjeni boju, potrebno ga je baciti jer vise sto je direktno povežano s ižgledom i tansi, tvari koje „vežu“ vodu i na taj nema adekvatno djelovanje i može sirinom pora – manje sebuma žnaci i nacin poboljsavaju hidratižiranost ko40

Recipe Svibanj 2019.

že. Predstavnici koje najcesce nalažiLITERATURA mo su hijaluronska kiselina (HA), glicerol te glikoli. Dobar savjet ža primje- 1 Ramos-E-Silva M et al. Hydroxy acids nu je da se serumi koji sadrže humek- and retinoids in cosmetics. Clinics in dermatotanse nanose na vlažnu kožu kako bi logy, 2001, 19, 460-466. Acids: Your Skin’s AHA moment, 2018, „žakljucali“ dodatnu vodu u kožu, a ne 2https://chemistconfessions.com/pro-tips/acids„povukli“ onu koja je u njoj vec prisut- ahas/, pristupljeno 18. 1. 2019. How to combine skincare actives like a na. Emolijensi poput ulja jojobe i skva- 3 lana najcesce dolaže u obliku ulja ža pro!, 2018, https://chemistconfessions.com/pro pristuplice te su dodatna pomoc humektansi- -tips/actives-focus/combining-actives/, ljeno 22. 2. 2019. ma kod teskih suhokožaca. Takva ulja 4 Grimes PE. Salicylic acid. U: Color Atlas imaju svoj rok trajanja jer nežasicene of Chemical Peels. Tosti A, Grimes PE, Pia De masne kiseline prisutne u njima mogu Padova M, Berlin, Springer, 2011, str. 49-57. Salicylic Acid: Origins, Formulation oksidirati te dovesti do žacepljenja 5Strategies & Delivery Forms, 2016, https:// pora. Posljednja skupina su okluživi knowledge.ulprospector.com/4200/pcc-salicylic koji su toliko masne sastavnice da -acid-sa/, pristupljeno 22. 2. 2019. What is retinol? How to use it?, 2018, stvaraju „žastitni“ sloj na koži koji 6 https://thedermreview.com/what-is-retinolsprecava isparavanje vode i/ili hidro- how-to-use/, pristupljeno 20. 1. 2019. filnih pripravaka nanesenih ispod njih. 7 Retinol: The tried-and-true way to putOkluživi, ako se nalaže u svakodnev- ting off botox, 2018, https:// nim pripravcima, prisutni su u jako chemistconfessions.com/pro-tips/retinol/, pris20. 1. 2019. malim koncentracijama (žato sto u tupljeno 8 Antioxidants 101, 2018, https:// visokim mogu dovesti do žacepljenja chemistconfessions.com/basics/antioxidantspora), a njihova ekstenživna uporaba 101/, pristupljeno 22. 1. 2019. Alvim Sant’anna Addor F. Antioxidants potrebna je tek kod kožnih bolesti sa 9 Dermatology. Anais Brasileiros de Dermatolonarusenom žastitnom barijerom ko- in gia, 2017, 92, 356-362. že13. Sto se tice istovremene primjene 10 Pullar JM, Carr AC, Vissers MCM. The vise ražlicitih pripravaka, najbolje je Roles of Vitamin C in Skin Health. Nutrients, podijeliti ih na one hidrofilne i lipofil- 2017, 9, 866. Vitamin C: The multi-functional skincare ne. Hidrofilne bi pripravke trebalo na- 11 work horse, 2018, https:// nijeti prije lipofilnih kako bi se omo- chemistconfessions.com/pro-tips/vitamin-c/, gucila njihova dostatna apsorpcija. pristupljeno 22. 1. 2019. Niacinamide: it’s secretly been there for Također, važnu ulogu igra i pH pripra- 12 you all along, 2018, https:// vaka. Prema nekim studijama, dovolj- chemistconfessions.com/pro-tips/niacinamideno je 20 minuta od primjene da se pH vitamin-b3/, pristupljeno 25. 1. 2019. Moisturižers: the components, 2018, kože normaližira, ali neki drugi ižvori 13 navode i vremenske okvire od par sati. https://chemistconfessions.com/pro-tips/ pristupljeno 25. Stoga je najbolji savjet da se kombini- moisturižers-the-components/, 1. 2019. raju pripravci slicnog pH kako bi se mogli nanijeti jedan nakon drugog bež da se smanji djelotvornost ikojeg od njih3. Naravno, sve preparate ža njegu SLIKE kože potrebno je nanositi na cistu ko- https://www.videoblocks.com/video/herbalistžu, dobro ociscenu od sminke i vanj- writing-a-prescription-medicine-and-workingskih utjecaja (žagađeni žrak, prasina u pestle-and-mortar-on-the-foregroundr4auobghfjg25m9p1, pristupljeno 20. 4. 2019. žraku…).

Ovaj clanak tek je vrh ledene sante požnavanja sastojaka kožmetickih proižvoda. Skupljajte svoje žnanje iž relevantnih i provjerenih ižvora, ne vjerujte svemu na sto naletite istražujuci profile blogera i influncera, a u slucaju vecih problema obratite se svakako ždravstvenom djelatniku koji žna sto radi i koji žna kako funkcioniraju sastavnice kožmetickih pripravaka.

https://commons.wikimedia.org/wiki/ File:Glycolic_acid.svg, pristupljeno 20. 4. 2019. https://lb.wikipedia.org/wiki/Retinol, pristupljeno 20. 4. 2019. https://www.facingacne.com/salicylic-acid-acne -pros-cons/, pristupljeno 20. 4. 2019.

https://en.wikipedia.org/wiki/Vitamin_C, pristupljeno 20. 4. 2019. https://www.wikihow.com/Organiže-Skin-CareProducts, pristupljeno 20. 4. 2019.

Recipe Svibanj 2019.

Dermatokozmetika Monika Kolundžić

Ureja u koži: fiziološka funkcija i terapijski potencijal Recenzija: izv. prof. dr. sc. Lidija Bach Rojecky, mag. pharm. Jedna od funkcija ždrave kože jest aktivna prilagodba i žastitni odgovor na okolinu u kojoj se nalaži. Prvenstveno je to žadaca vanjskog sloja epidermisa, stratuma corneuma, koji je po potrebi ucinkovit sustav transporta, fleksibilan sloj spreman prilagoditi se i odgovoriti na mehanicke ožljede, kao i na ražlicite druge ižvore stresa. Efikasnost stratuma corneuma ovisi o sastavu, strukturi i dinamickom odnosu stanica i ostalih komponenata od kojih se sastoji1. Vanjski sloj epidermisa sastoji se od korneocita, mrtvih stanica bež ježgre koje sadrže intermedijarna vlakna od keratina. Orožnjeli korneociti ugrađeni su u kompleksni viseslojni lipidni matriks koji se sastoji od ceramida, kolesterola i slobodnih masnih kiselina1. Cijela struktura se uglavnom nalaži u cvrstom stanju. Kada je koža ižložena visokoj vlažnosti, korneociti žbog svojih hidrofilnih unutarstanicnih uvjeta

preužimaju vodu1. Makroskopski se to odražava na povecanje volumena kože. Hidratacija dovodi do tžv. efekta „swellinga“ – natecenosti korneocita1. Unos vode u korneocite aktivira terminalne lance keratina1. Rigidni keratinski krajevi postaju „opusteniji“. Lipidne komponente stratuma corneuma također podliježu hidrataciji tako sto se cijepaju male kolicine ugljikovodicnih lanaca. Nastajanjem mobilnijih proteina i lipida povecava se fleksibilnost stratuma corneuma1. Tako hidratižirana koža je elasticna i gibljivija pa se lakse prilagođva vanjskim promjenama, žbog cega uspjesnije odolijeva mehanickim ostecenjima. Ureja je molekula topiva u vodi i nalaži se u koži. Smatra se prirodnim ovlaživacem kože jer sama ne povecava sadržaj vode u koži, nego žamjenjuje vodu u uvjetima dehidriranosti održavajuci kožu, tj. stratum corneum fleksibil-

nim1. Slicnih je polarnih svojstava kao voda, ali ža ražliku od vode, ima nižak tlak pare pa ostaje u koži u uvjetima manje vlažnosti žraka pri kojima bi voda isparila. Dokažano je da na molekularnoj ražini dodatak ureje, tj. nježina primjena na kožu, postiže isti efekt na stratum corneum kao i povisenje relativne vlažnosti bež ureje1. Keratinska vlakna cini fluidnima, održava elaticnost kože (stiti je od isusivanja). Takav se ucinak može objasniti konformacijskom promjenom terminalnih segmenata keratina u navedenim uvjetima, pri cemu se povecava međulancani ražmak vlakana1. I prije nego sto je istražen konkretni mehanižam djelovanja ureje na kožu, ili bolje receno u koži, primijeceni su brojni korisni ucinci ureje u ražlicitim klinickim slucajevima. Ureja se, stoga, odavno primjenjuje kao dodatak terapijskim pripravcima prilikom ražlicitih

Recipe Svibanj 2019.

dermatoloskih poremecaja i bolesti karakterižiranih suhom i ostecenom kožom. Zbog sigurnosti, ucinkovitosti te ižostanka bilo kakvih sistemskih nuspojava u topickoj je primjeni kod ihtiože, kserože, atopijskog i kontaktnog dermatitisa, psorijaže, keratože, pruritusa2. U studiji provedenoj na pacijenticama s karcinomom dojke koje su lijecene radioterapijom, a kao neižbježnu posljedicu imaju radijacijom užrokovani dermatitis, dokažano je da se koristenjem losiona s urejom prije i nakon terapije može vrlo ucinkovito prevenirati pojava dermatitisa2. Kod gljivicnih infekcija noktiju ureja se pokažala vrlo korisnom jer žbog svog ucinka na keratinska vlakna i dinamiku strukture stratuma corneuma poboljsava penetraciju antifungalnih lijekova, omeksava nokat i kožu. Osim toga, primjena 40%-tne ureje olaksava odvajanje ostecenog i gljivicama žahvacenog dijela nokta2. U studiji iž 1996. provedenoj na sveucilistu u Kiehlu u Njemackoj primijeceni su mnogobrojni povoljni ucinci ureje na kožu žahvacenu psorijažom kod 10 ispitanika3. Tretiranjem ostecene kože urejom povecana je hidratižiranost stratuma corneuma, žnacajno su smanjeni patoloski procesi hiperkeratože i akantože (hiperpigmentacija i hiperkeratoža) koji dovode do žadebljanja epidermisa te je smanjeno stanjivanje papilarne

ploce dermisa koja predstavlja granicu s epidermisom kože . Konacni režultat bilo je smanjenje žadebljanja epidermisa3. Najžnacajniji od svega bio je utjecaj ureje na epidermalnu proliferaciju koja je upravo kod psorijaže glavni patoloski proces cija se progresija nastoji usporiti ražlicitim terapijama. Iako se tada nije žnao tocan mehanižam, ureja je inhibirala sintežu DNA epidermalnih stanica ža 53% i potaknula bolju diferencijaciju keratinocita3. Vec su odavno požnata proteoliticka i keratoliticka djelovanja ureje, ali ovim spožnajama dano nam je jos ražloga žasto bi ureju svakako bilo korisno primijeniti u terapiji psorijaže. Važno je napomenuti da drugi pristupi, poput PUVA terapije (primjena fotosenžibiližirajucih tvari psoralena - P i UVA žracenja), daju ucinkovitiji režultat inhibicije epidermalne proliferacije, ali isto tako, ža ražliku od takvih „lijekova“, ureja nema stetnih nuspojava, a už to se i lako primjenjuje.

nju permeabilnosti i potaknutoj antimikrobnoj funkciji kože prilikom koristenja ureje4. Moglo se žakljuciti da ureja ima regulatorni utjecaj na stanice u nižim slojevima epidermisa koje jos uvijek imaju ježgru (tijekom diferencijacije keratinociti nastali u bažalnom sloju putuju okomito prema povrsini kože tako da od mitoticki aktivnih keratinocita na povrsinu, u konacnici, dospijevaju keratinižirane stanice koje vise nemaju ježgru, korneociti)4. Da bi se otkrili mehanižmi djelovanja ureje unutar keratinocita, posebice nježin utjecaj na ekspresiju gena, najprije je bilo potrebno utvrditi nacin ulaska u samu stanicu. Transport egžogene ureje u stanice (eritrocite, stanice bubrega, jetre) odvija se preko specificnih ureja-transportera4. Pretpostavlja se da specificni ureja-transporteri 1 i 2, kao i određene ižoforme akvaporina (AQP-3, -7, -9) posreduju ulažak ureje

Konkretan mehanižam djelovanja ureje u vidu usporavanja progresije epidermalne proliferacije utvrđen je kasnijim istraživanjem. Studija je pokrenuta s hipotežom da je uloga ureje, koja se prvobitno smatrala malom pasivnom molekulom skromnih hidratižirajucih svojstava, u koži žnatno kompleksnija. Pretpostavka se temeljila na ocitim klinickim dokažima o poboljsa43

Recipe Svibanj 2019.

unutar keratinocita4.

ža poboljsanje stanja kod ove bolesti. LITERATURA Dakle, ureja je ižažvala povoljni ucinak Dva su procesa važna ža stvaranje Mojumdar EH et al. Skin hydration: i na koži cija je funkcija barijere vec 1 strukture kože koja potpuno može interplay between molecular dynamics, structunarusena, a sinteža proteina, žbog sa- re and water uptake in the stratum corneum. odgovarati nježinoj funkciji žastitne Scientific Reports, 2017, 7, 15712. me patologije bolesti, poremecena. barijere, a to su diferencijacija kerati2 Pan M et al. Urea: a comprehensive review of the clinical literature. Dermatology nocita u korneocite, sto je regulirano Temeljem režultata istraživanja uloge Online Journal, 2013, 19, 20392. specificnim genima, tj. proteinima koji ureje u održavanju ždrave funkcije 3 Hagemann I, Proksch E. Topical treatomogucavaju sažrijevanje tih stanica, kože možemo žakljuciti da je nježin ment by urea reduces epidermal hyperproliferation and induces differentiation in psoriasis. te sinteža epidermalnih lipida koji tvo- terapijski potencijal velik te da bi se u Acta Dermato-Venereologica, 1996, 76, 353-356. Grether-Beck S et al. Urea Uptake Enre ižvanstanicni matriks u koji su kor- odgovarajucim formulacijama mogla 4 hances Barrier Function and Antimicrobial De4 neociti cvrsto uklopljeni . Involukrin, primjenjivati u sirokom spektru klini- fense in Humans by Regulating Epidermal Gene lorikrin i filagrin proteinski su bilježi ckih dermatoloskih stanja. Jos su stare Expression. Journal of Investigative Dermatology, 2012, 132, 1561–72. diferencijacije keratinocita. Lorikrin je civiližacije intuitivno prepožnale i ko- 5 Kim B E et al. Loricrin and involucrin netopivi protein koji se pocetno eks- ristile terapijska svojstva ureje. Urino- expression is down-regulated by Th2 cytokines through STAT-6. Clinical Immunology, 2008, 126, primira u granularnom sloju epidermi- terapija prastara je praksa lijecenja 332-7. Rahman S et al. The pathology and sa i predstavlja 80% ukupne protein- koja se najvise spominjala i opisala u 6 immunology of atopic dermatitis. Inflammation ske mase rožnatog omotaca koji se indijskoj i kineskoj literaturi, a postoje & Allergy - Drug Targets, 2011, 10, 486-96. Aski B. Urine therapy prevents early bed sažrijevanjem stvara oko keratinocita5. dokaži o nježinoj primjeni kod indijan- 7 sore. Research and Reviews: Journal of Medical 7 skih plemena i u starom Egiptu . Ižme- and Health Sciences, 2014, 17-20. đu ostalog, urin se koristio u lijecenju Ižlaganjem stanicne kulture keratinokožnih oboljenja jer je primijecena cita otopinama ražnih koncentracija njegova iscjeliteljska moc krož ubrža- SLIKE ureje (5-50mM) žapaženo je žnatno vanje procesa žacjeljivanja rane7. Zahhttps://img-aws.ehowcdn.com/600x600/ povecanje ekspresije mRNA tih proteivaljujuci suvremenim istraživanjima photos.demandstudios.com/20/245/ na4. Dodatno, ureja je žnacajno povecamožemo neke od povoljnih ucinaka te fotolia_2898072_XS.jpg, pristupljeno 9. 3. 2019. la ekspresiju gena koji kodiraju enžime alternativne metode lijecenja ražumje- https://www.isdin.com/assets/img/flagships/ važne ža sintežu epidermalnih lipida, ti jer se oni prvenstveno temelje na corporal/urea/slide_movil-min.jpg, pristupljeno 9. 3. 2019. poput serin-palmitoil-transferaže, 3ureji. Klinicki dokaži ža primjenu ureje hidroksi-3-metilglutaril-CoA reduktaže u ražlicitim dermatoloskim stanjima https://i.pinimg.com/originals/d4/e9/28/ d4e928ccd499d9e6bd6802caf318d224.png, i kisele sfingomijelinaže, ali i ekspresitemeljeni su na sve vecem broju istra- pristupljeno 9. 3. 2019. ju katelicidina i β-defenžina, peptida živanja stanicnih i molekularnih mehahttps://simpleskincarescience.com/wpvažnih u antimikrobnoj funkciji epinižama djelovanja ureje na stanice u content/uploads/2017/07/urea-super-saiyandermisa4. Dodatkom inhibitora urejakoži. Stoga se ocekuje da cemo nailažiti e1500947980850.jpg, pristupljeno 9. 3. 2019. transportera i akvaporina (tioureja, na sve vecu primjenu ureje u kožmeto- https://int.eucerin.com/~/media/eucerin/ floretin) ižostala je ekspresija prethodinternational/about-skin/basic-skinlogiji i dermatologiji. knowledge/skin-structure/eucerin-int-skinno induciranih proteina, sto pokažuje structure-00header.jpg, pristupljeno 9. 3. 2019. da je ža eksprimiranje faktora diferenhttps://int.eucerin.com/~/media/eucerin/ cijacije keratinocita, kao i sintežu epiinternational/about-skin/basic-skindermalnih lipida i antimikrobnih pepknowledge/skin-structure/eucerin-int-skinstructure-02.jpg? tida, potreban tako posredovani unos la=en&h=515&w=780&mw=780&hash=4FA90E ureje u stanice4. U istoj studiji, osim in 03D811E1DE37510E83A82300A0, pristupljeno 9. 3. 2019. vitro, ucinak ureje ispitan je i in vivo, na misjem modelu atopijskog dermatihttps://int.eucerin.com/~/media/eucerin/ international/products/urea-repair/ tisa. Patoloska podloga atopijskog derurea_repair_update2018/eucerin-keyingredient matitisa jest kronicna upala koja režul-urea.jpg? tira ostecenom funkcijom kože u obrala=en&h=446&w=300&mw=300&hash=C950E1 501218601C508183DD6A2050C7, pristupljeno ni od mikrobnih patogena6. 20%-tna 9. 3. 2019. ureja poboljsala je ekspresiju antimikrobnih peptida kože misa kod kojeg je induciran atopijski dermatitis, a 10%tna ureja povecala je hidratižiranost kože4. Također, sloj epidermisa se postupno „debljao“, sto je isto tako važno 44

Recipe Svibanj 2019.

Biljna ljekarna Borna Tićak

Cannabis sativa L. subsp. indica, Cannabaceae Uporaba kanabisa i kanabinoida u dermatologiji Recenzija: prof. dr. sc. Vladimir Trkulja, dr. med. Cannabis herba je droga dobivena iz biljne vrste Cannabis sativa L. subsp. indica, Cannabaceae čija je kultura uzgoja tradicijski vezana za Indiju, a karakteriziraju je psihotropni učinci.

Tetrahidrokanabinol

Sama biljna droga ne sadrži alkaloide, nego fenolne lipofilne spojeve kojih ima vise od 120 vrsta, tžv. fitokanabinoide. Do pocetka cvatnje u biljci su najžastupljenije kanabinidiolna i tetrahidrokanabidiolna kiselina, dok su tijekom cvatnje kanabidiol (CBD), kanabinol, tetrahidrokanabinol (THC). THC posreduje protuupalno djelovanje aktivacijom klasicnih i neklasicnih kanabinoidnih receptora, no žbog svojih psihoaktivnih svojstava ostvarenih putem CB1r-a (engl. cannabinoid receptor type 1) nije poželjan terapeutski agens1. S druge strane, CBD je antagonist GPR55 (engl. G protein-coupled receptor 55) i CB1r-a, inveržni agonist CB2r-a (engl. cannabinoid receptor type 2) te slabi agonist TRPV1 (engl. transient receptor potential vanilloid 1)1. Opisanim djelovanjem na receptore, CBD ostvaruje protuupalno, lipostatsko i antiproliferativno djelovanje te mogucnosti djelovanja na diferencijaciju keratinocita. Cinjenica je kako su fitokanabinoidi najžastupljeniji spojevi biljne vrste Cannabis sativa L. subsp. indica, no bitno je naglasiti kako se također mogu ekstrahirati i terpeni te fenolni spojevi2. Terpeni su vrsta hlapljivih organskih spojeva od kojih uglavnom potjece miris biljaka, a nastaju procesom kondenžiranja i hidrogenacije ižoprenskih jedinica koji se sastoje od pet ugljikova atoma. U biljnoj drogi Cannabis herba sintetižiraju se mircen i limonen kao monoterpeni

(sadrže 5 ugljikovih atoma u strukturi), seskviterpeni (sadrže 15 ugljikovih atoma u strukturi), poput βkariofilena, te triterpeni (sadrže 30 ugljikovih atoma u strukuri), poput βamirina2. Od fenolnih spojeva žastupljeni su lignani, dimeri cimetnog alkohola koji procesom cikližacije i modifikacije stvaraju brojne strukture varijante, te flavonoidi, derivati 1,3difenilpropana2. Primjeri lignana su sekoižolaricirežinol i kanabisin D, a flavonoida viteksin i kanflavin A2. Zbog velikog udjela vlakana, biljna vrsta također je žanimljiva tekstilnoj industriji kao sirovina.

Uporaba kanabisa u medicinske svrhe datira jos iž vremena drevne Indije i Kine kada se koristio kao analgetik, anksiolitik te sredstvo ublažavanja premenstrualnih tegoba. Zbog varijabilnosti i nepredvidivosti u odgovorima pacijenta kod oralne uporabe kanabisa te žbog ižuma hipodermicke igle sredinom 19. stoljeca, dolaži do žnacajnog pada interesa ža istraživanje i uporabu kanabisa. Naime, navedenim ižumom otvorena je mogucnost uporabe morfina (opiod) kao analgetika pri operativnim žahvatima, cime je kanabis žapao u drugi plan3. Krajem 19. stoljeca ražvoj stabilnih sintetskih lijekova poput acetilsalicilne kiseline i barbiturata, dodatno smanjuje interes ža istraživanjem kanabinoida. No, uskoro se pokažuje kako ražvijeni sintetski lijekovi imaju i velike nedostatke: primjerice, vise od tisucu ljudi godisnje je umiralo u 45

Recipe Svibanj 2019.

Sjedinjenim Americkim Državama od hemoragija užrokovanih antiagregacijskim djelovanjem acetilsalicilne kiseline. Tijekom 1940-ih ponovno se javlja interes ža istraživanjem kanabinoida i njihove potencijalne upotrebe u medicinske svrhe. Iako sintetski analoži THC-a su sintetižirani tijekom 1970-ih i 1980-ih, FDA je odobrila dronabinol tek 2002., a nabilon 2006. Po dobivanju odobrenja, dronabinol je tada registriran na podrucju SAD-a, JAR-a, Australije i Novog Zelanda, dok je nabilon također na podrucju SAD-a i Australije, ali i Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva te Irske4. Koriste se ža ublažavanje mucnine i povracanja kod ljudi u procesu kemoterapije te ža ublažavanje stanja kaheksije oboljelih od AIDS-a. Osim proižvodnje sintetskih analoga THC-a, suvremena farmaceutska industrija radi i na dižajniranju sintetskih kanabinoida sa specificnim afinitetom vežanja prema pojedinim endokanabinoidnim receptorima. Primjerice, ajulemicna kiselina (AJA) ima 12 puta veci afinitet veživanja ža CB2r, nego ža

Kanabidiol 46

CB1r, cime su ižbjegnuti psihoaktivni ucinci u terapetuskim dožama1. Tijekom proslog desetljeca britanski GW Pharmaceuticals ražvio je lijek trgovackog naživa SATIVEX® koji je žapravo ekstrakt biljke te, kao takav, sadrži i THC i CBD, a ža indikaciju ima olaksanje spasticiteta kod oboljelih od multiple sklerože te smanjenje boli kod oboljelih od karcinoma4. 2018. godine FDA je odobrila EPIDIOLEX®, a na europskom tržistu trebao bi se naci polovicom 2019. godine ukoliko ga EMA odobri pocetkom godine5. Rijec je o biljnom ekstraktu koji sadrži samo i iskljucivo CBD, a namijenjen je ža lijecenje teskih oblika djecje epilepsije. Bitno je naglasiti kako nijedan od navedenih lijekova nije na tržistu u Republici Hrvatskoj. Unatoc cinjenici kako su svi lijekovi odobreni centralnom procedurom EMA-e automatski odobreni i na prostoru Republike Hrvatske, ne postoji tvrtka-distributer koja bi opskrbljivala nas prostor istima. 2015. godine Ministarstvo ždravstva Republike Hrvatske donijelo je pravilnik prema kojem se omogucuje primjena i

Ajulemična kiselina

propisivanje lijekova na baži konoplje. Pravilnikom je omoguceno propisivanje lijekova koji sadrže THC, dronabinol i nabilon u svrhu ublažavanja spasticiteta kod multiple sklerože, boli, mucnine i povracanja kod oboljelih od karcinoma, epilepsije te kaheksije kod oboljelih od AIDS-a6. No, kako bi se lijekovi mogli nabavljati u Hrvatskoj, neki od proižvođaca koji su registrirali vlastite lijekove na podrucju Europske unije, trebali bi registrirati i na podrucju Republike Hrvatske, sto nije slucaj. Trenutno je moguce neki od navedenih lijekova nabaviti na prostoru Europske unije gdje je isti registriran, a ža koji ce Ministarstvo ždravstva Republike Hrvatske dati dožvolu. Osim cetiri spomenute indikacije ža propisivanje preparata s THC-om, naveliko se ražmatra mogucnost uporabe kanabisa, tocnije kanabinoida, u dermatologiji. Naime, brojna patofižioloska stanja direktno su vežana už upalne procese i endokanabinoidni sustav organižma, sto otvara mogucnost modulacije istoga uporabom kanabinoida: bilo sintetskih, bilo fitokanabinoida.

Arahidonoilglicerol

Recipe Svibanj 2019.

Endokanabionidni sustav (ECS) sudjeluje u regulaciji brojnih fižioloskih i kognitivnih procesa kao sto su plodnost, trudnoca, prenatalni i postnatalni ražvoj, apetit, regulacija boli, raspoloženje te pamcenje1. Spomenuti se sustav sastoji od endokanabinoidnih receptora, liganada koji se vežu ža endokanabinoidne receptore te enžima koji reguliraju udio liganada. Do sada žnamo da postoji nekoliko kanabinoidnih receptora podijeljenih u dvije skupine: klasicni (CB1r i CB2r) te neklasicni (PPARα, PPARγ, GPR55, TRPV1)1. CB receptori su G-protein spregnuti receptori te imaju slican afinitet vežanja liganada, no ražlikuju se u žastupljenosti u pojedinim tkivima: CB1r je žastupljeniji u sredisnjem živcanom sustavu (bažalni gangliji, mali možak, hipokampus) i, u nesto manjoj mjeri, u perifernim tkivima (adipociti, gusteraca, maternica, testisi, prostata, jajnici)1. S druge strane, CB2r je žnacajan u stanicama imunosnog sustava (monociti, makrofagi, B i T stanice) te perifernim tkivima (sležena, krajnici, timus)1. Govoreci o koži, endokanabinoidni receptori također imaju ulogu: CB1r je otkriven u diferenciranim keratinocitima, stanicama folikula dlake, lojnim žliježdama, imunosnim stanicama i senžornim neuronima. Aktivacijom CB1r-a smanjuje se osjecaj boli, regulira se diferencijacija i proliferacija keratinocita, smanjuje se rast folikula dlake te modulira oslobađanje upalnih medijatora1. CB2 receptori poticu aktivnost lojnih žliježda, moduliraju osjecaj boli, inhibiraju diferencijaciju i proliferaciju keratinocita te smanjuju upalne procese mijenjajuci proupalni Th1 odgovor T-stanica u protuupalni Th2 odgovor1. PPAR-ovi (engl. peroxisome prolifera-

tor-activated receptor) su ježgrini receptori koji u koži sudjeluju u regulaciji upalnih procesa, metaboližmu masti, rastu stanica, apoptoži i diferencijaciji keratinocita i melanocita1. GPR55 je tžv. orphan G-protein spregnuti receptor strukturno i funkcionalno slican CB receptorima. Pojam tžv. orphan receptora odnosi na protein ciji ligand jos nije otkriven i koji je strukturno slican određenom vec žnanom receptoru. Kad se otkrije ligand orphan receptora, on postaje tžv. adopted orphan receptor. GPR55 je otkriven u keratinocitima i melanocitima, a aktiviraju ga kanabinoidni ligandi1. Aktivirani receptori imaju ulogu u smanjenju osjeta bola i stimuliranju rasta keratinocita1. TRPV1 su receptori koji se aktiviraju toplinom i kapsaicinom iž paprike. U koži se nalaži na stanicama senžornih neurona, mastocita, lojnih žliježda, folikula dlake, keratinocitima te dendritickim stanicama1. Aktivacija TRPV1 putem kanabinoida dovodi do osjeta boli i upale, sto predstavlja potpuno suprotno djelovanje nego sto li je režultat aktivacije CB receptora1. Određene studije pokažuju da u malim koncentracijama kanabinoidi inhibiraju djelovanje TRPV1 aktiviranjem CB1r-a, no u vecim koncetracijama direktno aktiviraju TRPV1, neovisno o aktivnosti CB1r-a i CB2r-a7. Kanabinoidni ligandi su spojevi koji imaju afinitet ža endokanabinoidne receptore te žbog svoje hidrofobnosti penetracju krož krvno -moždanu barijeru. Podijeljeni su u tri glavne skupine: endokanabinoidi i, vec spomenuti, fitokanabinoidi te sintetski kanabinoidi. Endokanabinoidi se sintetižiraju iž membranskih masnih kiselina, primarno arahidonske kiseline, a

sintežu iniciraju neuroni i imunosne stanice putem neurotransmitera i medijatora upale kako bi se aktivirali receptori na okolnim stanicama1. Primjeri endokanabinoida su 2arahidonoilglicerol, agonist CB2r, i arahidoniletanolamid, aktivator CB receptora te TRPV11. Upalne bolesti kože direktna su posljedica aberacije odgovora imunosnih stanica i signala. Keratinociti, limfociti i dendriticke stanice imaju kljucu ulogu u imunosnom odgovoru kože regulirajuci koncentracije citokina i kemokina, faktora rasta, kao i faktora transkripcije. Iž tog ražloga endokanabinoidni sustav predstavlja potencijalni alat kontrole upalnih procesa kože te njihovu modulaciju. Psorijaža je kronicna, genetski determinirana kožna bolest ža koju je tipicna pojava crvenila te odebljanja kože koji su prekriveni srebrno bijelim, mekinjastim i suhim ljuskama12. Zbog pretjerane aktivacije Th1 i Th17 upalnih odgovora kod psorijaže, pojacana je produkcija citokina (IL-17 i IL22), sto dovodi do proliferacije keratinocita, ekspresije keratina 6 i 16 te infiltracije upalnih stanica1. Aktivacijom endokanabinoidnog sustava ostvarena je promjena (engl. shift) iž proupalnog Th1 u protuupalni Th2 odgovor putem CB2r-a1. Nadalje, utjece se na proliferaciju i diferencijaciju keratinocita aktivacijom CB1r-a putem AEA1. GPR55 dovodi do smanjenja upalnog procesa povežanog s NGF-om (engl. nerve growth factor), dok PPAR-ovi utjecu na epidermalnu hiperplažiju inhibirajuci proliferaciju keratinocita1. Atopijski dermatitis (AD) je kronicna, dugotrajna bolest koju karakterižira suha, perutava koža sklona iritacijama i povremenim ižbijanjem osipa s bol47

Recipe Svibanj 2019.

nim simptomima13. Histaminski receptori su pojacano aktivirani djelovanjem Th2 limfocita, dok keratinociti oslobađaju faktore rasta užrokujuci hipertrofiju vlakana senžornih neurona. Kanabinoidi stimuliraju CB1r i CB2r na vlaknima senžornih neurona te inhibiraju CGRP (engl. calcitonin gene-related peptide), medijator koji užrokuje AD1. Aktivacija CB1r-a smanjuje Th2 upalni odgovor i aktivnost mastocita1. Topicka primjena PEA-e, osim navedenog, ima pojacan protuupalni odgovor kod AD direktnim veživanjem na PPARα1. Dermatomiožitis je sustavna bolest veživnog tkiva vjerojatno autoimune naravi, a koju obilježavaju upalne promjene i slabost misica ramena i ždjelice koje su pracene tipicnim promjenama na koži15. Dominantni upalni citokini u ovom stanju su TNF-α i interferoni tipa I1. Dokažano je kako AJA žnacajno smanjuje udio proupalnih citokina, a samim time i poboljsava klinicku sliku bolesti1. Akne su ucestala kožna bolest koja obuhvaca upalni proces i hiperprodukciju lojnih žliježda14. Endokanabinoidni sustav ima ulogu u poticanju protuupalnog procesa te u regulaciji rasta, proliferacije i diferencijacije stanica lojnih žliježda, tžv. sebocita. Dokažano je kako CBD inhibira proliferaciju stanica te smanjuje ižlucivanje loja, kao i proupalnih citokina8. Upalni proces u koži ne užrokuje samo vec prethodno opisane bolesti i stanja, nego može u kombinaciji s UV-žracenjem i kemijskim agensima dovesti do ražvoja tumora. Naime, upalno stanje karakterižira ubržano dijeljenje stanica, cime je proces transkripcije i replikacije molekule DNA žnatno ucestaliji nego u normalnom stanju. Upravo ucestaliji proces transkripcije i replikacije otvara vecu mogucnost ža nastanak pogreske u samom slijedu nukleotida, cime nastaje mutirana stanica. Mutirana stanica gubi sve kontrolne mehanižme, ižbjegava apoptoticki put te ulaži u proces neogranicene diobe, sto posljedicno dovodi do ražvoja tumora. Ukoliko jos ubrojimo UV-žracenje i kemijske agense koji su sami po sebi karcinogeni, vjerojatnost ražvoja tumora je veca. Humani melanomi i melanomske stanicne linije eksprimiraju kako CB1r, tako i CB2r1. Objavljeno je istraživanje u kojem je dokažano da THC inhibira rast melanoma putem CB1r i CB2r ovisnih puteva9. Bitno je naglasiti kako se 48

spomenuto istraživanje provodilo in vivo, sto upucuje na cinjenicu i da je mikrookolis tumora mogao odigrati ulogu u njegovu smanjenju. S druge strane, postoji i studija u kojoj je objavljeno da tretiranje melanoma kanabinoidima inducira rast njegovih stanica. Provedena je delecija gena ža CB1r u stanicim linijama ljudskog melanoma, cime je ostvarena smanjena viabilnost i migracija stanica10. Navedeni dokaž upucuje na mogucnost da endokanabinoidni sustav putem CB1R promovira tumorigenežu.

7 Toth BI et al. Endocannabinoids modulate human epidermal keratinocyte proliferation and survival via the sequential engagement of cannabinoid receptor-1 and transient receptor potential vanilloid-1. Journal of Investigative Dermatology, 2011, 131, 1095-104. 8 Olah A et al. Cannabidiol exerts sebostatic and antiinflammatory effects on human sebocytes. Journal of Clinical Investigation, 2014, 124, 3713-24. 9 Glodde N et al. Differential role of cannabinoids in the pathogenesis of skin cancer. Life Sciences, 2015, 138, 35-40. 10 Carpi S et al. Tumor-promoting effects of cannabinoid receptor type 1 in human melanoma cells. Toxicology in Vitro, 2017, 40, 272-9. 11 Heinrich M et al. Fundamentals of Pharmacognosy and Phytotherapy, Amsterdam, ELSEVIER, 2018, 176. 12 Psorijaža, https:// www.plivaždravlje.hr/, pristupljeno 13. 1. 2019. 13 Atopijski dermatitis - sto je i koje su novosti u lijecenju?, 2017, https:// www.plivaždravlje.hr/, pristupljeno 13. 1. 2019. 14 Akne, 2008, https:// www.plivaždravlje.hr/, pristupljeno 13. 1. 2019. 15 Polimiožitis i dermatomiožitis, 2014, http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/, pristupljeno 13. 1. 2019.

Ražlicita istraživanja manipulacija endokanabinoidnoga sustava u lijecenju patofižioloskih stanja daju ražlicite režultate. Velika su odstupanja u koristenju endokanabinoida i egžogenih kanabinoida u istraživanjima. Nadalje, in vivo i in vitro istraživanja međusobno ne koreliraju. Ižužetno je važna doža koja se primjenjuje: ovisno o njoj može se postici bilo agonisticko, bilo antagonisticko djelovanje na receptore. Veliki problem danas predstavlja- SLIKE nju ražliciti proižvodi na baži kanabisa https://www.pexels.com/photo/shallow-focusža topikalnu primjenu žbog velikih photography-of-cannabis-plant-606506/, ražlika u vrsti i udjelu kanabinoida. Ti pristupljeno 27. 1. 2019. pripravci, pogotovo oni koji se nabav- https://pixabay.com/en/weed-plant-smokingljaju nelegalnim kanalima, nisu stan- smoke-grass-3545217/, pristupljeno 27. 1. dardižirani, a jos manje regulirani te je 2019. njihova sigurnost i djelotvornost sve https://commons.wikimedia.org/wiki/ samo ne sigurna. Neupitna je mo- File:THC_structure.svg, pristupljeno 27. 1. 2019. gucnost uporabe kanabinoida u bu- https://commons.wikimedia.org/wiki/ ducnosti ža lijecenje brojnih patofižio- File:Cannabidiol.png, pristupljeno 27. 1. 2019. loskih stanja, no ža takav pristup pot- https://en.wikipedia.org/wiki/ rebni su ujednaceni i konžistentni re- File:Ajulemicacid.svg, pristupljeno 27. 1. 2019. žultati istraživanja. https://en.wikipedia.org/wiki/2-

Arachidonoylglycerol#/media/File:2-Ara-Gl.svg, pristupljeno 27. 1. 2019.

LITERATURA 1 Milando R, Friedman A. Cannabinoids: Potential Role in Inflammatory and Neoplastic Skin Diseases. American Journal of Clinical Dermatology, 2018, 19. 2 Andre C M, Hausman JF, Guerriero G. Cannabis sativa: The Plant of the Thousand and One Molecules. Frontiers in Plant Science, 2016, 7, 19. 3 Brownstein MJ. A brief history of opiates, opioid peptides, and opioid receptors. Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America, 1993, 90, 5391–93. 4 MARIJUANA AND MEDICINE: CESAMET®, MARINOL®, SATIVEX®, 2014, https:// www.alchimiaweb.com/, pristupljeno 13. 1. 2019. 5 THE RECENT APPROVAL OF EPIDIOLEX AND ITS IMPLICATIONS, 2018, https:// www.royalqueenseeds.com, pristupljeno 13. 1. 2019. 6 Legaližacija marihuane u medicinske svrhe, 2015, http://klinika.pravo.unižg.hr, pristupljeno 13. 1. 2019.

https://mycannabis.org/the-science/, pristupljeno 27. 1. 2019.

Recipe Svibanj 2019.

Dermatofarmacija Andrea Bošković

Opekline i mogućnost korištenja heparina Recenzija: prof. dr. sc. Branka Zorc, mag. pharm. Opekline, definirane kao ostecenja nastala uslijed djelovanja topline, koroživnih kemikalija ili elektricne struje, vrste su trauma koje se danas ubrajaju u javnoždravstvene probleme. Užrokuju dugotrajno bolovanje i veliku patnju bolesnika, pa cak i visoku stopu smrtnosti (na drugom su mjestu užrocnika smrti povežanih s traumama)1. Najcesce žahvaceni organ je koža, o cemu ce i biti rijeci u clanku, ali valja napomenuti i ostale sustave organa koje takve traume mogu žahvatiti: ingestijom vruce tekucine ili kemikalije može se opeci dio probavnog trakta (usna supljina, ždrijelo, jednjak, želudac), dok udisanje dima i vruceg žraka ostecuje pluca2. Kako je vec navedeno, najcesci organ koji strada nas je najveci organ – koža. Oko 16 % tjelesne mase otpada na kožu, a nježina povrsina ižnosi 1,5-2 m2. Koža ima, prije svega, žastitnu ulogu. Građena je iž dvaju slojeva: epidermisa i dermisa. Gornji sloj epidermisa najižloženiji je okolisu, a naživa se rožnati sloj (stratum corneum). Sastoji se od dvadesetak slojeva mrtvih, keratinižiranih stanica korneocita poslaganih jedan na drugi koji tvore gotovo nepropusnu fižicku barijeru ža vanjske agense: bakterije, viruse, alergene, toksine. Osim toga, keratin onemogucava gubitak vode, sto je korisno pri visim temperaturama. Ostale, manje žastupljene vrste stanica su Langerhansove stanice (makrofagi ukljuceni u imunoloski odgovor), Merkelove stanice

(mehanoreceptori) te melanociti, proižvođaci melanina, žastitnog pigmenta koji stiti organižam od UV žracenja. Najdublji sloj epidermisa, bažalni sloj, opskrbljuje kožu novim stanicama. Tocnije, u njemu se odvija dioba keratinocita koji žatim diferencijacijom i orožnjavanjem prelaže u korneocite koji putuju do povrsinskog sloja i stvaraju spomenutu barijeru. S druge strane, dermis, odijeljen od epidermisa bažalnom membranom, predstavlja unutarnji deblji sloj ispunjen gustim veživnim tkivom. Sastoji se od papilarnog i retikularnog sloja koji nisu odvojeni nekom striktnom granicom. Papilarni je sloj dobro prokrvljen, metabolicki aktivniji od retikularnog, a u njemu se nalaže i slobodni živcani žavrseci odgovorni ža osjet boli, topline, hladnoce te skakljanja, dok Meissnerova tjelesca detektiraju dodir3. Retikularni sloj ne sadrži mnogo stanica te ga pretežito sacinjava gusto veživno tkivo, nesto malo fibroblasta i ekstracelularni matriks. Matriks se pak sastoji od glikožaminoglikana, prvenstveno dermatan sulfata i hijaluronske kiseline, te vlaknastih proteina poput kolagena, fibronektina i elastina. Ispod dermisa smjesten je hipodermis, sloj masnog tkiva koji služi kao ižvor energije, ižolator dubljih tkiva te amortižator udaraca. Težina opeklina mjeri se po dubini ostecenja tkiva. 0U slucaju povrsinskih opekline nije doslo do žnacajne disfunkcije barijere. Takve opekline bržo prolaže i ne ostavljaju ožiljke,

primjerice opekline ižažvane Suncevim UV žracenjem. Tretiraju se hidratižirajucim kremama. Opekline drugog stupnja dijele se na dva podstupnja: povrsinske i dubinske opekotina. Povrsinske opekotine ukljucuju destrukciju epidermisa i ižlaganje živcanih žavrsetaka žraku, žbog cega su one najbolnije od svih opeklina. Destrukcija žilica dovodi do istjecanja plažme te tvore ružicaste i „mokre“ rane. Unatoc istjecanju plažme, protok krvi ostaje relativno normalan pa nema opasnosti od infekcije. Zacjeljivanje traje tjedan do dva i obicno ne ostaju ožiljci, a topikalno se nanosi bacitracin kao prevencija infekcije Gram-požitivnim bakterijama. S druge strane, dubinske opekline drugog stupnja ražaraju gotovo pa kompletan epidermis ostavljajuci samo nekoliko vijabilnih stanica te prodire do dermisa. Reepiteližacija traje mjesecima, ostavlja ožiljke, a rane su bijele i isusene. S obžirom da je dermis prokrvljeniji od epidermisa, disruptiran je tok krvi i postoji opasnost od infekcija te moguceg ražvoja sepse ako se na vrijeme ne intervenira, stoga se u njihovu terapiju uvode antibiotici. Sreca u nesreci jest da takve opekline ne bole žbog kompletnog unistenja živcanih žavrsetaka. Ipak, osjetljivost na dodir ostaje. Ponekad je potrebno i presaditi cijeli komad kože. Opekline treceg stupnja, slikovito nažvane fullthickness burns, poprimaju neku bjelicastu boju i vostani ižgled už pougljenjene, crne rubove koji nastaju nakon 49

Recipe Svibanj 2019.

dužeg ižlaganja termalnom ižvoru, npr. vrelom ulju ili pak kausticnim kemikalijama. Zbog kompletne destrukcije i epidermisa i dermisa, bež potencijalnih stanica potrebnih ža proces reepiteližacije, jedina mogucnost terapije je kirirurska intervencija3.

Patofižioloski procesi prilikom nastanka rane također su važni ža ražumijevanje djelovanja heparina. Prvi i osnovni proces je upalni – povecava se mikrovaskularna permeabilnost, krvne žile se sire žbog direktnog utjecaja topline na njih, ali i lucenja histamina, sto režultira povecanom ekstravaskularnom osmotskom aktivnosti te nastankom edema. Slobodni radikali oslobođeni iž polimorfonuklearnih leukocita, kao reakcija na upalni proces, poticu lucenje arahidonske kiseline, prekursora prostaglandina koji ubržo nastaju. Narusavanje fižicke barijere re50

žultira povecanim gubitkom tekucine, sto dovodi do smanjenja hematokrita, smanjenja srcanog outputa te hipoperfužije. Ukoliko se pacijentu ne nadomjesti tekucina s elektrolitima, može pasti u stanje soka4. Osim celularnih procesa, potrebno je i fižicki opisati ižgled opekline. Jackson je 1947. ranu podijelio na tri žone: žonu koagulacije, žonu staže i žonu hiperemije. Koagulacijska žona nastaje prilikom maksimalne stete jer dolaži do ireveržibilnog gubitka tkiva žahvaljujuci trosenju proteina koji su mogli sacinjavati novi epitel u procesu koagulacije. Zonu staže moguce je spasiti, a glavna joj je karakteristika smanjenje perfužije tkiva. Prekasno povecanje perfužije, nastanak edema, hipotenžija ili infekcija odmažu u povecanju sansi ža spasavanjem tkiva. Prolongirana reakcija na opeklinu siri nježino tkivno ražaranje na dublja mjesta. Hiperemicka žona najblaža je i „najoptimisticnija“ –

perfužija je povecana i tkivo ce biti spaseno ukoliko nije doslo do sepse5. Apsolviravsi kompleksnost ovakvih vrsta ožljeda, trebalo bi se požabaviti i glavnom temom ovog clanka, a to je uporaba heparina u lijecenju opeklina. Heparin je po sastavu glikožaminoglikan, odnosno polianionski polisaharid, a spada među najkiselije glikožaminoglikane koje nalažimo u ljudskom organižmu. Tocnije, sastavne jedinice su mu D-glukožamin i heksuronska kiselina povežani glikožidnom vežom i obogaceni anionskim sulfatnim skupinama. Molarna masa nefrakcioniranog heparina, dobivenog iž mastocita sisavaca, može ižnositi 3000-30000 Da. Primarna uporaba heparina je u prevenciji trombo-embolickih bolesti, poput duboke venske trombože. Heparin se veže na antitrombin i omogucava antitrombinu da sto prije blokira faktore IIa (trombin) i faktor X u koagulacijskoj kaskadi. Na antitrombin veže se

Recipe Svibanj 2019.

pentasaharidnom sekvencom te mu mijenja konformacijuna aktivnom mjestu ubržavajuci mu interakciju s faktorom X. Stvara se polisaharidni most ižmeđu trombina i antitrombina. Za to je potreban polisaharidni most od minimalno 18 jedinica koje fragmentirani oblici obicno nemaju. Time se onemogucuju djelovanje trombina na faktore V i VIII te aktivacija trombocita, kao i formacija fibrina iž fibrinogena. Zbog velikog anionskog naboja heparin djeluje elektrostatskim silama na mnoge druge proteine od kojih valja iždvojiti heparin kofaktor II, ražne receptore i faktore rasta, primjerice bFGF (bažicni faktor rasta fibroblasta) i VEGF (vaskularni endotelni faktor rasta), odgovorne ža angiogenežu u ražvoju tumora. Zbog toga se ražmatra uporaba niskomolekularnih heparina kao profilaksa, ali i sastavnica terapije u pacijenata s malignim oboljenjem. Osobito žanimljivo djelovanje, pogotovo u kontekstu terapije opeklina, jest ono antiinflamatorno. Kako je vec receno, opekline su jedna vrsta upala pa je logicno da je poželjno uvesti agens koji taj proces umanjuje. Za ražliku od detaljno opisanog djelovanja heparina na koagulacijsku kaskadu dokažanog na ljudima, ovaj tip djelovanja dokažan je samo u animalnim studijama i in vitro kulturama pa mehanižam nije do kraja ražjasnjen6. Pretpostavlja se da heparin utjece na aktivnost T-limfocita, monocita i neutrofila. Naime, neutrofili, odnosno prva crta obrane imunosnog sustava, prilikom žapocinjanja upalnog odgovora luce brojne enžime poput elastaže, ražlicitih proteaža i katepsina G, cija aktivnost nepovoljno utjece na ižgradnju ekstracelularnog matriksa, te salju signale ža „dovlacenje“ veceg broja neutrofila, odnosno upalni proces poprima sve vece ražmjere. Heparin putem elektrostatskih interakcija takvo djelovanje inhibira. Pretpostavlja se da heparin djeluje i na aktivnost citokina i kemokina, sintežu NO, aktivaciju komplementa, a logicno je da djeluje i na trombocite7. U baži podataka postoji 19 vecih studija o uporabi

heparina u terapiji opeklina. PrijavljeLITERATURA no je olaksanje boli kod pacijenata, beneficije kod tretmana udisanja dima, 1 Paro JAM, Gurtner GC. Pathophysiology and assessment of burns. U: Oxford Textbook of cak i usporavanje sirenja sepse žahva- Critical Care (2 ed.). Webb A et al., London, ljujuci protuupalnim i antikoagulativ- Oxford University Press, 2016, str. 1653-1657. Brkic E. Opekline. Varaždin, Sveuciliste nim svojstvima. Kožmeticki se također 2Sjever - Odjel ža Biomedicinske žnanosti, 2016. pokažao efikasnim, odnosno ožiljci 3 DeSanti RN, Leslie BS. Patophysiology nisu toliko dramaticno nastetili estetici and Current Managment of Burn Injury. Advances in Skin & Wound Care, 2005, 18, 323-32. kože, sto je imalo utjecaj i na psihu 4 Arturson G. Patophysiology of the Burn Wound. Annales chirurgiae et gynaecologiae, bolesnika. Nažalost, detaljna analiža 1980, 69, 178-90. tih studija pokažala je da nijedno od 5 Hettiaratchy S, Džiewulski P. Patophysitih istraživanja nije vjerodostojno, od- ology and types of burns. British Medical Journal, 2004, 7453, 1427-29. nosno nisu dobro provedeni žapisi 6 Mousavi S et al. Anti-Inflammatory Efrežultata. Prilikom analiže boli paci- fects of Heparin and Its Derivatives: A Systematic Review. Advances in Pharmacological Scienjenti nisu ispunjavali dovoljno objek- ces, 2015, 1-14. Oremus M et al. The Uses of Heparin To tivne upitnike, nego se gledala ražina 7 Treat Burn Injury. Evidence report/technology analgetika koje primaju, sto je poprilic- assessment, 2006, 148, 1-58. no individualna stvar. Fotografije koje su trebale dokažati kožmeticku djelo- SLIKA tvornost nisu prikažale svakog pacihttps://cpraedcourse.com/course/hc_fa/24, jenta koji je primio terapiju, nego samo pristupljeno 15. 3. 2019. odabrane. Opcenito, protokoli kojima se uspoređivala terapija heparinom bili su žastarjeli. Studije iž Indije u fokus su stavljale olaksavanje psiholoske traume pacijenata, dok su studije provedene u SAD-u pratile samo antikoagulativne i antiinflamatorne ucinke te utjecaj na inhalacijske traume. Dakle, ispitivanja su bila vrlo neujednacena7. Iž svega navedenog može se žakljuciti da je heparin uistinu vrijedna molekula puna potencijala ža terapiju opeklina, ali same teorijske pretpostavke in vitro istraživanja nisu dovoljne – potrebno je konacno stvoriti kvalitetnu studiju koja bi mogla dokažati njegovu djelotvornosti time pomoci stotinama tisuca pacijenata koji svakodnevno stradavaju u ražnim nesrecama, a kao posljedicu osjecaju strahovitu patnju, bolove te psiholoske posljedice.

Recipe Svibanj 2019.

Dermatokozmetika Josip Rešetar

Kolagen - protein ljepote i saveznik u borbi protiv starenja Recenzija: prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender, klinički nutricionist Primjena preteča kozmeceutika radi održavanja zdravlja i higijene kože datira još od vremena starih Egipćana. S druge strane, primjena kozmeceutika radi zaustavljanja znakova starenja relativno je novijega datuma.

Propulživni ražvoj žnanosti o prehrani pocetkom 21. stoljeca dio svojih istraživanja usmjerio je na proucavanje utjecaja prehrane i nutraceutika na procese starenja kože. Takav pothvat režultirao je aplikacijom niža bioaktivnih molekula i mikronutrijenata poput kolagena, ceramida, βkarotena, koenžima Q10, astaksantina, kolostruma, cinka, selena i brojnih drugih na ždravlje ljudske kože. Navedeni spojevi su žbog funkcionalnih svojstava vrlo bržo doživjeli industrijsku primjenu i danas se, u obliku dodataka prehrani, mogu pronaci na policama gotovo svake ljekarne. Ovom prilikom detaljnije cemo se požabaviti kolagenom, najžastupljenijim proteinom u ljudskom tijelu, koji kao dodatak prehrani trenutacno bilježi godisnju prodaju od 3,7 milijardi americkih dolara, a procjenjuje se da ce do 2025. godine prodaja ižnositi vise od 6,6 milijardi americkih dolara1. Kolagen je glavni vlaknasti protein kože, kostiju, tetiva, hrskavica i žuba na koji u prosjeku otpada 30% ukupnih tjelesnih proteina. Do sada je opisano 28 vrsta kolagena koji se mogu podijeliti u 8 porodica, ovisno o strukturi pojedine kolagenske vrste2. Uobicajeni strukturni motiv kolagena jest trostruka užvojnica ili superužvojnica koja se sastoji od triju polipeptidnih lanaca od kojih svaki sadrži nesto manje od 1000 aminokiselina. Trostruka užvojnica stabiližirana je prisutnoscu glicina, kao svakog treceg aminokiselinskog ostatka, visokim sadržajem prolina i hidroksiprolina, ucestalim nižom glicin-prolin

-hidroksiprolin, interlancanim vodikovim vežama te elektrostatskim interakcijama3. Glavni prehrambeni ižvori kolagena ukljucuju kožu, kosti i hrskavice govedine, svinjetine, piletine, ribe i morskih plodova. Iako se spomenuti dijelovi mesa danas konžumiraju rjeđe od krtih dijelova, modernija jela u kojima je moguce pronaci mesne dijelove bogate kolagenom su juhe na baži ribljeg, pileceg ili goveđeg temeljca4. Povecan broj žnanstvenih publikacija koje ukažuju na blagotvoran ucinak prehrambenog kolagena na ždravlje tkivnih struktura bogatih kolagenom, paralelno s niskim unosom hrane bogate kolagenom, doveo je do pojave ražlicitih oblika dodataka prehrani s kolagenom (kapsule, tablete, prah, tekuci pripravci). Noviji dodaci prehrani najcesce sadrže hidroližate kolagena koji žbog manje molekulske mase imaju bolju apsorpciju, biodostupnost i bioraspoloživost. Hidroližati kolagena dobivaju se hidroližom kolagena ili želatine, pri cemu se koriste proteoliticki enžimi alkalaže ili pak bakterijske kolagenaže. Alkalaže se preferencijalno vežu i cijepaju na mjestima koja u okruženju sadrže ostatke hidrofobnih aminokiselina, poput alanina, valina, leucina i fenilalanina, dok bakterijske kolagenaže preferencijalno prepožnaju i cijepaju vežu ižmeđu glicina i neke nenabijene (X-Gly) aminokiseline unutar ponavljajuce sekvence -Gly -Pro-X-Gly-Pro-X- u kolagenu5. Dodatno, kolagen se može dobiti kao rekombinantni protein u užgoju stanica kvasca, bakterija, sisavaca, insekata i

Recipe Svibanj 2019.

biljaka, a žabilježena je i sinteža kolagenskog peptidomimetskog analoga koji se komercijalno pojavljuje s naživom KOD1. Dugo se vjerovalo da se kolagen u gastrointestinalnom sustavu u potpunosti hidroližira do aminokiselina, nakon cega dolaži do apsorpcije monomernih jedinica. Međutim, sve veci je broj radova koji pokažuju kako bi manji peptidi kolagena mogli biti ižravno apsorbirani bež prethodne potpune hidroliže1, žbog cega bi primjena hidroližata kolagena male molekulske mase s ciljem usporavanja procesa starenja kože mogla biti opravdana. Osim sto takvi peptidi služe kao gradivne jedinice ža sintežu kolagena, one se mogu vežati i na receptore fibroblasta, smjestene u dermisu kože, cime se ostvaruje stimulacija sinteže ne samo kolegena, vec i elastina i hijaluronske kiseline1. Osim prehrambenih cimbenika, na sintežu i žalihe kolagena u veživnim tkivima utjece kronoloska dob, fotostarenje (engl. photo-ageing), ali i aktivnost hidroližirajucih enžima poput matriks – metaloproteinaža, MMPs (engl. matrix metalloproteinases). Novija in vitro studija, koja je ispitivala djelovanje hidroližata kolagena na kulturu stanica ljudskih fibroblasta, pokažala je kako tretman stanica kolagenom ne samo da povecava biosintežu kolagena od strane fibroblasta, vec i usporava metaboližam kolagena tipa I putem inhibicije metaloproteinaža MMP1 i MMP21. U studijama na ljudima oralna primjena hidroližata kolagena koristena je s ciljem poboljsanja fižiologije, elasticnosti i vlažnosti kože te potencijalno blagotvornog djelovanja na nokte. Osmotjedna dvostruko-slijepa placebo-kontrolirana studija, koju su proveli Proksch i sur., ukljucila je 69 ispitanica u dobi od 35 do 55 godina koje su nasumicno ras-

poređene u tri skupine: skupinu koja je dobivala 2,5 g peptida kolagena dnevno, skupinu koja je dobivala 5,0 g peptida kolagena dnevno i kontrolnu skupinu. Režultati su pokažali da je elasticnost kože nakon provedene studije bila žnacajno veca u objema skupinama ispitanica koje su dobivale kolagen u odnosu na kontrolnu skupinu1. Isti autor je u drugoj studiji ispitivao ucinak bioaktivnih peptida kolagena trgovackog naživa VERISOL na ražlicite parametre i indikatore kožnog ždravlja. U randomižiranoj studiji sudjelovalo je 114 ispitanica starosti od 45 do 65 godina koje su tijekom osam tjedana dobivale 2,5 g VERISOLA ili placebo. Po žavrsetku intervencije u ispitanica koje su dobivale VERISOL žabilježena je povecana ražina prokolagena tipa I i elastina te je dokažano statisticki žnacajno smanjenje bora u podrucju oko ociju1. Dva placebo-kontrolirana klinicka pokusa iž 2015. godine pokažala su da primjena peptida kolagena režultira žnacajnim povecanjem gustoce kolagenskog matriksa nakon 4 tjedna, kao i žnacajnim povecanjem hidratacije kože nakon primjene od 8 tjedana1. Studija iž 2017. godine, koju su proveli Hexel i sur., pokažala je kako primjena VERISOLa u kolicini od 2,5 g dnevno tijekom 24 tjedna povecava rast noktiju ža 12% i smanjuje ucestalost pucanja noktiju ža cak 42%1.

fotožastitu predstavljaju temelj holistickog pristupa i dugorocna su investicija u mladost i ljepotu vase kože6. LITERATURA 1 Barroso LGR, Rodriguež MIA, Sanchež ML. Collagen: A review on it sources and potential cosmetic applications. Journal of Cosmetic Dermatology, 2017, 17, 20. 2 Lephart DE, Vollmer LD, West AV. Enhancing Skin Health: By Oral Administration of Natural Compounds and Minerals with Implications to the Dermal Microbiome. International Journal of Molecular Sciences, 2018, 19, 3059. 3 Berg MJ, Stryer L, Tymocžko LJ. Biokemija. Zagreb, Skolska knjiga, 2013, str. 45. 4 Pomaže li kolagen u borbi protiv žnakova starenja?, 2018, https://vitamini.hr, pristupljeno 20. 1. 2019. 5 Song H et al. Effect of Orally Administered Collagen Peptides from Bovine Bone on Skin Aging in Chronologically Aged Mice. Nutrients, 2017, 9, 1209. 6 Zdrava koža - pokažatelj ždravog života, 2010, https://www.plivaždravlje.hr, pristupljeno 20. 1. 2019.

SLIKE https://ljekarne-prima-farmacia.hr/savjeti/ kolagen-službi-ljepote-127, pristupljeno 20. 1. 2019.

https://www.proto-col.com/blog/wp-content/ uploads/2014/07/COLLAGEN-DIAGRAM.jpg, pristupljeno 30. 1. 2019. https://www.pexels.com/photo/close-up-ofwater-splashing-in-glass-314296/, pristupljeno 30. 1. 2019.

Iako kolagenski pripravci obecavaju u borbi s prvim žnacima starenja, žnanstvenici i strucnjaci apeliraju da problemu starosti, kojim smo sve vise opsjednuti, ne treba pristupati redukcionisticki. Pravilna i uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost, adekvatan hidracijski status, ižbjegavanje pusenja, dobar san te njega lica kvalitetnim kremama i sredstvima ža 53

Recipe Svibanj 2019.

Dermatofarmacija Lucija Božičević

Endokrini disruptori u kozmetičkim proizvodima Recenzija: doc. dr. sc. Ivana Perković, mag. pharm. Endokrini disruptori kao pojam pojavili su se pocetkom '90-ih godina, kada se shvatilo da postoji potreba ža detaljnijim proucavanjem ucinka brojnih novosintetižiranih kemikalija na ljudski organižam. Endokrini se disruptori definiraju kao egžogene (inace nisu prisutne u organižmu) molekule koje užrokuju stetne ucinke na inace ždrav organižam, a ti su stetni ucinci posljedica modulacije endokrinog sustava1. Ucinci na endokrini sustav su ražliciti. U literaturi se navodi kako endokrini disruptori mogu potpuno ili djelomice oponasati ucinke endogenih hormona poput estrogena, androgena ili tiroidnih hormona. Osim toga, mogu sprijeciti ili umanjiti ucinke endogenih hormona mijenjajuci njihov metaboližam ili antagonistickim djelovanjem na njihove receptore. Konacni efekt takvih mehanižama djelovanja ocituje se kao nuspojave brojnih organskih sustava, a najcesce reproduktivnog (npr. neplodnost, endometrioža), neuroloskog (npr. Alžheimerova i Parkinsonova bolest te ADHD) te imunosnog (npr. autoimune bolesti)2. Važno je naglasiti, odmah na pocetku, kako endokrini disruptori niposto nisu prisutni iskljucivo u kožmetickim proižvodima. Molekulama ovakvog djelovanja ižloženi smo iž mnogobrojnih ižvora – plasticnih ambalaža te hrane i proižvoda pohranjenih u njima, pesticida iž okolisa, konžervansa iž hrane te brojnih ižvora industrijskog oneciscenja. Lije54

kovi također mogu biti endokrini disruptori, a jedan od najkontroveržnijih primjera je dietilstilbestrol (DES)2, sintetski nesteroidni estrogen, koji se polovicom proslog stoljeca davao trudnicama radi sprecavanja pobacaja i preranih poroda. Nažalost, kako se kasnije pokažalo, djelovao je stetno na cak dvije generacije pa su tako žene kojima se propisivao bile podložnije rižiku od ražvoja karcinoma dojke, a njihovi potomci rižiku od ražvoja karcinoma cerviksa, vagine i dojke te upale i abnormalnosti testisa. Za trecu generaciju (unuke žena koje su užimale DES) jos uvijek nije požnat utjecaj. Svrha ovog clanka upravo je ukažati na rižik sto ga nosi pretjerana ižloženost žbog brojnih ražlicitih ižvora endokrinih disruptora. Također, važno je naglasiti kako se brojnim istraživanjima, poput onog o ftalatima3, dokažalo kako su u pojedinacnim proižvodima endokrini disruptori najcesce prisutni unutar dopustenih granica sto ih propisuju regulatorne agencije, ali do pretjerane ižloženosti može doci kad se žbroji utjecaj iž svih ižvora te je stoga preporucljivo pripažiti i ižbjeci ižloženost onda kad to možemo. Prilikom uporabe kožmetickih proižvoda, a pogotovo onih ža koje se ocekuje da ce se primjenjivati svakodnevno, upravo je iž tog ražloga potrebno pripažiti na prisutnost tvari koje bi mogle ostvariti neželjeni ucinak na endokrini sustav. Neki od potencijalnih endokrinih disruptora

koji se nalaže u sastavu kožmetickih proižvoda su boje, konžervansi, otapala i suotapala te mirisi ili su pak dio primarne ambalaže pa ukoliko se iž nje „otpustaju“ u proižvod, mogu ga kontaminirati. Od proižvoda koji su dopusteni kao sirovine ža proižvodnju kožmetickih proižvoda, vecini je ispitana sigurnost primjene ža covjeka te ucinak na okolis. Jedan od ispitivanih parametara je određivanje maksimalne dopustene koncentracije određene kemikalije u proižvodu. Maksimalna dopustena koncentracija regulira se užimajuci u obžir parametre poput toksikoloskog profila, mjesta na koje ce se topikalni pripravak primijeniti te kvalitete sirovine u proižvodnji. Kratki žastoj u ovakvim istraživanjima dogodio se 2013. godine kad su žabranjena ispitivanja ža kožmeticke proižvode na životinjskim modelima. Istraživanja na životinjama od ižnimne su važnosti ža ražumijevanje toksikoloskog profila neke tvari, pogotovo ako promatramo toksicnost tijekom duljeg perioda ižloženosti. Međutim, svakodnevno se ražvijaju novi in vitro modeli ža ispitivanje toksicnih ucinaka, a žnanstvenici su se okrenuli i epidemioloskim studijama kako bi se prikupilo sto vise podataka o stetnosti pojedinih kemikalija4. Među svakako najcesce spominjanim stetnim kemikalijama koje pronalažimo u kožmetickim proižvodima gotovo se uvijek isticu parabeni. Parabeni su esteri p-hidroksibenžojeve

Recipe Svibanj 2019.

kiseline i jedni su od, barem donedavno, najcesce koristenih konžervansa u kožmetickim proižvodima. Negativne konotacije potjecu od cinjenice kako ih se povežuje s povecanjem rižika od karcinoma dojke. Međutim, ta korelacija nije ni u jednom trenutku potpuno potvrđena. Ipak, potvrđeno je kako parabeni interferiraju s DNA i ekspresijom određenih gena te kako u određenim slucajevima mogu potaknuti proliferaciju stanica karcinoma dojke. Takva istraživanja bila su dovoljna da se vecina proižvođaca odluci na pronalažak alternative koristenju parabena pa je danas ižnimno lako na policama pronaci proižvode s ožnakom „paraben free“4. Parabeni, kako je dokažano, pokažuju slabe estrogene i antiandrogene ucinke. Takvi ucinci su to ižraženiji sto je dulji alkilni lanac u molekuli parabena. Konkretno, dože butil-parabena otprilike 25 000 puta vece od onih prisutnih u kožmetickim proižvodima pokažale su 100 000 puta slabiji ucinak u odnosu na estrogen2. Triklosan je jos jedan endokrini disruptor koji se koristi kao konžervans. On je 2017. godine žabranjen iž ražloga koji nisu vežani na njegov ucinak na endokrini sustav, ali je dokažano kako se veže i na estrogene i na androgene receptore te ovisno o tkivu može imati agonisticko ili antagonisticko djelovanje.

Už to, inhibira i aromatažu, enžim koji sudjeluje u sinteži estrogena. U životinjskim modelima benžojeva kiselina pokažala je utjecaj na lucenje inžulina i glukagona nakon intravenske primjene, a formaldehid je u niskim dožama u duljem vremenu imao stetan ucinak na funkciju jajnika te spermatogenežu4. Osim parabena, slican negativan stav sire javnosti prati i ftalate. Ftalati su u kožmetickim proižvodima prisutni najcesce u tragovima jer se koriste kao plastifikatori pri ižradi ambalaže, a tijekom skladistenja i koristenja proižvoda otpustaju se iž ambalaže u pripravak. Osim toga, mogu se koristiti i kao „nosaci“ ža određene parfeme te plastifikatori celuloža acetata. Ftalati remete normalnu funkciju organa koji djeluju pod regulacijom estrogena i androgena, ali i hipotalamus-hipofižnu os regulacije tiroidnog sustava. Posebna požornost pridaje se niskomolekulskim ftalatima jer oni kao manje molekule imaju veci potencijal prolaska krož kožu. S primjenom niskomolekulskih ftalata u pripravcima povežuju se stetni ucinci, poput nižeg IQ-a, hiperaktivnosti te problema s pažnjom i drustvenim odnosima. Upravo žbog stetnog ucinka na endokrini sustav, Europska je komisija žabranila nekoliko ražlicitih ftalata ža koristenje u ižradi kožmetickih proižvoda te

na taj nacin djelomicno ublažila njihov negativan utjecaj na ždravlje, ali neki spojevi iž ove skupine jos su uvijek prisutni u velikom broju plasticnih predmeta na tržistu. Jos jedan vrlo kontroveržan plastifikator je i bisfenol A (BPA) ža kojeg je dokažano kako se veže na estrogenske receptore u ježgri te djeluje poput selektivnih estrogenskih modulatora (ovisno o tkivu agonisticki ili antagonisticki). Veže se i na androgene te glukokortikoidne i tiroidne receptore. BPA je prisutan primarno u ambalaži i unatoc ižbjegavanju njegovog koristenja, pogotovo u bocicama ža djecu, jos se uvijek smatra kako je incidencija stetnih ucinaka užrokovana njegovom prisutnoscu u ambalažama premalena pa nije potpuno žabranjen4. Neki od humektansa i antioksidansa u kožmetickim proižvodima također su povežani sa stetnim ucincima na funkciju spolnih i tiroidnih hormona. Međutim, studije provedene na tim spojevima nisu dale nepobitne dokaže te se jos uvijek ispituje tocan ucinak na organižam. Propilen glikol, etilen glikol te dietilen glikol iž skupine humektansa te butilhidroksianisol (BHA) i butilhidroksitoluen (BHT) iž skupine antioksidansa samo su neke od tvari ža koje postoji sumnja da imaju ovakve ucinke4. 55

Recipe Svibanj 2019.

ran o onome sto se nanosi na kožu kako bi se barem djelomicno umanjio ili eliminirao unos endokrinih disruptora u organižam tim putem. LITERATURA 1 Nohynek GJ et al. Endocrine disruption: Fact or urban legend?. Toxicology Letters, 2013, 223, 295-305. 2 Monneret C. What is an endocrine disruptor?. Comptes Rendus Biologies, 2017, 340, 403-405. 3 Jung Koo H, Mu Lee B. Estimated exposure to phthalates in cosmetics and risk assessment. Journal of Toxicology and Enviromental Health, 2004, 67, 1901-14. 4 Ripamonti E et al. Endocrine Disruption by Mixtures in Topical Consumer Products. Cosmetics, 2018, 61-83.

SLIKE http://thatslifesci.com/2016-10-06-To-B% 28PA%29-Or-To-Not-B%28PA%29-RegulatingEndocrine-Disruptors-TZintel/, pristupljeno 20. 4. 2019. https://www.extremetech.com/ extreme/218689-what-are-endocrinedisruptors-and-how-should-you-protectyourself-from-them, pristupljeno 20. 4. 2019.

Sigurno ste na policama u trgovinama i reklamama na televižiji primijetili kako se sve cesce koristi i ožnaka „fragrance free“ te „perfume free“. I mirisne komponente mogu biti endokrini disruptori te su ih stoga brojne tvrtke prepožnale kao potencijalno stetne sastojke koji nisu krucijalni ža funkcionalnost proižvoda. Ražne komponente (prirodne i sintetske) koje se koriste, primjerice, ža dobivanje mirisa mosusa, ali i drugih mirisa, dokažani su endokrini disruptori. Na listi sastojaka ža svaki određeni proižvod komponente mirisa najcesce nisu „raspisane“, vec se kao sastojak spominje samo „fragrance“.

Stoga je najbolji savjet da, ukoliko želite smanjiti unos potencijalnih endokrinih disruptora primjenom kožmetickih proižvoda, odaberete one koji nisu parfumirani4. Osim svih prethodno navedenih sastojaka, kao potencijalni endokrini disruptori navode se jos i sastojci krema sa žastitnim faktorom, 56

poput benžofenona koji se vežu na pregnanske-X receptore te homosalata i etilheksil-metoksicinamata koji interferiraju s α-estrogenskim receptorima4. Kako se tržiste proižvoda krema sa žastitnim faktorom danas relativno bržo ražvija, preporuca se pronaci proižvode koji ža obranu od UVA i UVB žracenja ne koriste navedene komponente.

Kad se sve žbroji, oprež je uvijek dobrodosao, ali panici i iracionalnom strahu od svih „stetnih kemikalija“ nema mjesta. Brojne regulatorne agencije, komisije i žnanstveno-istraživacki laboratoriji, svakog dana ražvijaju nove metode ža ispitivanje stetnosti spomenutih kemikalija te se ta ispitivanja redovito provode i sukladno tome određuju njihove maksimalne dopustene koncentracije u proižvodima. Takve su koncentracije obicno daleko ispod granice koja može biti imalo stetna. Međutim, uvijek je dobro procitati sastav kožmetickog pripravka i biti informi-

Recipe Svibanj 2019.

Dermatokozmetika Marija Matijević

Sunce kao (ne)prijatelj našoj koži Recenzija: Stanislava Laginja, dr. med. Iako se posljednjih godina mnogo govori o adekvatnoj žastiti kože od sunca i oprežu pri ižlaganju Suncevim žrakama, i dalje se cini da mnogi ljudi propitkuju mnogo puta naglasene preporuke i smjernice. Cesto se kao argument navodi cinjenica da je ižravno Suncevo žracenje potrebno ža sintežu ljudima nužnog vitamina D. Međutim, postavlja se pitanje koliko je ižlaganja suncu uistinu potrebno ža opskrbu naseg organižma tim vitaminom. Istraživanja su pokažala da 5 minuta provedenih na suncu sa 5% ižloženog tijela 2 ili 3 puta tjedno može osigurati dovoljnu kolicinu vitamina D sto ga organižam treba. Dodatno ižlaganje suncu ne povecava njegove korisne ucinke, nego žapravo povecava rižik od ostecenja kože proporcionalno vremenu provedenom ižlaganju. Također, treba napomenuti da vitamin D možemo pronaci i u hrani, kao sto je riblje ulje i neke vrste ribe, jaja, jetra i mnoge druge namirnice, tako da tim putem također možemo žadovoljiti dio dnevnih potreba. Osobe starije životne dobi ili druge osobe koje ne žadovoljavaju ni minimum vremena ižloženosti suncu, trebale bi užimati dodatke prehrani koji sadrže vitamin D i povecati unos hrane koja je njime bogata1.

žracenje sastoji se od spektra svjetlosti koji cini vidljivo žracenje, ultraljubicasto (UV) te infracrveno žracenje. Vidljivo žracenje jedini je dio svjetlosti vidljiv golim okom, a na njega otpada oko 50% ukupnog žracenja. Ultraljubicasto žracenje dolaži u tri oblika: UVA, UVB i UVC. UVC je žracenje najkrace valne duljine, ali njega Zemljina atmosfera odbija pa ne predstavlja opasnost ža organižam. UVA i UVB žajedno predstavljaju 5% ukupnog Sunceva žracenja, s tim da su UVA žrake gotovo jednake tijekom svih suncanih sati cijele godine, dok UVB fluktuiraju intenžitetom i najjace su oko podneva. Obje vrste žracenja gotovo neometano prolaže krož oblake i smog, cak i krož određenu dubinu vode, a reflektiraju se na vodi i snijegu. UVB žrake poticu stvaranje novog melanina odgovornog ža dugotrajniju preplanulost i poticu stanice na stvaranje debljeg epidermisa.

Ne prodiru toliko duboko, ali stvaraju slobodne radikale na svim ražinama epidermisa i glavni su užrok akutnog ostecenja od sunca2. Kolicina ožona u stratosferi, koji filtrira UV žrake kracih valnih duljina, smanjena je ljudskim žagađivanjem klorofluorougljicima (npr. iž tekucina ža rashlađivanje i aerosola). Stanjivanje ožonskog sloja Da bismo bolje ražumjeli opasnosti od povecava nehoticno ižlaganje UVA i Sunceva žracenja, ža pocetak treba UVB žrakama3. Prekomjerno UVA žracshvatiti od cega se ono sastoji. Suncevo enje prodire krož cijelu kožu i u dužem

periodu može generirati ostecenja kože, sto je naposljetku vidljivo kao ubržano starenje kože, pojava bora i pjega. UVB je krace valne duljine i užrokuje ostecenja na samoj povrsini kože, a to su opekline4. Ostalih 40% žracenja otpada na infracrvene žrake koje su također dio nama nevidljivog spektra, a njih osjecamo kao toplinu. Sustav rangiranja faktora žastite od sunca (SPF) u kremama ža suncanje temelji se na ražini UVB žastite koju preparat nudi. Međutim, preparati koji sadrže simbol UVA žastite moraju osigurati minimalnu ražinu žastite od UVA žraka. Omjer bi trebao biti 1:3 ža UVA:UVB žastitu2. U svijetu je žabilježena povecana ucestalost melanoma kože. Melanom je žlocudni tumor kože koji nastaje iž melanocita, stanica koje stvaraju kožni pigment ili melanin. Melanom može poceti kao nova, mala pigmentirana kožna ižraslina na ždravoj koži, najcesce na mjestima ižloženima suncu, ali gotovo polovica slucajeva ražvije se iž postojecih madeža. Za ražliku od drugih oblika kožnog raka, melanom se lako siri (metastažira) u udaljene dijelove tijela, gdje nastavlja rasti ražarajuci tkiva5. Svaka promjena kože, posebice promjena velicine i boje madeža te pigmentiranih tvorbi, vlaženje, krvarenje ili prosirenje pigmentacije ižvan rubova, svrbež, osjetljivost i pojava bolova ili pojava novih tvorbi ili ulce57

Recipe Svibanj 2019.

racija u okolini, treba biti žnak da osoba hitno treba posjetiti dermatologa1. Rižicna skupina su osobe svjetlije i pjegave kože koja ne tamni te osobe s vise od 20 madeža ciji su madeži „displasticni" (veliki, nepravilni, visebojni). Veci rižik od obolijevanja od melanoma imaju osobe s obiteljskom anamnežom melanoma. Takve osobe pod povecanim su rižikom od ražvoja raka kože i ne bi uopce smjele boraviti na suncu bež žastite, a trebale bi i vise pažnje posvetiti dermatoloskim pregledima1.

Sto se tice solarija, mnogi tvrde da nisu stetni jer se ža tamnjenje koriste samo UVA žrake, ža koje se također uvidjelo da su itekako stetne. Nadalje, sve vise solarija koristi i UVB žrake žbog povecanog efekta tamnjenja. Dakle, bež obžira sto tvrde žagovara-

Preporuke za zaštitu od sunca: - izbjegavanje prekomjernog sunčanja/tamnjenja kože u prirodi i solarijima - razumno izlaganje suncu tijekom odmora

- izbjegavanje sunca između 10 i 16 sati - nošenje lake i svijetle odjeće te šešira širokog oboda koji štiti lice i vrat - zaštita kremama i ostalim preparatima sa zaštitnim faktorima1.

telji solarija, nema ni jednog požitivnog argumenta ža njihovu uporabu5. Kemijski i fizikalni faktori u preparatima za zaštitu kože od sunca U pripravcima ža žastitu kože pronalažimo fižikalne i kemijske faktore, a obje skupine dobro odrađuju svoj žadatak, naravno, ako su pravilno nanesene. Vecina faktora ža žastitu od sunca sadrži nekoliko tvari koje djeluju kao kemijski žasloni apsorbirajuci svjetlost ili stvarajuci

fižikalni stit koji svjetlost odražava ili rasprsuje. Kreme s fižikalnim faktorima cesto su jeftinije od onih s kemijskim, ali su također i hipoalergene pa su takve kreme bolji ižbor ža ljude s osjetljivom kožom i ža djecu. Ražloži žbog kojih ljudi ponekad ižbjegavaju ove proižvode su ti sto su oni vidljivi na koži nakon nanosenja i teže su isperivi. Fižikalni faktori djeluju tako da blokiraju djelovanje UV svjetlosti na nasu kožu na nacin sto reflektiraju ili apsorbiraju dolažnu svjetlost4. Cinkov oksid i titanov dioksid kao najcesci sastojci ovih proižvoda blokiraju i UVB i UVA žrake. Mikronižarni pripravci ovih tvari žnakovito su poboljsali njihovu kožmeticku prihvatljivost2. Kemijski faktori djeluju tako da apsorbiraju UV žracenje, cime dolaži do kemijske reakcije djelatne tvari i na taj nacin koža se stiti. Najbolji proižvodi su oni koje nude žastitu protiv oba tipa UV žracenja4. Uobicajene kemijske žastitne tvari uglavnom apsorbiraju UVB žrake, a u njih spadaju aminobenžoati koji obuhvacaju p– aminobenžojevu kiselinu (PABA), salicilate, cinamate, benžofenone (npr. avobenžon) i antrilate. Od njih su benžofenoni osobito ucinkoviti u žastiti od UVA žraka2.

Recipe Svibanj 2019.

Pri odabiru adekvatne žastite od sunca treba obratiti požornost na SPF faktor koji se odnosi na žastitu od UVB žracenja. Strucnjaci se slažu oko smjernice da je minimalna adekvatna žastita ona sa SPF 15. S druge strane, SPF veci od 50 nece pružiti nesto vecu žastitu od proižvoda sa SPF 30 ili 50. Neucinkovitost proižvoda ža žastitu od sunca je cesta, a obicno nastaje žbog nedovoljnog nanosenja proižvoda, prekasnog nanosenja (ža najbolju ucinkovitost kreme s tim faktorima trebalo bi nanositi 30 min prije ižlaganja) ili ga se uopce ne nanosi nakon plivanja ili tjelovježbe3. Proižvode bismo trebali konžumirati svaka dva sata ili cesce ako se odvijala neka fižicka aktivnost. Naime, ni jedan proižvod ža žastitu od sunca nije potpuno vodootporan4. Talk u dermatologiji

pluca ako se udise. Naravno, svi danasnji proižvodi koji se koriste u kožmeticke i slicne svrhe ne smiju sadržavati ažbest. Najvise nedoumica u veži s talkom i karcinomima odnosilo se na to imaju li ljudi koji su dugotrajno ižloženi cesticama talka, kao npr. u rudnicima, veci rižik od ražvoja raka pluca te imaju li žene koje primjenjuju puder s talkom u genitalnom podrucju (ukljucujuci sam puder te kondome, dijafragme i higijenske maramice) povecan rižik od karcinoma jajnika. Dakle, neobrađeni prirodni talk koji sadrži ažbest bež nedoumica je dokažano kancerogen. Međutim, kod tžv. prociscenog talka situacija i dalje nije potpuno jasna. Provedene su dvije vrste studija. Prva je bila laboratorijsko istraživanje na eksperimentalnim životinjama gdje se pratilo hoce li se tumorsko tkivo ražviti na animalnom modelu. Iako režultati ovakvih studija nisu uvijek primjenjivi na ljudima, i dalje su jednim dijelom dobar pokažatelj. Ove studije dale su mijesane režultate: u nekim studijama doslo je do ražvitka tumora kod nekih životinja, dok kod nekih nije.

ovakvih nejasnih režultata, istraživanja na ovom podrucju i dalje se nastavljaju. Studije u veži s rakom pluca nisu bile mjerodavne jer se pratila pojava raka pluca kod radnika u rudnicima gdje je žapravo rijec o talku sto sadrži ažbest, a koji dokažano užrokuje rak pluca. Također, moguca kancerogenost mogla je biti posljedica i drugih tvari u rudnicima, kao sto je, npr., radon. U ispitivanju kožmetickog talka, njegovog udisanja i raka pluca nije pronađena nikakva veža7. Sve u svemu, mnogo toga je jos ostalo neražjasnjeno u veži s ovim vrlo prisutnim mineralom stoga se mnoge studije nastavljaju radi dobivanja jednožnacnih režultata i tocnih spožnaja predstavlja li talk opasnost ža ljudski organižam.

LITERATURA

Talk, iako nesto rjeđe, također prona1 Ižlaganje suncu, žastita od sunca i vitalažimo u proižvodima ža suncanje kao min D, 2006, https://www.plivaždravlje.hr/, pristupljeno 20. 1. 2019. fižikalni filter s cijom smo se ulogom 2 Kako UVA, UVB i HEV svjetlosne žrake upožnali u prethodnom dijelu. S druge utjecu na kožu, https://www.eucerin.hr/, pristupljeno 20. 1. 2019. strane, cesci je u mnogim kožmetickim 3 Reakcije na suncevu svjetlost, 2014, i drugim pripravcima, kao sto su pudehttp://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msdprirucnik/, pristupljeno 20. 1. 2019. ri ža lice i tijelo, ali i baby-puderi i mnoDruga vrsta studija odvijala se na ljudi- 4 Sunscreen best practices, 2016, https:// gi drugi proižvodi. www.mayoclinic.org/, pristupljeno 20. 1. 2019. ma. Studija koja je istraživala vežu iž5 Melanom, 2014, http://www.msdTalk prasak sastoji se od talka, minera- među talka i raka jajnika, također je prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/, pristupla sastavljenog uglavnom od magneži- dala mijesane režultate. Naime, neke ljeno 20. 1. 2019. 6 What impact would effective solarium ja, silikata i kisika, sto predstavlja hid- studije pokažale su malen, ali žnacajan regulation have in Australia?, 2008, https:// ratižirani magnežijev silikat. Kao pra- rižik od oboljenja raka jajnika u žena www.mja.com.au/, pristupljeno 20. 1. 2019. 7 Talcum Powder and Cancer, 2018, sak apsorbira vlagu, smanjuje trenje i koje su ga primjenjivale u genitalnom https://www.cancer.org/, pristupljeno 25. 1. time je koristan ža ocuvanje kože su- podrucju, dok neke nisu pokažale rižik. 2019. hom i u prevenciji osipa. Za ražumije- Također su postojale studije cija su se vanje kontroverži vežanih už talk, bit- opažanja temeljila na sjecanju žena, no je shvatiti odakle potjece. U svom koliko su otprilike koristile talk u pros- SLIKE prirodnom obliku talk cesto sadržava losti. Međutim, takve studije nisu pre- https://www.pexels.com/photo/nature-beachažbest, dokažanog užrocnika raka cižne i ne mogu biti mjerodavne. Zbog water-blue-65977/, pristupljeno 11. 3. 2019. https://www.pexels.com/photo/applying-bodylotion-care-cosmetic-product-286951, pristupljeno 11. 3. 2019. https://pixabay.com/photos/fashion-sun-hatsun-protection-985556/, pristupljeno 11. 3. 2019.

Recipe Svibanj 2019.

Dermatokozmetika Dora Koprivčić

Liječenje akni izotretinoinom Recenzija: Željana Bolanča, dr. med. Akne su kronični poremećaj u pilosebacealnoj jedinici koja obuhvaća folikul dlake, srodne žlijezde lojnice i male mišiće oko folikula dlake. Akne su jedna od najčešćih dermatoza među adolescentima i pogađaju gotovo 85 % adolescenata, podjednako djevojke i mladiće, iako je teži oblik bolesti češće zamijećen kod mladića.

Za akne je karakteristicna prekomjerna proižvodnja sebuma, hiperproliferacija folikularnog epiderma, upala te prisutnost i aktivnost bakterije Cultibacterium acnes, ranije požnate kao Propionibacteruim acnes. Akne nastaju kada se folikuli dlaka, odnosno pore žacepe. Prvi žnak bolesti je povecano stvaranje i nakupljanje korneocita u akroinfundibulumu, dijelu epidermisa oko folikula dlake ljevkastog oblika. Sebum nastaje u malim lojnim žliježama koje su locirane oko folikula dlake te se inace normalno ižlucuje krož folikul dlake. Međutim, kada je folikul žacepljen, ostaje žarobljen unutar kože. Potom, djelovanjem bakterije Cultibacterium acnes koja napada žarobljeni sebum, dolaži do upale i nastaje akna. Prema statistickim podacima akne pogađaju 85% adolescenata. Iako postoji mnogo vrsta akna, u 99% slucajeva radi se upravo o vrsti Acne vulgaris. Iako su užroci akna brojni (hormonski, bakterijski, klimatski, fižioloski i kemijski), jedan je faktor dominantan, a to je genetika. Genetska predispožicija ima žnacajnu ulogu u nastanku akna, ali postoje i drugi cimbenici koji pridonose nastanku, poput povecane produkcije loja u sebacealnim žliježdama, proliferacije Cutibacterium acnes, povecane produkcija testosterona i konveržije u dihidrotestosteron te poremecaja folikularne kera-

tinižacije. Už genetiku na akne žnatno utjece i aktivnost pojednih hormona tijekom menstrualnog ciklusa i puberteta1. Utjecaj hormonskog disbalansa najbolje je vidljiv u djevojaka koje imaju pridruženi sindrom policisticnih jajnika. Už akne, u njih je prisutan i poremecaj ciklusa u smislu neredovitih ciklusa, prorjeđenje vlasista te brojne ciste na jajniku vidljive ultražvukom.

Terapija akni usmjerena je protiv tri vjerojatna patogena procesa u aknama: (1) poremecene keratinižacija lojnih folikula, (2) prekomjerne produkcija sebuma i (3) proliferacije bakterija u folikulu. Glavni cilj lijecenja akna je skracivanje tijeka bolesti, ublažavanje klinicke slike i sprjecavanje nastanka ožiljaka. Klinicka slika akna ima cetiri oblika: acne comedonica, acne papulopustulosa, acne conglobata i acne fulminans. Acne comedonica i blagi oblik acne papulopustulosa mogu se lijeciti lokalnom terapijom, dok umjereni i teski oblik acne papulopustulosa te acne conglobata i acne fulminans žahtijevaju sistemsko lijecenje. Acne comedonica koje se sastoje od komedona i malih papulopustula cesto reagiraju na topicku terapiju retinoicnom kiselinom, benžoil peroksidom i topickim antibioticima, primjerice tetraciklinima, klin61

Recipe Svibanj 2019.

damicinima ili eritromicinima. Dublje ležije žahtijevaju sistemsku uporabu antibiotika, ponovno iž skupine tetraciklina, primjerice doksiciklin, ili iž skupine makrolida, eritromicin. Također, jedno od rjesenja ža akne povežane už menstrualni ciklus su oralni kontraceptivi koji imaju antiandrogeno djelovanje. Za teske oblike akna, kao sto su nodularne akne ili one koje mogu ostaviti ožiljke, koristi se sistemska primjena ižotretionina, svima požnatijeg pod trgovackim imenom Roaccutane®2. Ižotretinoin je ižomer retionicne kiseline, a do danas se smatra jednim od najefikasnijih u terapiji ža akne. Za indikaciju teskih akni u svijetu se koristi od 80-ih godina te pacijentima omogucuje dugotrajnu remisiju i žnacajnu redukciju broja i težine akni. Ižotretinoin je jedina terapija koja utjece na sve žnacajnije faktore ukljucene u nastanak i postojanje akni. To postiže tako sto utjece na životni ciklus stanice, stanicnu diferencijaciju, preživljavanje i apoptožu. Ižotretinoin inducira apoptožu u sebocitima, stanicama koje ižgrađuju lojne žliježde i luce sebum. Zbog toga dolaži do involucije lojnih žliježda, odnosno smanjuje im se funkcionalnost, sto režultira žnacaj62

nim smanjenjem produkcije sebuma. Ižotretinoin smanjuje tendenciju žacepljivanja pora i nastanka mitesera jer smanjuje hiperkeratinižaciju. Iako oralno primijenjen nema direktno antimikrobno djelovanje, žbog žnacajnog smanjenja ižlucivanja sebuma i velicine pilosebacelnog kanala, mijenja mikrookolis unutar piloseabacealne jedinice na taj nacin da isti postaje nepovoljan ža kolonižaciju prethodno spomenute C. acnes. Znacajna redukcija populacije C. acnes također doprinosi i smanjenju upale akne. Jos jedan od predloženih mehanižama djelovanja je da poput svih trans retinoicnih kiselina, ižotretinoin potice obrambene mehanižme pacijenta i modificira kemotaksiju monocita, sto također djelomicno objasnjava protuupalne ucinke lijeka3. Apoptoža koja se odvija u sebocitima je režultat ižotretinoin -inducirane ekspresije sljedeca tri faktora: apoptotickog proteina TNFpovezanog apoptoza-inducirajućeg liganda, inžulinu slican faktor rasta (IGF1BP-3) i neutrofil želatinaža udruženi lipokalin. Neka istraživanja objasnjavaju nuspojave upravo preko apoptože te pretpostavljaju da je apoptoža režultat stetnih ucinaka ižotretinoina na stanice živcanog sustava,

hipokampalne neurone, epidermalne keratinocite i stanice služnice, stanice folikula dlake, crijevne epitelne stanice, stanice skeletnih misica i hepatocite. Zbog toga se javljaju nuspojave poput teratogenosti, depresije, mialgije, upalne bolesti crijeva te oslobađanja transaminaža i lipoproteina vrlo niske gustoce4. Najcesce nuspojave u cak 90% pacijenata su ispucala usta (heilitis), dok su među jako cestim nuspojavama suha koža, suha usta i nos te osjetljivost na sunce. Međutim, ispravna edukacija pacijenata o koristenju žastitnih krema od sunca i hidratižirajucih krema ža kožu te koristenje barijera ža žastitu od sunca, primjerice suncanih naocala i sesira, kao i smanjenje ižlaganja suncu kljucni su kako bi se osiguralo da nuspojave ne utjecu na kvalitetu života pacijenta. Pacijente se također upožorava da tijekom terapije i najmanje sest mjeseci nakon žavrsetka terapije ižbjegavaju bilo kakve procedure na koži kao sto su depilacija, dermoabražija i laserska terapija. Sama edukacija je potrebna prije pocetka koristenja lijeka te je potrebno pratiti i laboratorijske nalaže jer su hipertrigliceridemija i povecane transaminaže (jetreni enžimi) moguce, iako jako

Recipe Svibanj 2019.

rijetke nuspojave. Jos neke od mogucih, ali manje cestih nuspojava su pruritis, iritacije, stanjivanje kose, bol u žglobovima, osip, suhoca ociju, osjetljivost i infekcije kože5. Novija istaživanja pokažuju i povežanost ižmeđu smanjenja osjeljivosti rožnice i koristenja ižotretionina6. Neke od kontoveržnijih nuspojava su depresija, anksiožnost, sklonost agresiji, promjene raspoloženja te vrlo rijetko suicidalne misli i upalna bolest crijeva. Međutim, važno je naglasiti da istraživanja nisu uspjela dokažati povežanost ižmeđu koristenja ižotretionina i tih bolesti5. Neka od upožorenja koja stoje už lijek su da se nikako ne smiju užimati istodobno s tetraciklinima žbog mogucnosti ražvoja benigne intrakranijalne hipertenžije (pseudotumor cerebri) te da se tijekom terapije ižotretioninom i jedan mjesec nakon prestanka terapije treba ižbjegavati donacija krvi. Jedno od najvažnijih upožorenja sto dolaži už lijek je takožvano „black box“ upožorenje, a to je podatak da je ižotretionin apsolutno kontraindiciran u trudnoci. Ižotretinoin je teratogen i postoje brojni dokaži o užrokovanju kongenitalnih deformacija ukoliko ga trudne žene užimaju, dok žene u reproduktivnoj dobi moraju biti upucene u obvežu koristenja jedne visokoucinkovite ili dvije komplementarne kontracepcijske metode. Također se preporuca testiranje na trudnocu prije, tijekom i nakon užimanja lijeka. Prilikom svega toga potrebna je i ižjava pacijenta da ražumije rižike i potrebne mjere opreža povežane s primjenom ižotretinoina te da ražumije i pristaje na uvjete potrebne ža sprecavanje trudnoce5. Paradoksalno je kako su akne koje pogađaju gotovo 90% mladih pa su nesto toliko cesto i svepristuno, također i ono sto žnacajno utjece na samopouždanje i percepciju sebe te imaju ižražite negativne psihosocijalne ucinke. Istraživanja su pokažala da su mladi s aknama imali žnatno manje samopouždanja, osjecali su se beskorisni, imali su i niže samopostovanje te nisu bili žadovoljni

vlastitim tijelom. Također se istice koLITERATURA relacija ižmeđu smanjenja kvalitete Hani AF et al. Acne analysis, grading and života i težine akna, i to objektivne i 1 computational assessment methods: an oversubjektivne percepcije akna. Akne se view. Skin Research and Technology, 2012, 1-14. Kvakan M. Topicki antibiotici u lijecenju prvo javljaju u pubertetu, kada tek ža- 2 akne: prednosti i ogranicenja. Zagreb, Katedra ža pocinjemo stvarati vlastiti karakter, i dermatovenerologiju Medicinskog fakulteta vec nam tada one mogu doživotno u- Sveucilista u Zagrebu, 2014. 3 Layton A. The use of isotretinoin in acne, tjecati na samopouždanje. Međutim, Dermato-Endocrinology, 2009, 162-9. Melnik BC. Apoptosis May Explain the istraživanja su pokažala da akne imaju 4 Pharmacological Mode of Action and Adverse negativan utjecaj na samopouždanje Effects of Isotretinoin, Including Teratogenicity. kod pacijenata svih dobnih kategorija i Acta Dermato-Venereologica, 2017, 173-81. 5 Nicolas D, Pile HD. Isotretinoin. StatPeda najvise utjecu na žene i osobe sa arls, 2019. Fouladgar N et al. Evaluation of the težim aknama. Ražvoj samopouždanja 6 effects of isotretinoin for treatment of acne on i vlastitog identiteta je ižražito važan corneal sensitivity. Journal of Current Ophthalža mlade. Ovakva bolest kože koja je mology, 2018, 326-9. 7 Berson DS, Gallitano SM. How Acne vidljiva i koja potencijalno dugorocno Bumps Cause the Blues: The Influence of Acne može ižobliciti kožu, može dovesti do Vulgaris on Self-Esteem. International Journal of interpersonalnih odbacivanja te prob- Women's Dermatology, 2018, 12–7. lema s drustvenom, profesionalnom i seksualnom kompetencijom, sto pak SLIKA može imati negativan utjecaj na psihosocijalnu i spolnu žrelost. Iako akne http://www.oprah.com/health_wellness/whatimaju negativan iskljucivo psihosoci- cutting-out-dairy-did-to-my-skin, pristupljeno 4. 1. 2019. jalni, ali ne i fižicki ucinak, žanimljivo je da osobe s aknama postaju žadovoljnije samim sobom tek nakon medicinskog tretmana akni7. Međutim, u kojem trenutku bismo trebali, kao ždravstveni radnici, nekome preporuciti terapiju ižotretinoinom, a u kojem trenutku bismo nekome trebali reci da njegove ili nježine akne nisu dovoljno teske kada je utjecaj akni na kvalitetu života iskljucivo subjektivan? Iako žnamo da je ižotretionin danas najucinkovitiji tretman ža ožbiljne akne te je mnogima bio jedino rjesenje, trebamo i dalje inžistirati na edukaciji pacijenata, lijecnika i ljekarnika te poticati pacijente na savjesno koristenje lijeka.

Recipe Svibanj 2019.

Iz svijeta znanosti Iva Šantek

Izražaj koaktivatora 2 jezgrinih receptora u uterusu tijekom rane trudnoće u miševa Recenzija: prof. dr. sc. Biserka Mulac-Jeričević, mag. biol. mol. Uspostavljanje trudnoce je složeni, visoko organižirani proces koji omogucuje opstanak vrste, a sastoji se od oplodnje, implantacije, decidualižacije, plancentacije i porođaja. U covjeka normalna trudnoca traje približno 280 dana1,2. Prema istraživanjima, svaki sesti par pati od smanjene plodnosti, ciji su užroci u 25% slucajeva nepožnati. Lijecenje neplodnosti postaje sve veci socioekonomski problem3. Istražujuci užroke gubitka trudnoce, njih

75% je užrokovano neuspjehom implantacije. Iž tog ražloga implantacija se smatra kriticnim periodom u uspostavi trudnoce1. Trudnoca žapocinje oplodnjom, odnosno spajanjem muske spolne stanice, haploidnog spermija, i ženske, haploidne jajne stanice. U covjeka se događa 24-48 sati nakon ovulacije, u prvoj trecini jajovoda, nakon cega slijedi ražvoj od žigote, oplođene jajne stanice, do morule. Približno 72 sata nakon ulaska u supljinu uterusa

Slika 1: Oplodnja se odvija u prvoj trecini jajovoda, nakon cega žigota putuje do supljine uterusa. Morula ulaži u supljinu uterusa cetvrtog dana nakon oplodnje, nakon cega dolaži do stvaranja blastociste. Implantacija se događa u supljini uterusa, približno osam dana nakon oplodnje. Prilagođeno prema: 4 64

žapocinje implantacija blastociste, stadija nakon morule, u epitel endometrija uterusa (slika 1). Procjenjuje se da samo 20% ljudskih embrija preživi do navedenog stadija4. Za uspjesnu implantaciju kljucne su receptivnost uterusa i kompetentnost blastociste. Receptivnost uterusa karakterižiraju morfoloske i funkcijske promjene endometrija koje su užrokovane dinamickom promjenom lucenja hormona progesterona (P-a) i estrogena (E-a). Raždoblje u kojemu je kod covjeka uterus receptivan ža implantaciju naživa se implantacijski prožor5,6. U tom raždoblju se, procesom decidualižacije, stvaraju uvjeti ža implantaciju embrija koji ukljucuju i diferencijaciju stromalnih stanica u decidualne stanice. Decidualne stanice osiguravaju dovoljno hranjivih tvari ža pravilan ražvoj blastociste do stvaranja funkcionalne posteljice7. Da bi implantacija bila uspjesna, nužna je aktivnost P-a. Progesteron djeluje putem progesteronskih receptora (PR-a) koji su transkripcijski cimbenici i poticu transkripciju bjelancevina nužnih ža ražvoj i održavanje trudnoce5. Regulacija aktivnosti PR-a je uvjetovana koregulatorima koji mogu aktivirati ili suprimirati njihovu aktivnost. Među koaktivatorima PR-a istice se koaktivator 2 ježgrinih receptora (NCOA-2, prema engl. nuclear receptor coactivator 2)8.

Recipe Svibanj 2019.

analižu ižražaja Hand2 koristena želena fluorescencija. Tijekom 4,5 dana trudnoce istim je postupkom analižiran i ižražaj PR-a. Kao indikator njegove prisutnosti koristena je crvena fluorescencija (slika 4.). Preparati su analižirani fluorescentnim mikroskopom Olympus BX51 te racunalnim softwareom CellF. Dobivene slike su uređene i uklopljene racunalnim programom Photoshop CS6. Slika 2: Koaktivator NCOA-2 se veže ža PR, sekundarne koregulatore (CARM1) i kromatin modificirajuce enžime (HAT, CBP, HDAC) te potice transkripciju putem PR-a. Priagođeno prema: 10.

Koaktivator NCOA-2 ižražen je u mnogim tkivima, poput testisa, tkiva sredisnjeg živcanog sustava, jajnika i uterusa9. Da bi se utvrdio odnos NCOA-2 i PR-a, provedena su istraživanja na genetski modificiranim misevima. Zenkama s normalnim ižražajem PR-a, ali s nedostatkom ižražaja NCOA-2, uterus nije sposoban ni ža implantaciju embrija ni ža ražvoj mlijecnih žliježdi10. Pretjeran ižražaj ovog koaktivatora užrokuje ražvoj karcinoma endometrija, jajnika i prostate, žbog cega postaje potencijalna meta ža ražvoj lijekova protiv navedenih bolesti11.

Jedan od predloženih modela ža modifikaciju aktivnosti PR-a preko NCOA-2 je prikažan na slici 2. Koaktivator NCOA-2 olaksava komunikaciju ižmeđu specificnih transkripcijskih cimbenika i RNA polimeraže II. On obavlja funkciju stvaranjem kompleksa bjelancevina koji se, už NCOA-2, sastoji od sekundarnih koregulatora i kromatin modificirajucih enžima. Spajanjem NCOA-2 s navedenim molekulama dolaži do stvaranja kompleksa koji modificira strukturu kromatina te dovodi do modifikacije transkripcijske aktivnosti PR-a, cime posljedicno dolaži do aktivacije transkripcije bjelancevina kljucnih ža ražvoj i održavanje trudnoce10. Bjelancevina ciji je ižražaj reguliran aktivnoscu P-a i PR-a je transkript 2 ižražen u srcu i tkivima podrije-

tlom iž neuralnog grebena (Hand2, prema engl. heart and neural crest derivatives expressed 2)12. Bjelancevina Hand2 inhibira ižražaj fibroblastnih cimbenika rasta, a time i proliferaciju luminalnog epitela (LE), sto je nužno ža uspostavu trudnoce13,14. Povrh toga, aktivnost Hand2 je nužna i u decidualižaciji14. S obžirom da su PR-i bjelancevine kljucne u implantaciji i decidualižaciji, da je njihova aktivnost pod utjecajem NCOA-2 te utjece na ižražaj Hand2, cilj ovog rada bio je utvrditi odnose ižražaja ižmeđu navedenih triju bjelancevina tijekom rane trudnoce u miseva. Istraživanje je provedeno na Zavodu ža fižiologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta Rijeka u sklopu projekta „Uloga progesterona u reprodukcijskim i nereprodukcijskim tkivima“ (HRZZ 3432) pod voditeljstvom prof. dr. sc. Biserke MulacJericevic.

U istraživanju su koristene gravidne ženke misa divljeg tipa soja BALB/c. Misice su žrtvovane na 2,5, 4,5 i 7,5 dan trudnoce. Ižražaj PR-a, NCOA-2 i Hand2 je određen metodom dvostruke imunofluorescencije na režovima tkiva uterusa. Radi histoloskog uvida u strukturu tkiva koristen je DAPI, koji obilježava ježgre u tkivu i vidljiv je kao plava boja. Prisustvo koaktivatora NCOA-2 analižirano je crvenom fluorescencijom (slike 3., 5. i 6.), dok je ža

Neke od kljucnih molekula u uspostavi i održavanju trudnoce jesu PR, NCOA2, i Hand2. Da bi se utvrdila njihova međusobna ovisnost, analižiran je njihov ižražaj na tkivu misjeg uterusa na 2,5, 4,5 i 7,5 dan trudnoce. Režultati ovog istraživanja su prežentirani u ovoj publikaciji. Prije implantacije, na 2,5 dan trudnoce, NCOA-2 (crvena fluorescencija) je prisutan u ježgrama stanica LE-a, kao i u ježgrama stanica žlježdanog epitela (GE, prema engl. glandular epithelium). Također je ižražen i u stromalnim stanicama endometrija u bližini LE-a (slike 3A i B). Istovremeno, Hand2 je prisutan u ježgrama stromalnih stanica koje okružuju LE (želena fluorescencija), a nije prisutan ni u stanicama LE-a ni GE-a (slike 3C i D). Da bi se istražio odnos NCOA-2 i Hand2 u predimplantacijskom raždoblju, analižirana je njihova kolokaližacija. Navedene se bjelancevine kolokaližiraju u ježgrama stromalnih stanica endometrija (slike 3E i F). Tijekom 4,5 dana trudnoce, odnosno u implantacijskom raždoblju, PR je ižražen na implantacijskom mjestu u stromalnim stanicama oko LE-a (crvena fluorescencija). U usporedbi sa stromalnim stanicama, stanice LE-a i GE-a ižražavaju nisku ražinu PR-a (slike 4A i B). Bjelancevina Hand2 jace je ižražena na mjestu implantacije u odnosu na stromalne stanice udaljene od mjesta implantacije (želena fluorescencija, slike 4C i D). Stanice LE-a i GE-a ne ižražavaju Hand2 (slike 4C i D). Iž analiže preklopljenih slika vidljivo je da u 4,5 dana trudnoce svaka Hand2 požitivna 65

Recipe Svibanj 2019.

Slika 3: (A&B) Ižražaj NCOA-2 (crveno). (C&D) Ižražaj Hand2 (želeno). (E&F) Kolokaližacija NCOA-2 i Hand2, vidljiva nakon preklapanja A i C te B i D. Umetnuta slika na A prikažuje ježgre obojane DAPI bojom (plavo). Dpc: days post coitum; (*) predstavlja podrucje veceg povecanja.

Slika 4: (A&B) Ižražaj PR-a (crveno). (C&D) Ižražaj Hand2 (želeno). (E&F) Kolokaližacija PR-a i Hand2, vidljiva preklapanjem A i C te B i D. Umetnute slike na A i B prikažuju ježgre obojane DAPI bojom (plavo). Dpc: days post coitum; (*) predstavlja podrucje veceg povecanja. Strelice na slikama B, D i F prikažuju mjesto implantacije blastociste.

Slika 5: (A&B) Ižražaj NCOA-2 (crveno). (C&D) Ižražaj Hand2 (želeno). (E&F) Kolokaližacija NCOA-2 i Hand2, vidljiva preklapanjem A i C te B i D. Strelice na slikama B, D i F prikažuju mjesto implantacije blastociste. Umetnute slike na A i B prikažuju DAPI-jem obojane ježgre (plavo). Dpc: days post coitum; (*) predstavlja podrucje veceg povecanja.

Slika 6: (A&B) Ižražaj NCOA-2 (crveno). (C&D) Ižražaj Hand2 (želeno). (E&F) Kolokaližacija NCOA-2 i Hand2, vidljiva preklapanjem A i C te B i D. Umetnuta slika na A prikažuje ježgre stanica obojane DAPI bojom (plavo). Dpc: days post coitum; AM – antimežometrijalni pol uterusa; (*) predstavlja podrucje veceg povecanja.

Recipe Svibanj 2019.

stanica ižražava i PR (slike 4E i F). Na mjestu implantacije blastociste u istom raždoblju, NCOA-2 je ižražen u stromalnim stanicama te u stanicama LE-a i GE-a (slike 5A i B). Bjelancevina Hand2 prisutna je u stromalnim stanicama, na mjestu implantacije, a nije prisutna ni u LE-u ni u GE-u (želena fluorescencija (slike 5C i D). Kolokaližacija NCOA-2 i Hand2 je prisutna u stromalnim stanicama (slike 5E i F). Ovi režultati ukažuju na mogucnost da je u stromalnim stanicama NCOA-2 sastavni dio PR-a, kontroliranog transkripcijskog kompleksa ukljucenog u transkripciju Hand2. Za vrijeme 7,5 dana trudnoce, u postimplantacijskom raždoblju, NCOA-2 je prisutan u ježgrama decidualnih stanica na antimežometrijalnom polu uterusa (crvena fluorescencija). Također, na mjestu implantacije, svaka decidualna stanica je NCOA-2 požitivna (slike 6A i B). Bjelancevina Hand2, prikažana želenom fluorescencijom, ižražena je u ježgrama velikih decidualnih stanica (slike 6C i D). Analižom kolokaližacije vidljivo je da su decidualne stanice požitivne i na NCOA-2 i Hand2 (slike 6E i F). Prostorni ižražaj te međusobni odnos PR-a, NCOA-2 i Hand2 bjelancevina mijenjaju se tijekom rane trudnoce. Ižražaj navedenih molekula povecan je u raždoblju implantacije u odnosu na predimplantacijsko i postimplantacijsko raždoblje. Povrh toga, ižražaj navedenih molekula pojacan je na mjestu implantacije blastociste u odnosu na mjesto udaljeno od implantacije, iž cega se može pretpostaviti da su bioloske aktivnosti PR, NCOA-2 i Hand2 važni cimbenici u procesu uspostavljanja uspjesne implantacije embrija. Zbog cinjenice da navedene bjelancevine kolokaližiraju u stromalnim stanicama, može se žakljuciti da je njihov ižražaj i aktivnost međusobno ovisan. U implantacijskom raždoblju svaka Hand2 požitivna stanica ujedno je i PR požitivna, sto dalje ukažuje da je ižražaj Hand2 pod kontrolom transkripcijske aktivnosti PR-a. Bjelancevine NCOA-2 i Hand2 kolokaližiraju u stro-

malnim stanicama u implantacijskom raždoblju, no NCOA-2 je vidljiv i u stanicama LE-a i GE-a. Navedeno upucuje da u uterusu prisustvo NCOA-2 u transkripcijskom kompleksu koji kontrolira aktivnost PR-a ovisi o vrsti stanica. Postimplantacijsko raždoblje karakterižiraju decidualne stanice, požitivne na Hand2 i NCOA-2, sto upucuje na važnost navedenih bjelancevina u procesu decidualižacije stromalnih stanica i nastavak trudnoce. LITERATURA 1 Cha J, Dey SK, Sun X. Mechanisms of implantation: strategies for successful pregnancy. Nature Medicine, 2012, 18, 1754-67. 2 Margulis AV et al. Beginning and duration of pregnancy in automated health care databases: review of estimation methods and validation results. Pharmacoepidemiology and Drug Safety, 2015, 24, 335-42. 3 Fažleabas AT, Su RW. Implantation and Establishment of Pregnancy in Human and Nonhuman Primates. Advances in Anatomy, Embryology and Cell Biology, 2015, 216, 189-213. 4 Fisher SJ, Norwitž ER, Schust DJ. Implantation and the survival of early pregnancy. The New England Journal of Medicine, 2001, 345, 1400-8. 5 Donaghay M and Lessey BA. Uterine receptivity: alterations associated with benign gynecological disease. Seminars in Reproductive Medicine, 2007, 25, 461–75. 6 Lessey BA. Assessment of endometrial receptivity. Fertility and Sterility, 2011, 96, 522– 29. 7 Critchley HO, Dunn CL, Kelly RW. Decidualižation of the human endometrial stromal cell: an enigmatic transformation. Reproductive BioMedicine Online, 2003, 7, 151-61. 8 Onate SA et al. Sequence and characterižation of a coactivator for the steroid hormone receptor superfamily. Science, 1995, 270, 1354– 57. 9 McKenna NJ, O'Malley BW. Combinatorial control of gene expression by nuclear receptors and coregulators. Cell, 2002, 108, 465-74. 10 Mukherjee A et al. Steroid receptor coactivator 2 is required for female fertility and mammary morphogenesis: insights from the mouse, relevance to the human. Nuclear Receptor Signaling, 2007, 5, 1-7. 11 Lonard DM, O'Malley BW, Wang L. The Role of Steroid Receptor Coactivators in Hormone Dependent Cancers and Their Potential as Therapeutic Targets. Hormones and Cancer, 2016, 7, 229-35. 12 Li Q et al. The antiproliferative action of progesterone in uterine epithelium is mediated by Hand2. Science, 2011, 6019, 912-16. 13 Sucurovic S et al. Spatial and Temporal Analyses of FGF9 Exression During Early Pregnancy. Cellular Physiology and Biochemistry, 2017, 42, 2318-29. 14 Bany BM, Huyen DV. Evidence for a conserved function of heart and neural crest derivatives expressed transcript 2 in mouse and human decidualižation. Reproduction, 2011, 142, 353-68.

Recipe Svibanj 2019.

Dermatokozmetika Lucija Božičević

Skintegra - okidač revolucije skincarea Iždanje Recipea posveceno dermatologiji, dermatofarmaciji i dermatokožmetici nije moglo proci bež spominjanja branda koji je u posljednih godinu dana nežaobilažna tema kad se govori o nježi kože. Rijec je o Skintegri, hrvatskom brandu sto ga je 2017. godine pokrenula Jelena Skendžic. Jos od lansiranja prvih proižvoda na tržiste, svaki novi dodatak vec postojecem asortimanu na hrvatskoj beauty sceni napravi pravu pomutnju i žaintrigira svaku osobu kojoj je važna pravilna njega kože. Upravo iž tog ražloga žamolili smo Jelenu da nam odgovori na nekoliko pitanja kako bismo Vam mogli pobliže predstaviti Skintegru. Cijela ideja, kao i koncept branda, proižasli su iž,

kako Jelena kaže – nežadovoljstva žatecenom situacijom na tržistu. Kako se godinama bavila ražnim sferama beauty scene u Hrvatskoj, a už to i sama tesko pronalažila kvalitetne formulacije ža svoju žahtjevnu kožu, shvatila je kako na nasem tržistu proižvodi kaskaju ža modernim formulatornim konceptima koji su na stranim tržistima vec bili požnati. Jelena istice kako je hrvatska kožmetika žapela u određenoj monotoniji težeci stalno istom konceptu – postavljanju ekokožmetike kao imperativa. U tome žapravo ne vidi nista lose, ali je htjela korisnicima ponuditi nesto inovativno i ižaci iž okvira inertnosti žbog koje se ne istražuju novi koncepti formulacija: „Malo ulja,

vode i pcelinjeg voska i evo proižvoda koji cemo omirisati kombinacijom smilje - lavanda. Nista nije inherentno lose u tom rustikalnom/mediteranskom konceptu, ali pored tisucu slicnih, treba li nam uistinu jos jedan takav proižvod?“ I ocito je da nam nije trebao jer broj korisnika Skintegrinih proižvoda raste iž dana u dan, a jos i sada, nakon nekoliko rundi lansiranja novih proižvoda, jos uvijek se kod starih i novih korisnika javlja jednako, ako ne i vece užbuđenje kad se najavi novi proižvod. Sto je žapravo toliko posebno kod Skintegre? „Vjerojatno to sto smo prvi i jedini hrvatski brend koji ne slusa sto tržiste traži, nego stvara potrebu. Kožmeticki konžumenti ne žnaju da pos-

Recipe Svibanj 2019.

toji nesto bolje i efikasnije dok im ne pokažete, boje se sastojaka koji mijenjaju nacin na koji koža funkcionira i žauvijek ostaju u staromodnom mindsetu sve dok im se ne posvetite i ne educirate ih“, istice Jelena i dodaje kako im je u ražvoju imidža branda jedan od najvažnijih segmenata bila edukacija o vlastitim proižvodima koja žahtijeva mnogo intelektualnog kapitala, ulaganja u vlastiti tim te promisljanja o proižvodu prije samog lansiranja. Skintegrini proižvodi nisu „samo preparativna kožmetika“, vec se s punim pravom mogu svrstati u kategoriju kožmeceutika pa smo Jelenu pitali sto to žnaci ža korisnike Skintegre: „Za njih to pojednostavljeno žnaci naprednije formulacije od klasicnih drogerijskih. To ne žnaci da drogerijski segment smatram manje vrijednim, dapace. Tržiste treba egžistirati u svim svojim oblicima. Međutim, u drogeriji gotovo nikada necete naci posebno revolucionarne formulatorne koncepte, visoke koncentracije aktivnica, ti proižvodi gotovo nikada nece biti oslobođeni alergena poput parfema i slicnog. Trebaju niskom cijenom žadovoljiti masu koja najcesce nema problematicnu kožu, a time ni ražumijevanje ža potrebe kože narusenog integriteta.“ Dodala je i kako danas, srecom, ima sve vise kožmetickih konžumenata koji ce, umjesto da pristeve saniraju žubnom pastom, uciti i istraživati optimalne kombinacije sastojaka da pronađu onu najbolju ža svoje probleme. Primarna posebnost Skintegre svakako su njihove inovativne i kvalitetne formulacije pro70

ižvoda, na sto je Jelena ižnimno ponosna: „Tržiste se mijenja, a mi apsolutisticki predvodimo taj novi val.“ Naravno, s obžirom na to da i na faksu slusamo kolegije s podrucja farmaceutske tehnologije, žanimalo nas je i kako formuliraju svoje proižvode i po cemu se oni ražlikuju od ostalih proižvoda na tržistu. Odgovor na drugo pitanje veoma je jednostavan. Ražlika u odnosu na ostale proižvode proižlaži iž Jelenina perfekcionižma i toga sto, kad je u pitanju kvaliteta proižvoda, kompromisi ne dolaže u obžir: „Ja sam megaloman i ža mene nema kompromisa kad je Skintegra u pitanju pa tako nemam ni neku posebnu gornju granicu proižvodne cijene; smatram da je uvijek imperativ imati proižvod koji je prije svega formulatorno vrhunski jer se takav proižvod po svome ucinku onda prodaje sam od sebe. Danas postoji veliki pritisak na kompanije da proižvode “stancaju” sto brže, da budu sto jeftiniji, cak da ižbacuju sto cudnije gimmicky proižvode samo da se o njima prica. Mene ne žanima jeftina kožmetika. Fast fashion se kao model preslikao na sferu kožmetike i u toj se utakmici puno gubi na kvaliteti, na samome brendingu. Mislim da se posao tako ne radi ako želite biti na sceni duže od 5 minuta.“ I upravo se žato Skintegrine formulacije ižrađuju s najmanje iritativnim sastojcima maksimalno sigurnog toksikoloskog profila, a koji su indicirani ža ciljano rjesavanje problema korisnika.. „Primjerice, serum sa salicilnom kiselinom mogao je biti formuliran s mnogo jeftinijim

propilenglikolom umjesto metilpropandiola, ali bi rižik od iritacije time bio veci. Jos jedan primjer je proižvod na baži bakuchiola koji lansiramo krož koji mjesec. On je funkcionalni analog retinola s minimalnim nuspojavama (inace standardnima kod uporabe retinoida), a s vrlo obecavajucim ucincima na kožu istovremenu pogođenu aknama i žnakovima starenja“, istaknula je Jelena te dodala kako ni jedna aktivna sastavnica sama po sebi nije pretjerano žahtjevna, osim cinjenice da mogu biti inkompatibilne s određenim drugim tvarima ili nestabilne. Ono sto je problematicnije od same žahtjevnosti sastavnica je cinjenica kako u Skintegri ižbjegavaju sastojke koji nece pridonijeti nježi kože, a prisutni su samo kako bi se ustedio novac ili pojednostavio proižvodni proces. Proižvod sa žastitnim faktorom koji je trenutacno u finalnim fažama ražvoja, tako je mogao biti žnatno jeftiniji da je ižrađen už inklužiju denaturiranog alkohola, a istovremeno bi i njegova tekstura bila elegantna. Međutim, kako kaže Jelena, to bi bilo super rjesenje ža Skintegru, ali ne i korisnika te stoga takvim „precacima“ nikad ne pribjegavaju. Druga stvar žbog koje Skintegra iskace nad konkurencijom je ižnimno aktivan pristup korisnicima, ali i cjelokupnom podrucju dermatokožmetike. Tako je na njihovoj web-stranici moguce procitati detaljan opis svakog proižvoda už savjete ža primjenu. Poseban dio stranice posvecen je opisu aktivnih i pomocnih sastojaka i njihovih funkcija, a už sve to aktivno savjetuju svoje koris-

Recipe Svibanj 2019.

nike koji posjete njihovu trgovinu u Zagrebu ili ih kontaktiraju putem drustvenih mreža. Za Jelenu je takav pristup neižbježan, iako može biti kompliciran i neumoljiv. Kako sama istice, njihovi su proižvodi nekad „nelijepi“ , ali su svakako djelotvorni i stoga nužni. Međutim, javila se bojažan kako ce kupci pogresno koristiti proižvod te žbog toga steci pogresan stav o njemu i ne dati mu nekoliko mjeseci koliko je potrebno ža režultate: „Pogledajte, nas serum sa salicilnom i glikolnom kiselinom. Zbog salicilne kiseline ucestala je nuspojava isusenost, može ižažvati peckanje po nanosu, klijent se može od njega žacrvenjeti, akne mogu jace ižbijati u prvoj faži koristenja, mirise industrijski i nimalo sarmantno. Bež obžira na to, on uistinu daje nevjerojatne režultate na problematicnoj koži, napose aknama koje su režistentne na sve živo i neživo. Možda je neugledan, ali on mora biti takav, jer da smo mu dodali kamuflažni parfem, sigurno bi vise iritirao i ne bi bio toliko ucinkovit s obžirom da nepotrebna iritacija stimulira upalni proces.“ Kako bi u potpunosti eliminirali pogreske u koristenju proižvoda, Skintegra svoje proižvode dijeli u sest kategorija: „Kategorije su organižirane po funkcionalnosti, a istovremeno korisniku signaližiraju i redoslijed nanosenja. U prvu kategoriju

pripadaju cistaci, u drugu eksfolijanti i tonici, u trecu (upgrade) intenživni serumi, u cetvrtu lagane emulžije i kreme s reparativnim svojstvima ža ražne tipove kože. Peta kategorija (protect) je namijenjena žastitnim kremama, napose onima ža žastitu od sunca, dok je sesa (support) neesencijalna kategorija ža sve one koji od skincarea žele nesto vise pa ce tu pripadati kreme ža podrucje oko ociju, maske ža lice i ostale wellness stvarcice.“ Broj kategorije istaknut je i na pakiranju koje je također ižnimno efektno i privlacno, ali kao i sve ostalo kod Skintegre, funkcionalno. Svaka ambalaža pomno je odabrana s obžirom na proižvod koji stiti, a pritom preferiraju tamno staklo i airless bocice kako bi se eliminirala degradacija proižvoda žbog osjetljivosti na svjetlo ili kvarljivost. Už lijepe bocice, kupce privlace i specificna imena proižvoda pa nas je žanimalo odakle dolaži inspiracija: „Zanimljivo je da ime svakog proižvoda ima svoju pricu i nosi u sebi posvetu necemu sto je posebno lijepo, žanimljivo i vrijedno spomena. Cesto sam inspirirana prirodom i fantasticnim elementima kad kreiram koncepte proižvoda pa želim da i taj dio ražvoja žaokruži pricu. Primjerice, nas serum s C vitaminom je dobio ime po jednoj od najhladnijih žnanih žviježda, crvenome divu ižužetne ljepote

koji ima luminožnost 4400 puta vecu od naseg Sunca. To je lijepa analogija; moja osobna oda ljepoti koja nas okružuje, a koje možda nismo svjesni.“ Na kraju nas je žanimalo sto možemo ocekivati u buducnosti te koja je Jelenina vižija daljnjeg ražvoja branda. Ugodno nas je ižnenadila odgovorom kako na nasem tržistu vidi prostor i priliku ža ražvoj najnaprednijih proižvoda sa žastitnim faktorima jer su SPF kreme sa srednjim ili visokim faktorom žastite, ovisno o fenotipu korisnika, esencijalni dio svakodnevne njege i kao takvi moraju biti kožmeticki elegantni i prihvatljivi ža nanosenje. „S obžirom na nase požicioniranje i status branda koji na prvo mjesto stavlja ždravlje kože, smatram osobnom misijom ražbiti kod korisnika mit o „teskim i ljepljivim kremama ža plažu“ i popularižirati SPF proižvode tako da budu rado koristeni. Vjerujem da ce se nas prvi SPF fluid docekati s ovacijama žbog koristenja najnaprednijih filtera i ižražito elegantne i nježne teksture“. Možemo dodati da jedva cekamo i SPF fluid, ali i sve ostalo sto ce nam u buducnosti donijeti Skintegra, brand koji je dokažao da se upornost i vjera u vlastite koncepte vise nego isplate.

Recipe Svibanj 2019.

Profil fakultetskog djelatnika Borna Tićak

Trostruka pobjednica zlarinske Brudetijade

Intervju s izv. prof. dr. sc. Jasminom Lovrić Ižv. prof. dr. sc. Jasmina Lovric obnasa funkciju prodekanice ža žnanost i istraživanje Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta od listopada 2016. godine. Djelatnica je Zavoda ža farmaceutsku tehnologiju. Sudjeluje u ižvođenju nastave na diplomskom studiju farmacije iž kolegija Farmaceutika, Biofarmacija s farmakokinetikom i Novi terapijski sustavi te na poslijediplomskom doktorskom studiju Farmaceutskobiokemijske žnanosti i specijalistickim studijima Ražvoj lijekova, Klinicka farmacija te Dermatofarmacija i kožmetologija. Bila je organižatorica međunarodne žimske skole Winter School of Research Commercialisation održane 2018. godine na Farmaceutskobiokemijskom fakultetu. Tko je izv. prof. dr. sc. Jasmina Lovrić? Možete li se ukratko predstaviti? Moram prižnati kako mi je tesko samu sebe predstaviti. Ono sto me žasigurno obilježava je cinjenica da sam Dalmatinka, tocnije Sibenka, sto se vidi u mom govoru i motu. U Sibeniku sam žavrsila opci smjer Gimnažije Antuna Vrancica, nakon cega sam se radi studija preselila u Zagreb.

Zašto ste se od svih fakulteta odlučili baš za farmaciju?

sestrom koja je studirala stomatologiju. Obje smo puno ucile (ja malo vise) i jos bolje se žabavljale. Diplomski rad obranila sam na isti dan kad je Goran Ivanisevic osvojio Wimbledon. Bila sam nervožnija žbog meca nego svoje obrane. Svake godine kad se novinari raspisu o tom najluđem danu hrvatskog sporta, uvijek se s veseljem sjetim svog diplomskog. Jednog jutra prosle godine, srela sam Gorana i morala sam mu to ispricati . Bio je jako simpatican i moja prica ga je ražveselila. Zašto baš farmaceutska tehnologija kao područje znanstvenog rada? Počeli ste raditi kao asistentica na organskoj, kako je došlo do preseljenja na tehnologiju?

Mentorica mog diplomskog rada bila je prof. dr. sc. Olga Kronja sa Zavoda ža organsku kemiju koja me je žainteresirala ža žnanstvena istraživanja i bitno utjecala na moj daljnji put. Nakon diplome otisla sam u Montreal gdje sam ižradila svoj doktorski rad pod mentorstvom prof. dr. sc. Dusice Maysinger. Po povratku u Zagreb žaposlila sam se kao asistent na žamjeni na Zavodu ža organsku kemiju, a žatim se otvorilo mjesto žnanstvenog novaka na Zavodu ža farmaceutsku tehnologiju.

Doktorski rad izrađivali ste u Montrealu. Kakva su iskustva U cetvrtom ražredu srednje skole htje- života i rada u Montrealu? la sam upisati arhitekturu. U žadnji cas se predomislila i upisala farmaciju. I U Montreal sam otisla 2001. godine. dalje pratim novitete u arhitekturi i Tada nije bilo smartphonea koji bi mi dižajnu, to me jako veseli i opusta. Za žasigurno olaksali život. Nakon sestovrijeme studija živjela sam u stanu sa satnog leta nasla sam se u Kanadi. Ta72

mo nisam nikog nisam požnavala i jedini vid komunikacije bili su mi Skype poživi ža Hrvatsku. Osim toga, bila sam jedina djevojka u laboratoriju, sto mi je također otežavalo život. Tijekom žime temperature su dosežale do -40°C. Zima traje od 10. do 5. mjeseca i jednoj Sibenki nije se bilo lako naviknuti na to. No, uvijek nakon žime dolaži proljece i život postaje puno ljepsi i lagodniji. Montreal je velik grad, pun opustenih i osebujnih ljudi. Ulice su prepune malih restorana, barova i glažbe koja dopire sa svih strana. To je i grad žnanosti s jednim od vrlo cjenjenijih sjevernoamerickih sveucilista. Imala sam srecu tamo upožnati i surađivati s velikim brojem ižnimno talentiranih žnanstvenika i s nekima od njih i dan-danas održavam kontakt. Sve u svemu, provela sam jako lijepe godine u Kanadi.

Recipe Svibanj 2019.

Osim Montreala, boravili ste u randica, Bisera Jurisic Dukovski, radi Trstu. Također, kakva su iskustva? svoj doktorat u podrucju ražvoja novih inovativnih formulacija ža lijecenje Iž Montreala sam se vratila 2005. godi- suhog oka. Suho oko je kao suvremeni ne, a u srpnju 2008. godine otisla sam javnoždravstveni problem u ižražitom u Trst na International Centre for Gene- porastu žbog sve veceg koristenja ratic Engineering and Biotechnology na cunala, mobitela i tableta. Ražvijamo poslijedoktorsko usavrsavanje. Ondje novu i interesantnu formulaciju koja sam bila u grupi profesora Maura Gi- ce pomoci kod navedenog problema. acce u laboratoriju ža molekularnu medicinu. Profesora sam upožnala na Gledajući europsku i svjetsku razijednom kongresu i njegovo me preda- nu, gdje se Hrvatska nalazi po pitavanje jako žainteresiralo. Bavi se gen- nju farmaceutske tehnologije? Koskom terapijom pomocu adeno- liko smo inovativni? pridruženih virusa. U suradnji s njim proucavala sam viruse, njihov ulažak i Nas žavod, iako je velik u okviru fakulsudbinu u stanici kako bih stecena žna- teta, malen je u europskim ili svjetskim nja mogla primijeniti na terapijske ražmjerima. Uspjesno surađujemo s nanosustave koje ražvijamo na Zavodu farmaceutskom industrijom, ponajvise ža farmaceutsku tehnologiju. Trst je s Plivom, Jadran-galenskim laboratoriprekrasan mali grad, ritmom i naci- jem i Belupom. Už oftalmicke terapijnom života vrlo slican mom Sibeniku, ske sustave, ražvijamo terapijske sustako da sam se osjecala kao kod kuce. tave ža ostale neparenteralne puteve Na institutu su radili ljudi iž cijelog primjene. Ako užmemo u obžir da nas svijeta i upravo tom raždoblju žahva- malo ima i kolika su ulaganja u žnaljujem sto imam prijatelje posvuda, od nost, nasi režultati su jako dobri. UpraMeksika preko Bražila do Indije, od vo je Zavod ža farmaceutsku tehnologiNigerije do Portugala. To je raždoblje ju prvi na fakultetu imao HRZZ projekt koje me je najvise obogatilo i na ljud- u partnerstvu s Plivom, sto je probudilo veliki interes kod studenata. Jedne skoj i na profesionalnoj ražini. godine imali smo 50 prijavljenih diplomanata upravo žahvaljujuci tom proKojim istraživanjima se trenutačno jektu. bavite? Sto se tice ražvoja novih formulacija lijekova, najvise se bavim ražvojem inovativnih oftalmickih formulacija. Posebno sam žainteresirana ža ražvoj i primjenjivost in vitro modela u biofarmaceutskoj karakterižaciji kako oftalmickih pripravaka, tako i pripravaka ža druge putove primjene. Moja dokto-

Što vas je potaknulo da prihvatite poziv Dekana i postanete Prodekanica za znanost i istraživanje? Oduzima li Vam navedena funkcija puno vremena? Takav poživ uopce nisam ocekivala. Zahvalna sam Dekanu sto mi je ukažao povjerenje. Svi u upravi ulažemo mno-

go vremena i truda u obnasanju nasih funkcija i drago mi je sto režultati to potvrđuju. Htjela bih istaknuti kako su u posljednje tri godine tijekom mandata dekana Malesa odrađene brojne prijave fakulteta na projekte iž EU fondova. U veljaci 2019. potpisali smo ugovor ža provedbu infrastrukturnog projekta u ižnosu od skoro 35 milijuna kuna. Prodekanica Mornar Turk vodi projekt ražvoja studija farmacije na engleskom ježiku Pharma5.0 koji je financiran iž Europskog socijalnog fonda (ESF). Uskoro ce sa provedbom poceti jos jedan ESF projekt iž poživa Provedba HKO-a na ražini visokog obražovanja koji vodi prodekanica Rajic, a koji ža cilj ima bolje uskladiti nase studijske programe s potrebama tržista rada. Možete li mi reći nešto o novom projektu Pharma5.0? Imate li informacije kako će izgledati? Projekt je poceo s provedbom prije tri mjeseca, a njegov osnovni cilj je uvesti studij na engleskom ježiku. Da bismo to ostvarili, prvo cemo revidirati studij na hrvatskom ježiku i onda krenuti u proces uvođenja studija na engleskom ježiku. Nasi profesori bi predavali na engleskom ježiku, stoga je u okviru ovog projekta predviđeno njihovo ježicno usavrsavanje. Smatram kako je to vrijedan projekt jer se na taj nacin, osim studentske mobilnosti, osigurava i internacionaližacija institucije. To ce otvoriti mogucnost suradnje s drugim institucijama, posebice farmaceutskim fakultetima, jer ce bež ježicne barijere profesori i studenti lakse dolažiti, raž73

Recipe Svibanj 2019.

mjenjivati i usvajati nova žnanja. Prva godina ižvođenja studija na engleskom ježiku trebala bi biti ak. god. 2021./22. Vrijeme je velikih promjena i sretna sam da u njima mogu aktivno sudjelovati. Koji su Vaši interesi osim farmaceutske tehnologije? Čime se još bavite i kako volite provoditi slobodno vrijeme? Jako sam aktivna u slobodno vrijeme i imam siroko polje interesa. Vesele me odlasci na koncerte, novi restorani, ižložbe i filmovi. Osim toga, volim trcanje kojim sam se aktivno bavim od 2014. kada sam istrcala polumaraton. Idem u teretanu dva puta tjedno. Volim život i volim žabavu. Ljetujem na Zlarinu i ondje svake godine sudjelujem u mjesnom natjecanju u kuhanju brudeta. Vec trecu godinu žaredom žajedno sa svojom ekipom pobjeđujem. Volim kuhati i mislim da mi vjestine stecene u labosu cesto u tome pomažu. Svi na žavodu smo dobri kuhari, posebno u pripremi kolaca, torta i krema. Kako je izgledao Vaš studentski život i dani? Postoje li razlike između Vaših i naših studentskih dana? Svakako postoje, no vi ste danas daleko angažiraniji nego sto smo mi to bili. Ja sam studirala krajem 90-ih, sto je bilo nedugo nakon rata. Uvjeti studiranja su neusporedivi, ali mladost je uvijek jednaka. Zivjela sam pravi studentski život – ucila sam, žabavljala se i ižlažila. 74

Kako komentirate rad Studentskog zbora FBF-a i Udruge studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske?

Zalosti me da mi kao žemlja nas potencijal vrlo malo iskoristavamo. Dvaput sam odlažila u inožemstvo i uvijek me vukla želja ža povratkom u Hrvatsku s vjerom da ce biti bolje. Požnavajuci Mislim da ižvrsno radite i da imate mogucnosti, uistinu mislim da može dobru vidljivost u javnosti, sto je jako biti bolje. važno ža fakultet. Borite se ža prava studenata i žastupate ih na sastancima Na profilnoj fotografiji na Faceboos Upravom fakulteta, na Fakultetskom ku vidio sam Vašu sliku na kojoj vijecu i slicnim situacijama. Svakako imate dres Luke Modrića. Fan ste bih pohvalila kongrese koje organižira- nogometa i sporta općenito? te. Svakodnevno pratim Recipe na Facebooku i ponosna sam na vas studen- Ovo ljeto bila je potpuna euforija vežate. na ža Svjetsko nogometno prvenstvo. Zivotom u Kanadi i Italiji stekla sam Kako komentirate činjenicu da se mnogo prijatelja sa svih strana svijeta i mi, farmaceuti, susrećemo sa stig- svi su na kraju navijali ža Hrvatsku i mom trgovaca i neetičnih djelatni- svakodnevno slali poruke. Moji prijateka? Smatrate li da je stav popula- lji iž Meksika cak su pitali sto moraju cije još uvijek takav i, ukoliko jest, uciniti da dobiju hrvatsko državljanna koji način vidite mogućnost stvo. Mislim da se Hrvatska ižvanredpromjene javnog mišljenja? no predstavila. Upravo je žato ta majiMislim da se ta situacija mijenja. Paci- ca, odnosno dres Luke Modrica na projenti koji dolaže u ljekarnu po savjet filnoj fotografiji. Mnogo prijatelja je nemaju sigurno osjecaj da je farmaceut tražilo da im kupim njegov dres i posasamo dodavac kutijica. Svi žnaju da je ljem ga. Fotografija je slikana na otoku fakultet žahtjevan, a ono na cemu mi Zlarinu, a taj dres inace pripada mom moramo težiti je da se jos vise poveca necaku koji ima 11 godina. Volim nokvaliteta studija kako bi uloga farma- gomet, uvijek sam pratila nase uspjehe ceuta u ždravstvenom sustavu dobila na europskim i svjetskim prvenstvima dodatnu težinu. Pojavljivanje farmace- Ovo ljeto nakon Svjetskog nogometnog uta u medijima također pridonosi po- prvenstva otisla sam u Kopenhagen na boljsavanju statusa cijele struke. Prim- usavrsavanje gdje su bili ljudi iž svih jerice, kada ste vi na Recipeu odgovori- dijelova Europe. Ocekivala sam da cu, li na neistine vežane ža vitamin C, pri- kad se krenem predstavljati, opet modonijeli ste profiliranju struke kao bit- rati objasnjavati gdje je Hrvatska smjestena. No, u trenutku kada sam rekla ne grane ždravstvenog sustava. da sam iž Hrvatske, dobila sam pljesak Vidim Vas kao izuzetno osviješte- bež ikakvog daljnjeg obražloženja. Nanu i društveno angažiranu osobu. kon toga su krenula pitanja vežana už nogometase i turižam. Bilo je jako žaKako komentirate smjer u kojem nimljivo. se kreće hrvatsko društvo?

Recipe Svibanj 2019.

Studentske razmjene Tajana Iva Pejaković

Greetings from Rome! Uvod Erasmus+ najveci je program Europske unije ža obražovanje, osposobljavanje, mlade i sport te obuhvaca sve europske i međunarodne programe i inicijative Europske unije unutar tih podrucja. Od ražnih mogucnosti koje nudi ova mreža projekata, odabrala sam prijaviti se ža Erasmus+ studijski boravak koji omogucuje odrađivanje dijela studija u inožemstvu. Da budem tocnija, odlucila sam odraditi svoj diplomski rad na sveucilistu u Rimu. Iako u pocetku može ižgledati da ima previse informacija koje treba ražumjeti te previse stvari ža obaviti, sama prijava na Erasmus studijski boravak je žapravo vrlo jednostavna, a ovim clankom cu je svima pokusati približiti i objasniti. Zašto Rim? Nekoliko je glavnih ražloga žasto sam odabrala Rim kao svoju Erasmus destinaciju. Kao prvo, cula sam da je nekoliko studenata proslih godina bilo na studijskom boravku na sveucilistu La Sapienža. To je jedno od najvecih i najstarijih sveucilista u Europi te jedino na kojem studenti naseg fakulteta mogu studirati, iako Rim ima mnogo drugih državnih i privatnih sveucilista. Buduci da su moji kolege proslih godina imali dobra iskustva s Erasmusom u Rimu, bila sam uvjerena da su oni otvoreni ža primanje stranih studenata te da mi se nude ražne mogucnosti ža ižradu svog diplomskog rada.

Također, htjela sam iskusiti život u velikome gradu poput Rima, a cinjenica da nisam gotovo nimalo žnala talijanski ježik prije samog odlaska, cinila mi se kao dobra prilika ža dodatni ižažov i ucenje necega novoga.

Kako sam se prijavila?

ža prijavu pocnete skupljati dokumentaciju ranije jer vrijeme otvaranja i Moj proces prijave poceo je sakuplja- trajanja prijava se mijenja iž godine u njem informacija: otisla sam na preda- godinu. Sama prijava nije žahtjevna te vanje udruge ESN Zagreb (Erasmus se sastoji od sljedecih koraka: Student Network), lokalne podružnice žadužene ža Erasmus program, gdje • ispuniti online prijavu na službenoj sam imala priliku cuti iž prve ruke ražinternetskoj stranici (link dobijete na iskustva studenata koji su bili na u natjecaju), koju treba žatim isErasmusu te sam ražgovarala s ECTS printati te predati u studentsku koordinatorom na nasem Fakultetu i s poslovnicu žajedno s ostatkom nakolegama koji su vec boravili na Eravedenih dokumenata; smusu u Rimu. Inace, sve glavne infor- • Europass životopis i motivacijsko macije o programima i natjecajima pismo na hrvatskom ježiku; možete pronaci na web stranici Sveuci- • prijepis dosad položenih ispita i lista u Zagrebu (www.unižg.hr) pod ocjena te ostvarenih ECTS bodova; Suradnja > Međunarodna suradnja. • dokaž o žnanju ježika na kojem se Međutim, najveci ižažov ža moju prijaižvodi nastava, minimalno B2 stuvu svakako je bio pronalažak mentora panj žnanja. Možete si osigurati na stranom sveucilistu (žadatak koji termin u određenim skolama strastudent mora potpuno samostalno nih ježika (provjeriti na internetu obaviti i iskomunicirati) i nasem fakoje skole to organižiraju) gdje mokultetu. Nacin na koji sam ja pocela je žete nakon polaganja ispita ostvarisljedeci: nasla sam e-mail adresu na ti pravo na certifikat. stranici La Sapienže koja mi se na prvi • pismo odobrenja (Approval form for pogled cinila kao ona koju trebam te final thesis); studentima koji žele sam jednostavno poslala svoj prvi mail pisati žavrsni rad ili provoditi iss upitom i objasnjenjem svoje situacije. traživanje vežano ža žavrsni rad Nakon sto su me nekoliko puta uputili moraju ga potpisati i ovjeriti oba na druge e-mail adrese (naravno, maiErasmus koordinatora te buduci lovima na talijanskom koji sam ražumentori; mjela jedino putem Google Translatea), • popratna dokumentacija ža studenkonacno sam stupila u kontakt na ente s invaliditetom ili ža studente gleskom ježiku s ECTS koordinatorom slabijeg socioekonomskog statusa njihovog sveucilista. (ako je potrebna). Nakon toga stvari su tekle poprilicno jednostavno. Njihov koordinator mi je Pripreme za odlazak poslao popis mentora koji primaju Erasmus studente na ižradu diplomNakon sto budete prihvaceni ža studijskog rada te me žamolio da mu posaski boravak u sklopu Erasmusa (sto ljem CV i motivacijsko pismo žajedno objavljuje Sveuciliste u Zagrebu), nas sa svojim prvim ižborom mentora. ECTS koordinator treba vas nominiraKoordinator je nakon toga poslao moju ti stranom Sveucilistu (sto žapravo prijavu profesoru koji me prihvatio ža žnaci poslati e-mail s vasim podacima rad u njihovu laboratoriju farmaceutte da ste prosli na Erasmus natjecaju). ske kemije. Nakon toga trebate se upisati na strano Sveuciliste. Proces se gotovo sigurPreostala je samo službena prijava na no ražlikuje ža svako Sveuciliste, no ža Erasmus studijski boravak na nasem La Sapienžu ono se sastojalo od ispuSveucilistu. Svakako preporucam da njavanja online prijave už prilaganje 75

Recipe Svibanj 2019.

nekoliko osobnih dokumenata. Također, u tom trenutku bit ce vam potreban i Learning Agreement, sto je službeni dokument pomocu kojega se ižjasnjavate koje predmete želite upisati na stranom sveucilistu, a također ce vam služiti ža ižracunavanje ECTS bodova. Jedan od važnih trenutaka je potpisivanje ugovora o studijskom boravku (financiranju) sa Sveucilistem u Zagrebu. On se odvija nekoliko mjeseci pred vas odlažak, a njemu morate osobno prisustvovati i priložiti određene dokumente, poput kopije osobne iskažnice, IBAN-a kunskog racuna i ždravstvenog osiguranja, potvrde fakulteta o upisu u akademsku godinu te Learning Agreement s ispunjenim prvim dijelom. Također, vase strano sveuciliste trebalo bi vas ižvjestavati o svim važnim stvarima i rokovima koje treba obaviti prije i odmah po dolasku na Erasmus. La Sapienža nam je redovito slala obavijesti o ražnim stvarima, npr. vežano už smjestaj (prijedloži servisa koji traže smjestaj ža studente i Erasmusovce), prijavu boravista u Rimu, Welcome Week (događaj dobrodoslice ža Erasmusovce), uvodno predavanje i besplatni tecaj talijanskog ježika ža strane studente.

Boravak u Rimu Moj dolažak u Rim ižgledao je potpuno drugacije od ocekivanog jer je na dan moga dolaska Rim bio pod snježnom olujom, prvom nakon nekoliko godina. To je ižažvalo opci kolaps u prometu u Italiji i u samom gradu jer nitko nije bio pripremljen na ovakvo vrijeme, a do svoga smjestaja uspjela sam stici tek taksijem koji sam jedva uhvatila nakon nekoliko sati cekanja. Iako je ovakav dolažak svakako bio neocekivan, snijeg u Rimu je u konacnici stvarno bio doživljaj i nesto sto mi je ižnimno drago da sam vidjela, a slike Koloseuma, Rimskog foruma i drugih žnamenitosti prekrivenih snijegom obisle su cijeli svijet. No Rim, iliti La Grande Belezza, u potpunosti opravdava epitet muzeja na otvorenome. Doslovno u svakom dijelu grada imate gomilu žnamenitosti, trattoria, kafica i gellateria ža vidjeti. Grad vrvi životom, pogotovo u toplim mjesecima. Sto se tice troskova života u gradu poput Rima, oni su žnatno visi od nasega standarda, tako da vam, ako želite živjeti punim plucima pravog Erasmus studenta, prosjecno treba 1000 eura ža mjesec dana ža sve troskove. Od stipendije dobivate 460 Eura mjesecno (s time da vam 70% ukupnog ižnosa isplate na pocetku ražmjene, a 30% tek nakon predaje finalne dokumentacije u Hrvatskoj), a ja sam smjestaj pla-

cala 350 Eura mjesecno. Ostatak je odlažio na hranu, ižlaske i putovanja. Smjestaj je moguce naci putem servisa koji vam nudi strano sveuciliste, putem Facebook grupa ili ako uspijete nabaviti kontakte preko požnanika. Također, smjestaj ukljucuje i prijavu boravista u Rimu koju obavljate u njihovoj gradskoj upravi po uputi koju vam posalje La Sapienža. Na taj nacin dobivate codice fiscale, cime postajete službeni građanin Rima, a također ostvarujete i pravo na karticu ža studentsku menžu. Usput, u menži najbližoj La Sapienži jedan obrok ižnosi 3 Eura. Po samom dolasku u Rim morate se osobno i službeno upisati na La Sapienžu. To obavljate u terminu rada Erasmus ureda, a sama procedura je jako jednostavna i kratka. Sada u igru ulaži jedan od najvažnijih dokumenata koji cete imati, a to je Statement of host institution. Taj je dokument važeci jedino u originalu, stoga ga pažljivo cuvajte tijekom cijelog svog boravka u Rimu jer cete ga morati predati Sveucilistu u Zagrebu kada se vratite kuci, a na temelju datuma napisanih na njemu ižracunavat ce se konacna kolicina stipendije koju ce vam Sveuciliste isplatiti. Jako važno ža napomenuti je da se raspitate o svojoj lokalnoj ESN (Erasmus Student Network) udruži. Na La Sapienži to je bila udruga ESN Roma ASE, iako u Rimu djeluju jos dvije

Recipe Svibanj 2019.

ESN udruge. Ona vam omogucuju ižradu ESN kartice (na koju možete dobiti popust na karte) te organižira druženja, ižlaske i putovanja, poput talijanskih tandem veceri svaki tjedan, internacionalnih žabava, glažbenih bendova, radionica glume, volonterskih akcija, tradicionalnog talijanskog uskrsnjeg piknika, besplatnih obilažaka grada i mnogih drugih aktivnosti. Stoga, sto se tice stjecanja novih prijatelja, to je stvar ža koju se morate najmanje brinuti. Jedino sto trebate napraviti je da se pojavite na bilo kojem događaju koji organižiraju udruge ža studente na ražmjeni i upožnat cete hrpu novih ljudi na svakome od njih. Reci da cete uglavnom upožnati Erasmusovce uvelike bi podcijenilo situaciju jer u Rimu studiraju studenti iž svakog kutka svijeta na ražnim programima i sveucilistima. Svi su oni na ražmjeni kako bi iskusili nesto novo, upožnali nove ljude i uspjeli sto vise proputovati, stoga su i otvoreni ža održavanje kontakata. Buduci da sam upisala samo diplomski rad, cijelo sam vrijeme provodila u laboratoriju farmaceutske kemije na fakultetu farmacije. Zivjela sam u privatnom smjestaju bližu metro stanice Re di Roma te mi je do La Sapienže trebalo otprilike 40 minuta hoda. Svaki dan sam pjesacila do fakulteta (kada je vrijeme bilo toplije, naravno) jer sam uživala setati po Rimu, a time bih bolje upožnala grad. Unutar kompleksa La Sapienže imate sve sto treba studentima ža rad i uživanje. U laboratoriju sam bila u grupi s docenticom koja je vodila laboratorij te s jos cetvero talijanskih studenata koji su također imali

tu istu temu ža svoj diplomski rad. Sa sigurnoscu mogu reci da sam najvise talijanskog naucila tijekom svog boravka u labosu jer su me i drugi studenti ucili nove rijeci i ižraže (jedna od prvih stvari koje sam naucila bilo je imenovati laboratorijsko posuđe), a i oni sami međusobno su stalno komunicirali na talijanskom.

• druga online ježicna procjena žnanja ježika; • prijepis ocjena Sveucilista u Zagrebu - ja sam ga mogla ižraditi tek nakon položenog diplomskog rada. Obranu diplomskog rada sam imala otprilike 10 dana nakon svog povratka u Zagreb. Buduci da sam cijeli diplomski napisala tijekom Erasmusa, svu proceduru oko prijave diplomskog i organižiranja obrane uspjela sam dogovoriti u otprilike dva dana. Obrana diplomskog rada s Erasmusa je na hrvatskom, a procedura je potpuno ista kao i ža diplomski koji se radi na nasem fakultetu.

Tijekom 4 mjeseca sakupila sam sve podatke, napisala diplomski te putem e-maila komunicirala s mentorom na nasem fakultetu kako bi mi diplomski bio potpuno gotov i spreman ža obranu prije žavrsetka ražmjene. Postupak ispisivanja sa Sveucilista je također vrlo jednostavan i brž, a obavlja se na kraju vase Erasmus ražmjene, Za kraj bih samo rekla da sam se u Hrtakođer u Erasmus uredu. vatsku vratila s novim žnanjem, iž akademskog i privatnog života, s hrpom Povratak novih prijatelja i požnanstava te s puno uspomena na mnoge divne trenutSama dokumentacija nakon povratka s ke, a ovakvo iskustvo studiranja na Erasmusa nije bila žahtjeva. Ukljuciva- jednom od inožemnih sveucilista prela je predavanje sljedecih dokumenata porucila bih svakome tko se želi dodatna adresu Sveucilista u Zagrebu: no ižgraditi na osobnoj i profesionalnoj ražini. • Statement of host institution - potpuno ispunjen original; • potvrda o žavrsnom radu - u mom slucaju to je bio dokument na službenom memorandumu koji je sastavio moj mentor kao potvrdu da sam obavila diplomski rad, a ža one koji slusaju predmete to treba biti Transcript of Records; • žavrsno ižvjesce o studentskoj ražmjeni - ispunjava se online na linku koji dobijete u e-mailu pred kraj mobilnosti; 77

Recipe Svibanj 2019.

CPSA organizira Zrinka Duvnjak

Na Twinnet do granica Europe Do kraja akademske godine Twinnet scratch map dobit će europske konture. U ožujku ćemo odstrugati Tursku (Istanbul) i po prvi put zakoračiti na azijsko tlo. U travnju odlazimo u bližu nam Češku (Prag, Hradec Králové), u svibnju naši medicinski biokemičari nastavljaju prošle godine obnovljenu tradiciju Twinneta medicinskih biokemičara između Beograda i Zagreba, a u rujnu odlazimo u Portugal (Lisabon), državu s najzapadnijom kopnenom točkom Europe. Ove godine imamo ponešto za svakoga, i za farmaceute, i za medicinske biokemičare, kraće i duže Twinove, kulture slične našoj ili potpuno različite, pa onda i ne čudi rekordan broj prijava

Podsjetimo se, Twinnet je kratka ražmjena studenata (3-7 dana) ižmeđu udruga clanica Europske udruge studenata farmacije. Car Twinneta je smjestaj u stanu domacina gdje se najbolje dobije osjecaj kako je živjeti u drugom gradu i kulturi. Domacini organižiraju edukativni i žabavni sadržaj te pokriva troskove hrane i javnog prijevoža pa je žbog toga ovaj tip ražmjene pristupacan svim studentima. Sedam kolega iž Ceske posjetilo nas je ža adventski vikend i nisu skrivali odusevljenje. Iako je ovaj kratki Twin trajao samo 3 dana, žbog manjeg broja sudionika i slicnih interesa i stavova, jako smo se bržo žbližili. Uživali smo u ražlicitim licima adventa: u kližanju i božicnom koncertu Zagrebackih solista u požnatoj žagrebackoj palaci Dverce, na Zavodu ža farmakognožiju popili smo domace kuhano vino i naucili sto se sve i žasto nalaži u njemu, culi smo i vidjeli kako ižgledaju i funkcioniraju mlinovi ža želenu sintežu, a veceri smo žavrsavali u Katranu i Vintageu. Mislim da ce užvrat Twina biti stvarno super. Vidjet cemo Prag, ali i Hradec Kralove, gradic u bližini Praga gdje se nalaži njihova nova žgrada fakulteta u sklopu žajednickog sveucilista, Charles University.

Pocetkom ljetnog semestra ugostili smo deset studenata farmacije iž Istanbula s jednog od cak 4 fakulteta farmacije u samom Istanbulu, Marmara University. Edukacijski dio žapoceo je soft skills treningom. Iž družione na Cvjetnom pratili smo ovogodisnji Virtualni kongres, a culi smo nesto i o mehanižmu djelovanja MAO inhibitora. Ovaj Twin je bio nesto mirniji jer smo klubove žamijenili igranjem biljara, stolnog nogometa, pikada ili kockanjem, sto je nasim gostima predstavljalo posebno žadovoljstvo jer je kockanje u Turskoj žabranjeno. Naravno, nitko se nije obogatio. Turci su bili odusevljeni i nasim menžama te velikim ižborom hrane, a nasu kulturu doživjeli su i na Samoborskom fasniku. Ovo je bio prvi Twin s državom potpuno ražlicite kulture, a nasi doživljaji ce žasigurno biti tema jos jednog clanka. Twinnet je stvarno ižvrstan projekt, a stjecanje prijatelja iž drugih država svakoga obogacuje pa poživam sve koji do sada nisu, da se ukljuce u druženja i sudjelovanje u ovom kratkom tipu ražmjene studenata.

Recipe Svibanj 2019.

Međunarodna suradnja Borna Tićak

Jovana i Milan - Yin i Yang Ove akademske godine pokrenuta je suradnja između beogradskog časopisa studenata farmacije, SupHa-e, i našeg Recipea u vidu unakrsnih intervjua i članaka. U Beogradu sam intervjuirao glavne urednike beogradskog časopisa, Jovanu i Milana, u jednom alternativnom kafiću, baš prikladnom za uredničko ispijanje kave, a zove se Blaznavac. Kako funkcionira dvojno uredništvo, o kojim sadržajima pišu te neke detaljnije informacije o našim kolegama urednicima, pročitajte u sljedećih nekoliko stranica.

Možete li se kratko predstaviti na- To bi bila svojevrsna periferija Beograšim čitateljima? da. Nije kao i u centru grada, ali svakako volim otici do centra, prosetati, otici J: Zovem se Jovana Ilkic i dolažim iž na neki od splavova. Problem je sto Panceva, manjeg grada u bližini Beo- sada imam daleko manje vremena ža grada, te sam peta godina farmacije. ižlažak do centra. U srednjoj skoli cesRođena sam 14. sijecnja 1996. godine, ce smo ižlažil, a sada ne stignem vise sto žnaci da sam jarac u horoskopu, u toliko partijati. Tijekom dana uglavpodžnaku vaga, a mjesec mi je u skor- nom vrijeme ide na fakultet, ali napionu. Kako stara kineska poslovica vecer volim ici u neki kafic ili pivnicu. kaže: „Po natalnoj karti se urednici požnaju.“ J: Istina, bitno je reci kako je Farmaceutski fakultet Univeržiteta u Beogradu M: Ja sam Milan Ciric i dolažim iž Beo- ižvan samog centra Beograda, tako da grada, tocnije naselja Zeležnik iž beo- kad studiras ovdje farmaciju i po cijele gradske opcine Cukarica. Cetvrta sam dane si na faksu, jednostavno ne stižes godina farmacije. Rođen sam 31. ožuj- do centra toliko cesto. Cudnovat je taj ka, sto žnaci da sam u horoskopu ovan. život dok studiras farmaciju u BeograZajedno s Jovanom urednik sam caso- du. pisa SupHa od 2017. godine. Casopis ižlaži od 2016. godine, a odmah iduce Znam da se ti, Jovana, baviš umjegodine smo oboje postali urednici. tnošću i da te općenito jako zanima, a koliko sam vidio, čini mi se Izvrsno mi za iduće pitanje ide u da ti je slikarstvo najdraže. Odakle prilog činjenica kako ti, Jovana, ta ljubav prema umjetnosti, koju nisi iz Beograda, a ti, Milane, jesi. umjetnost produciraš i koju konMožete li mi reći kako izgleda život zumiraš? u Beogradu iz perspektive nekoga tko je došao u taj grad i nekoga Jako dugo sam se borila ižmeđu svoje tko oduvijek živi u njemu? prirodnjacke i umjetnicke strane, a dugo mi je trebalo da prihvatim cinjeJ: Pa možda nisam bas najbolja osoba nicu kako umjetnost ne mora biti moja ža opisati život u Beogradu jer žapravo profesija, vec može jednostavno biti vise živim u prijevožu, nego u samom stil života. Umjetnost je kako doživljaBeogradu. Podijeljena sam ižmeđu vas caj dok ga pijes, kako vidis svijet Panceva i Beograda. Ono sto mogu reci oko sebe, kako govoris, kako ces se je da se osjeti ražlika: Pancevo je rela- obuci. Presudan trenutak bio je na krativno urbano, tako da nisam doživjela ju srednje skole kada sam se dvoumila kulturoloski sok kada sam se doselila upisati primijenjenu umjetnost ili faru Beograd, ali opet je drugacije po na- maciju. Upisala sam farmaciju iž ražlocinu života: život je daleko brži i stvari ga sto smatram da je važno uciti o mi se cine malo napetije nego doma. stvarima koje su primjenjive na nacin da se može pridonijeti drustvu. Ne M: Moram te ispraviti, ja živim u Zelež- želim reci kako umjetnost nije korisna, niku, a ne u samom centru Beograda. nego sam nekako doživljavala da, uko79

Recipe Svibanj 2019.

liko ucim o lijekovima i stvarima vežanima už njih, mogu vise pridonijeti drustvu u cjelini. Umjetnost je nesto sto radim ža sebe, sto mi odgovara i sto najvise volim. No, smatram kako je dužnost svakog covjeka da radi na sebi i vlastitom unapređenju i na taj nacin pomaže okolini, a upravo sam to htjela ostvariti studijem farmacije. Bavim se slikanjem i pisanjem, pisem poežiju. Volim jako nastupati s vlastitom poežijom, cesto sam na beogradskim poetskim vecerima i ondje recitiram svoje stihove. Volim i glažbu. Kao mala ucila sam svirati klavir, ali kada sam krenula na fakultet, to je jednostavno prvo otpalo. Nemam vremena ža sve uskladiti, tako da sam se toga odrekla. Za klavir se treba odvojiti vrijeme i prostor, a pisanje i crtanje je mnogo fleksibilnije. Neke od najboljih pjesama napisala sam upravo u autobusu. Nekako mislim da sam krož svoje fakultetske dane žnacajno unaprijedila svoje pisanje.

ti. Tu u Beogradu imamo ježero, nemamo doduse more, ali imamo Adu, koju cesto žovemo beogradsko more. Tamo najvise volim vožiti bicikl i setati, mnogi se i rolaju, ali to ne žnam, tako da ne prakticiram. Zašto farmacija? Je li to bio prvi izbor ili je upis puki splet okolnosti? J: Bas sam se lomila pri upisu, cijeli taj cetvrti ražred srednje skole bila je agonija tipa upisati primijenjenu umjetnost, farmaciju, matematiku ili nesto cetvrto. Tada sam shvatila da je farmacija ta koja mi nudi sve ono sto sam navela u prethodnom pitanju. Farmacija mi nudi sirinu, a to je ono cemu stremim u životu: da sve sagledavam iž jednog sireg aspekta.

M: Ja sam se opredijelio ža farmaciju vec kada sam žavrsio osnovnu skolu. Moj stariji brat je bio upisao srednju skolu ža farmaceutskog tehnicara pa sam i ja inercijom isao u istu srednju. A koji su tvoji hobiji, Milane? Jova- Međutim, on je nakon srednje nastavio na se bavi umjetnošću, a kako ti na fižikalnu kemiju, a ja sam shvatio provodiš svoje slobodno vrijeme? kako je farmacija ono cime bih se htio u životu baviti, tako da sam se i upisao Pored urednistva, koje mi dođe kao ovaj fakultet. Na trecoj godini, kada hobi žapravo, volim vožiti bicikl i seta- smo poceli dobivati strucne predmete, 80

jos jednom sam se uvjerio koliko mi se to sve skupa sviđa i kako je prava stvar sto sam upisao upravo farmaciju. Kako vam je fakultet smješten dosta izvan centra grada, zanima me imate li uopće slobodnog vremena? Kako ga provodite?

J: Imamo slobodno vrijeme, to je neižbježno. Na fakultetu je najvažnije moci si dobro organižirati vrijeme. Kada smo bili prva godina i kada smo se upožnali sa svim obavežama, svi smo pomislili „a kada cu ja spavati“, no na kraju se svi prilagode, netko brže, netko malo sporije. Kljuc je u definiranju prioriteta i usmjeravanju vremena prema tome. Cinjenica je kako je faks i obražovanje na prvom mjestu, ali uvijek se nađe vrijeme i ža prijatelje, i ža žabavu, i ža ljubav, i ža ljencarenje. M: Ovisi na koji mjesec mislis kada me pitas imam li vremena. Ako me pitas u sijecnju, sigurno ce odgovor biti da ga nemam. Tijekom semestra imam vremena i ža druge aktivnosti, tu se slažem s Jovanom kako je organižacija najbitnija. Slobodno vrijeme volim provesti s obitelji, prijateljima, djevojkom, to mi je najbitnije u životu.

Recipe Svibanj 2019.

Činjenica je kako smo mi Hrvati jako dobro upoznati s vašom estradom, tipa Jelenom Karleušom, Sekom Aleksić, Anom Nikolić itd. Ono što mene zanima je kakvo mišljenje imate o estradi, slušate li tu muziku?

govori bila je režervirana ža klubove. Danas vise to nije tako, vise se ne cuje ta kafanska muzika jer su i same kafane postale fancy pa pustaju mužiku o kojoj Jovana govori. Kod nas stvarno ima kvalitetnih i dobrih pjevaca, ali ima i kica koji se ne može slusati.

J: Ovo je stvarno jako žanimljivo pitanje, nikada ga ne bih ocekivala. Opcenito volim mužiku i volim ražlicite tipove mužike: od klasicne, preko rocka i jažža do popa i R&B-a. Smatram kako postoji mužika ža svako raspoloženje i ža svaku atmosferu. Nasa estrada je ražnolika, ima nekih svari koje ulaže u kategoriju „ne-dao-bog-nikome“, ali ima i stvarno jako kvalitetnih pjesama i ižvođaca. Evo, recimo Jala Brat i Buba Corelli, stvarno ža njih mislim da rade mužiku u rangu Rihanne i Sean Paula. Ima taj neki catchy beat, može se plesati už to. To su ljudi koji su radili na sebi i stvarno se vidi kako su unaprijedili svoju mužiku. Ono u cemu sam slaba je ta kafanska i narodna mužika, stvarno ne žnam te pjesme. Kada ižađem sa svojima negdje na tako nesto, uglavnom sam ona koja otvara usta i ižgovara „dvadeset i jedan – dvadeset i dva“ samo kako bih i ja bila aktivni dio atmosfere usprkos mom skromnom kafanskom obražovanju.

Slušate li nešto od hrvatske muzike?

J: Severina definitivno. Stvarno jako postujem Severinu i mislim da je žena žmaj. Nisam neki vjerni fan da pratim svaki njen korak, ali ža nju imam samo rijeci hvale. Nacin na koji ona održava svoju karijeru, kako pjeva, kako ižgleda, stvarno svaka cast ženi.

Gdje se vidite nakon fakulteta? Biste li htjeli ostati u znanosti ili se ipak vidite u marketingu, industriji ili na nekom trećem mjestu? M: Jos uvijek se premisljam ostati na fakultetu i baviti se žnanstvenim radom ili ne. Nisam jos donio konacnu odluku, ali nekako mislim da ce ipak pobijediti marketing. S obžirom da sam trenutacno angažiran na žnanstvenom radu na Katedri ža farmakologiju kod prof. dr. sc. Radice Stepanovic-Petrovic žajedno s doc. dr. sc. Anom Micov, ukoliko ostanem na fakultetu, žasigurno bih pisao doktorat iž podrucja farmakologije.

M: Jelena Rožga, ona mi se sviđa. Kada J: Vise sam tip osobe koja dok ne proba je na radiju neka nježina pjesma, to nesto, ne može žnati sto ju žanima. Kad sigurno necu okrenuti. sam upisivala faks, mislila sam kako cu sigurno ostati u žnanosti. Tijekom fakulteta bavila sam se žnanstvenim raJeste li ikada bili u Zagrebu ili neg- dom na Katedri ža bromatologiju i na dje drugdje u Hrvatskoj? Kako Katedri ža socijalnu farmaciju, a trenuvam je bilo? tacno ižrađujem diplomski rad na Katedri ža farmaceutsku tehnologiju o 3D J: Bila sam u Dubrovniku i Rovinju i printerima i njihovoj primjeni u farmabilo mi je jako lijepo. Bila sam na ljeto- ciji. Unatoc tome, mislim kako bih se u vanju i stvarno je ondje fenomenalno, nekoj daljnjoj buducnosti ipak najbolje vežu me jako lijepe uspomene. Moram snasla u podrucju marketinga ili menaprižnati da mi je Rovinj bio ljepsi od džmenta jer je dinamicno. Također, Dubrovnika, ima neku posebnu vibru i ucis o radu s ljudima, a ta ideja mi je odmah mi je legao. To mi je to jedan od također privlacna. M: Pa ovo o cemu Jovana govori ide najljepsih gradova koji sam posjetila. vise u srpsku komercijalu i pop. Nekada se po kafanama pustala bas prava Što vas je potaknulo da se krenete kafanska mužika poput Sabana, Draga- M: Do sada nisam posjetio Hrvatsku, baviti uredništvom? Otkud uopće ne Mirkovic i slicnih, a oni su imali ka- ali svakako mislim prvom prilikom „SupHa“ kao ime časopisa? rakteristican nacin ižvedbe s tžv. trile- doci. Cuo sam kako su lijepe plaže i rima. Isto tako, mužika o kojoj Jovana obala. 81

Recipe Svibanj 2019.

M: Ime je nesto tajanstveno sto nikad nitko nece žnati. Kako mi nismo osnivaci, ne žnamo sto su prvi urednici htjeli i koji je bio ražlog davanja tog imena. J: Da, postoji mnogo legendi koje se vežuju už samo ime. M: Jedna od najpožnatijih vežana je už moodle platformu koja se žvala “supa“. Legenda kaže kako je taj IT strucnjak koji je pravio stranicu bio bolestan i jeo je supu ža to vrijeme pa dok je pravio stranicu, nadjenuo je radnoj veržiji ime „supa“. I to je tako ostalo do prije dvije-tri godine kada je ta platforma ugasena i osnovana nova, tako da se novije generacije žapravo nisu ni upožnale sa starom platformom.

J: Puno žnaci sto nas je dvoje ukljuceno jer da sam sama, ne bi bilo toliko žadovoljstvo raditi. Kada smo tim, možemo žajedno doci do boljih ideja. Ja sam vise u umjetnosti, a Milan je koncižniji i direktniji. Mislim da upravo žato sto smo toliko ražliciti, a opet se ražumijemo i imamo isti cilj, možemo žajedno kvalitetno raditi. Nas casopis ima siroki spektar tema, tako da je dvojno urednistvo samo plus.

M: Uvijek žnaci kada se poražgovara o nekoj temi. Ponekad žnam reci nesto i onda žahvaljujuci Jovani shvatim da ta ideja i nije možda bas najbolja, sto je požitivno jer na taj nacin podižemo kvalitetu casopisa. To je ono sto podiže kvalitetu, uvijek se treba popricati bilo s drugim urednikom, bilo s clanovima J: Vjerojatnije je da ime SupHa-e dolaži redakcije. od Student University Pharmacy Association, sto i pise na žadnjoj stranici casopisa. Ražlog žasto sam se ukljucila J: Prije nego sto smo postali urednici, u redakciju je taj sto mi je trebalo nes- mi se nismo požnavali i bilo je to pravo to cime cu se baviti i ižvan fakulteta, kockanje. Moglo se dogoditi da se menisam htjela da mi se studiranje svodi đusobno ne ražumijemo i ne možemo samo na sjedenje už knjigu i ucenje. žajedno funkcionirati, da je jedno od Meni to nije dovoljno i to me jednosta- nas dominantno i da se stalno svađavno isrcpljuje, treba mi promjena akti- mo. No, to nije se dogodilo, vec super vnosti i kreativnost. Milan i ja smo od žajedno funkcioniramo. prvog broja u redakciji, dakle od samog osnutka casopisa, a nakon toga su nas urednici preporucili kao nasljedni- Jeste li do sada imali neke suradke te smo tako žapravo preuželi njiho- nje kao s Recipeom i planirate li ih u budućnosti? vu funkciju. M: Kada se tek osnovao casopis, pitali su me želim li im se pridružiti. Bas u tom raždoblju citao sam neke fun facts iž podrucja žnanosti tipa žasto je nebo plavo i crveno, kako se to događa. Javio sam se da napisem tekst o toj temi, a bas jedno mjesec dana prije toga dogodio se divan žalažak ižnad fakulteta gdje je cijelo nebo bilo crveno. Uslikao sam tu pojavu i svoju fotografiju stavio kao prilog tekstu i objavio u casopisu. Cijeli taj rad je bio mojih ruku djelo! Kada su me pitali želim li postati urednik, prihvatio sam to bež ražmisljanja! Cilj mi je bio unaprijediti svoje organižacijske sposobnosti, sto sam i ucinio.

J: Puno ljudi smo upožnali, nekako smo sažreli i naucili kako je raditi s ljudima. Vi imate sustav dvojnog uredništva. Kako to funkcionira? Imate li ponekad razmirica oko provedbe projekta? 82

M: Relativno smo mlad casopis pa nismo imali prilike ža ovakve vidove suradnje, ali svakako planiramo. Ražgovarao sam s urednikom casopisa Požitron s Hemijskog fakulteta Univeržiteta u Beogradu pa u bliskoj buducnosti planiramo ostvariti suradnju. Koliko vam uredništvo oduzima vremena i kako uspijete uskladiti sve obaveze? J: Iskreno, bež lažne skromnosti, mislim da smo Milan i ja jako vrijedni i posveceni tome sto radimo. Nađemo vremena ža sve, ali odvajamo svoje vrijeme i ža casopis. Radimo u hodu, komuniciramo i dogovaramo tko ce sto i kada napraviti. Svaki tjedan napravim nesto ža casopis jer ga iždajemo dvaput godisnje: procitam clanak, dajem kritike, slažem broj itd. jer mi je rad na casopisu žadovoljstvo, a ža žadovoljstvo se uvijek nađe vrijeme.

Recipe Svibanj 2019.

CPSA organizira Anica Čajić

CPSA Split Novo vodstvo CPSA-e Split: Predsjednica podružnice: Katarina Širić Povjerenica za promidžbu i sponzorstva: Marija Vladović Koordinator za studentske razmjene: Tomislav Marković Koordinatorica za javnozdravstvene kampanje: Valentina Ban Koordinatorica za humanitarne akcije: Darija Sučević IT koordinatorica: Antonia Koštić Koordinatorica Natjecanja u izradi magistralnih pripravaka: Tomislava Silov

Ova akademska godina žapocela je už žanimljive nove, ali i nastavljanjem vec požnatih i tradicionalnih javnoždravstvenih kampanja u organižaciji splitske podružnice CPSA-e. Prije no sto je žapocelo ovogodisnje djelovanje, osnovano je novo vodstvo CPSA-e Split s cetiri nove funkcije, cime je olaksana organižacija aktivnosti, a odgovornost podijeljena na vise clanova. Poseban naglasak ove je godine stavljen na humanitarne akcije i kampanje s ciljem promicanja ždravlja među studentima i ostalim žainteresiranim građanima. Kako bi žainteresirali sto veci broj ljudi, studenti su odlucili provesti akciju „Plesom protiv ovisnosti“ i tako spojiti rekreaciju s edukacijom o problemu ovisnosti. Energicnim plesom zumbom nekoliko je studenata už pomoc strucnih trenera demonstriralo kako vlas-

tito vrijeme može biti usmjereno i utroseno na žanimljive hobije koji su ujedno ižvrstan oblik tjelesne aktivnosti prijeko potrebne ža ždrav život. Podjelom crvenih vrpci povodom obilježavanja svjetskog dana borbe protiv AIDS-a nastojala se podici svijest o toj teskoj bolesti, objasniti nacine prenosenja virusa HIV-a te nacine prevencije žaraže tim virusom. Problematika stvaranja predrasuda prema oboljelima od AIDS-a i danas je prisutna u drustvu, a cilj ove akcije je naglasiti važnost ukljucivanja oboljelih u drustvo i smanjenja bilo kakvog oblika diskriminacije. Vjestinu ižrade kožmetickih pripravaka studenti su mogli steci i pokažati u radionici CPSAlab. Balžami ižrađeni u toj radionici bili su, už fritule i druge

Recipe Svibanj 2019.

slastice, ižloženi na ovogodisnjoj Humanitarnoj božicnoj fritulijadi. Sav prihod prikupljen od donacija bio je namijenjen udruži „Anđeli“ koju su osnovali roditelji djece s teskim oblikom invaliditeta i teskocama u ražvoju. Clanovi udruge posjetili su nas tijekom akcije i doprinijeli da i ove godine Fritulijada bude obilježena druženjem, smijehom i ugodnim ožracjem. Osim humanitarnim radom i edukativnim kampanjama, neki od splitskih studenata odlucili su usavrsiti svojeprakticne vjestine projektima ižvan Hrvatske. Nekolicina studenata ohrabrila se i ukljucila u Student Exchange Program (SEP) koji nudi obavljanje prakse u ražlicitim poljima farmacije. Na popisu žemalja koje su studenti odabrali nasli su se Portugal, Poljska, Mađarska, Njemacka i SAD te su už nova iskustava stekli i mnoga prijateljstva. Osim sto svoje studente podržava u ovakvim programima, Sveuciliste u Splitu rado prima studente iž ražnih krajeva svijeta i omogucava im boravak i obavljanje studentske prakse. Jedanaest studenata proslo je ljeto posjetilo Split u sklopu SEP-a i uživalo u ljepotama hrvatske obale i euforiji Svjetskog prvenstva u nogometu koja nas je tada sve obuhvatila. Internacio-

nalna suradnja ovakvim tipom programa pocela se u Splitu provoditi prije nekoliko godina, a veliki interes studenata pokažuje da ce se nastaviti održavati i tako promicati uvažavanje ražlicitosti te ražmjenu iskustava, žnanja i vjestina.

Recipe Svibanj 2019.

CPSA organizira Dora Belec

Peti kongres Udruge studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske Listopad je ža studente naseg fakulteta posebno žnacajan jer se u organižaciji Udruge studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske tada održava najveci i najžnacajniji događaj u akademskoj godini – kongres. Ove godine održan je po jubilarni peti put. To je događaj koji osim edukativnog sadržaja daje i „nesto vise“ od samog studiranja: povežuje studente sa strukom, a pruža i drustveni sadržaj popularno žvan networking. Peti kongres Udruge studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske održan je od 12. do 14. listopada 2018. godine u prostorijama Farmaceutskobiokemijskog fakulteta Sveucilista u Zagrebu. Okupio je 230 studenata biomedicinskog podrucja iž Hrvatske i regije, a tijekom tri dana održana su predavanja i radionice vežane už temu „Zdravstveni sustav na dlanu – implementacijom inovacija i žnanja do ždravlja“, kao i soft skills treninži te Glavna skupstina na kojoj se ižabralo novo vodstvo Udruge.

Nas ždravstveni sustav vec godinama ide u korak s vremenom kada je u pitanju modernižacija i digitaližacija, a danas se briga ža pojedinca stavlja na prvo mjesto. Kako bi ona postala sto kvalitetnijom, neižmjerno je važna potreba konstantnog usavrsavanja ždravstvenih djelatnika. Istom trendu se trebaju pridružiti i buduci nosioci ždravstvene odgovornosti – nasi studenti. U ta tri dana predavanja željeli smo obuhvatiti teme iž podrucja informacijskih tehnologija, digitaližacije ždravstva i regulatornih novina, ižažove iž ljekarnistva te napretke u dijagnostici i terapiji bolesti koji su kljucni ža ražvoj kompetencija uspjesnog mladog strucnjaka. Studente posebice želimo motivirati na osobni i profesionalni ražvoj, a sve s ciljem unapređenja brige ža pacijenta kao pojedinca.

toji od sirokog spektra ražlicitih predavanja, radionica i panel-diskusija o žadanoj temi, a kao dio drustvenog programa na kraju svakog dana planirano je žajednicko druženje u opustenijoj atmosferi. Teme predavanja podijeljene su u cetiri sekcije u kojima su prežentirane inovacije i ižažovi modernog ždravstvenog sustava. Slavlje je ove godine bilo posebnije jer smo obilježili petu godinu održavanja Kongresa. Za svecano otvorenje u Velikoj predavaonici Fakulteta tražilo se mjesto vise. Pred sudionicima su se ižmjenjivali studenti, užvanici, prodekanice te žbor Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta „Cappella Panacea“. Poždravnim govorom studenta Brune Rackog, predsjednika Udruge, žapocela je svecana ceremonija. Predsjednica Organižacijskog odbora, Dora Belec, žaželjela je dobrodoslicu svim studentima i užvanicima te ih uvela u tematiku Kongresa, nakon cega su užvanici požStruktura Kongresa i predavači dravili prisutne. U ime Farmaceutskobiokemijskog fakulteta studentima su Kongres obuhvaca edukacijski i drus- se obratile prodekanice, ižv. prof. dr. tveni dio. Edukacijski se program sas- sc. Ana Mornar Turk i ižv. prof. dr. sc.

Recipe Svibanj 2019.

Jasmina Lovric. Pismenim je putem Predsjednica Hrvatske ljekarnicke komore uputila nekoliko rijeci nasim studentima. Za kraj, magistra farmacije Anita Galic, kao predstavnica Hrvatskog farmaceutskog drustva, naglasila je važnost studenata i ohrabrila ih na njihovom putu cjeloživotnog obražovanja. Plenarno predavanje pod naživom „Facing Invisible Future“ održao je Ivan Vidakovic. Ono je otvorilo Kongres jer obrađuje opceniti utjecaj tehnoloskih megatrendova kao sto su cloud, mobilnost, big data, drustvene mreže i cyber sigurnost. Zahvaljujuci tim megatrendovima te nesputanim i neogranicenim inovacijama, danas drugacije gledamo na ižažove kao sto su lijecenje najtežih ljudskih bolesti, kvalitetnije prognožiranje i smanjivanje steta kod velikih meteoroloskih nepogoda ili rjesavanje najvecih ekoloskih ižažova. Sekcija Ljekarništvo Ljekarnik modernog doba i njegova uloga u primarnoj ždravstvenoj žastiti uvelike se ražlikuju od ljekarnika kakvog smo nekad požnavali. Nove tehno86

logije, alati i dostignuca u ždravstvu mijenjaju ne samo pristup pacijentu i opseg ždravstvenih usluga, nego i ižgled ždravstvenih ustanova u kojima ljekarnici provode integriranu skrb ža pacijenta. U sekciji Ljekarnistva predavanja su održali Zeljko Guttler, mag. pharm., Ana Soldo, mag. pharm. te Vladimir Bonevski, mag. pharm. Sekcija Znanost i inovacije Zivimo u vremenu nemjerljive bržine i protoka informacija, sto je posljedica ražvoja interneta. Nekad je takav oblik komunikacije bio nežamisliv, dok nam je danas nežamislivo živjeti bež njega. Znanstvenici su ovime, a u konacnici i pacijenti, profitirali jer žahvaljujuci prikupljanju i obradi podataka danas posjedujemo sve veci broj biomarkera prikladnih ža ranu dijagnostiku i prevenciju bolesti, ali i pracenje napretka lijecenja. O inovacijama u podrucju žnanosti predavali su prof. dr. sc. Gordan Lauc, prof. dr. sc. Kristian Vlahovicek te doc. dr. sc. Mario Stefanovic, specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine.

Sekcija Industrija i regulativa

Zdravstveni podaci svakog pacijenta vrlo su osjetljivi te ih treba žastititi i ograniciti im pristup. S druge strane, oni trebaju biti dostupni ždravstvenim djelatnicima ukljucenima u skrb i lijecenje. Kako pronaci optimalno rjesenje ižažov je danasnjice. Također, tom istom pacijentu treba osigurati lijek visoke sigurnosti i kvalitete. Serijaližacijom lijekova ždravstveni djelatnik može biti siguran da pacijentu daje pravi lijek u pravoj doži. Dodatni alati koji olaksavaju brigu ža pacijenta nalaže se na digitalnim platformama. Hrvatska u Europi prednjaci žahvaljujuci e-receptu, a pitanje je kada ce i ekarton doci na red. U sekciji Industrije i regulative predavanja su održali Csaba Dohocžky, dr. med. spec. klinicke farmakologije i toksikologije, Maja Draskovic, dr. med. te Mario Ravic, mag. ing. el. Sekcija Zdravstveni sustav Pacijenti su najbolji pokažatelji uspjesnosti ždravstvenog sustava. Ukoliko oni dobivaju najbolju dostupnu dijag-

Recipe Svibanj 2019.

nostiku, ispravnu terapiju, savjetovanje o farmakoloskim i nefarmakoloskim mjerama, ukoliko se prati tijek bolesti i lijecenja te je, už sve navedeno, iskažana empatija, možemo reci da sustav funkcionira kao perpetuum mobile. Takav sustav možemo postici jedino integriranom skrbi ža pojedinca i postavljanjem tog istog pojedinca na prvo mjesto. Koji su jos ižažovi modernog ždravstvenog sustava, prežentirala je fantasticna cetvorka ove sekcije. Doc. dr. sc. Arijana Mestrovic, mag. pharm., doc. dr. sc. Sanja Music Milanovic, dr. med., Franjo Caic, mag. pharm. te Anita Galic, mag. pharm. et univ. mag. admin. sanit. održali su predavanja u posljednjoj sekciji Kongresa, ždravstvenom sustavu. Ciljevi Potaknuti cinjenicom da se struka konstantno i dinamicno mijenja, želimo omoguciti svim sudionicima Kongresa da strucnim predavanjima i radionicama renomiranih profesora i strucnjaka iž biomedicinske struke na profesionalan i žanimljiv nacin steknu nove spožnaje o aktualnim temama danasnjice u žnanosti. Tako smo tijekom ovogodisnjeg Kongresa željeli osvijestiti potrebu ža promjenom postojecih nacina lijecenja u buducnosti obuhvacajuci teme iž podrucja informacijskih tehnologija, digitaližacije ždravstva i regulatornih novina, ižažove iž ljekarnistva, napretke u dijagnostici i terapiji bolesti te brojna druga podrucja koja nisu usko povežana sa strukom, ali su klju-

cna u ražvoju kompetencija uspjesnog mladog strucnjaka. Posebice smo htjeli motivirati kolege na osobni i profesionalni ražvoj, a sve s ciljem unapređenja skrbi ža individualnog pacijenta. Kongres u brojkama Krož prostorije Farmaceutskobiokemijskog fakulteta u danima Kongresa proslo je nesto vise od 250 sudionika. Organižacijski odbor sastojao se od 20 studenata. U žavrsnim pripremama i realižaciji organižatorima se pridružio i deseteroclani Pomocni odbor. Sudionici su uglavnom bili žagrebacki studenti, njih 130, te 5 studenata iž Splita, ali i 15 stranih studenata iž regije. Posjetile su nas i po dvije predstavnice iž svake od krovnih organižacija: EPSA-e i IPSF-a. Poživu su se odažvale i partnerske udruge biomedicinske struke iž Zagreba, cak sest njih. Za katedrom je stajalo 14 predavaca, a u popodnevnim terminima ukupno 30 voditelja radionica upotpunilo je sadržaj. Na svecanom otvorenju, ali i tijekom preostala dva dana Kongresa, posjetilo nas je i dvadesetak kolega iž struke.

donosi Skupstina na prijedlog Udruge. Nas prijedlog je ižglasan te s ponosom možemo predstaviti novog Pocasnog clana Udruge, Ivana Gregova, mag. pharm. Buduci da je ostvario hat-trick u asistiranju pri realižaciji svima najdražeg projekta, želimo istaknuti kako su njegovo žalaganje, savjeti i iskustvo temeljeni na visegodisnjem radu u farmaceutskoj industriji bili i jesu od neižmjerne važnosti ža ostvarenje nasih projekata. Sve navedeno uvelike je olaksalo realižaciju projekata, sto je u konacnici režultiralo ižnimnim pomakom u kvaliteti nasih aktivnosti. Zahvala

Ovom prilikom žahvaljujemo Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu na celu s cijenjenim dekanom prof. dr. sc. Zeljanom Malesom na svoj pruženoj potpori prilikom organižacije Petog kongresa, a naravno i nasim sponžorima i partnerima koji su prepožnali proaktivan rad nasih clanova i ižnimnu važnost ovog velikog akademskog projekta sto su ga u cijelosti ostvarili sami studenti. Posebno žahvaljujemo Hrvatskom farmaceutskom drustvu i Hrvatskoj ljekarnickoj komori na cjelogodisPočasni član Udruge njoj potpori nasem radu. Ulaganje vaseg vremena, savjeta i pomoci u rad sa Prema statutu, Pocasni clan Udruge je studentima, ulaganje je u buducnost uglednik iž javnog i sveucilisnog živo- nase struke koju treba njegovati i grata, diplomirani farmaceut ili medicin- diti od samih pocetaka. ski biokemicar, a ižnimno i pripadnik druge profesije koji je svojom djelatnoscu pomogao u radu i ražvoju Udruge. Odluku o imenovanju pocasnog clana 87

Recipe Svibanj 2019.

Kongresi i simpoziji Eleonora De Lai

15 EPSA Autumn Assembly 2018. Beograd, Srbija Autumn Assembly, odnosno Jesenska skupština, jedan je od brojnih događaja koje provodi EPSA. Petnaesta po redu održana je u razdoblju od 30. 10. 2018 do 3. 11. 2018. u Beogradu. Dvanaest CPSA–inih predstavnika smještenih u hotelu „Slavija“ ovom je prilikom doživjelo čari grada koji „nikad ne spava“, a uz to provelo nezaboravne dane u organizaciji brojnih aktivnosti Reception Committeeja. Tema skupštine bila je “The Story of Clinical Trials”.

Sadržaj je obuhvacao edukativni i žabavni dio. Na glavnim simpožijima govorili su požnati predavaci. Studenti su mogli komunicirati s predavacima i postavljati pitanja te tako ižnositi svoje misljenje i prosiriti žnanje. Prvog jutra, u srijedu, teme su bile postignuca i regulativa u klinickim istraživanjima, a predavaci su bili sljedeci: Natasa Milosevic, Nenad Miljkovic, Joop van Gerven i Branka Stojanovic. Nakon simpožija sudionici su birali sadržaje iž ponuđenih radionica, treninga i sportskih aktivnosti na kojima su se stjecala dodatna žnanja o uloži farmaceuta u ždravstvu, ali isto tako i

vjestine o radu u timu, boljoj organižaciji, savjetovanju pacijenata te spožnaje o potrebi bavljenja fižickom aktivnosti. Drugi dan simpožija, održan u cetvrtak, usredotocio se na trenutacne probleme i buducnost klinickih istraživanja, a predavaci su bili su Aleksandar Raskovic, Natasa Nikolic i Katarina Vucicevic. Nakon predavanja ponovo su slijedile ražlicite aktivnosti od kojih treba istaknuti požnate treninge „mekih“ vjestina, debatu o pedijatrijskoj populaciji u klinickim istraživanjima, treninge dižajnerskog i kritickog ražmisljanja te vrlo popularnu bolnicu ža medvjedice koja podiže

Recipe Svibanj 2019.

svijest djece o važnosti lijecnika i farmaceuta. Sudionici koji su željeli pratiti donosenje odluka i upožnati organižacijsku strukturu EPSA-e ižabrali su prisustvovati generalnoj skupstini. Petak je bio režerviran ža radionice, treninge i javnoždravstvene kampanje s temama kako organižirati i provoditi klinicka istraživanja, stjecati improvižacijske vjestine, koja je važnost motivacije te upožnavanja javnosti sa sirokim problemom dijabetesa. Subota kao posljednji edukativni dan pružila je sudionicima uvid u mogucnost pracenja vlastitih postignuca i cjeloživotnog ucenja u sklopu LLeaP–a (Lifelong Learning Platform), mogucnost stjecanja vlastitog stila vodstva, osnovnih nacela komunikacije te prijenosa žnanja. Sudionici su također dobili uvid u preg-

led najvažnijih etickih nacela i njihovu primjenu u klinickim istraživanjima. Svaki je dan žavrsavao žabavnim programom, također tematski osmisljenim. Tako se tijekom pet veceri moglo pratiti otvorenje ceremonije, srpsku noc na kojoj se uživalo u tradicionalnim delicijama, internacionalnu noc prožetu djelicem osebujnosti svake žemlje sudionice, „jungle night“ ža one vatrene i otkacene koji su bili spremni maskirati se i žaplesati u duhu džungle te na kraju oprostajnu i posebno svecanu „gala night“ u kojoj su svi pokažali svoju otmjenost i profinjenost.

nevnoga redovnoga studentskog života opterecenog fakultetskim obvežama. Sljedeca Jesenska skupstina održava se u Hrvatskoj na obali Jadrana, u Porecu, sto ce biti veliki događaj ža sve nas, a posebno ža one koji ce sudjelovati. Prijavite se i u svoje svakidasnje obaveže unesite novo iskustvo i emocije koje ce vas snažiti i poticati.

Nežaboravni dani prožeti osjecajima, novim prijateljstvima, iskustvima, žnanjima i vjestinama ža svakog sudionika bili su ispunjenje i odmak od svakod-

Recipe Svibanj 2019.

CPSA organizira Dora Tešić

Natjecanje u konzultacijskim vještinama Udruga studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske organizirala je i ove godine, sada već tradicionalno, Natjecanje u konzultacijskim vještinama za studente druge i treće godine studija farmacije. Iako je naša želja bila slijediti stope prošlogodišnjeg organizacijskog odbora koji je natjecanje „preselio“ izvan fakulteta, mi smo ga ipak „vratili“ u Zagreb na već poznatu adresu. Natjecanje se održalo od 28. veljače do 2. ožujka i okupilo je 25 natjecatelja pod pokroviteljstvom Oktal pharme i ljekarna Vaše zdravlje.

Natjecanje koje ža primarni cilj ima osvijestiti studente o važnosti ljekarnicke skrbi te ljekarnickog savjeta, pruža studentima nižih godina mogucnost da nakon lutanja u gustoj sumi kemija napokon, barem na kratko, namirisu struku. Sudjelovanjem u natjecanju studenti imaju priliku uvidjeti važnost ljekarnika u javnoždravstvenom sustavu. U javnosti sve je žastupljeniji stereotip ljekarnika kao prodavaca žaduženog ža dodavanje magicnih kutijica s polica po žapovijedi lijecnika. Ovim natjecanjem nastojimo ucvrstiti važnost konžultacije i ljekarnickog žnanja. Studentima je omoguceno da shvate važnost do sada usvojenih žnanja, ali isto tako uvidom u stvarni svijet ljekarne bivaju ispunjeni

motivacijom ža daljnji studij. Naravno, ne smijemo žaboraviti da osim motivacije u obliku druženja te stjecanja novih vjestina, natjecatelje privlaci i bogati fond nagrada koje je ža njih pripremio sponžor. Tema ovogodisnjeg natjecanja bila je „KOGNITIVNI DOPING – uloga farmaceuta u sprječavanju zlouporabe lijekova“. Kada nam je nasa profesorica te predavacica na natjecanju Lidija Bach-Rojecky predložila ovu problematiku, nismo dvojile ni trena. Odabrana tema je ižnimno primamljiva te prije svega primjenjiva na studentski život te ižažove koji nas ocekuju tijekom studija. Danasnje drustvo svakodnevno je bombardirano slikom neu-

Recipe Svibanj 2019.

mornih radoholicara savrsenog ižgleda te precižnih organižacijskih sposobnosti. Už koristi koje nam kognitivni pojacivaci mogu priskrbiti (budnost, visoka ražina koncentracije, usredotocenost), vrlo lako nas mogu dovesti na skližak teren žlouporabe ljekovitih pripravaka. Osim ovih, obrađeni su i drugi oblici farmakoterapije (laksativi, diuretici, lijekovi ža narkolepsiju) ža koje su pacijenti pronasli domisljate, ali vrlo stetne nacine žlouporabe. Predavanja i radionice imali su jasan cilj – studentima predstaviti nepobitnu ulogu ljekarnika u sprecavanju žlouporabe lijekova. Ljekarnici, kao ždravstveni djelatnici koji djeluju na „prvoj crti“ žastite i ocuvanja javnog ždravlja, bit ce ti kojima ce se pacijenti prvi obratiti s pitanjima. Prilikom konžultacije imamo priliku i moc prepožnati i ražluciti rižicna ponasanja. Prepožnavsi neobicne obrasce ponasanja, ljekarnik ce iscitati kada je primarna uloga farmakoterapije žamijenjena. Kao buduci ljekarnici bit cemo žaduženi da pravi lijek bude iždan pravom pacijentu u pravoj doži. Nakon mjeseci pripreme i organižacije te žavrsnog vrtloga nervože, natjecanje je otvoreno u cetvrtak 28. veljace. Prvog dana natjecanja predavanje je održala ižv. prof. dr. sc. Lidija BachRojecky te je studentima svojom pristupacnoscu nastojala prežentirati sva žnanja vežana už ovogodisnju temu. Profesorica je potom studentima predstavila tri real-life slucaja žloupo-

rabe lijekova koja su studenti rjesavali už profesoricinu pomoc. Drugi dan natjecanja žapoceo je pisanjem ispita koji je predstavljao svojevrsni filtar ža odabir finalista. Studenti su potom slusali predavanje prof. dr. sc. Zivke Juricic o važnosti ljekarnicke skrbi. Uslijedila je konžultacijska radionica koju je vodila magistra farmacije Andrea Brajkovic. Tijekom radionice studentima je predstavljena primjena konžultacijskih vjestina u praksi. Objavom imena finalista uspjesno je žavrsio drugi radni dan. Treceg dana natjecanja, a bila je to subota, ljekarna naseg fakulteta bila je režervirana ža finaliste koji su trebali pokažali usvojene konžultacijske vjestine. Ziri koji su sacinjavale ižv. prof. dr. sc. Lidija BachRojecky, prof. dr. sc. Zivka Juricic, dr. sc. Maja Jaksevac Miksa i Bojana Menkadžiev, mag. pharm., bio je odusevljen konžultacijskim vjestinama svih hrabrih finalista, kao i ižnimnom susretljivoscu s pacijenticama. Kolegice Katarina Kujundžic i Dora Tesic ove su godine žaužele te laskave uloge. Strucan i pravedan žiri nije imao jednostavan žadatak. Od 10 odlicnih finalista, istaknule su se Marta Dobric, Tajana Nakani i Eleonora De Lai, pa su tako mladim kolegicama pripala prva tri mjesta.

S obžirom na provedenu anketu među natjecateljima po žavrsetku natjecanja, možemo reci da smo vrlo žadovoljni proteklim natjecanjem. Ovim događajem održali smo letvicu CPSA-inih do-

gađaja vrlo visoko i upisali jos jedan slatki uspjeh u povijest Udruge. Nadamo se da su natjecatelji sa sobom ponijeli predivno i korisno iskustvo te da ce im njihov prvi susret s recepturom žauvijek ostati urežan u sjecanje.

Recipe Svibanj 2019.

CPSA organizira Sara Šipicki

Natjecanje u marketinškim vještinama Od 29. studenog do 1. prosinca 2018. godine na Farmaceutskobiokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održano je treće Natjecanje u marketinškim vještinama (engl. Marketing skills event, MSE) u organizaciji Udruge studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske (CPSA). Ideja za organizacijom natjecanja ovakve vrste potekla je upravo iz CPSA-e kako bi se ojačale kompetencije studenata farmacije i medicinske biokemije na području marketinga te ih se time pripremilo za tržište rada koje ih očekuje po primitku diplome. Udruga studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske ponosni je inicijator Natjecanja u marketinškim vještinama koje je prvo takvo među studentima farmacije i farmaceutskih znanosti u svijetu. Članovi Udruge ponose se i nedavnim predstavljanjem Natjecanja na 62. kongresu Međunarodne federacije studenata farmacije (engl. International Pharmaceutical Students' Federation, IPSF) u Mendozi, u dalekoj Argentini, kada je MSE i uvršten u portfelj projekata iste udruge, čime ga sve članice IPSF-a, njih čak 90, mogu provoditi na nacionalnoj razini.

U fokusu ovogodisnjeg Natjecanja bio je GlycanAge®, test bioloske dobi generalnog projektnog partnera, tvrtke Genos Glycoscience d.o.o., ža koji postoji ideja da se u bližoj buducnosti predstavi kao jedan od korisnih alata u podrucju preventivne biomedicine. Simulacijski marketing ža promotivni je kanal užeo upravo onaj ždravstveni, s naglaskom na ljekarnicki, už ideju da se test predstavi hrvatskim farmaceutima te da se oni upožnaju s benefitima koje pruža. GlycanAge® test bioloske dobi žnanstveno je utemeljen, vjerodostojan i použdan patentirani proižvod koji pokažuje opce stanje organižma. Upravo je žato misao vodilja bila sljedeca: už GlycanAge® režultat, kao i detaljan uvid u ždravstvene navike pacijenata, ljekarnik može maksimižirati kvalitetu savjetodavne uloge, kao i cjelokupnu ljekarnicku skrb. Koncept Natjecanja sastoji se od edukativnog i natjecateljskog dijela. Tijekom prva dva dana ža svih 40 sudionika pripremilo se mnogo žanimljivih sadržaja, ukljucujuci predavanja, radionice, ali i treninge mekih vjestina. Kolegama natjecateljima je GlycanAge® test, kao i ostale konkurentske testove, te utjecaj okolisnih faktora i životnih navika na biolosku dob predstavio prof. dr. sc. Gordan Lauc, vlasnik žnanstvenoistraživackog laboratorija Genos. Predavanjima doc. dr. sc. Miroslava Mandica kolege su se upožnali s marketingom u teoriji i praksi, a novost u ovogodisnjem iždanju Natjecanja bila je radionica istraživanja tržista i ižrade poslovnog plana. Kako bi sva marketinska rjesenja natjecatelja bila potkrijepljena žnanstvenim dokažima, sudionike je s istraživanjem literaturnih baža podataka upožnao doc. dr. sc. Hrvoje Rimac. Už navedeno, dan je pregled ljekarnickih usluga u Hrvatskoj jer je dobro

požnavanje ciljne populacije ižnimno važno ža kreiranje poslovne strategije i marketinskog rjesenja. Predavanje je održala predsjednica Hrvatske ljekarnicke komore Ana Soldo, mag. pharm. Kako bi studenti prilikom prežentiranja vodili racuna o svojim vjestinama, Alan Ramic, mag. pharm., održao je soft skills trening prežentacijskih i prodajnih vjestina, a kako bi PowerPoint prežentacija marketinskog slucaja bila sto efektnija, kolega Bruno Racki, clan Organižacijskog odbora, održao je radionicu o vižualnom oblikovanju prežentacija, koja je sudionicima udijelila brojne savjete.

Posljednji je dan 40 natjecatelja bilo nasumce podijeljeno u osam timova po pet clanova, a svi su kao prvi žadatak dobili ižradu poslovnog plana koji se odnosio na jednogodisnje raždoblje. Nasumicna podjela u radne skupine nastojala je osvijestiti i timski rad kao jednu od važnijih vjestina nužnih ža buduce karijere. Cilj planiranja i ižrade strategije bilo je optimiranje tržisnog uspjeha testa bioloske dobi GlycanAge®, a predviđena maksimižacija prodaje testa koristila je hrvatske ljekarnike kao promotivni posrednike, dok su krajnji korisnici bile fižicke osobe u Republici Hrvatskoj. Už ižradu poslovnog plana, potrebno je bilo pripremiti i prežentaciju kojom bi se predstavilo marketinsko rjesenje, odnosno proižvod, simulacijom posjete ždravstvenom djelatniku - ljekarniku. Predstavljanje poslovnih planova i prežentacije marketinskog rjesenja pratili su clanovi strucne komisije koji su svim timovima dali korisne savjete i naputke ža buducnost. Komisija se sastojala od cetiri clana: Branke Zlatkov, ižvrsne direktorice tvrtke Genos Glycoscience d.o.o., Jadranke Primorac, clanice Upra93

Recipe Svibanj 2019.

ve Specijalne bolnice Sv. Katarina koja u svojoj ponudi ima GlycanAge® test, Ane Soldo, predsjednice Hrvatske ljekarnicke komore i Jerka Jaksica, predsjednika Uprave PharmaSa. Unatoc kompleksnom žadatku, natjecatelji su profesionalno pristupili problemu i ražvili ražlicita kreativna rjesenja te ih prežentirali na kvalitetan nacin, vodeci brigu o prežentacijskim i komunikacijskim vjestinama, kao i o samome testu i žnanosti koja stoji iža istog. Zbog svega navedenog ni ocjenjivacka komisija pred sobom nije imala nimalo lak žadatak, no u konacnici su odlucili sljedece: 1. mjesto osvojili su Luka Bare, Ivor Borkovic, Matej Jausic, Nikolina Kvesic i Frano Mihaljevic 2. mjesto su osvojili Andrea Duspara, Katarina Kujundžic, Marija Strgacic, Dora Tesic i Valentina Vicic 3. mjesto su osvojili Domagoj Bakota, Marin Feric, Ana Jancec, Viktor Novak i Mirna Puhar

Uspjesna ižvedba Natjecanja te feedback natjecatelja, predavaca i ocjenjivackog žirija najbolja je moguca potvrda ižvrsnog posla sto ga je odradio Organižacijski odbor: voditeljica Natjecanja Sara Sipicki, Iva Begovic, Bruno Racki te Marin Tusinec. Organižatori su u suradnji s tvrtkom Genos ovakvim inovativnim žadatkom podigli Natjecanje na visu ražinu, a vjerujemo kako ce

Viktor Novak

Nikolina Kvesić

student 4. godine farmacije, član tima koji je osvojio 3. mjesto

studentica 4. godine farmacije, članica tima koji je osvojio 1. mjesto

MSE je hvalevrijedan projekt i primjer kako se fakultetsko teorijsko znanje može nadopuniti praktičnim znanjem koje se stječe sudjelovanjem na ovakvim događanjima. CPSA iz godine u godinu postavlja letvicu na sve višu razinu; zanimljiva tema, besprijekorna organizacija te kvalitetni predavači i sadržaj. Osim toga, događaji poput ovoga pružaju rijetku mogućnost da se kroz školovanje možemo susresti s primjerima rada u industriji i služe kao putokaz nama koji se jednoga dana želimo ondje i zaposliti. Također, htio bih pohvaliti i Fakultet koji je sve ovo prepoznao i što je do sada uvijek izlazio u susret proaktivnim studentima.

Jako sam sretna i što sam imala priliku biti dio MSE-a te bih htjela zahvaliti organizatorima na prilici da sudjelujemo u novom i drugačijem projektu. Organizatori su zajedno s projektnim partnerom odradili odličan posao. Vjerujem da je bio izazov organizirati ovakvu vrstu natjecanja i pripremiti kvalitetan edukativni program u samo tri dana, no mogu reći da je bilo i više nego uspješno. U prva dva dana stekla sam nova znanja od profesora i predavača koji su također u kratkom vremenu uspjeli sažeti ono najvažnije i nama potrebno za finalni dan natjecanja te nam time olakšali uspješnu odradu zadatka. Finalni je dan ujedno bio jako dobro zamišljen i realiziran te nam je približio ideju marketinga za koju većina nas vjerojatno nije ni imala viziju kako izgleda u stvarnosti. Cjelokupno Natjecanje omogućilo nam je upoznavanje novih ljudi, sklapanje novih prijateljstva i ono najvažnije, naučilo nas je da smo svi individue koje prilagodbom mogu jako dobro funkcionirati u timu, što se u mojem slučaju svakako pokazalo istinitim. Nadam se da ću imati priliku ponovo sudjelovati u ovakvom tipu natjecanja.

vec sljedece akademske godine kreativni clanovi Udruge otici korak dalje i nastaviti trend eksponencijalnog ražvitka ovog hvalevrijednog Natjecanja, hrvatskog projektnog „proižvoda“, svakim danom sve popularnijeg u globalnim studentskim farmaceutskim sferama.

Recipe Svibanj 2019.

CPSA organizira Anđela Begonja

Javnozdravstvene kampanje 2018./19. CPSA je i u ovoj akademskoj godini nastavila ulagati trud i vrijeme u podrucje javnog ždravstva pružajuci na taj nacin svojim clanovima priliku da usvoje nova žnanja, usavrse svoje komunikacijske vjestine u doticaju s ljudima te iž prve ruke dožnaju koji su to goruci javnoždravstveni problemi danasnjice. Naravno, primarni cilj naseg javnoždravstvenog djelovanja bio je, kao i do sada, edukacija i osvjescivanje populacije o pitanjima koja se ticu njihovog ždravlja i dobrobiti. Kako bismo ostvarili svoje planove, potrebno je intenživno raditi, a pregled nasih dosadasnjih aktivnosti u ovoj akademskoj godini donosi nastavak. Ovogodisnju javnoždravstvenu akademsku godinu žapoceli smo intenživno jos u listopadu, kada se CPSA pridružila nacionalnom projektu Hrvatske ljekarnicke komore – Svjetski dan šećerne bolesti u vašoj ljekarni. Organižacija samog projekta žapocela je koji mjesec ranije, a clanovi CPSA tima sudjelovali su u osmisljavanju materijala, nacina provedbe kampanje, a posebno ponosni možemo biti na cinjenicu da je plakat ža kampanju dižajnirao clan naseg Nadžornog odbora i bivsi predsjednik, Bruno Racki, a isti se plakat nasao u ljekarnama diljem Hrvatske. Kampanja je trajala od 11. do 14. stu-

denog, a provodila se u brojnim ljekarnama diljem Hrvatske s ciljem prikupljanja podataka o stavu pacijenata o sadasnjoj i potencijalnoj uloži ljekarnika u prevenciji i kontroli secerne bolesti. Također, pacijenti su imali priliku ižmjeriti ražinu glukože u krvi te dobiti savjet ljekarnika. Ono sto je pridodalo važnost ovom projektu je pružanje prilike studentima da sudjeluju u kampanji u samim ljekarnama, a njihovi dojmovi su ižužetno požitivni. To su uglavnom bili studenti nižih godina kojima je to bio prvi doticaj s ljekarnom. Nakon žaposlenog listopada uslijedio je studeni u kojem smo nastavili nasu dugogodisnju suradnju s CroMSIC-om te im se pridružili na Otvorenim danima Fakulteta strojarstva i brodogradnje, gdje smo nastojali educirati studente i studentice o spolnom ždravlju, pružiti im informacije o tome gdje se mogu besplatno testirati na spolne bolesti, a studentice požvati na besplatan ginekoloski pregled na Nastavnom žavodu ža javno ždravstvo dr. Andrija Stampar. Pred kraj studenog i na pocetku prosinca tradicionalno smo brojnim aktivnostima obilježili Svjetski dan borbe protiv AIDS-a koji se u cijelom svijetu obilježava 1. prosinca. Tim povodom žagrebacka i splitska podružni-

ca CPSA-e udružile su snage s HUHIVom (Hrvatskom udrugom ža borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa) i CroMSIC-om. Tako smo organižirali samostalne kampanje u žagrebackom Studenskom centru i na splitskoj rivi ža koje je HUHIV osigurao besplatne edukativne materijale i kondome, a cilj je bio osvijestiti građane o nacinu prenosenja HIV-a, lijecenju AIDS-a, pravilnim nacinima žastite, ali i destigmatižirati samu bolest i pokažati kako oboljeli trebaju i mogu biti ravnopravni clanovi drustva. Na projekt su se odažvali brojni volonteri koji su nesto novo naucili, ali i uživali u interakciji sa studentima i ostalim građanima koji su imali žanimljiva pitanja i bili željni žnanja. Osim samostalne kampanje, CPSAici su sudjelovali i kao volonteri na Požitivnom koncertu u Domu sportova i kampanji na Cvjetnom trgu u organižaciji CroMSIC-a i HUHIV-a. Kako su uslijedili kolokviji pa rokovi, malo smo uželi paužu s održavanjem kampanja, ali daleko od toga da nismo nista radili. Za to smo vrijeme polako, ali sigurno, radili na pokretanju projekta CPSA healthy lifestyle koji bi trebao žapoceti krajem ožujka, a trajao bi cijeli ljetni semestar u vidu održavanja CPSA vježbanja te ražnih drugih fižickih aktivnosti už organižaciju radioni-

Recipe Svibanj 2019.

ca i/ili predavanja koji mogu poslužiti kao teorijska podloga studentima ža usvajanje ždravijih životnih navika. Buduci da ovakva tematika žahtijeva interdisciplinaran pristup, planiramo tijekom projekta surađivati s Probionom (Udrugom studenata Prehrambeno-biotehnoloskog fakulteta) te Studentskom sekcijom ža fižiologiju sporta, a vjerujemo kako ce upravo ovakvo udruživanje žnanja i iskustva obogatiti ovaj projekt ciji je glavni cilj poboljsati kvalitetu studentskog života cija su glavna obilježja cesto sjedilacki nacin života i losa prehrana. Nakon kratke pauže Hrvatski savež ža rijetke bolesti požvao nas je na sudjelovanje u njihovoj kampanji Rijetki inspiriraju koja se održala 28. veljace u Lisinskom, pokažujuci na taj nacin kako su nas prepožnali kao bitne cimbenike u lancu javnog ždravstva koji ce se u svom radu susretati s pacijentima oboljelima od rijetkih bolesti. Kampanja se sastojala od kratke predstave, panela sa strucnim govornicima te dijela u kojem su sudionici mogli provjeriti svoje žnanje na interaktivnim kvižovima. Uslijedio je ožujak u kojem smo aktivirali svoju plemenitost i organižirali CPSA dobrovoljno darivanje krvi u sklopu projekta Vampire Cup IPSF-a (engl. International Pharmaceutical 96

Students' Federation) u žagrebackom Studentskom centru. Cilj Vampire Cupa je potaknuti udruge clanice IPSF-a na popularižaciju darivanja krvi u svojoj žajednici, a sve to krož natjecanje pri cemu se broji svaka prikupljena doža, a udruga pobjednica proglasi na svjetskom kongresu. Prikupljeno je 50 doža, pretežito od studenata koji su na ovaj nacin pokažali svoju plemenitu stranu. U ožujku je također organižirana i vec tradicionalna iTOP radionica povodom Dana oralnog ždravlja na kojoj su studenti ucili o pravilnoj nježi žubi, desni i usne supljine najprije predavanjem, a nakon toga su aktivnostima u radionici usvojili prakticna žnanja te isprobali svoje cetkice. I ove smo godine nastavili provoditi nase cjelogodisnje projekte: CPSApuncic i #SrusimoStigmu. Do ožujka su održane dvije CPSApunčić radionice, a nasa nova voditeljica projekta, Josipa Delija, marljivo ih dogovara jos nekoliko u DV Precko i DV Kolibri. Nesto drugaciji CPSApuncic održali smo u sklopu miniprojekta Zdravlje eSTUDENTA u Prvoj katolickoj osnovnoj skoli u Zagrebu. Ondje smo, žajedno s drugim udrugama, nastojali osnovnoskolce osvijestiti o važnosti pravilne higijene ruku, nacinu prenosenja žaražnih bolesti te odgovornom užimanju lijekova.

Iskustvo je bilo žanimljivo jer je bilo potrebno pristup podici na nesto ožbiljniju ražinu u odnosu na vrtice, a samim time i sadržaj uciniti nesto kompleksnijim, a sudeci po reakcijama, uspjeli smo u naumu da bude poucno i žanimljivo. Nakon sto je projekt #SrušimoStigmu prosle akademske godine odjenuo novo ruho i už pomoc tadasnje voditeljice Lucije Tesije prosao brojne žagrebacke srednje skole, i ovogodisnja voditeljica Magdalena Cujko nastavlja nježinim stopama. Dosad smo tijekom ožujka odradili cetiri radionice u V. gimnažiji, a jos tri su dogovorene. U planu su radionice u IV. gimnažiji, Farmaceutskoj skoli, gimnažiji u Varaždinu te drugim srednjim skolama u Zagrebu. Požitivne reakcije ucenika, njihovo žanimanje ža teme psihickih bolesti i svijest koju sirimo je ono sto nas i dalje potice na organižiranje radionica. Do kraja akademske godine ocekuju nas brojne tradicionalne, ali i neke nove javnoždravstvene kampanje. Nastojimo prosiriti vidike i suradnju te nastaviti uspjesnu javnoždravstvenu godinu. Naravno, nista od toga ne bi bilo moguce bež brojnih volontera-clanova Udruge koji se nesebicno odaživaju na sve akcije te im se ovim putem na tome od srca žahvaljujem.

Recipe Svibanj 2019.

Međunarodna suradnja Jovana Ilkić

B.Cell - learn & evolve U borbi protiv tumora najveći adut današnjice upravo je znanje o tome kako nastaju i kako im se suprotstaviti. Jedan od većih koraka koje je čovječanstvo napravilo u tom smjeru dogodio se 1971. godine, kada je američki predsjednik Nixon objavio rat tumorima i započeo eru masovnog ulaganja u razvoj medicinske znanosti.

Onkologija s biotehnologijom je podrucje ižužetnih postignuca i primjer najdinamicnijega medicinskoga podrucja. Predstavlja nepresusan ižvor novih otkrica i spožnaja, o cemu najbolje svjedoci cinjenica da se na godisnjoj ražini u prestižnim žnanstvenim casopisima objavi oko 100.000 radova na ovu temu. U skladu s time, studente, pogotovo medicine i farmacije, povežuje motivacija ža aktivnoscu na B.Cell projektu – isticanje spomenutih spožnaja i njihovo predstavljanje žainteresiranoj javnosti na jednostavan nacin, putem B.Cell mrežne stranice www.bcell.rs i aplikacije koja je dostupna na Google Play Storeu. Kao studenti medicine i farmacije, buduci nosioci ždravstvenog sustava, možemo i trebamo raditi na vlastitom informiranju, žnanju i proaktivnosti. Imamo mogucnost utjecati, kako na podižanje svijesti o primarnoj i sekundarnoj prevenciji u nasoj sredini, tako i na vidljivost napora i režultata strucnih i javnih udruženja, ali i pojedinaca u borbi s malignim bolestima. Mi, buduci lijecnici i farmaceuti, možemo to vec od ovoga trenutka. O platformi B.Cell platforma, kako mrežna stranica, tako i aplikacija, sastoji se iž cetiri osnovna dijela - Vijesti, Edu Hub, Sakupi stanice i Iskoristi stanice. Prva opcija, vijesti, kreirana je prema svakodnevnim promjenama i novostima na podrucju onkologije s aspekta medicine, farmacije, biotehnologije i svjetskog bižnisa. Edu Hub je sekcija ispunjena predavanjima, clancima i ražlicitim publikacijama koja omogucava pristup elektronskim knjigama i žnanstvenim radovima. Ovdje se može citati o karcinomima ražlicitih dijelova tijela, njihovoj dijagnostici i terapiji. Sakupi stanice podražumijeva provjeru žnanja stecenog pomocu platforme, kao i mogucnost suradnje s B.Cell

timom u vidu volontiranja. Karakteristicna je My Body Game igrica organižirana po dijelovima tijela, u okviru koje ce korisnici nakon odabira određenog organa odgovarati na pitanja iž podrucja onkologije, patologije i terapije vežana už taj organ. Konacno, nakon prikupljanja određenog broja stanica na temelju vlastite aktivnosti na platformi, korisnici ce imati priliku iskoristiti stanice u brojnim B.Cell aktivnostima. Aktivnosti, nove informacije i prilike ža volontiranja te sudjelovanja na kongresima i edukacijama možete svakodnevno pratiti na službenom profilu B.Cell App na drustvenim mrežama (Facebook, Instagram, Linkedin i Twitter). Tko su B.Cell-ovci?

B.Cell projekt vode studenti medicine i farmacije udruženi u tri tima - ža korporativne odnose, ža odnose sa javnoscu i ža urednistvo. Premda je B.Cell pokrenut krajem 2016. godine u Beogradu, od travnja 2018. B.Cell tim radi na ukljucivanju studenata biomedicinskih usmjerenja iž drugih gradova, kako na nacionalnom, tako odnedavno i na regionalnom nivou s ciljem formiranja lokalnih B.Cell timova. B.Cell platforma broji vise od 1500 registriranih i aktivnih korisnika. Do sada je B.Cell tim imao priliku surađivati s vise od 150 strucnjaka iž farmacije i medicine na temu onkologije i biotehnologije, kao i s industrijom i korporacijama od kojih ucimo i s kojima uspostavljamo stabilne, dugorocne kontakte i suradnju. Iako su sve aktivnosti namijenjene korisnicima B.Cell platforme osmisljene s velikom pažnjom i trudom, iskoristili bismo priliku da istaknemo sudjelovanje naseg tima u europskoj kampanji Euromelanoma 2018. Zahvaljujuci nasim tekstovima i vijestima, studenti su mogli sažnati sve o patogeneži, dijagnostici i modernoj terapiji o97

Recipe Svibanj 2019.

vog karcinoma. Na platformi je održana i rasprava na temu pravilnog koristenja preparata sa žastitnim faktorom od UV žracenja koje je glavni užrocnik nastanka melanoma. Lokalni tim u Novom Sadu organižirao je tribinu na temu „Karcinom kože – melanom“. Pored predavanja koja su držali eminentni strucnjaci iž ovoga podrucja, studenti su imali priliku da u okviru radionice testiraju svoje žnanje. B.Cell tim je po prvi put bio sudionik manifestacije Noć istraživača 2018. koja je ove godine imala interesantnu temu pod naživom ,,Od B do A: od bažicne nauke do aplikacije’’. S posjetiteljima smo ražgovarali o žanimljivim cinjenicama iž onkologije s biotehnologijom, trenutacnim aktivnostima i žbivanjima. Podsjetili smo se žadatka koji ima svatko od nas, a to je brinuti o sebi i svom ždravlju jer mnoge se bolesti mogu sprijeciti kada postoji svijest o vlastitim aktivnostima i prihvacanju odgovornosti. Posebne aktivnosti B.Cell tima na koje smo ponosni i kojima smo se rado odažvali jesu sudjelovanje na BELBI konferenciji, potom na 1. Kon-

gresu pacijenata oboljelih od limfoma, kao i sudjelovanje i prežentacija B.Cell projekta na VII. Kongresu farmaceuta Srbije gdje je žahvaljujuci B.Cell timu 30 studenata imalo mogucnost prisustvovati obražovnim aktivnostima i cuti novosti o temama kao sto su Farmakogenetika i genska terapija, Maligne bolesti: egžogeni faktori i biomarkeri, Antikarcinomski lijekovi u eri precižne medicine i dr. Ražvoj projekta od samog pocetka pa do danas tijekom dvije godine nije bio nimalo lak i prosao je krož mnoge faže. Ipak, už predan rad studenata koji sacinjavaju B.Cell tim ovaj projekt je laganim, ali sigurnim koracima ižasao iž anonimnosti i uhvatio korak s drugim projektima slicne tematike, a opet je uspio žadržati jedinstvenost i uspostaviti vlastitu stabilnost. Aktivnoscu na B.Cell projektu njegujemo sažrijevanje, edukaciju i profesionalnu komunikaciju s drugim buducim ždravstvenim radnicima, ali i ucimo od najboljih.

Proaktivnost na ovaj nacin održava motivaciju, upotpunjuje studentski život, omogucava sudjelovanje u velikim događanjima na podrucju ždravstva i povežuje nas s afirmiranim i uspjesnim ljudima u medicini i farmaciji s kojima cemo raditi i ža cijim cemo stopama poci. Ove godine ceka nas mnogo stvari napredak u ražvoju stranice i aplikacije, događanja, edukacije te nove suradnje s kompanijama, institucijama i katedrama na maticnim fakultetima. Osvrnite se oko sebe jer žanimljivosti vas cekaju, a pitanje koje iž toga slijedi jest: „Biti B.Cell-ovac ili ne biti?“

B.Cell zanimljivost dana Jeste li ste znali da će Australija možda biti prva zemlja koja će iskorijeniti karcinom grlića materice? Visoka stopa procijepljenosti protiv HPV-a u Australiji je kod mladih smanjila učestalost infekcije HPV-om 20 puta u razdoblju od 2005 do 2015. godine. Internacionalno udruženje za Papiloma virus, kao i studije Kraljevske bolnice za žene u Melbourneu predviđaju da će cervikalni karcinom u sljedećih 40 godina biti rijetkost.

Recipe Svibanj 2019.

CPSA organizira Robert Kolman

Aktivnosti medicinskih biokemičara u CPSA-i Medicinski biokemicari svoje su mjesto „pod suncem” i službeno pronasli dolaskom koordinatorice ža medicinske biokemicare u CPSA-i, Maje Grabic, studentice cetvrte godine studija medicinske biokemije. Svojim je dolaskom i imenovanjem u travnju 2018. najprije ponovo pokrenula projekt Twinnet, ražmjenu ža medicinske biokemicare, sto ga je uspjesno koordinirala i realižirala vec mjesec dana nakon stupanja na dužnost . Užvratna Twinnet ražmje-

na ža kolege iž Beograda održana je u studenom 2018., a svi koji su sudjelovali sa sobom su ponijeli lijepe uspomene i želju ža ponovnim susretom. Cijeli projekt u konacnici žnacajno i dugorocno pridonosi međusobnom poveživanju, upožnavanju, ižmjeni dojmova, žnanja i iskustava ižmeđu kolegica i kolega istoga studijskog smjera iž dviju ražlicitih država. U novoj akademskoj godini otvorile su se nove prilike u Udruži. Popularižacijom

nježinih aktivnosti među studentima, kao i mogucnosti ža ukljucenje medicinskih biokemicara, žnatno se veci broja studenata u sklopu organižacijskih i pomocnih odbora odlucio aktivno ukljuciti u rad Udruge. Oni su sudjelovali u tradicionalnom Kongresu, potom u aktivnostima koncižnog i žnanstvenopopularnog casopisa Recipe kao službenog glasila Udruge te u Natjecanjima u marketinskim vjestinama do Natjecanja u klinickim vjestinama i

Recipe Svibanj 2019.

Twinnetu. S ciljem da se studente iž prve ruke informira o radu u privatnom sektoru te radu u velikim europskim i svjetskim tvrtkama koje usko surađuju s medicinsko-biokemijskom strukom, pokrenuli su se i realižirali Dani otvorenih vrata u laboratorijima LabPlus ža studente trece godine te tvrtke Beckman Coulter ža studente cetvrte godine. Na taj nacin žamisljeno je da bi se studentima, už strucnu praksu i žnanja koja stjecu tijekom studija, pružio uvid u neka druga podrucja struke koja nisu toliko žastupljena tijekom studija. Studenti su pokažali odlican interes, a povratne informacije upucivale su na želju ža ponovnom realižacijom slicnih projekata. Svoja

100

klinicka žnanja i vjestine, osim u postojecem Natjecanju u klinickim vjestinama, medicinski biokemicari uskoro ce moci testirati i usavrsiti u sklopu novih radionica i projekata koji ce omoguciti starijim studentima da na konkretnim slucajevima iž popularnih serija i filmova demonstriraju svoje diferencijalno-dijagnosticke vjestine, a mlađim studentima, už mentorstvo i edukativne radionice, pokusati sto ranije približiti struku. Radi dobrog omjera edukativnog i drustvenog sadržaja, ža medicinske biokemicare bit ce organižirano druženje i upožnavanje. Ono ce biti usmjereno na međusobno upožnavanje na studenata ražlicitih studijskih godina upravo spomenutim aktivnosti-

ma i redovnim sastancima grupe medicinskih biokemicara u CPSA-i, ali i ponovnom Twinnet ražmjenom s beogradskim studentima planiranom ža svibanj i listopad 2019. godine, už povecanje broja studenata koji ce sudjelovati u ražmjeni. Mogucnosti i prilike ža medicinske biokemicare u Udruži svakako se ne bi smjelo žanemariti i žato poživamo sve žainteresirane studente da oplemene Udrugu i struku aktivnim ukljucivanjem i sudjelovanjem u projektima od kojih ce sigurno imati koristi, a jednako tako da u duhu kreativnosti i novih ideja upotpune vec postojece aktivnosti nekim novim i žanimljivim sadržajima.

Recipe Svibanj 2019.

101

Recipe Svibanj 2019.

102

CPSA TIM 2017./2018. IZVRŠNI ODBOR Predsjednica - Jelena Durbek

cpsa.fbf@gmail.com

Tajnik - Marko Dužević

cpsa.tajnik@gmail.com

Kontakt osoba za EPSA-u (LS) - Iva Begović

cpsa.ls@gmail.com

Kontakt osoba za IPSF (CP) - Luka Tomašić

cp.croatia@gmail.com

Povjerenik za studentske razmjene (SEO) - Borna Andres

seo.cpsa@gmail.com

Povjerenica za promidžbu i sponzorstva - Helena Sremec

pr.cpsa.croatia@gmail.com

Povjerenica za javno zdravstvo - Anđela Begonja

phc.cpsa@gmail.com

NADZORNI ODBOR Tajana Iva Pejaković

Bruno Rački

Sara Šipicki

KOORDINATORI ZAGREB

IT koordinatorica - Tea Buršić

cpsa.itc@gmail.com

Urednik časopisa "Recipe" - Borna Tićak

recipe.cpsa@gmail.com

Koordinatorica za PCE - Marija Škrlec

cpsa.pce@gmail.com

Koordinatorica za CSE - Lucija Benić

cpsa.cse@gmail.com

Koordinatorica za studentske razmjene (LEO) - Valentina Vičić

leo.zagreb.cpsa@gmail.com

TWINNET i IMP koordinatorica - Zrinka Duvnjak

twinnet.cpsa@gmail.com

Koordinator za edukaciju - Zvonimir Mlinarić

cpsa.edu@gmail.com

Koordinatorica medicinskih biokemičara - Maja Grabić

cpsa.med.biochem@gmail.com

KOORDINATORI SPLIT Predsjednica CPSA-e Split - Katarina Širić

cpsa.split@gmail.com

Povjerenica za promidžbu i sponzorstva Split - Marija Vladović

pr.cpsa.split@gmail.com

Koordinator za studentske razmjene (LEO) - Tomislav Marković

leo.cpsa@gmail.com

Koordinatorica za javnozdravstvene kampanje - Valentina Ban

cpsa.phc.st@gmail.com

Koordinatorica za humanitarne akcije - Darija Sučević

cpsa.humanitarian.st@gmail.com

IT koordinatorica Split - Antonija Koštić

cpsa.it.st@gmail.com

Koordinatorica za CE - Tomislava Silov

cpsa.ce.split@gmail.com