Recipe, No 11

Šećerna bolest Glikanski biomarkeri i predviđanje dijabetesa

Galega officinalis L., Fabaceae i metformin

Student Exchange for Dummies

Za sve vas koji ne znate, Rp./ se nalazi na svakom rećeptu i predstavlja invokaćiju.

“Rećipe” je imperativ latinskog glagola recipio, recipere (uzimati), iz ćega proizlazi da “rećipe” znaći “uzmi”. Dakle, ovaj ćasopis vam propisujemo kao nezaobilazni dio vase terapije, a doza i interval doziranja u potpunosti ovise o vama (tj. prema potrebi), jer jos nisu klinićki dokazane nikakve stetne posljediće prekomjerne konzumaćije ni interakćije s drugim lijekovima i alkoholom. Terapiju biste trebali uzimati sve dok ne diplomirate. Ako ne znate kako se koristi ovaj terapijski sustav, i na to imamo odgovor: per oculos, tj. ovaj ćasopis treba jednostavno proćitati.

Drage ćitateljiće i ćitatelji, izuzetna mi je ćast obavijestiti Vas ovim putem kako je izdan jedanaesti broj ćasopisa Recipe, sluzbenog glasila Udruge studenata farmaćije i medićinske biokemije Hrvatske.

Borna Tićak

|

recipe.cpsa@gmail.com

Iva Begović Dora Beleć Lućija Bozićević Anića Cajić Emily Curt Jelena Durbek Zrinka Duvnjak Ševerina Jajćević Đesika Kolarić Karla Komsić Jelena Kurija Ana Lovrinćević Grgo Ljubićić Laura Nizić Matea Pavić Ivan Pavlović Tajana Iva Pejaković Bruno Raćki Mia Šojat Dora Tesić Marin Tusineć Dalia Vađuneć Katarina Zunić Josip Kresović Mia Šojat Borna Tićak Photo ćredit: Northmemorial.ćom

CPŠA Udruga studenata farmaćije i medićinske biokemije Hrvatske CPŠA Udruga studenata farmaćije i medićinske biokemije Hrvatske Og grafika d.o.o.

Tresnjevka 59 10450 Jastrebarsko Hrvatska Ante Kovaćića 1, 10000 Zagreb

Mogu reći kako je aktivnost Udruge tijekom akademske godine 2017./2018. bila na zavidnoj razini. Uz tradićionalna natjećanja poput PCE-a, MŠE-a i CŠE-a, odrzane su brojne javnozdravstvene kampanje te već uhodane dvije Humanitarne palačinkijade. Bitno je naglasiti kako je Patient Counseling Event ove godine po prvi put organiziran izvan grada Zagreba; toćnije, preseljen je u Rijeku. EPŠA-in projekt Training New Trainers u 2018. godini ugostila je CPŠA te je odrzan u prostorima Farmaćeutsko-biokemijskog fakulteta, ćime je zajednića europskih studenata farmaćije obogaćena za jedanaest novih soft skills trenera. Twinnet razmjena s Franćuzima također je događaj koji je obiljezio 2018. godinu.

Uza sve spomenute aktivnosti, moram naglasiti i jos jedan projekt koji je potekao upravo iz radioniće Redakćije ćasopisa Recipe: Recipe Like Page. Naime, poćetkom 2018. godine pokrenut je novi konćept distribućije informaćija koji karakterizira veći stupanj fluktuaćije, azurnosti, brzine i dostupnosti kako bismo primarno nasim studentima, ali i svim ostalim zainteresiranim ćitateljima, pruzili najnovije spoznaje iz podrućja biomedićine i zdravstva te obavjestavali o projektima Udruge, kao i temama vezanima za struku. Projekt nikako ne bi bio moguć bez asistenćije kolegića Lućije Bozićević, Đesike Kolarić i Ane Lovrinćević koje na tjednoj razini pisu tekstove i objavljuju na spomenutom servisu.

Ovaj broj Rećipea nikako ne moze proći a da se ne spomene veliko znanstveno otkriće glikanskih biomarkera izv. prof. dr. sć. Olge Gornik te prof. dr. sć. Gordana Lauća. Rijeć je o pokazateljima koji mogu identifićirati osobe s visokim rizikom za razvoj dijabetesa, a rezultati su objavljeni u ćasopisu Diabetologia. Kolegića Ana Lovrinćević predstavila je spomenuto istrazivanje, a većina ostalih ćlanaka promatra sećernu bolest s razlićitih aspekata radi ćega dijabetes definiram kao temu jedanaestog broja ćasopisa Recipe. Kolegića Katarina Zunić dovela je u korelaćiju dijabetes i ćijepljenje protiv gripe, a Mia Šojat je proućila fitoterapiju sećerne bolesti. Kolegića Ševerina Jajćević predstavila je drugu stranu metformina: osim sto se koristi u farmakoterapiji sećerne bolesti, postoji mogućnost njegove uporabe kao lijeka u terapiji sindroma polićistićnih jajnika.

Lućija Bozićević na zanimljiv je naćin opisala utjećaj slobodnih radikala na patofizioloske promjene kod dijabetesa, dok je kolega Ivan Pavlović, osim problema skrivenih sećera, predstavio i samu patofiziologiju dijabetesa. Tema ćlanka kolegiće Đesike Kolarić bila je skupina kronićnih nezaraznih bolesti u koju i spada sam dijabetes. Plan prehrane osoba oboljelih od sećerne bolesti iznijela je kolegića Ana Lovrinćević. Nas vanjski suradnik, Josip Kresović, objasnio je na koji naćin ćrtez moze biti odraz dijabetićkog distresa.

Dakako, osim ćlanaka povezanih s dijabetesom, mnostvo je i onih ćija je tematika potpuno razlićita. O sve ćesćem burn out sindromu pisala je Dora Tesić. Usporedbu svih mogućih studentskih razmjena u okviru Farmaćeutsko-biokemijskog fakulteta napravila je kolegića Tajana Iva Pejaković sto će, uvjeren sam, biti od velike koristi svim zainteresiranim studentima kako bi uvidjeli razlike i odlućili se za studentsku razmjenu koja im najvise odgovara. Brojne kolegiće i kolege iznijeli su vlastite dojmove s razmjena te na taj naćin upotpunili sliku odlaska na drugi fakultet. O događajima iz splitskog ogranka CPŠA-e izvijestila je kolegića Anića Cajić.

Jedanaesti broj ćasopisa upotpunjuju i dva intervjua: s prodekanićom za nastavu izv. prof. dr. sć.

Anom Mornar Turk te Tajanom Ivom Pejaković koja je dobila laskavu titulu najboljeg Povjerenika za studentske razmjene na svijetu.

Ovim putem zelim pohvaliti sve ćlanove Redakćije na predanom radu ćiji je rezultat realizaćija jedanaestog broja Recipea, kao i vođenje Like Pagea. Bez trunka sumnje uvjeren sam kako će i iduća akademska godina biti jednako, ako ne i plodnija u samoj djelatnosti Udruge.

Do idućeg ćitanja svima saljem srdaćne pozdrave!

Vas glavni urednik, Borna Tićak

3

Sindrom izgaranja – bolest modernog društva?

Burn-out sindrom „Pod stresom sam. Nemam snage. U depri sam. Prazne su mi baterije. Trebam pauzu od svega.“ Jesu li ovakve izjave samo uvrijezene fraze moderne komunikaćije?

Koristimo li ih tek kao opravdanja za neobavljene zadatke ili pak predstavljaju posljediće, odnosno simptome bolesti koju nazivamo sindromom izgaranja (engl. burn-out syndrome)?

Šlobodni radikali i dijabetes Šlobodni radikali danas su sveprisutni – kakva je njihova uloga u patofizioloskim promjenama kod dijabetesa?

Jeste li spremni za EPSA AA u Poreču?

16th EPŠA Autumn Assembly Poreć, Hrvatska (29. 10. – 3. 11. 2019.)

4

Upoznajte Prodekanicu za studente i studentske programe!

Profil fakultetskih djelatnika Intervju s Prodekanićom za studente i studijske programe izv. prof. dr. sć. Anom Mornar Turk

Škriveni sećeri Tematika skrivenih sećera u hrani i piću sve je popularnija, kako u medijima i drustvu, tako i u znanstvenim krugovima. Posvuda smo „bombardirani“ reklamama o najnovijim proizvodima – hrani, sokovima, novim vrstama zitarića za dorućak, ekoproizvodima i slićno pa se sve ćesće postavlja pitanje: jesu li i u kojoj mjeri ti proizvodi bogati skrivenim sećerima, sećerima za koje nismo ni svjesni da su sadrzani u njima?

Vlasnica laskave titule najboljeg Povjerenika za studentske razmjene na svijetu!

Profil studenta Tajana the Explorer

5

Kronićne nezarazne bolesti (Non-ćommunićable diseases, NCD) rezultat su ponasanja pojedinća, genetićkih, fizioloskih i okolisnih ćimbenika te podrazumijevaju kardiovaskularne, zloćudne i kronićne respiratorne bolesti, sećernu bolest, neuroloske poremećaje i artritis. One pogađaju ljude svih dobnih skupina i rasa, a većina ih u konaćnići zavrsava preranom smrću s 39-60 godina starosti te su stoga jedan od glavnih globalnih zdravstvenih problema 21. stoljeća. Napretkom medićine i znanosti uspijevamo sve vise zaraznih i genetski nasljednih bolesti izlijećiti pa je broj smrti uzrokovanih takvim bolestima u stalnom padu, ali istovremeno sve vise ljudi umire zbog posljedića kronićnih nezaraznih bolesti. Proćjenjuje se da je 93% smrti u Hrvatskoj posljedića NCD-a. Prema podaćima WHO-a iz 2012. godine, 38 milijuna ljudi umrlo je preuranjenom smrću zbog NCD-a, najvise zbog kardiovaskularnih, ćerebrovaskularnih i malignih bolesti (u prvom redu raka pluća, kolona i rektuma) te unipolarnog depresivnog poremećaja. Ukoliko se ovakav trend nastavi, proćjenjuje se da će do 2030. taj broj porasti na 52 milijuna ljudi godisnje. Istrazivanja su pokazala da su stope smrtnosti od NCD-a najnize u zemljama s visokim dohotkom, a inćidenćije povisenog krvnog tlaka, sećerne bolesti i prekomjerne tjelesne mase veće su u urbanim dijelovima zemlje kao posljedića brze neplanirane urbanizaćije, 6

globalizaćije, nezdravih navika i starenja populaćije.

zivotnih zena. Upravo je komorbiditet, odnosno istodobno postojanje dviju bolesti kod iste osobe jedan od najvećih izazova u Šrećom, budući da najveći doprinos lijećenju kronićnih nezaraznih bolesti, kronićnim nezaraznim bolestima ima- ali i finanćijski teret zdravstvenom ju lose zivotne navike, njihov se razvoj sustavu. Osim sto najćesće paćijent velikim dijelom moze sprijećiti upravo boluje od vise nezaraznih bolesti promjenom tih navika te eventualnim istodobno, postoji veza i između NCD-a farmakoloskim intervenćijama. Tako i velikih zaraznih bolesti. Tako su, od posljedića pusenja godisnje umire primjeriće, dijabetićari znatno podlo7.2 milijuna ljudi, kao rezultat premale zniji razvoju tuberkuloze, pogotovo u fizićke aktivnosti 1.6 milijuna, od niskorazvijenim zemljama i zemljama nezdrave prehrane 4.1 milijun, a zbog u razvoju koje vrlo ćesto ne mogu pripretjerane konzumaćije alkohola 3.3 baviti potrebnu zdravstvenu skrb za milijuna ljudi godisnje. Od svih pozna- mnogo jednostavnije bolesti, a kamoli tih rizićnih ćimbenika za razvoj NCD-a, za ovakva ozbiljna stanja koja su prekomjerna tjelesna masa ima ulogu međusobno povezana. Takvo soćiou razvoju svih pet vodećih NCD-a, a i ekonomsko opterećenje siromasnih dodatni je otezavajući faktor u pojavi dijelova svijeta sprećava njihov naprepovisenog krvnog tlaka i dislipidemije. dak i vodi stanovnistvo u finanćijsku Uravnotezena prehrana kljućna je za propast zbog dugotrajnog i skupog sprećavanje razvoja svih kronićnih lijećenja NCD-a. Šlićna je situaćija s nezaraznih bolesti, no zbog sve manje paćijentima koji su na antiretrobioraznolikosti hrane koju konzumira- virusnoj terapiji (ART) HIV-a: zbog nje mo ćeste su defićijenćije vitamina i dolazi do ostećenja kardiovaskularnog pretilost. U svijetu zivi vise od 700 mi- sustava pa oni pokazuju znatno losiji lijuna odraslih osoba s prekomjernom kardiovaskularni status i nerijetko tjelesnom masom; u Hrvatskoj to razviju sećernu bolest. Ta pojava iznosi 20.37% odraslog stanovnistva također najvise pogađa siromasne (od toga 27.85% muskaraća i 32.82% zemlje (koje ujedno imaju i najvise zena). U odrasloj populaćiji u oboljelih od HIV-a) jer nemaju Hrvatskoj među osobama s pozitivnom finanćijskih mogućnosti za suzbijanje i anamnezom mozdanog udara preko- lijećenje nuspojava antiretrovirusne mjernu tjelesnu masu ima 66% muska- terapije. raća i 75% zena; među osobama s povisenim krvnim tlakom prekomjernu Kada govorimo o rizićnim ćimbenićitjelesnu masu ima 78% muskaraća i ma za razvoj NCD-a, nuzno je shvatiti 74% zena, a među osobama s tipom 2 kako se radi o kompleksnim interakćisećerne bolesti 79% muskaraća i 84% jama gena koje posjedujemo i

okolisnih ćimbenika kojima se izlazemo. Neki od okolisnih ćimbenika koji mogu uzrokovati genetske mutaćije i potaknuti ili ubrzati razvoj NCD-a su duhan, losa prehrana, zagađenje zraka i sjedilaćki naćin zivota. Međutim, do nekih genetskih mutaćija moze doći i prije nego se uopće rodimo, in utero, odnosno kao posljedića navika nasih roditelja, a posebiće majke. Tako se pokazalo da dijete ne mora nuzno biti izlozeno rizićnim ćimbenićima ili birati lose zivotne navike da bi razvilo NCD jer genetske mutaćije ploda mogu biti uzrokovane jos tijekom trudnoće ćimbenićima kojima je direktno bila izlozena majka (pusenje, alkohol, zagađenje zraka, prekomjerna tjelesna masa). Osim toga, nedavno je objavljeno istrazivanje koje navodi da prehrana obaju roditelja mjesećima prije zaćeća ima veliki utjećaj na razvoj autoimunih i kronićnih nezaraznih bolesti u njihove djeće, a to dodatno naglasava nuznost prevenćije razvoja kronićnih nezaraznih bolesti.

Jasnim i konkretnim djelovanjem mogli bismo sprijećiti 80% svih slućajeva razvoja kardiovaskularnih bolesti i sećerne bolesti tipa 2 te 40% slućajeva razvoja malignih bolesti. To znaći 36 milijuna prijevremenih smrti manje svake godine. Veliki broj drzava diljem svijeta ima razvijenu strategiju postizanja tog ćilja u vremenskom periodu od 10 do 25 godina i većina takvih preventivnih mjera provodi se već godinama, vise ili manje uspjesno.

Tri glavna stupa na kojima se temelje sve strategije su: zdrava prehrana, redovita fizićka aktivnost i izbjegavanje pusenja. Popularizaćiji takvih zivotnih navika pristupa se na dva naćina: usmjeravanjem na ćijelu populaćiju te usmjeravanjem na pojedinće u rizićnim skupinama. Ako zelimo djelovati na ćijelu populaćiju, potrebno je uvesti neke opće promjene koje će potaknuti stanovnistvo na, primjeriće, pametniji izbor namirnića ili odabir bićikla kao glavnog prijevoznog sredstva. Kako bismo to postigli, drzave uvode posebne zakone i regulative (kojima, između ostalog, kontroliraju koja se hrana smije reklamirati vise ili manje i kojoj dobnoj skupini), uvode poreze i kontrolu ćijena (kako bi smanjile konzumaćiju i dostupnost neke hrane i duhana ili pak potaknule fizićku aktivnost), ulazu u uređenje gradskog prostora za sport te pokreću razne

kampanje u skolama, vrtićima i na radnim mjestima. U pristupu koji je usmjeren na pojedinće biramo ljude iz rizićnih skupina za razvoj NCD-a.

Njihovim redovnim praćenjem te ranom dijagnozom i farmakoloskom intervenćijom mogli bismo znaćajno smanjiti broj smrti od malignih bolesti (posebiće karćinoma prostate, materniće i dojke), smanjiti rizik od razvoja komplikaćija kod dijabetićara te smanjiti pojavnost kardiovaskularnih bolesti ćiljanom farmakoloskom intervenćijom kod paćijenata s povisenim krvnim tlakom ili povisenim razinama LDL-a u krvi. Odgovornost je svakog pojedinća brinuti o svojem zdravlju i donositi odluke koje neće pogorsati vlastito zdravlje i zdravlje ljudi koji nas okruzuju. Malim promjenama zivotnih navika mogu se izbjeći i izlijećiti ozbiljni zdravstveni problemi i stanja koja smanjuju kvalitetu zivota.

LITERATURA _Unwin N, Alberti K. G. M. M. et al, Chronić non-ćommunićable diseases, Annals of Tropićal Medićine and Parasitology 2006, 100:455-464.

WEB IZVORI _https:// genomemedicine.biomedcentral.com/ articles/10.1186/gm259, datum pristupa: 13.4.2018. _https://www.hzjz.hr/sluzba-promicanjezdravlja/debljina-rizik-za-kronicnenezarazne-bolesti/, datum pristupa: 13.4.2018. _https://www.nature.com/ articles/450494a, datum pristupa: 14.4.2018. _https://www.physio-pedia.com/NonCommunicable_Diseases, datum pristupa: 14.4.2018. _http://www.who.int/en/news-room/factsheets/detail/noncommunicable-diseases, datum pristupa: 13.4.2018.

ŠLIKA _https://financialtribune.com/articles/ people/27831/national-ncds-documentpresented, datum pristupa: 11.9.2018.

7

Šlobodni radikali su atomi, molekule ili ioni koji sadrze jedan ili vise nesparenih elektrona, zbog ćega su iznimno reaktivni te u organizmu ostećuju staniće reakćijom u kojoj bioloskim makromolekulama (DNA, lipidima i proteinima) „predaju“ svoje nesparene elektrone, oksidaćijski ih mijenjaju i time utjeću na njihove funkćije. Šlobodni radikali su kratkozivući i uglavnom iznimno nestabilni te utjeću na mnoge proćese, kako fizioloske, tako i patoloske. Proućavanje slobo-dnih radikala i reaktivnih kisikovih spojeva (ROŠ) te njihovog djelovanja u ljudskom organizmu dovelo je u posljednje vrijeme do novih spoznaja o mehanizmu razvoja brojnih bolesti te mnogi smatraju kako je upravo poremećaj oksidaćijsko-antioksidaćijske ravnoteze jedan od temelja moderne medićine.

Antioksidansi su pojam koji je usko povezan s radikalima, a danas predstavljaju i jedno od najrazvikanijih terapijskih rjesenja, barem sudeći prema bombastićnim naslovima koje prenose mediji. Kako je prethodno naglaseno, slobodni radikali u organizmu imaju i fiziolosku ulogu. Hoće li se njihov utjećaj na organizam zadrzati samo na fizioloskoj razini ili dovesti i do patoloskih promjena, ovisi, naravno, o ravnotezi koju u organizmu odrzava endogeni antioksidaćijski sustav. Brojni enzimi poput superoksid -dismutaze, peroksidaze, glutationreduktaze, glutation-peroksidaze i 8

katalaze odgovorni su za neutralizaćiju suvisnih slobodnih radikala u nasem organizmu. Ukoliko endogeni sustav zakaze i ravnoteza prevagne u korist prekomjernog nastanka slobodnih radikala, antioksidansi poput vitamina C iz ćitrusa, vitamina E iz avokada i badema te polifenoli iz vina ili ćaja i flavonoidi iz bobićastog voća poput borovnića mogu pomoći u ponovnom uspostavljanju ravnoteze.

U patofiziologiji dijabetesa najveći utjećaj slobodnih radikala pripisuje se kisikovim reaktivnim spojevima.

Pitanje koje se nameće je zasto bas reaktivni kisikovi spojevi i koje je njihovo podrijetlo kod dijabetesa.

Proćes dobivanja energije, kao sto nam je poznato, zapoćinje ulaskom glukoze u staniću. Glukoza se po ulasku u staniću fosforilira heksokinazom i postaje glukoza-6-fosfat, sto pridonosi „zakljućavanju“ spoja u staniću kako bi se razgradio te destabilizira spoj i time ga dodatno priprema za razgradnju.

Nakon toga fosfoglukoizomeraza prevodi glukozu-6-fosfat u fruktozu-6fosfat, a taj spoj onda ima dvije potenćijalne sudbine u organizmu. Jedna je ukljućenje u put pentoza fosfata u kojem se stvaraju NADPH ili biosintetske preteće, ovisno o potrebama organizma, a druga je daljnja razgradnja glikolizom do glićeraldehid3-fosfata. Glićeraldehid-3-fosfat se metabolizira enzimom glićeraldehid-3fosfat-dehidrogenazom (GAPDH) u 1,3bisfosfoglićerat i potom dalje sve do

piruvata koji ulazi u ćiklus limunske kiseline. Kod hiperglikemije dolazi do hiperprodukćije superoksida u mitohondriju, sto dovodi do inhibićije GAPDH preko enzima poli-ADP-riboza polimeraze I koja sudjeluje u popravku DNA i apoptozi. Kad superoksidni anioni pokidaju DNA, aktivira se PARP-I i djeluje na GAPDH, ćime ju inhibira.

Inaktivaćijom ovog enzima u organizmu se poćinje nakupljati glićeraldehid -3-fosfat, sto posljedićno uzrokuje nakupljanje svih prethodnih produkata glikoliznog metabolićkog puta, pa tako i glukoze. Nakupljanjem glukoze dolazi do prezasićenja heksokinaze, sto aktivira poliolni ili sorbitolni put kod kojeg aldoza-reduktaza prevodi glukozu u sorbitol, a potom sorbitol prelazi u fruktozu djelovanjem sorbitol -dehidrogenaze.

Aldoza-reduktaza trosi NADPH koji je inaće kofaktor u regeneraćiji redućiranog glutationa.

Ovaj proćes ne dovodi do izravnog stvaranja reaktivnih kisikovih spojeva, ali pridonosi povećanju oksidaćijskog stresa aktivaćijom tzv. poliolnog puta. Šorbitol-dehidrogenaza povećava omjer NADH/NAD+, sto aktivira protein-kinazu C (PKC). Postoji vise razlićitih tipova PKC, a svi su serintreoninske kinaze koje aktiviraju razne signalne putove unutar staniće. Jedan od takvih je i onaj koji aktivira NADPH oksidazu i time izravno povećava stvaranje reaktivnih kisikovih spojeva u organizmu. Uza sve to, već spomenuti nakupljeni glićeraldehid-3-fosfat moze se autooksidirati, pri ćemu se oslobađa

vodikov peroksid koji je također reaktivni kisikov spoj. Unutarstanićna hiperglikemija ima nepovoljan utjećaj i na glikaćiju proteina. Glikaćija proteina je neenzimska glikozilaćija proteina, pri ćemu slobodne amino skupine u proteinima reagiraju sa sećerima te u takozvanoj Maillardovoj reakćiji preko međuprodukta Šćhiffove baze dolazi do nastanka glikoziliranih produkata (sećeri su najćesće glukoza i fruktoza).

Ovakva reakćija visestruko je ćesća kod stanja hiperglikemije, a pogotovo pod utjećajem oksidaćijskog stresa koji ona uzrokuje u dijabetesu. Tada nastaju krajnji produkti uznapredovale glikaćije (AGE, engl. advanćed glyćation end produćts). Zbog oksidaćijskog statusa staniće koji je nepovoljan brojni međuprodukti glikolize prevode se u dikarbonil glioksal, metil glioksal i 3-deoksiglukozon koji reagiraju s amino skupinama brojnih unutarstanićnih i izvanstanićnih proteina i djeluju na njih na 3 razlićita naćina: prvi je da im se mijenja funkćija zbog glikozilaćije unutarstanićnim proteinima, drugi je da glikozilaćija proteina izvanstanićnog matriksa utjeće na njihovu međusobnu interakćiju i uzrokuje njihovo nepovoljno povezivanje te, na kraju, utjeću na proteine plazme na naćin da se oni mogu vezati na AGE rećeptore na makrofagima, stanićama endotela krvnih zila ili glatkog misićja zila. Vezanje na AGE rećeptore uzrokuje stvaranje ROŠ-ova, a uz to se aktiviraju PKC i NADPH oksidaza, ćiji

su utjećaji na oksidaćijski status staniće već objasnjeni.

Reaktivni kisikovi spojevi utjeću na signalnu kaskadu inzulina. Pri manjim, fizioloskim konćentraćijama ROŠ-ovi će u adipoćitima pod utjećajem NADPH oksidaze osloboditi takve kolićine vodikova peroksida da će utjećati na fosforilaćiju proteina u kaskadnom signalnom putu na pozitivan naćin i neće doći do rezistenćije na inzulin.

Međutim, kod oksidaćijskog stresa koji potiće hiperglikemija kod dijabetesa će doći do inhibićije ove signalne kaskade.

Molekularni mehanizmi inhibićijskog djelovanja jos nisu sa sigurnosću utvrđeni, ali neki od predlozenih su smanjena transkripćija gena za GLUT4 prijenosnik koji je ovisan o inzulinu, a povećana za GLUT1 koji je o njemu neovisan te smanjena aktivnost inzulina uzrokovana ćitokinima oslobođenima u stanići zbog metabolićkog stresa. Osim na osjetljivost tkiva na inzulin, ROŠ-ovi djeluju i na njegovo izlućivanje. Šmatra se da hiperglikemija moze uzrokovati kronićni oksidaćijski stres putem oksidaćije glukoze, sto dovodi do prevelike mitohondrijske proizvodnje superoksida, a to posljedićno aktivira odvajanje proteina-2. Ovaj protein snizava odnos ATP/ADP propustanjem protona u β-staniće, sto smanjuje sintezu inzulina. ROŠ-ovi pojaćavaju stresne signalne putove unutar β-staniće, primjeriće aktiviraju NF-κB 9

Slika: Utjećaj reaktivnih kisikovih spojeva

signalni put, sto moze uzrokovati koronarnih arterija. Kod ateroskleroze apoptozu β-stanića. nakupljanjem oksidiranih lipida iz LDL-a moze doći do zaćepljenja krvne Najteze komplikaćije povezane s dija- zile, a kod dijabetesa je jos veći rizik betesom su mikro- i makrovaskularne. zbog nakupljanja tromboćita na oksidiUpravo na njih u velikoj mjeri utjeće rane lipide. Kod dijabetićara, slićno oksidaćijski stres. Kod dijabetićke reti- kao kod pusaća kod kojih je ćesće nopatije iznimno je vazna aktivaćija stanje oksidaćijskog stresa, povećana poliolnog puta zbog visokih konćentra- konćentraćija superoksidnih iona ćija aldoza-reduktaze, enzima preko uzrokuje dodatno ostećenje endotela kojeg se aktivira, u retini. Za dijabe- arterija, a uz to i inhibira endotelne tićku nefropatiju i neuropatiju najjaći antiaterosklerozne enzime sintazu je utjećaj ROŠ-ova na stvaranje AGE-a. dusikova oksida te prostaćiklinKod nefropatije vezanjem takvih AGE sintazu. Općenito u stanićama endotela produkata na njihove rećeptore dolazi je povećana konćentraćija aldozado aktivaćije renin-angiotenzin- reduktaze pa se već spomenutim aldosteronskog sustava, sto dovodi do mehanizmom pokreće pretjerana povisenja tlaka u bubregu s već ionako sinteza reaktivnih kisikovih spojeva, ostećenim endotelom, dok se kod sto moze pospjesiti razvoj brojnih neuropatije ti produkti vezu na kardiovaskularnih bolesti. membranu neurona gdje zajedno s ROŠ-ovima indućiraju upalni proćes Šve je veći broj dokaza kako su koji dovodi do ostećenja zivaća. slobodni radikali i dijabetes usko Najvaznija makrovaskularna posljedi- povezani. Š jedne strane, smatra se ća dijabetesa je pojava ateroskleroze. kako oksidaćijski status staniće igra Ateroskleroza je posljedića dugotraj- veliku ulogu u patogenezi i patofiziolonih upalnih proćesa ili ostećenja na giji dijabetesa. Također, dokazano je endotelu arterijskog zida perifernih ili kako hiperglikemija pojaćava oksida10

ćijski stres u organizmu, a i obrambeni mehanizmi u dijabetićara znaćajno su oslabljeni u odnosu na zdrave osobe. Štoga je moguće da bi se boljim razumijevanjem povezanosti slobodnih radikala i dijabetesa mogle sprijećiti komplikaćije koje nastaju, a pravovremenom i pravilnom primjenom antioksidansa bolesnićima osigurati bolja kvaliteta zivota.

LITERATURA _Ceriello A, Motz E. Insulin Resistanće, Diabetes, and Cardiovasćular Disease? The Common Šoil Hypothesis Revisited. Arteriosćler Thromb Vasć Biol. 2004; 24:816-823 _Jakus V. The role of free radićals, oxidative stress and antioxidant systems in diabetić vasćular disease. Bratisl Lek Listy 2000; 101(10):541-551 _Maritim AC, Šanders RA, Watkins JB. Diabetes, Oxidative Štress, and Antioxidants: A Review. J. bioćhem molećular toxićology 2003; 17(1):24-38 _Ullah A, Khan A, Khan I. Diabetes mellitus and oxidative stress––A ćonćise review. Šaudi Pharmaćeutićal Journal 2016; 24:547 –553

11

Znanstvenići Farmaćeutskobiokemijskog fakulteta i tvrtke Genos prosle su godine predvodili veliko istrazivanje u suradnji s kolegama iz Engleske, Škotske, Finske, Australije i Kine. Analizirajući glikane vezane na proteine krvne plazme kod vise od 1500 osoba s dijabetesom i zdravih kontrola, pokazali su da glikanski biomarkeri mogu identifićirati osobe s visokim rizikom za razvoj dijabetesa.

Promjene u glikanima javljaju se godinama prije prve pojave simptoma bolesti, sto omogućava vrlo ranu dijagnostiku i preventivno djelovanje kako bi se razvoj dijabetesa odgodio ili ćak potpuno izbjegao.

Metode otkrića osoba s rizikom od razvoja dijabetesa za sada su temeljene na klinićkim osobinama osoba te na njihovoj obiteljskoj anamnezi. Promjene u organizmu, koje je za sada moguće vidjeti iz uzoraka krvi, već sugeriraju stanje preddijabetesa te posljedićno razvoj bolesti, odnosno oćite su kad se bolest već razvije.

klinićke validaćije koji će obuhvatiti priblizno 2000 ispitanika u Hrvatskoj te im omogućiti da među prvima u svijetu isprobaju ovaj test. Projekt će realizirati tvrtka Medilab u suradnji s Farmaćeutsko-biokemijskim fakultetom i Hrvatskim drustvom za dijabetes i bolesti metabolizma.

Profesori na nasem fakultetu ukratko su objasnili ćijeli projekt.

Prof. dr. sc. Olga Gornik, Farmaceutsko-biokemijski fakultet: „Glikani imaju izniman dijagnostićki potenćijal, no zbog njihove slozenosti jos uvijek nisu dovoljno istrazeni.

Drago mi je da su međunarodni rećenzenti prepoznali vaznost naseg istrazivanja koje je objavljeno u jednom od vodećih ćasopisa u podrućju dijabetesa. Iako smo već analizirali vise od 1500 ljudi, ovo je tek prvi korak u smjeru klinićke primjene novog biljega. Već smo isplanirali daljnje korake i nadamo se da će novi test u budućnosti omogućiti odgodu ili ćak potpuni izostanak razvoja dijabetesa.“

Za razliku od toga, glikani bi mogli biti biljezi u osoba kod kojih ove promjene jos nisu evidentne te koje su Prof. dr. sc. Gordan Lauc, Genos: zdrave. „Genos je već niz godina globalni lider Iako će vjerojatno proći vise godina u provođenju analiza glikana za do primjene ovog biomarkera u potrebe klinićkih i epidemioloskih rutinskoj klinićkoj praksi, u sklopu studija. Ovo istrazivanje nastavak je projekta Centra kompetenćija u nasih projekata na podrućju personaliziranoj medićini već je dijabetesa koje realiziramo u suradnji isplaniran veliki projekt njegove s vodećim institućijama u zemlji i 12

inozemstvu. Dosadasnji rezultati su iznimno obećavajući i nadamo se da ćemo analizu glikana plazme, kao prediktora dijabetesa, u obliku naseg patentiranog DiabRisk testa uskoro moći ponuditi, kako na hrvatskom, tako i svjetskom trzistu.“

razlićitih struktura).

Glikanske strukture, kakve ima zdrava osoba, mogu pomoći u predviđanju razvoja bolesti. Dijagnostika predispozićije za dijabetes funkćionira na naćin da se analizira sastav sećernih struktura na proteinima pojedinća iz uzorka krvi te se, s obzirom na razinu, tj. omjer „Vazno je napomenuti da glikani neće pojedinih struktura, proćijeni treba li identifićirati sve osobe s visokim osobu svrstati u skupinu s povećanim rizikom za dijabetes, već samo one koji rizikom. imaju jedan spećifićan oblik dijabetesa koji je povezan s promjenama u glikozilaćiji proteina“, pojasnio je prof.

Lauć. „Povećan rizik nikako ne znaći siguran Jednog dana kad ovaj test prođe sve razvoj bolesti, nego osobu upozorava potrebne validaćije, prof. Lauć ga vidi kako bi svoj zivotni stil trebala kao sastavni dio rutinskih prilagoditi ovom nalazu, ćesće pratiti preventivnih pregleda tijekom kojih će svoje zdravstveno stanje te na taj naćin jos potpuno zdrave ljude moći odgoditi ili ćak sprijećiti pojavu upozoriti da im prijeti dijabetes bolesti“, kaze prof. Gornik. ukoliko ne promijene svoj zivotni stil. „Nadamo se da će neki od njih to upozorenje ozbiljno shvatiti te promjenom zivotnih navika izbjeći da ikada obole od dijabetesa“, istaknuo je prof. Lauć.

nemjerljivim korisnim ućinćima na zdravlje i kvalitetu zivota desetina tisuća ljudi.

WEB IZVORI _https://www.krenizdravo.rtl.hr/korisno/ najave/hrvatski-znanstvenici-otkrili-suglikanske-biomarkere-koji-mogu-predvidjeti -dijabetes, datum pristupa: 2.5.2018. _https://www.vecernji.hr/techsci/hrvatskiznanstvenici-otkrili-glikanske-biomarkerekoji-mogu-predvidjeti-dijabetes-1194623/ galerija-268147?page=1, datum pristupa: 2.5.2018. _https://www.tportal.hr/tehno/clanak/ otkrice-hrvatskih-znanstvenika-moglo-binas-upozoriti-na-dijabetes-dok-smo-joszdravi-foto-20170918, datum pristupa: 2.5.2018.

U planu je razvoj jednostavnog testa koji bi se mogao uvesti u rutinski rad biokemijskih laboratorija. Njegova ćijena će opadati pojednostavljenjem izvedbe te brojem trazenih testova.

Ukoliko se rezultati ovog istrazivanja pokazu primjenjivima u rutinskoj Glikanske strukture su jako podlozne praksi, Hrvatska će imati priliku promjenama u raznim bolestima znaćajno smanjiti broj oboljelih od sto će rezultirati (mijenja se njihova struktura te omjeri dijabetesa, 13

Diabetes mellitus, koji se definira kao odsutnost ili poteskoća u lućenju hormona inzulina, sto dovodi do nemogućnosti regulaćije normalne razine glukoze u krvi, ne ostavlja na tijelu samo fizićke posljediće. Kao kronićna bolest sa sobom nosi niz psihosoćijalnih poteskoća s kojima se oboljeli susreće, a koje mogu biti razlićite ovisno o tipu dijabetesa. One su ćesće kad su oboljeli djeća i adolesćenti jer tretiranje dijabetesa moze ukljućivati strogo pridrzavanje lijećnićkih uputa za prehranu te doziranje potrebnih lijekova, sto predstavlja velike promjene u razdoblju kad je ova dobna skupina već dovoljno stimulirana zahtjevima odrastanja. Na ove poteskoće ukazuje sve veći broj istrazivanja koja upućuju na tzv. dijabetički distres, odnosno posljediće medićinskog i psiholoskog tereta dijabetesa na razinu zivotnog zadovoljstva. Pojedinći općenito navode nize zadovoljstvo zivotom, povećani osjećaj srama i dozivljene diskriminaćije te nizu ućinkovitost na poslu i u obrazovanju kao rezultat nekih posljedića dijagnoze.

14

Emoćionalne poteskoće u nosenju s bilo kakvom kronićnom bolesću su prirodne i oćekivane, no postoji niz strategija s kojima se osoba moze na zdravi naćin nositi s dozivljenim emoćijama. Pravći poput suportivne psihoterapije mogu pomoći u poćetnim fazama dijagnoze s ćiljem rada na unutarnjoj snazi i sposobnostima pojedinća, dok se interpersonalna psihoterapija pokazala izvrsnom u poboljsanju interpersonalnih odnosa i soćijalne povezanosti, sto je kljućno za dozivljaj potpore oboljelima. Međutim, sto ako paćijent, npr. dijete, ne moze toćno verbalizirati svoje emoćije ili mozda prozivljava strahove povezane s dijabetesom koje ne zeli priznati?

Prema Pera i sur. (2013) ćrtez je pouzdaniji nego verbaliziranje u onih osoba koje imaju ogranićen verbalni kapaćitet, nize introspektivne sposobnosti ili su nezrelije, no s odrzanom sposobnosću metaforićkog izrazavanja svojih iskustva. Tako se emoćionalno nabijeni sadrzaji kod djeće mogu lakse izraziti putem ćrteza. Kada

im je bilo zadano da ćrtaju na temu „dijabetes i ja“, radovi su uglavnom prikazivali konkretne motive vezane uz inzulin i njegovu primjenu, mjerenje razine glukoze, prijatelje i obitelj te hranu koju ne smiju jesti. Neki su radovi prikazivali dijagnozu dijabetesa u obliku zivotinje, duha, vraga, velikih insekata ili ćudovista. Prikazujući ovakve i slićne motive, generalno su se istićali elementi njege (vjezba, hrana i kontrola glukoze), izrazi tuge (plakanje ili bijes) ili strepnje za budućnost, ali i odćijepljenost od vrsnjaka kojima nije dijagnostićiran dijabetes. U istrazivanju Pera i sur. (2013) uspoređivane su i frekvenćije hipoglikemijskih epizoda s kolićinom boje na ćrtezima. Djeća i adolesćenti koji su imali manji broj takvih epizoda produćirali su sarenije ćrteze gdje se upotreba boje povezivala s osjećajima sreće, zadovoljstva, manjkom simptoma i anksioznosti u osobnom, obiteljskom i skolskom okruzenju. Istrazivanja provedena na ovim dobnim skupinama pokazala su da ekspresija strahova i ostalih emoćija vezanih uz dijagnozu dijabetesa putem ćrteza poboljsava komunikaćiju ne samo s lijećnićkim timom, već i s obitelji koje tako dobivaju uvid kroz sto to njihova djeća prolaze.

Osim ćrtanja, art terapijski programi mogu biti prilagođeni spećifićnim poteskoćama pa tako kreativnoterapijski rad moze ukljućivati vjezbe usmjerene vizualizaćije, igre uloga s lutkama, osmisljavanje igara s tematikom dijabetesa, no moze biti usmjeren i na konkretne strahove poput straha od igala koji predstavlja ozbiljan problem kod djeće kojima je to sastavni dio tretmana dijabetesa. Modeliranje glinom moze biti naćin otpustanja osjećaja kontrole s kojim se dijabetićari svakodnevno susreću jer se nalaze u ulozi da su sami odgovorni za svaku osćilaćiju vlastitoga stanju putem pravilne prehrane i vjezbe, sto stvara veliki pritisak. Takav slobodan naćin rada omogućuje prostor za pogreske koje ne ugrozavaju zivot, sto pruza osjećaj olaksanja. Povećana svjesnost i lakse nosenje sa simptomima također su rezultati ovakvog terapijskog pristupa. Š obzirom da svatko svoju dijagnozu dozivljava na drugaćiji naćin, prilagođavanje pojedinih tehnika emoćionalnom stanju, osobinama lićnosti ili kolićini obiteljske podrske moze osigurati uspjesnije rezultate u borbi s dijagnozom.

Ovakve rane psihoedukativne intervenćije utjeću na bolju glikemijsku kontrolu u djeće i adolesćenata, a lijećnići, kao prve osobe s kojima se pojedinać susreće pri dijagnozi dijabetesa, svakako trebaju sto vise obraćati pozornost i na ovaj psihosoćijalni aspekt dijagnoze. To onda postavlja temelje za bolje i zdravije naćine suoćavanja, ćime se pridonosi i većem zadovoljstvu zivotom.

LITERATURA _Pera, P.I., Lois, M.P., Lopez Matheu, C., Perez, M.H., Gomez Rodriguez, A.M., Camps, E.A., Šanćhez Villalba, C., Šoria.

R.I., Cuadra, A.R., Marre, D. Perćeptions of diabetes obtained through drawing in ćhildhood and adolesćenće. Patient Preferenće and Adherenće. 2013; 7: 595-605. _Harel, Š., Yanai., L, Brooks, R., Bar, Y., Bistritzer, T., Ivgi, Š. i Raćhmiel, M. The ćontribution of art therapy in poorly ćontrolled youth with type 1 diabetes mellitus. Journal of Pediatrić Endoćrinology and Metalbolism. 2013; 26: 669-673. _Tareen, R.Š. i Tareen, K. Psyćhosoćial aspećts of diabetes management: dilemma of diabetes distress. Translational Pediatrićs. 2017; 6: 383-396.

15

Isto tako, moze se postaviti pitanje zasto se odjednom pitanje sećera nameće kao nesto nezdravo. Naime, nas organizam i njih treba kao nutrijente, stoga je uravnotezen unos najbitniji.

Ono sto u danasnjem ubrzanom svijetu predstavlja problem jest neuravnotezen unos raznih tvari, među njima i sećera. Šećeri u hrani i piću su ukusni te kao takvi privlaćni ljudima pa ih proizvođaći nastoje dodati u brojne proizvode. Mnogi se proizvodi danas predstavljaju s niskim udjelom sećera, no i dalje zadrzavaju primamljiv okus ljudima pa se moze postaviti pitanje jesu li ti proizvodi nećime dopunjeni, primjeriće umjetnim zaslađivaćima.

Brza prehrana u kombinaćiji s neumjerenosti u hrani i piću te manjak samokontrole neki su od bitnih ćimbenika koji su problematiku sećera, debljine i dijabetesa stavili u prvi plan.

Kolokvijalni izraz „sećeri“ zapravo se odnosi na jednostavne ili slobodne sećere (monosaharide i disaharide) koji se dodaju hrani tvornićki, koje dodaju kuhari ili sami korisnići te sećere koji se prirodno nalaze u medu, sirupima, sokovima voća, njihovim konćentratima itd. Većina ljudi pod sećerima smatra klasićni, stolni sećer (saharoza/sukroza). Švjetska zdravstvena organizaćija preporuća da unos slobodnih sećera bude manji od 10% od ukupnog energetskog unosa te daljnju redukćija na manje od 5%.

To u pravilu znaći da je preporućeni unos od pet posto jednak 25 grama sećera, tj. oko sest ćajnih zlićića dnevno.

16

Unos slobodnih sećera varira ovisno o drzavama, regijama, starosti i slićno.

Primjera radi, unos sećera u odraslih osoba u Norveskoj iznosi 7-8% ukupnog energetskog unosa, u Šloveniji i Danskoj 12%, u Španjolskoj i Velikoj Britaniji 16-17% te ćak 25% u Portugalu. U ŠAD-u taj unos iznosi oko 18%, a u afrićkim zemljama oko 10% i nize.

Teorijski gledajući, lako je odlućiti prestati uzimati sećere u velikoj mjeri, odnosno smanjiti njihov unos. No, jesmo li svjesni da postoje sećeri i u namirnićama za koje smo isprva mislili da su „zdrave“, slobodne od visokih razina sećera koje nastojimo izbaćiti iz prehrane?

Veliki izvor skrivenih sećera su sokovi, slatkisi, kao i razne vrste ćokoladića, torte, voćni sokovi i njihovi konćentrati, vode s okusom, mlijećni deserti i raznovrsni mlijećni proizvodi, juhe i umaći, razne vrste „brzih“ dorućaka i smoothieji, ćajevi u boćama (ice tea) i kaveni napitći, ali isto tako i konzervirano povrće, kruh, pećiva za hamburgere, dressinzi za salate, alkoholna pića. Škriveni sećeri u nabrojanim namirnićama, a osobito u zaslađenim sokovima, velik su izvor takozvanih „praznih“ kalorija koje nemaju nikakvu nutritivnu vrijednost, a ljudi ih ipak koriste kako bi utazili zeđ i glad, iako u konaćnići njihova konzumaćija ne dovodi do smanjenog unosa hrane.

Primjeriće, takvi sokovi mogu sadrzavati 34-47 grama sećera po limenći.

Nadalje, mnogi umaći mogu u prosjeku sadrzavati 3-16 g sećera, voćni

sokovi 12-65 grama, voda s okusom 10-25 grama, juhe od povrća 8-24 grama, smoothieji i drugi oblići „zdravih“ dorućaka 16-48 grama, ćajevi i kave 12-60 grama sećera.

Vazno je korisnićima reći da sećeri mogu biti prikriveni pod raznim nazivima kao sto su nektar, kristali, zaslađivaći, sirup, dekstroza, maltoza, fruktoza, sukroza i slićno, sto krajnji korisnići vrlo ćesto ne primjećuju ili ne znaju.

Mnoge zemlje zakonski su obvezale proizvođaće da pravilno naznaće i informiraju krajnje korisnike o nutritivnom sastavu proizvoda – osobito o energetskom doprinosu, ukupnim mastima, ugljikohidratima, sećerima, proteinima i soli. Postojećim zakonodavstvom EU-a o hrani osigurano je da se sećeri u hrani oznaćuju transparentno, u pogledu ukupnog sadrzaja sećera u hrani te razlićitih oblika sećera koji se kao sastojći mogu dodati hrani. Šve se ćesće u medijima govori o naćinima smanjenja udjela sećera u prehrani, a jedan od njih je i porez na proizvode s visokim udjelom sećera. Škriveni sećeri u hrani veliki su javnozdravstveni problem. Daljnje proućavanje ove tematike od velikog je znaćenja zbog ubrzanoga razvoja trzista pa je kupće potrebno pravilno informirati. Vazno je kritićki promotriti ovu tematiku jer je sećer, s jedne strane,

nuzan za pravilno funkćioniranje organizma, a s druge strane potrebno je naglasiti kako nema zdravih i nezdravih stvari, već da nase zdravlje uvelike ovisi o ravnotezi prehrane. Uloga zdravstvenog sustava je od velike vaznosti – on mora potićati građane na zdraviji naćin zivota i smanjenje unosa sećera, a sve s ćiljem poboljsanja općeg zdravlja.

Primjeri proizvoda s moguće skrivenim šećerima Granola pločice

• iako na prvu imaju „zdrav“ prizvuk, nerijetko sadrzavaju veliku kolićinu sećera pa ih se moze smatrati i desertom Žitarice, zobene kaše (müesli)

• iako najćesće sadrzavaju LITERATURA _Josep Antoni Tur Marí. Hidden Šugar in Food: A Risk for Health. Journal of Clinićal Nutrition & Dietetićs. 2017.

vlakna i smanjenu kolićinu masti, mogu sadrzavati i do 10 grama sećera po salići Pakirani kruh, uključujući i cjelozrnati kruh

INTERNETŠKI IZVORI _https://natmedworld.com/watch-hiddensugars/ _https://www.goodhousekeeping.com/ health/diet-nutrition/g4529/foods-withhidden-sugar/?slide=12 30.4.2018. _https://food.fnr.sndimg.com/content/ dam/images/food/fullset/2012/3/30/0/ HE_energydrinks_s4x3.jpg.rend.hgtvcom.616.462.suffi x/1371607016116.jpeg 30.4.2018. _https://0ucdp868ze-flywheel.netdnassl.com/wp-content/uploads/2017/05/ shutterstock_508647064-300x283.jpg 30.4.2018. _https://cimg0.ibsrv.net/cimg/ www.fitday.com/693x350_851/564/8driedfruits-108564.jpg 30.4.2018.

• mogu sadrzavati do ćak 70 grama sećera po serviranju Kaveni napitci, energetska i sportska pića, flaširani čajevi, miksano voće

• mogu sadrzavati od 6 do 16 zlićića sećera po limenći

Zašećereni jogurti i drugi mliječni proizvodi (kefir, smrznuti jogurt…)

• proizvođaći nerijetko dodaju sećere kako bi se smanjila njihova kiselost

• sam jogurt je kao namirnića izrazite nutritivne vrijednosti, no problem nastaje prilikom proizvodnje raznih podvrsta jogurta, kao sto su voćni ili light jogurti

Flaširani umaci, dressing, začini i marinade (umak od rajčice, kečap, teriaki umak…)

Sušeno i konzervirano voće

• nerijetko se nakon guljenja i ćisćenja ćuva u zasećerenim sirupima Hrana u restoranu

• poglavito zbog dodatka sećera u umaćima i kao pojaćivaće okusa

17

Za dijabetićare je izuzetno vazno da su obroći pravilno raspoređeni u danu i redoviti te da su zastupljene sve namirniće, odnosno svi hranjivi nutrijenti, pri ćemu postoje određena pravila. Pri izboru ugljikohidrata treba birati ćjelovite te namirniće koje su bogate vlaknima. To su cjelovite žitarice i povrće koje dijabetićari smiju jesti u neogranićenim kolićinama. Osobito se preporućuju zeleno lisnato povrće, kiseli kupus, kelj i rastika, a s krumpirom, mrkvom i ćiklom treba biti umjereniji.

I voće je bogato vlaknima te se svakako preporućuje zdravim ljudima, no oboljeli od dijabetesa ipak trebaju voditi raćuna o kolićini zbog prirodnog sećera, odnosno fruktoze koju sadrzi, a koja utjeće na visinu sećera u krvi. Vlakna su zdrava jer usporavaju otpustanje sećera pa pomazu da ne dođe do prevelikih osćilaćija razine sećera u krvi. Posebno je vazno voditi raćuna o velićini obroka.

Pri kreiranju jelovnika vazno je paziti na omjer ugljikohidrata, proteina i masti. Štrućnjaći kazu da bi 55-60% jelovnika za dijabetićare trebali saćinjavati ugljikohidrati, 15-20% bjelanćevine, a 25-30% zdrave masnoće. Š ugljikohidratima svakako valja oprezno jer previse ugljikohidrata moze dovesti do znaćajnog povisenja sećera u krvi.

Uz to, vazno je redovito dorućkovati.

Ljudi koji redovito dorućkuju imaju manji indeks tjelesne mase te time i manji rizik obolijevanja od nezaraznih kronićnih bolesti kao sto su dijabetes tipa 2 i kardiovaskularne bolesti.

Idealan zajutrak trebao bi sadrzavati mlijeko ili mlijećni proizvod (jogurt, svjezi sir...), voće/povrće i ćjelovite zitariće ili neki njihov proizvod (zobene ili razene pahuljiće, integralni kruhovi i pećiva, integralni krekeri i sl.). Takav obrok sadrzi slozene ugljikohidrate, prehrambena vlakna, proteine i masti te osigurava postupan rast glukoze, krvnog sećera koji je osnovno gorivo organizmu.

Š masnoćama se uvijek treba zadrzati na jednoj ili dvije zlićiće. Pritom treba birati zdrave masnoće kao sto je maslinovo ulje. Orasasti plodovi broje se na komade i kao porćija uzima se osam oraha ili badema, a za meso odliIako je prvi korak u sprjećavanju ćna je mjera ispruzeni dlan. komplikaćija ovog poremećaja izbjegavanje sećera i nezdravih namirnića, prehrana za dijabetićare ne mora biti 18

bezukusna i jednolićna. Potrebno je • izbjegavati slatkise i grićkaliće svih samo dobro upoznati namirniće koje vrsta konzumiramo i promijeniti naćin preh- • smisliti vlastiti plan prehrane voderane. ći se listom pozeljnih i zabranjenih namirnića: Uz kvalitetnu prehranu, malo tjelovjezbe i izbjegavanje poroka, kvaliteta zi- Povrće vota osoba s dijabetesom ne mora biti narusena, a dijabetska prehrana pre- Šve vrste povrća dobar su izbor ako se porućuje se i osobama koje ne pate od pravilno pripreme. Povrće je bogato ovog poremećaja. vlaknima, mineralima i vitaminima, a sadrzi zanemariv broj kalorija.

• • • •

•

• • •

Preporućene namirniće: • svjeze povrće, najbolje sirovo ili prehranu rasporediti u pet manjih kuhano na pari obroka dnevno • smrznuto povrće na pari ili tavi bez ne preskakati dorućak masti objedovati svaki dan u isto vrijeme • zeleno povrće: kelj, spinat i rikula izbjegavati objedovati u neprovjerenim restoranima; vazno je uvijek Lose namirniće: imati kontrolu nad namirnićama • konzervirano povrće s mnogo soli koje se konzumiraju • povrće pripremljeno s maslaćem, svaki dan pojesti barem 5 jedinića sirom ili umaćima voća i povrća • ukiseljeno povrće izbjegavati przeno i pećeno piti mnogo vode Voće ne koristiti duhanske proizvode i alkohol Preporuća se dnevno konzumirati 5

jedinića voća, sto je jednako kolićini od 5 većih voćki ili 5 salića bobićastog ili narezanog voća. Također bogato vlaknima, mineralima i vitaminima, voće sadrzi vise dobrih ugljikohidrata nego povrće.

Preporućene namirniće: • svjeze voće svih vrsta • nezaslađene marmelade i dzemovi • svjeze isćijeđeni sokovi bez sladila Lose namirniće: • kandirano voće • konzervirano voće sa sećerom i aditivima • zaslađeni voćni sokovi • zaslađene marmelade, dzemovi i umaći Ugljikohidrati Iako su odavno na zlu glasu, tijelo treba ugljikohidrate. Međutim, potrebno je razlikovati dobre od losih ugljikohidrata i to primijeniti u kuhinji.

Preporućene namirniće: • zitariće ćjelovitog zrna: smeđa riza, 19

Primjer jelovnika od 1600 kalorija: Doručak: 20 g zobenih pahuljića 1/2 saliće light mlijeka 5 komada nasjećkanih ljesnjaka 1/2 srednje velike banane salića malina malo ćimeta Međuobrok: 6 kom. integralnih krekera 1/2 saliće jogurta mala jabuka (≈100 g) Ručak: 90 g pirjane teletine 200 g kuhanoga krumpira 200 g mijesanog povrća na leso 2 zlićiće maslinova ulja ćijeđeni prirodni voćni sok Međuobrok: 1 bioaktiv 1,5 % m. m. (150 g)

Večera: kriska razenoga kruha 60 g nemasne presane sunke 100 g svjeze rajćiće 5 kom. maslina

• grahoriće: grah, grasak, bob, leća, slanutak, mahune • tofu • riba i plodovi mora • bijelo meso peradi bez koze • bjelanjak iz jaja

Iako je unosenje velikih kolićina tekućine postao standard zdravog zivota, mnogo ljudi nije svjesno kako kupovna pića ponekad sadrze vise sećera od najgorih vrsta slatkisa. Zato je prije kupovine potrebno pazljivo proućiti Lose namirniće: popis sastojaka na etiketi proizvoda i • przeno i pećeno meso ili riba • ćrveno meso bogato mastima, re- svoj izbor koordinirati prema tim informaćijama. barća • prerađeni i suhomesnati proizvodi • perad s kozom

Preporućene namirniće: • voda, gazirana ili negazirana, bez dodanih okusa Mliječni proizvodi • nezaslađeni ćaj s limunom Mlijećne proizvode treba konzumirati • svjeze ćijeđeni sokovi bez sećera umjereno i s velikim oprezom prema • kava bez zaslađivaća mastima. Uvijek treba birati proizvode sa sto manjim udjelom masti i izbjega- Lose namirniće: • zaslađeni voćni sokovi vati proćesuirane proizvode.

• ćaj sa sećerom ili medom • kava sa sećerom ili vrhnjem Preporućene namirniće: • gazirana i energetska pića • svjeze obrano mlijeko • jogurti s manje od 1% mlijećne • alkohol masti • svjezi i bijeli sirevi s malo udjela Slatkiši mlijećne masti Šlatkisi su po definićiji zabranjeni oso• bezmasno vrhnje bama koje boluju od dijabetesa, iako u malim kolićinama ne moraju nuzno Lose namirniće: uzrokovati stetu organizmu.

• trajno mlijeko • trajni sirevi s mnogo mlijećne masti Štrogo je zabranjen sećer, ćak i smeđi • mlijećni proizvodi poput pudinga koji se odnedavno reklamira kao zdraviji, te slastiće poput kolaća, keksa, Masti palaćinki, meda i marmelade.

zobena kasa, kvinoja, proso ili Osobe s dijabetesom trebaju posebno jećam paziti na odrzavanje zdrave tjelesne • integralne zitariće tezine. Masti ovdje mogu biti veliki • slatki krumpir otezavajući faktor. Ipak, nije potrebno izbjegavati sve masti, već omogućiti Lose namirniće: • proćesuirane zitariće: bijela rize ili unos dobrih i zdravih masti, a izbjegavati nezdrave. bijelo brasno • zitariće s dodanim sećerom • bijela pećiva • przeni krumpir Proteini

Preporućene namirniće: • povrće bogato zdravim mastima: orasasti plodovi, sjemenke i tropsko voće poput avokada, sve u malim kolićinama • riba bogata omega-3 masnim kiselinama: tuna, losos i skusa • maslinovo ulje, ulje grozđanih sjemenki i uljane repiće

Iako se osobama s dijabetesom preporućuje dnevne potrebe za proteinima uzimati iz povrća, one se mogu namiriti i kroz mesne namirniće, ali pazljivo odabrane i zdravo pripremljene. Riba i plodovi mora jedan su od najzdravijih Lose namirniće: • standardno sunćokretovo ulje izbora bogatih proteinima.

• kokosovo i palmino ulje • zivotinjska mast Preporućene namirniće: • orasasti plodovi: ljesnjaći, bademi i • maslać i margarin orasi 20

Pića

Međutim, novija su istrazivanja pokazala kako dnevno jedan red tamne ćokolade s visokim udjelom kakaovća (vise od 70 %) zapravo moze pogodovati organizmu pa se i ona moze konzumirati u dijabetskoj prehrani.

INTERNETŠKI IZVORI _https://www.24sata.hr/lifestyle/planprehrane-za-dijabeticare-najzdravija-jedijeta-na-svijetu-416071, datum pristupa: 2.5.2018. _https://zdravakrava.24sata.hr/dijeta/ dijabeticka-dijeta-5176, datum pristupa: 2.5.2018. _https://www.krenizdravo.rtl.hr/prehrana/ prehrana-za-dijabeticare-s-preporucenim-izabranjenim-namirnicama, datum pristupa: 2.5.2018.

Dva su osnovna oblika sećerne bolesti.

Tip 1 javlja se kada gusteraća ne proizvodi inzulin ili ga proizvodi u nedovoljnim kolićinama. Znan je i kao „o inzulinu ovisan tip“ sećerne bolesti te se ćesće javlja u djeće i adolesćenata (juvenilni oblik). Tip 2 sećerne bolesti nastaje kada gusteraća proizvodi inzulin, no osnovni je poremećaj neosjetljivost (rezistenćija) tkiva na njegovo djelovanje, zbog ćega izostaju njegovi hormonski ućinći.

Naziva se i sećerna bolest „neovisna o inzulinu“ (adultni oblik), a ćesće se razvija u odrasloj dobi. Šekundarni oblići sećerne bolesti nastaju kao posljedića drugih stanja ili bolesti, primjeriće tijekom trudnoće (gestaćijski dijabetes), nakon upale gusteraće ili hemokromatize, ili zbog uzimanja nekih lijekova (jatrogeni dijabetes melitus), primjeriće kortikosteroida. Šećerna bolest tipa II ili sećerna bolest „neovisna o inzulinu“ je slozen klinićki sindrom. U sredistu bolesti je neravnoteza između smanjene osjetljivosti tkiva na djelovanje inzulina (uz istodobno povećanje proizvodnje glukoze u jetri i smanjeno iskoristavanje u tkivima) i smanjene sposobnosti stanića (β-staniće

Langerhansovih otoćića gusteraće) da izlućuju inzulin i time odrzavaju normalnu konćentraćiju glukoze u krvi.

Dakle, osnovni je poremećaj inzulinska neosjetljivost. Organizam nastoji nadomjestiti nedostatne ućinke inzulina povećanim lućenjem inzulina pa najprije nastaje hiperinzulinemija. U poćetku hiperinzulinemija uspijeva kompenzirati smanjenu osjetljivost na inzulin te postoji euglikemija (normalna GUK) uz hiperinzulinemiju. Hiperinzulinemija ipak nije dostatna za odrzavanje euglikemije kada se organizam „optereti“ velikom kolićinom glukoze tako da je uobićajeno govoriti o smanjenoj toleranćiji na glukozu koja se moze dijagnostićirati testom opterećenja glukozom (test toleranćije na glukozu). Napredovanjem bolesti ni povećana kolićina inzulina nije dovoljna za odrzavanje euglikemije pa nastaje hiperglikemija s hiperinzulinemijom. Nakon nekog vremena, uslijed stalne prekomjerne podrazenosti beta stanića, dolazi do njihova isćrpljivanja te se smanjuje lućenje inzulina, a konćentraćija glukoze u krvi posljedićno tome jos vise raste.

Bolest prelazi u fazu hiperglikemije s 21

Shema: Patogenetski proćesi u sećernoj bolesti tipa 2. (Prilagođeno prema Gamulin, Marusić, Kovać; Patofiziologija; 6.izdanje, 2005.)

hipoinzulinemijom. Štoga se u kasni- u tubulima, sto je najćesće iznad 10 jim stadijima bolesti i bolesnićima s mmol/L), javljaju se sljedeći simptomi: tipom 2 bolesti daje inzulin. glukozurija (pojava glukoze u mokraći) s posljedićnom osmotskom diureU nastajanju bolesti sudjeluju brojni zom koja moze rezultirati gubitkom ćimbenići i mehanizmi. Nasljedna izvanstanićne tekućine, odnosno dehisklonost je dokazana, primjeriće, u draćijom. Š druge strane, budući da je sećernoj bolesti koja pogađa mlađu glukoza osmotski aktivna ćestića, dob: postoji mutaćija gena za enzim povećanjem glikemije povećava se i glukozinazu. Do hiperglikemije dovodi osmolalnost krvne plazme, sto uzrokusmanjena osjetljivost ćiljnih tkiva na je staničnu dehidraciju i podrazaje inzulin te smanjeno lućenje inzulina osmorećeptora u hipotalamusu. Kako kao posljedića ostećenja stanića u staniće ne ulazi dovoljno glukoze, gusteraće. Do ostećenja stanića javlja se manjak stanićne energije – gusteraće mogu dovesti mutaćije gena, hipoenergoza. Kao rezultat opisanih okolisni ćimbenići i druga ostećenja. patofizioloskih proćesa u bolesnika se javlja karakteristićna trijada simptoOno sto utjeće na smanjenu osjetljivost ma: polidipsija (pojaćano zeđanje), tkiva na djelovanje inzulina je naćin poliurija (obilno mokrenje) i polifagiprehrane i zivota koji nerijetko dovodi ja (pojaćan osjećaj gladi), koji je do nastanka pretilosti. Pretilost je posebiće tipićan za tip I sećerne glavni uzrok inzulinske neosjetljivosti. bolesti. Nastup sećerne bolesti tipa 2 Ulogu u razvoju bolesti imaju i podmukao je te je dugo vremena adipokini (proupalni ćitokini, rezistin) hiperglikemija jedini pokazatelj koje izlućuju masne staniće (adipoćiti) bolesti. i koji remete prijenos signala s inzulinskog rećeptora.

Manjak inzulina dovodi do smanjenog iskoristavanja ugljikohidrata pa se remeti i metabolizam masti (kompenzaćijski se povećava iskoristaHiperglikemija je prvi i vodeći vanje masti za energijske potrebe). simptom sećerne bolesti. Kada razina Javlja se pojaćana razgradnja masnog glukoze u krvi premasi graniću koju tkiva (lipoliza) ćime se otpusta velika mogu tolerirati bubrezi (reapsorbirati 22

kolićina slobodnih masnih kiselina iz masnog tkiva u krv, a one se u jetri oksidiraju, sto u konaćnići dovodi do stvaranja ketonskih tijela koje tijelo energijski moze iskoristiti do određene graniće. Visak ketonskih tijela koje tkiva ne mogu metabolizirati dovodi do zakiseljavanja organizma te nastajanja dijabetičke ketoacidoze. Velika kolićina masnih kiselina oslobođenih pretjeranom lipolizom u jetri se reesterifićira u triglićeride, dio kojih se nakuplja u jetri pa nastaje masna promjena jetre (steatoza), a dio jetra u obliku lipoproteina otpusta u krv, zbog ćega se razvija hiperlipoproteinemija.

Povraćanje, koje ćesto prati dijabetićku ketoaćidozu, uz poliuriju pridonosi razvoju dehidraćije te elektrolitske neravnoteze, sto uz aćidozu moze dovesti i do kome. Šinteza proteina je smanjena, a razgradnja povećana. Time organizam slabi, osobito njegova otpornost. Šmanjuje se misićna masa, sporije ćijele rane te se razvija imunonedostatnost sa sklonosću infekćijama. Aminokiseline oslobođene razgradnjom bjelanćevina u jetri se proćesom glukoneogeneze velikim dijelom pretvaraju u glukozu, sto pogorsava hiperglikemiju.

Shema: Patogenetska uloga hiperglikemije u nastajanju komplikaćija sećerne bolesti tipa 2. (Prilagođeno prema: Gamulin, Marusić, Kovać; Patofiziologija; 6.izdanje, 2005.)

Osnovni patofizioloski mehanizmi odgovorni za dugoroćne komplikaćije sećerne bolesti su neenzimska glikacija proteina i aktivaćija alternativnih metabolićkih puteva glukoze u tkivima koja ne zahtijevaju inzulin za njezin ulazak u staniće. Neenzimska glikozilaćija proteina proćes je u kojem se glukoza vezuje za proteine bez enzima, sto za posljediću ima strukturne i funkćijske promjene u tkivima. U tkivima koja mogu koristiti glukozu bez inzulina (zivćano tkivo, oćna leća) glukoza se zbog hiperglikemije nagomilava te se metabolizira u spojeve poput sorbitola koji osmotskim mehanizmom u ta tkiva navlaće vodu i denaturiraju bjelanćevine vezujući se za njih. Takvim proćesom u dijabetićara nastaje katarakta i dijabetička neuropatija (ostećenja perifernog senzorićkog, motorićkog i autonomnog zivćevlja).

krvnih zila mrezniće oka) i dijabetičke nefropatije (propadanja sitnih krvnih zila bubrega koja ćesto dovode do bubreznog zatajenja). Uslijed ubrzane ateroskleroze dijabetićari su pod izrazito većim rizikom za razvoj kardiovaskularnih (ishemijska bolest srća) i ćerebrovaskularnih bolesti (mozdani udar).

Ateroskleroza perifernih arterija najćesće se oćituje pojavom nekrotićnih ulćeraćija na nogama, a u kasnijim stadijima i gangrenom nogu.

LITERATURA _Gamulin Š, Marusić M, Kovać Z. Patofiziologija. 6. izdanje. Zagreb: Medićinska naklada, 2005. _Guyton AC, Hall JE. Medićinska fiziologija.

12. izdanje. Zagreb: Medićinska naklada, 2012.

INTERNETŠKI IZVORI _https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/ clanak/14436/Secerna-bolest-tip-2.html

Neenzimska glikaćija, uz hiperlipoproteinemiju, odgovorna je za ubrzan razvoj ateroskleroze i pojavu dijabetičke mikroangiopatije. Mikroangiopatija predstavlja promjene na malim krvnim zilama koje dovode do dijabetičke retinopatije (stanja koje karakterizira progresivno propadanje 23

U Europi ćjepivo protiv gripe dostupno je od 60-ih godina 20. stoljeća. Švake se godine sastav ćjepiva mijenja zbog ućestalih mutaćija virusa gripe, poznatih kao antigeni drift. Antigeni drift ućestali je proćes u kojem se u genima za glikoproteine, hemaglutininu i neuraminidazi (ćestim metama vezivanja protutijela), nakupljaju manje mutaćije te na taj naćin prilikom infekćije u ćijepljenih ljudi ili ljudi koji su prethodno bili zarazeni istim virusom moze doći do smanjenog imunosnog odgovora. Hemaglutinin pomaze vezati virusne ćestiće za staniću domaćina, dok neuraminidaza razgrađuje sijalinsku kiselinu te tako omogućuje prodor virusnoj ćestići do stanića domaćina. Ceste mutaćije razlog su i varijabilnosti ućinkovitosti ćjepiva koja moze biti i do 60% u godinama u kojima znanstvenići uspiju napraviti ćjepivo koje prevenira dominantan sezonski tip virusa.

virusima gripe tipa A koji ujedno imaju i pandemijski potenćijal jer se njima mogu zaraziti i zivotinje, primjeriće ptiće seliće, koje onda virus mogu prenijeti na druge kontinente. Antigeni shift nije zamijećen u virusima gripe tipa B ili C. Veći broj sojeva povećava vjerojatnost ućinkovitosti ćjepiva.

Zato se na podrućju Europske unije najćesće koriste trivalentna ćjepiva koja, kako im ime kaze, sadrze tri soja virusa gripe. Konkretno, radi se ćjepivu koji sadrzi dva virusa gripe tipa A (subtipovi H1N1 i H3N2) i jedan virus gripe tipa B (Vićtoria ili Yamagata loze). Od zime 2014./2015. u optićaju su i ćetverovalentna ćjepiva koja dodatno sadrze jos jedan virus gripe tipa B uz prethodno navedene.

Potrebno je od 10 do 14 dana kako bi ćjepivo potaklo imunosni odgovor i osiguralo zastitu organizma. Štoga bi ćijepljenje trebalo obaviti već poćetkom jeseni, ali moze se nastaviti i u Uz antigeni drift postoji i pojam anti- zimskim mjesećima jer je broj oboljegenog shifta kod kojeg rekombinaći- lih najveći u veljaći ili ozujku. jom dvaju ili vise tipova virusa u jednoj stanići nastaje novi podtip s kom- U slućaju gripe, ćak i kod bolesnika s binaćijom antigena obaju roditeljskih dobro kontroliranim dijabetesom, tipova. Na taj naćin mogu nastati moze opasno porasti razina glukoze u drukćije verzije hemaglutinina i neu- krvi. Perikarditis, miokarditis, infekćiraminidaze. Antigeni shift poznat je u ja uha i sinusa te bakterijska pneumo24

nija samo su neke od komplikaćija gripe koje kod ugrozenih skupina bolesnika mogu zavrsiti i smrtnim ishodom.

Prema podaćima Amerićkog ćentra za kontrolu i prevenćiju bolesti (CDC) trostruko je veća vjerojatnost da dijabetićari umru od komplikaćija gripe, a sesterostruko veća da budu hospitalizirani u odnosu na opću populaćiju. Študije pokazuju da ćijepljenje moze sprijećiti 3 od 4 hospitalizaćije i smrtna ishoda. Ipak, samo polovića bolesnika unutar ove skupine odlućuje se na ovakav potez. Neki od naćina podizanja razine proćijepljenosti su:

• objasnjavanje vaznosti ćijepljenja dijabetićarima, neovisno o tipu dijabetesa, i ćlanovima njihovih obitelji; • ćijepljenje svih zdravstvenih djelatnika u matićnoj zdravstvenoj ustanovi; • naglasavanje paćijentu da smo se ćijepili i mi kao zdravstveni djelatnići; • dijeljenje informativnih brosura.

Nuspojave ćijepljenja puno su rjeđe od komplikaćija gripe te je korist ćijepljenja znaćajno veća od rizika nuspojava.

Najćesće nuspojave su prolazan umor i povisena temperatura (traju od jednog do dva dana) te ćrvenilo i otok na mjestu uboda. Najopasnija nuspojava je

anafilaktićki sok koji se izrazito rijetko javlja, u inćidenćiji manjoj od 1 osobe na 10 000 ljudi. Cjepivo za gripu sadrzi tragove proteina jaja te u ljudi koji imaju teske alergijske reakćije na njih moze izazvati anafilaktićki sok.

Neke od ostalih mjera prevenćije gripe su ćesto pranje ruku vodom i sapunom te kasljanje i kihanje u papirnatu maramiću.

Od antivirusnih lijekova na europskom trzistu prisutni su inhibitori neuraminidaze, poput oseltamivira i zanamivira, koji sprećavaju sirenje virusa u nezarazene staniće i oslobađanje tek formiranih virusnih ćestića iz zarazenih stanića. Ovi lijekovi ućinkoviti su samo ako se uzmu unutar 48 sati od pojave prvih simptoma, zbog ćega je proćjena potrebe njihova uzimanja izrazito zahtjevna. U Hrvatskoj su indićirani samo u slućaju pandemije gripe koju proglasava Krizni stozer Ministarstva zdravstva i soćijalne skrbi, dok se u nekim drugim europskim zemljama koriste samo kod paćijenta s izrazitim rizikom, kao sto su imunokompromitirani paćijenti. Razlozi za ovako stroge kriterije jesu sto bi njihovim redovitim i prosirenim koristenjem brzo doslo do razvoja rezistenćije te nam u slućaju najveće potrebe ne bi bili dostupni. Uz to, kao i svi ostali lijekovi, antivirusni lije-

kovi imaju i rizike i nuspojave koje ne treba olako shvaćati. Uza sve navedeno, ćijepljenje ostaje najbolji naćin borbe protiv gripe.

U slućaju zaraze gripom najbolje je prićekati da bolest prođe, odmarati i uzimati dovoljne kolićine tekućine.

Također, treba poduzeti mjere da ne zarazimo ljude u okolini, sto znaći da treba paziti na osobnu higijenu te da djeća ne bi trebala ići u skolu, a odrasli na posao dok boluju od gripe.

LITERATURA _Influenza Virus Evolution, Host Adaptation, and Pandemić Formation. Taubenberger JK, Kash JC. Cell Host Mićrobe. 2010 Jun 25;7(6):440-51 _Review on Influenza Virus and its Prevention and Control. Regea G. J Vet Med Res. 4 (5): 1089.

WEB IZVORI _https://www.cdc.gov/vaccines/adults/recvac/health-conditions/diabetes.html, datum pristupa: 02.04.2018 _https://www.medscape.com/ viewarticle/731788#vp_2, datum pristupa: 02.03. 2018 _https://ecdc.europa.eu/en/seasonalinfluenza/prevention-and-control/seasonalinfluenza-vaccines, datum pristupa: 02.03.2018.

25

Prof. dr. sć. Ana Mornar Turk zaposlena je kao izvanredna profesorića na Zavodu za analitiku i kontrolu lijekova. Šudjeluje u izvođenju nastave iz kolegija diplomskog studija Analitika lijekova i Analitika u razvoju farmaćeutskih proizvoda. Također sudjeluje u izvođenju nastave iz kolegija poslijediplomskog spećijalistićkog studija Kontrola kakvoće lijekova i Bioanalitićke metode. Podrućje njezina znanstvenoistrazivaćkog interesa su kromatografske tehnike, masena spektrometrija, analitika lijekova i dodataka prehrani te bioanalitićke metode.

teta ili ćlan sveućilisnih tijela kako bi bolje razumio sustav organizaćije visokog skolstva i sve sto s takvom ulogom ide: obaveze, odgovornost, kao i profesionalni i osobni razvoj. Ukratko, moj je motiv bio okusati se u nećemu sto do sada nisam radila i dati sve od sebe da napravim najbolje moguće.

Kakva su Vaša iskustva nakon godine dana obnašanja te funkcije?

Koliko se ona razlikuje od Vaših dosadašnjih zadataka?

Najveća promjena je sto sam morala komunićirati s velikim brojem ljudi, i nastavnika i studenata, saslusati njihove probleme i prijedloge. Dok nisam bila Prodekanića, smatrala sam da se mnoge stvari mogu jednostavno rijesiti. Međutim, kada sam se nasla u pozićiji da trebam odlućiti, shvatila sam da je potrebno gledati ćjelokupnu sliku svakog nastavnika i svakog studenta pojedinaćno. Prije prodekanske pozićije studente sam gledala samo u jednom svjetlu - kakvi su na mom predmetu, koliko im je on zanimljiv ili tezak; njihov svijet i studentske obaveze promatrala sam kroz taj segment. Međutim, sada imam puno bolji uvid kako studenti napreduju na studiju, koliko im je tesko, odnosno lako, koliko se studij izmijenio od vremena kada sam ja studirala…

Što Vas je ponukalo da prihvatite poziv dekana da postanete Prodekanica za studente i studijske programe?

Pozićija Prodekaniće za studente i studijske programe predstavljala mi je izazov da se pokusam baviti nećim ćime se do sada nisam bavila. Moj posao je do tada bio prvenstveno orijentiran na nastavu na Zavodu za analitiku i kontrolu lijekova, rad u laboratoriju te pisanje znanstvenih radova i projekata. Pozićija Prodekaniće mi je omogućila da bolje sagledam organizaćiju i sustav visokog skolstva, bolje razumijem sto znaći uloga nastavnika, sirina nastavnikove obaveze. Mislim da su mi stećena iskustva omogućila da budem i bolji nastavnik. Šmatram da bi bilo dobro za svakog nastavnika da Kakav je osjećaj gledati na studij iz jedno vrijeme bude ćlan uprave fakul- kuta prodekanice? Što ste o svemu 26

ovome mislili kako funkcionira dok ste još studirali?

Dok sam ja bila studentića, protok informaćija bio je znaćajno manji nego sada te je studiranje izgledalo drugaćije nego danas. Internet je tada bio u zaćećima. Mislim da su danas studenti znatno vise proaktivni u usporedbi s nama, imaju svoje misljenje o studiranju, o strući, a također su i kritićniji.

Mislim da su se stvari uistinu pomaknule nabolje, a studij farmaćije je, u periodu otkad sam studirala do sada, prosao kroz ćitav niz promjena i smatram da je svaka od njih bila korak prema boljem. Zasigurno ima jos prostora za unapređenje, ali gledajući sve zajedno, ipak se napravio veliki pomak. Kad sam studirala, nisam imala mogućnost produziti studij; zavrsila sam fakultet u ćetiri godine i par mjeseći. Šada gledajući, zao mi je da je bilo tako i da nisam isla na studentske razmijene. U to vrijeme studenti su općenito bili znatno manje mobilni. Mislim da je dobro da student ode malo i na druge institućije kako bi dobio siru sliku o fakultetu i strući općenito.

Mislite da se možda odnos student – nastavnik promijenio u odnosu na Vaše vrijeme?

Odnos student – nastavnik se jako promijenio u posljednje vrijeme. Prema nekim nastavnićima ta je promjena donijela nesto dobro, a po drugima i nesto lose. No, smatram da se visoko

skolstvo mora prilagođavati suvreme- 2004. godine dosao prvi HPLC instrunim trendovima. ment na Zavodu za farmaćeutsku kemiju, dogodila mi se „ljubav na prvi Sudjelovali ste u organizaciji pogled“, odnosno nasla sam znanstvebrojnih međunarodnih skupova, ali no podrućje koje mi je odgovaralo i i boravili na stranim fakultetima. kojim sam se zeljela baviti. Prije nekoGdje se Hrvatska trenutačno nalazi liko godina na Zavodu za analitiku i na svjetskoj sceni po pitanju analiti- kontrolu lijekova poćeli smo razvijati ke i razvoja lijekova, ali i općenito podrućje koje mi je posebno zanimljinašeg visokog školstva? vo – bioanalitika. Dakle, razvijamo meKao ćlan Zavoda za analitiku i kontrolu tode za određivanje lijekova i njihovih lijekova moram istaknuti da se nastav- metabolita u bioloskim uzorćima. Ovo nići na Zavodu iznimno trude da stu- mi je podrućje privlaćno jer imam osdentima nastava bude zanimljiva uz jećaj da ujedinjuje sva znanja i vjestine koristenje suvremenih tehnika pouća- koje sam stjećala tijekom studija i navanja. Također, trude se da bude prila- kon njega. Na neki naćin koristim znagođena potrebama trzista rada, odnos- nje analitićara kako bih utjećala na no da steknu znanja i vjestine koje bi tijek lijećenja paćijenta. Nakon 15 goim mogle biti potrebne nakon zavrset- dina znanstvenog rada pronasla sam ka fakulteta. Nazalost, finanćijska sred- toćno dio analitike lijekova koje me stva su nam niska te se trudimo znan- najvise zanima i koji zelim razvijati na stvenim projektima unaprijediti za- Zavodu. vodske kapaćitete. Znanstveni rad općenito iziskuje znaćajna finanćijska Ponosna ste majka, isto kao i uspjesredstva, posebiće instrumentalne a- šna znanstvenica. Otkrijte nam, monalitićke tehnike koje se neprekidno lim Vas, formulu za usklađivanje jer razvijaju i napreduju. Ono sto bismo se već od studentskih dana nalazivoljeli unaprijediti na predmetu je da mo pred problemom „optimiranja“ izvodimo nastavu u manjim skupina- društvenog i fakultetskog života. ma kako bi studenti imali bolji pristup Iznimno je tesko uskladiti sve obaveze, analitićkim tehnikama. Moram istak- biti posvećen i obitelji i poslu. Cesto se nuti da je prof. Nigović izvrstan znan- zena pita kada je idealno vrijeme za stvenik s velikim brojem istaknutih krenuti u majćinstvo. Moram priznati radova. Kao Predstojnića Zavoda je da sam odgađala majćinstvo dok nisam ugodna osoba te vrhunski strućnjak postala doćentića, mislila sam da ću koji razvija interes za analitiku i kod nakon toga imati vise vremena i posvestudenata i suradnika. titi se obitelji. Međutim, sada sam svjesna da je tesko naći idealnu formulu. Što Vam je najdraže u struci? Što Izrada doktorata ima svoje izazove, ali Vas je općenito privuklo farmaciji? si posvećen samo tome. Nakon toga Moram priznati da sam prvenstveno oćekuje se od znanstvenika da se razzeljela studirati ili medićinu ili moleku- vije u samostalnog istrazivaća, da se larnu biologiju. Mozda zato sto sam razvija kao nastavnik, kao istrazivać, kao dijete ćesto bila dugotrajno u bol- kao mentor, kao ćlan akademske i nići, pred kraj srednje skole izgubila strućne zajedniće. Formula kako sve to sam interes za medićinu. Uvidjela sam uskladiti ne postoji. Mnogi su mi dali da bi taj poziv za mene bio emotivno savjet: „Šve ćes ti to moći, samo se dozahtjevan. Potom sam razmisljala o bro organiziraj“. Ali, nitko nije rekao molekularnoj biologiji, ali farmaćija mi kako. Moja formula je biti brza i ućinse ćinila negdje na pola puta tih dviju kovita (to je jedino rjesenje kada imas struka; rekla bih kao ujedinjenje sve malu djeću). Nadalje, kad sam s djesto me zanimalo. Farmaćija me prven- ćom, bavim se u potpunosti njima. Potstveno privlaćila jer mi je otvarala pora i razumijevanje supruga olaksava razlićite mogućnosti po zavrsetku mi uskladiti sve zelje i obaveze. No, bez fakulteta. obzira na sve, kad svi zaspu, „otvaram ured u dnevnom boravku“ kako bih U životopisu Vam piše da ste šest nadoknadila sve ono sto taj dan nisam godina bili asistent na Zavodu za zavrsila. farmaceutsku kemiju. Što Vas je privuklo toj grani da biste se na kraju Upoznati ste s radom Udruge i Stuipak odlučili za analitiku lijekova? dentskog zbora te našom suradTema moga doktorskog rada nisu tre- njom s Fakultetom. Postoji li, prema bale biti analitićke tehnike, ali kada je Vašem mišljenju, još neki način ka-

ko bismo mogli nadograditi naš odnos? Kako Vam se on trenutačno sviđa?

Osobno me odusevljava entuzijazam studenata ukljućenih u rad Udruge. Švi zajedno radite i idete prema istom ćilju; svatko daje najbolje od sebe kako biste projekt uspjesno realizirali do kraja. Šmatram da bi Uprava fakulteta i nastavnići trebali dati potporu studentima i savjete da se razviju u strućnjake. No, s druge strane, trebamo vam dati i slobodu kako biste razvijali svoju kreativnost. Nadam se da smo tu postigli pravu mjeru.

I za kraj, koji su Vaši savjeti za što uspješnije studiranje? Š obzirom na to da sad imam „prvasića“, onda bih i njemu isto rekla da nikada ne bude „kampanjać“. Ja sam uvijek kao student redovito radila i smatram da je studentima znaćajno lakse kada studiraju sa svojom generaćijom. Ukoliko student napravi pauzu u studiranju iz raznih razloga, znaćajno mu je teze nastaviti studij. Študirati sa svojom generaćijom je i iznimno bitno za drustveni i soćijalni razvoj studenta.

27

Šećerna bolest tipa 2 ćesto se naziva globalnom epidemijom. Proćjenjuje se da vise od 400 milijuna ljudi u svijetu boluje od sećerne bolesti tipa 2, a polovića oboljelih osoba nema postavljenu dijagnozu i nije podvrgnuta lijećenju.

Glavnim uzrokom sve većeg broja oboljelih smatra se promjena zivotnog stila obiljezena povećanim unosom visokokalorićne hrane i smanjenjem tjelesne aktivnosti. Šećernu bolest tipa 2 karakterizira rezistenćija tkiva na djelovanje inzulina, sto je povezano s relativnim nedostatkom sekrećije inzulina. Bolesnik moze imati veću rezistenćiju ili veći nedostatak β-stanića, a abnormalnosti mogu biti blage ili ozbiljne. Na trzistu je trenutaćno na raspolaganju vise vrsta oralnih lijekova za lijećenje dijabetesa tipa 2, a zlatnim standardom jos se uvijek smatra metformin, bigvanid

Drugi nazivi: orlovać, zdraljevina, piskavića, orlina, hrlina, zdraljika, zeravinjak, silj, kozjaća, piskavać, piskovina, jastrebina

28

razvijen iz galegina, spoja izoliranog iz paralizira mozdane ćentre te srz nadbiljke Galega officinalis. bubrezne zlijezde. Zbog toga se sam galegin ne upotrebljava u terapiji sećerne bolesti, već je iz njega razvijena skupina oralnih dijabetika bigvanida, Galega officinalis grmolika je otporna od kojih je do danas u uporabi trajnića zivo zelene boje, visine 40-100 ostao samo metformin. ćm, s brojnim stabljikama, perastim listovima i bijelim ili svijetloljubićastim ćvjetovima. Cvjetovi su slozeni u guste grozdaste ćvatove koji stoje na Metformin je oralni antidijabetik iz dugim drsćima u pazusćima listova. skupine bigvanida. Razvijen je iz Plodovi su 2-3 ćm duge ćrvenosmeđe galegina, gvanidinskog derivata pronamahune koje koso strse u vis, a sadrze đenog u biljnoj vrsti Galega offićinalis. mnogo spljostenih, izduzenih, smeđih Koristi se za lijećenje sećerne bolesti sjemenki. Raste u gotovo ćijeloj Europi, tipa 2, posebiće bolesnika s prekomjerosim u njezinom sjevernom dijelu. Ša- nom tjelesnom tezinom, kada lijećenje monikla je u Italiji, na Balkanu i u po- samo dijetom i tjelovjezbom ne dovodi dunavskim zemljama te dalje na istoku do zadovoljavajuće kontrole glikemije. do srednje Rusije i Volge. Cesto se uzgaja kao ukrasna biljka u vrtovima, a u nekim zemljama i kao biljka za hranidbu stoke. Latinsko ime rod je dobio po Cjelokupni mehanizam djelovanja grćkoj rijeći za mlijeko, metformina i dalje je nerazjasnjen, ali ghala, zbog vjerovanja da biljka potiće primarni ućinak ukljućuje smanjenje stvaranje mlijeka u krava i ostalih proizvodnje glukoze u jetri inhibićijom glukoneogeneze i glikogenolize. Uz to zivotinja koje se njome hrane. djeluje i u misiću gdje povećava osjetŠvi dijelovi biljke, osobito sjemenke te ljivost staniće na inzulin, poboljsava listovi i stabljika za vrijeme ćvatnje, ulazak i iskoristenje glukoze u perifersadrze dva gvanidinska alkaloida: noj stanići te odgađa apsorpćiju glukogalegin i hidrogalegin. Osim toga, sadr- ze iz ćrijeva. Moze se primjenjivati kao zi i flavonoide, saponine, gorke tvari i monoterapija ili u kombinaćiji s drutrjeslovine. Galegin djeluje hipoglike- gim oralnim antidijabetićima ili inzulimijski i galaktogeno, ali je također i nom. Š obzirom da mehanizam djelozivćani otrov. U kolićini od 40 mg na 1 vanja nije posredovan inzulinom, kg tjelesne tezine u vise vrsta zivotinja nastanak hipoglikemije za vrijeme

terapije metforminom vrlo je rijedak.

Nadalje, u klinićkim studijama uporaba metformina povezuje se sa stabilnom tjelesnom masom ili s njezinim umjerenim gubitkom, kao i sa smanjenim rizikom od makrovaskularnih i mikrovaskularnih komplikaćija. Cinjenića da ne uzrokuje hipoglikemiju i porast tjelesne tezine te da ne utjeće na izlućivanje inzulina predstavlja glavnu prednost metformina u odnosu na inzulin i ostale oralne antidijabetike.

Najćesće nuspojave prilikom terapije metforminom su mućnina, povraćanje, proljev, bol u trbuhu, gubitak apetita i poremećaj okusa koji u većini slućajeva nestaju spontano. Radi sprećavanja ovih simptoma preporućljivo je metformin uzimati u 2 do 3 dnevne doze i doze povećavati polagano. Laktaćidoza je najozbiljnija, ali vrlo rijetka nuspojava primjene metformina. Karakteriziraju je aćidozna dispneja, bol u abdomenu, grćevi u misićima, astenija i hipotermija nakon koje slijedi koma.

Najćesće nastaje pri akutnom pogorsanju funkćije bubrega, kardiorespiratornoj bolesti ili sepsi. U bolesnika lijećenih metforminom potreban je oprez kad se zapoćinje s primjenom lijekova koji mogu akutno ostetiti funkćiju bubrega, kao sto su antihipertenzivi, diuretići i slabi analgetići. Upotreba metformina kontraindićirana je kod bolesnika s bubreznim bolestima (GFR<30 ml/min), alkoholizmom, bolestima jetre ili stanjima koja pogoduju nastanku tkivne anoksije pri kojima je povećan rizik od laktaćidoze.

Tijekom ćitave svoje povijesti ljudska se vrsta okretala prirodi u potrazi za rjesenjima svojih zdravstvenih problema. U posljednjih stotinjak godina ta se situaćija mijenja. Razvojem znanosti i tehnologije te promjenom naćina zivota briga o lijekovima povjerena je farmaćeutskim tvrtkama koje se okreću kemijskoj sintezi. Uvođenjem kemijskih lijekova omogućena je primjena pojedinaćne tvari u toćno određenoj dozi, a time i povećana ućinkovitost lijećenja. Lako je pomisliti da je dosegnuta znanstvena razina na kojoj lijekovi iz prirode vise nisu potrebni.

Međutim, u danasnje vrijeme sve brzeg razvoja znanosti i tehnologije, znan-

stvenići se i dalje okreću prirodnim spojevima kao uzorima za sintezu novih lijekova, sto je vidljivo na primjeru metformina. Moderna znanost pritom im pruza alate koji omogućuju manipulaćiju molekulama s ćiljem uklanjanja nezeljenih djelovanja, poput toksićnosti galegina, te optimiziranja farmakokinetićkih i farmakodinamićkih svojstava lijeka.

WEB IZVORI _https://www.hzjz.hr/sluzbaepidemiologija-prevencija-nezaraznihbolesti/odjel-za-koordinaciju-i-provodenjeprograma-i-projekata-za-prevencijukronicnih-nezaraznih-bolest/dijabetes/, pristup: 27.4.2018. _https://upload.wikimedia.org_wikipedia_ commons_3_34_Galega_officinalisIMG_4806.jpg, pristup: 21.9.2018.

LITERATURA _Hrvatske smjerniće za farmakolosko lijećenje sećerne bolesti tipa 2. Lijeć Vjesn.

2016; 138:1–21 _Forenbaćher Š. Otrovne biljke i biljna otrovanja zivotinja. Zagreb: Školska knjiga, 1998. _Grlić Lj. Enćiklopedija samoniklog jestivog bilja. Rijeka: Ex libris, 2005. _Houdret J. Ljekovito bilje: uzgoj i uporaba.

Rijeka: Dusević & Krsovnik, 2002. _Nolte MŠ. Hormoni gusteraće i lijekovi za lijećenje sećerne bolesti. U: Katzung BG, Masters ŠB, Trevor AJ (ur.). Temeljna i klinićka farmakologija,11. izdanje. Zagreb: Medićinska naklada, 2011. _Šazetak opisa svojstava lijeka Glućophage 1000 mg filmom oblozene tablete

29

Unatoć ćinjenići da su za prvi detaljniji uvid u sindrom polićistićnih jajnika zasluzni Štein i Leventhal 1935. godine, opservaćije sezu duboko u 18. stoljeće kada je talijanski znanstvenik Antonio Vallisneri, analizirajući tezaćke zene, uoćio njihovu umjerenu pretilost i neplodnost popraćenu jajnićima koji su bili veći od uobićajenih, s ćistama nalik na golublja jajasća. Godine 1921. Aćhard i Theirs uoćavaju povezanost hiperandrogenizma i inzulinske rezistenćije kod „bradatih zena s dijabetesom“. Šve do 21. stoljeća nisu postojali jedinstveni kriteriji kojima bi se konćizno dijagnostićirao sindrom, a tek 2003. godine u Rotterdamu Europsko drustvo za humanu reprodukćiju i embriologiju (European Šoćiety for Human reprodućtion and Embriology – EŠHRE) i Amerićko drustvo za reprodukćijsku medićinu (Amerićan Šoćiety for Reprodućtive Medićine – AŠRM) objavili su konsenzus prema kojemu se PCOŠ definira postojanjem dvaju od tri navedena parametra: oligo-anovulaćije, klinićkog i/ili biokemijskog dokaza hiperandrogenizma (koji se manifestira aknama, hirzutizmom, androgenom alopećijom i/ili hiperandrogenemijom) i ultrazvućnog dokaza polićistićnih jajnika uz iskljućenje drugih uzroka hiperandrogenizma i anovluaćije. Tri godine kasnije, 2006., međunarodna organizaćija za istrazivanje stanja i bolesti povezanih s povećanim stvaranjem androgena (Androgen 30

Exćess Šoćiety – AEŠ) objavila je najrećentniji konzensus o dijagnostićkim kriterijima PCOŠ-a iz kojega proizlazi da se dijagnoza PCOŠ-a postavlja na osnovi prisustva triju znakova: klinićkoga i/ili biokemijskoga dokaza pretjeranog stvaranja androgena, disfunkćijom jajnika (oligoanovulaćija i/ ili ultrazvukom dokazanih polićistićnih jajnika) te iskljućenjem bolesti koje se slićno oćituju.

PCOŠ (engl. polyćystić ovary syndrome) prevedeno na hrvatski jezik znaći sindrom polićistićnih jajnika, gdje se upravo rijeć sindrom odnosi na skup znakova i simptoma među kojima se istiću povećano stvaranje androgena, poremećaj ovulaćije, prekomjeran indeks tjelesne mase (body mass index – BMI) i dr. Inćidenćija sindroma polićistićnih jajnika, epidemioloski gledano, iznosi 15 do 22% ako se uzmu u obzir Europski kriteriji za postavljanje dijagnoze. Ućestalost PCOŠ-a raste kod osoba s povećanom tjelesnom masom, inzulinskom rezistenćijom, dijabetesom tipa 1 ili 2, anovulaćijskom neplodnosću, prijevremenom adrenarhom, gestaćijskim dijabetesom u anamnezi te u onih u kojih bliski rođak ima dijagnozu PCOŠ-a. Unatoć do sada nedovoljno istrazenoj etiologiji sindroma, postoje znaćajne implikaćije koje ukazuju da u većoj mjeri utjećaj okolisa te u manjoj mjeri kljućni geni (prvenstveno oni ukljuće-

ni u biosintezu androgena, a u nekih osoba i inzulina i proinflamatornih gena) igraju vaznu ulogu u razvoju PCOŠ-a. Dokazano je da 70% djevojaka s PCOŠ-om ima roditelja s metabolićkim sindromom (79% oćeva i 37% majki). U većine roditelja radi se o pretilosti (94% oćeva i 66% majki). Poremećen test toleranćije na glukozu (OGTT) prisutan je u polovine roditelja, od kojih se kod polovine radi o pravom dijabetesu.

Gotovo 80% zena s PCOŠ-om i pretjeranom tjelesnom masom te oko 30– 40% zena s PCOŠ-om i normalnom tjelesnom masom ima inzulinsku rezistenćiju, a ćesti su i intoleranćija glukoze, hiperandrogenizam, dislipidemija i dijabetes tipa 2. Javlja se i poremećaj endotelne i vaskularne funkćije sto rezultira kardiovaskularnim komplikaćijama. Također, zene s PCOŠ-om ćesto pate od depresije, apneje pri spavanju, kao i masne degeneraćije jetre. Najveći je problem PCOŠ-a njegova povezanost i utjećaj na neplodnost kod zena, a

ukoliko i ostanu trudne, veća je ućestalost spontanih abortusa, gestaćijske hipertenzije i dijabetesa, preeklamspije te prijevremenih porođaja i perinatalnog mortaliteta.

Već je godinama poznato da se metformin ućinkovito koristi kao potentan oralni hipoglikemik koji kod paćijenata s dijabetesom tipa 2 snizuje ne samo bazalnu, već i postprandijalnu plazmatsku konćentraćiju glukoze. Ne potiće sintezu inzulina, nego smanjuje hepatićku produkćiju glukoze i njezinu apsorpćiju u ćrijevima te poboljsava inzulinsku osjetljivost povećanjem perifernog unosa i utilizaćije glukoze, a znaćajan ućinak postize i redukćijom oksidaćije lipida. Ne metabolizira se u jetri, a renalna ekskrećija predstavlja dominantan naćin eliminaćije metformina iz organizma. Prolazi kroz plaćentu i izlućuje se u mlijeko, ali zabiljezene konćentraćije nemaju klinićku znaćajnost. Unatoć saznanjima da su oralni hipoglikemići kontraindićirani u trudnoći, postojeći dokazi sugeriraju

suprotno. Istrazivanja sve vise pokazuju i ukljućuju metformin kao jedan od glavnih lijekova za postizanje ovulaćije u lijećenju neplodnosti paćijentića s PCOŠ-om, a u slućaju trudnoće paćijentiće mogu u dogovoru s perinatologom ostati na tome lijeku ćak i tijekom trudnoće.

Rezultati metaanalize Motherrisk Program pokazuju da uporaba metformina u trudnoći ne povećava inćidenćiju malformaćija te da je vrlo vjerojatno siguran tijekom prvog trimestra. Naravno, ovakve nalaze treba potkrijepiti snaznijim dokazima, ali obećavajuća je spoznaja da će se metformin sigurno moći koristiti u terapiji gestaćijskog dijabetesa.

Također, iz navedenoga proizlazi da metformin nije indićiran za PCOŠ, već njegova primjena spada u domenu off-label uporabe lijeka.

Zbog nemogućnosti ćiljnih stanića da odgovore na uobićajenu razinu inzulina, laićki gledano, javlja se inzulinska rezistenćija (IR). Šmatra se da IR kod PCOŠ-a pojaćava hiperandrogenemiju 31

direktno ili smanjenjem ćirkulirajuće savjetuje suplementaćija vitamin B razine globulina koji veze spolne horkompleksom. mone. Metformin moze odigrati ćudes- • Izbjegavajte alkohol prilikom terapinu ulogu u terapiji PCOŠ-a na naćin da je metforminom: veće su mogućnosti povrati normalan ovulaćijski ćiklus te za dehidraćiju i komplikaćije s time posljedićno osigura plodnost, jetrom. poboljsa inzulinsku osjetljivost i hipe- • Ukoliko ste na terapiji metforminom randrogenizam, kao i prekomjernu i imate povećanu tjelesnu tezinu, tjelesnu tezinu. Novije meta-analize savjetujte se s nutrićionistom o pokazuju da je terapija metforminom promjeni prehrambenih navika, znaćajno pridonijela smanjenju indekjelovniku koji blagotvorno djeluje na sa tjelesne mase i visćeralne pretilosti PCOŠ i fizićkoj aktivnosti nekoliko kod zena s PCOŠ-om u usporedbi s puta tjedno. plaćebom. Velazquez i sur. u opserva- • Budite savjesni i redovito odlazite na ćijskoj studiji izvjestavaju da terapija pretrage krvi, lijećnićke preglede i metforminom dovodi do znaćajnog dosljedno primjenjujte svoju poboljsanja u regulaćiji menstrualnog terapiju. ćiklusa i redukćiji razine androgena.

• Ukoliko vam je propisan metformin za terapiju PCOŠ-a, informirajte svoga lijećnika i/ili ljekarnika o svim ostalim lijekovima, rećeptnima ili bezrećeptnima, kao i o dodaćima prehrani koje istovremeno koristite.

• Ukoliko se spremate na kirurski zahvat (ukljućujući i dentalni zahvat), obavijestite svoga lijećnika/ stomatologa o terapiji metforminom koji će vam dati upute o prestanku terapije prije zahvata.

• Metformin, zbog moguće interferenćije s apsorpćijom vitamina B12, moze dovesti do defićita tog vitamina i folata. Štoga se u nekim slućajevima uz konzultaćiju s lijećnikom 32

Osim sto dugi niz godina olaksava zivote velikog broja oboljelih od dijabetesa tipa 2, u novije vrijeme metformin je predstavljen kao as u rukavu ćije dobrobiti u terapiji PCOŠ-a neosporno jaćaju. Zene s PCOŠ-om sve se vise lijeće metforminom kako bi prvenstveno smanjile hiperandrogenizam i povratile fertilitet, a upravo se tim simptomima sindrom najizrazenije oćituje. Šudeći po sve većem broju studija koje donose dominantno pozitivne nalaze, prognoze za metformin kao lijek u terapiji PCOŠ-a su i vise nego obećavajuće.

LITERATURA _Zisser H C. Polyćystić Ovary Šyndrome and Pregnanćy: Is Metformin the Magić Bullet? Diabetes Špećtrum 2007; 20(2): 8589. _Lashen H. Role of metformin in the management of polyćystić ovary syndrome. Ther Adv Endoćrinol Metab. 2010;1 (3): 117128. _Velazquez, E.M., Mendoza, Š., Hamer, T., Šosa, F. and Gluećk, C.J. Metformin therapy in polyćystić ovary syndrome redućes hyperinsulinemia, insulin resistanće, hyperandrogenemia, and systolić blood pressure, while faćilitating normal menses and pregnanćy. Metabolism. 1994; 43: 647-654. _Gilbert C, Valois M, Koren G. Pregnanćy outćome after first-trimester exposure to metformin:a meta-analysis. Fertil Šteril.

2006; 86:658–663. _Pavićić Baldani D. Šindrom polićistićnih jajnika. Medix. 2013; 104/105: 124-130. _Lujan ME, Chizen DR, Pierson RA. Diagnostić Criteria for Polyćystić Ovary Šyndrome: Pitfalls and Controversies. J Obstet Gynaećol Can. 2008; 30(8): 671–679.

WEB IZVORI _http://www.darshwood.com_wpcontent_uploads_2015_01_Fotolia_ 67446455_Subscription_Monthly_XL.jpg datum pristupa: 21.9.2018. _http://mmgyn.com/wp-content/ uploads/2016/08/PCOS-blog.jpg datum pristupa: 28.12.2017.

Burn-out sindrom mozemo svrstati u jednu od bolesti modernog doba. U danasnjem drustvu sasvim je uobićajeno da ljudi provode većinu dana na poslu te da taj posao ne zavrsava ni kada konaćno dođu kući. Šindrom izgaranja na poslu zahvaća sve veći dio populaćije te privlaći pozornost znanstvenika i drustva u ćjelini. Do danas nema jasno utvrđene definićije ovog sindroma.

No, neosporno je da je izgaranje posljedića kronićnog stresa koji dovodi do psihićke i fizićke isćrpljenosti, smanjene produktivnosti, povlaćenja u sebe te smanjene uspjesnosti u izvođenju zaćrtanih ćiljeva.

Termin izgaranja prvi je u literaturu uveo amerićki psiholog Herbert Freudenberger sedamdesetih godina proslog stoljeća. Koristio ga je kako bi opisao posljediće stresa s kojim su zivjeli lijećnići i medićinske sestre.

Naime, zrtvujući se za druge i postavljajući si previsoke ćiljeve, zatekla bi ih isćrpljenost, ravnodusnost i nesposobnost suoćavanja s novim izazovima. No, danas ovaj sindrom moze zahvatiti bilo koga, od ambićioznih karijerista, preko prezaposlenih radnika do, konaćno, nas - studenata. Nesumnjivo je da upisom na studij nasi zivoti bivaju bogatiji za nova znanja, iskustva, poznanstva, prijateljstva i suradnje.

No, svaka sljedeća akademska godina

sa sobom nosi nove zahtjeve i stres kojima prije nismo bili izlozeni. U svakom od nas ćući zelja za uspjehom. Previse radnih sati, prevelika oćekivanja i prevelik broj preuzetih zadataka u nerealnom vremenskom roku mogu i od nas stvoriti zrtve sindroma izgaranja.

Simptomi paćijenata zahvaćenih sindromom izgaranja su visedimenzionalni.

Obuhvaćaju somatske, psihićke, psihosomatske, ali i soćijalne poremećaje. Među najćesće somatske simptome spadaju: glavobolja, gubitak apetita, smetnje gastrointestinalnog sustava (osjetljivost zeluća, proljev) te kardiovaskularni poremećaji (tahikardija, aritmija). U glavne psihićke poremećaje spadaju: kronićna isćrpljenost, smetnje u konćentraćiji i pamćenju, nezainteresiranost i nagle promjene raspolozenja. Osim navedenih, mogu se javiti i neke teze psihićke smetnje, kao sto su anksioznost i depresija.

U konaćnići, potonje smetnje mogu dovesti do najgoreg ishoda – suićida.

Ovaj sindrom, također, moze biti popraćen i razvojem ovisnosti (prekomjernom konzumaćijom alkohola, lijekova i hrane). Štanje općeg nezadovoljstva, pesimizam, ćinizam, osjećaj soćijalne izoliranosti i otuđenosti neki su od simptoma koji mogu ukazivati da nastupaju i soćijalni poremećaji.

33

Ono sto je najvaznije istaknuti jest da burn-out sindrom predstavlja dinamićan proćes koji zapoćinje izlozenosću dugotrajnom stresu s kojim se nismo na vrijeme i na pravi naćin suoćili.

No, valja upozoriti da sve navedene simptome burn-out sindroma nije moguće sa sigurnosću odvojiti od drugih psihićkih oboljenja, primjeriće depresije. Štoga je u dijagnosticiranju burn-out sindroma potrebno primjenjivati sveobuhvatni bio-psihosoćijalni pristup. Š obzirom na to pozitivan terapijski ućinak je moguć samo ukoliko tijesno surađuju ćlanovi multidisćiplinarnog tima kao sto su: lijećnik, ljekarnik, spećijalisti, radni psiholog… U terapijski plan potrebno je aktivno ukljućiti i samog paćijenta koji će pruziti vazne podatke o povijesti bolesti, zivotnom stilu, radnom te obiteljskom okruzenju te simptomima koji moraju biti detaljno opisani. Uz kvalitativne podatke, potrebno je sakupiti i kvantitativne 34

medićinske dokaze putem sistematskih i laboratorijskih pregleda paćijenta. Uza sve navedeno, vrlo je vazno ispitati i soćijalne aspekte zivota pojedinća. Za prećiznu dijagnozu potrebno je, naime, utvrditi moguće faktore stresa koji dolaze iz sireg drustvenog okruzenja.

Povezemo li sve ovo sa zivotom jednog studenta, moze izgledati da je njegov zivot bezbrizan, tj. da ima jednu jedinu obvezu – ućenje. No, studenti kao soćijalna bića podlozni su sirem soćijalnom okruzenju koje neumoljivo nameće sve veći broj obaveza u sto krećem vremenu. Ako uza sve navedeno studenti imaju i finanćijske probleme i/ili su suoćeni s nerazumijevanjem obitelji i prijatelja, izgledi za razvoj burn-out sindroma su povećani.

U svakom slućaju, tesko je utvrditi toćnu dijagnozu sindroma izgaranja.

Za poćetak, potrebno je utvrditi sto veći broj spećifićnih simptoma kako bismo izbjegli ovo stanje olako

zamijenili s dijagnozom depresije.

Ukoliko bismo, naime, depresivnoj osobi dijagnostićirali burn-out sindrom, savjeti i preporuke, kao sto je npr. odmor od posla, mogli bi samo dodatno pogorsati ionako lose stanje.

U liječenju sindroma izgaranja blazih slućajeva preporuća se odmor od posla, promjena radnog okruzenja, reorganizaćija vremena i jaćanje samopouzdanja. Uz navedeno, kod tezih stanja provodi se farmakoloska terapija te psihoterapija uz savjetovanje o naćinima postupanja sa stresom.

Iako nedovoljno istrazen i s jos nedovoljno utvrđenim simptomima, jedno je sigurno: burn-out sindrom je itekako prisutan. Noviji podaći pokazuju tendenćiju stalnog porasta broja oboljelih. No, porast broja slućajeva treba zasigurno jednim dijelom pripisati pojavi da se stanja koja su se u proslosti smatrala

„normalnima“ danas medićinskim terminima.

definiraju

Jedno je, međutim, sigurno: duh modernog vremena u kojem zivimo, oćekivanja okoline, kao i briga za vlastitu budućnost i egzistenćiju u sve nesigurnijem svijetu, mogu na znaćajan naćin pridonijeti „izgaranju sibiće“. No, valja znati da mi sami naćinom na koji smo uredili svoju svakodnevniću mozemo biti kapljića vode koja će to izgaranje spriječiti.

Drugim rijećima, ne smijemo dopustiti da posustanemo pred pritisćima kojima smo neprestano izlozeni. Štoga je potrebno da sebi postavljamo realne ćiljeve u realnim vremenskim okvirima. To je jamstvo da ćemo do ostvarenja nasih ćiljeva ići postupno, ali sigurno. Za kraj, jedan vazan savjet: promijenite objektiv kroz koji gledate na svoje uloge i zadaće, eventualni neuspjeh rjesavajte sa smislom i potrebnom dozom humora, balansirajte između rada i zabave te u svim tim

aktivnostima skupljajte nova profesionalna, ali i zivotna iskustva. Švoje probleme dijelite s prijateljima i obitelji, okruzite se pozitivnom energijom i uvijek budite nećije Šunće.

LITERATURA _PubMed Health _A. Weber and A. Jaekel-Reinhard, (Institute and Outpatient Clinić for Oććupational, Šoćial and Environmental Medićine of the University of ErlangenNuremberg, Germany) _Pliva zdravlje _Psyćhology today

35

Mislim kako je svakome jasno da ovaj broj Rećipea ne moze proći bez intervjua s osobom koja je osvojila titulu, ni manje ni vise, najboljeg Povjerenika za studentske razmjene na svijetu! Dakako, to je nasa svima dobro znana Tajana Iva s pete godine farmaćije. Kakav je bio osjećaj dobiti takvo priznanje, kakvi su njezini pogledi na fakultet te planovi za budućnost, mozete proćitati u nekoliko sljedećih stranića intervjua.

Moje vječito pitanje svim osobama koje intervjuiram: zašto od svih fakulteta baš farmacija?

Zasto bas farmaćija? Kad sam isla na maturu nisam imala blage veze gdje bih se htjela upisati. Na tom popisu stajala su tri izbora: farmaćija, anglistika i FER. FER zato jer sam htjela nesto vise znati o IT-ju, farmaćija jer mi se ćinila kao zanimanje koje pruza puno mogućnosti, a anglistika zato jer sam uvijek voljela jezike. Na kraju sam izbrala farmaćiju jer sam shvatila da time mogu povezati ujediniti sva tri izbora: IT podrućje, ali i jezići ukomponirani su u farmaćeutsku struku te sam tako jednim izborom ostvarila svoje tri zelje. Mogu ti reći kako mi je jako drago sto sam izabrala farmaćiju i upisala ju, a to govorim iz perspektive osobe koja je na petoj godini i koja je bila na dosta kongresa i skupova. Nisam, iskreno, u poćetku znala sto nam sve nasa struka nudi, ali upravo zahvaljujući svim događajima i projektima u organizaćiji CPŠA-e u kojima sam sudjelovala, shvatila sam kako su mogućnosti neogranićene. Jako sam zavoljela nasu struku i uvjerena sam kako nisam pogrijesila u odabiru. Jedva ćekam da zavrsim faks i da se nastavim razvijati u tom smjeru. U svakom slućaju, da ponovno biram faks, opet bih izabrala farmaćiju.

Ukratko mi reci tko je zapravo Tajana Iva Pejaković.

Tajana Iva Pejaković studentića je zavrsne godine farmaćije koja se na trećoj godini fakulteta poćela baviti aktivnostima vezanima uz CPŠA-u. Ti su mi se poslovi jako svidjeli pa sam se na ćetvrtoj godini odlućila kandidirati za funkćiju Povjerenika za studentske razmjene (ŠEO). Preko organizaćije kongresa upoznala sam svoju prethodniću, Petru Orlić, koja me uvela u druzenje sa ŠEP-ovćima i samu funkćiju ŠEO-a.

Također, osoba sam koja jako voli ućiti, isprobavati nove stvari, ići na nove događaje, upoznavati nove ljude, a to je sve ono sto mi je CPŠA omogućila. Naućila me je kako uskladiti sve svoje obaveze: faks, poslove vezane uz udrugu, ali i privatni zivot.

Inaće, dolazim iz Nove Gradiske i redoviti sam polaznik insanity treninga. Ne znam sto bih jos nadodala.

Idemo pričati malo o nagradi za najboljeg Povjerenika za studentske Ne mogu se oduprijeti svojoj novi- razmjene na svijetu. Kako se osnarskoj znatiželji i ne pitati zašto jećaš? Kako je bilo dobiti takvo zaisimaš dva imena. Koja je priča iza ta zavidno priznanje? toga, postoji li neki poseban razlog? Šok i nevjerića! Uopće nisam oćekivala Trebala sam biti samo Tajana, a kada da ću dobiti nagradu. Kandidati su sam se tek rodila, moji su zakljućili stvarno bili jako dobri i bila sam uvjekako sam jako slićna oću koji se zove rena kako nemam sanse dobiti titulu Ivo. Iz tog razloga nosim dva imena, najbolje na svijetu. Štvarno je bila jaka Tajana Iva. To je ćijela prića oko imena. konkurenćija jer, primjeriće, kandidat je bio i ŠEO iz Poljske koji primi 90 36

studenata, a posalje ih na razmjenu preko 100 godisnje, sto je jako jako puno. Na IPŠF-ovom svjetskom kongresu na Tajvanu bili smo u hali za gala većere, a kat ispod se odrzavalo proglasenje. Tijekom proglasavanja ja sam bila na gornjem katu i, kad su prozvali moje ime, trebalo mi je valjda deset minuta da se spustim do donjeg kata od nevjeriće i soka. Tako nesto uopće nisam oćekivala. Jako mi je drago zbog nagrade i to ne zato sto sam ju ja dobila, već zato sto se jako puno ljudi u Hrvatskoj angaziralo da ŠEP bude dobar. Ovo je dokaz kako ćijeli ŠEP u Hrvatskoj izvrsno funkćionira.

Mnogo ljudi nije upoznato s terminima SEP-a i SEO-a. Idemo im ukratko razjasniti što je to.

CPŠA svake godine plaća ćlanarinu IPŠF-u (International Pharmaceutical Students' Federation) i samim time ima mogućnost sudjelovanja u projektu Student Exchange Programme (ŠEP).

Taj projekt funkćionira na naćin da imate povjerenika u svakoj zemlji (ŠEO), a u razlićitim gradovima matićne zemlje lokalne koordinatore za razmjene (LEO). Postoje kvote za broj studenata koje mozemo poslati na razmjenu temeljene na broju studenata koje primimo u prethodnoj godini. Kako Hrvatska svake godine prima 30-ak studenata, mi imamo osiguranih oko 50 mjesta za nase studente. U ŠEP se mogu ukljućiti kako studenti farmaćije, tako i studenti medićinske biokemije.

Neke drzave imaju primjeriće fakultet farmaćeutske tehnologije, sto ne postoji u Republići Hrvatskoj, ali im je svejedno omogućen odlazak na razmjenu. Šlobodno mogu reći kako se ŠEP zapravo odnosi podrućje znanosti koje se u engleskom naziva pharmaceuticals, a to ukljućuje ćijelo farmaćeutsko podrućje.

Jesi li i sama bila na razmjeni u okviru SEP-a?

Ne, nikad nisam bila. Iduće godine imam u planu ići na ŠEP, a zelja mi je Egipat. Kao ŠEO bas i ne mogu ići na ŠEP, odnosno moram imati jako dobar razlog zasto bih trebala ići. Naime, kao osoba na takvoj funkćiji imam pristup brojnim informaćijama vezanima uz razmjenu, zbog ćega ne bi bilo etićno.

Kakav je tvoj put angažmana u CPSA-i? S čime si krenula, kako i zašto?

Moj prvi dodir s CPŠA-om bio je na prvoj godini fakulteta kada sam isla na paintball i na jedan sastanak gdje apsolutno nista nisam razumjela sto se događa. To je bilo poprilićno obeshrabrujuće te sam zbog toga stala na neke dvije godine s radom u CPŠA-i. Zato danas zalim. Potom sam otisla na prvi kongres u organizaćiji Udruge gdje mi je bilo super, ali sam bila sama i zapravo dosta toga jos nisam pohvatala. Na drugi kongres isla sam zajedno s frendićama, i tada je bila potpuno drugaćija atmosfera: međusobno smo se povezale, druzile, ali i aktivnije sudjelovale na tom kongresu. Nakon tog kongresa mogu reći da smo se svi jako nabrijali za sve stvari kojima se CPŠA bavi. Tada sam se i ja sama ukljućila u svoj prvi projekt kao sudionik, javnozdravstvenu kampanju povodom obiljezavanja Švjetskog dana sećerne bolesti. Nakon toga vise mi nije predstavljalo problem samoj ići na bilo koji projekt.

Nedugo zatim pristupila mi je Karolina Miljak i nagovorila me da budem u jednom helping teamu, a iskreno nisam ni znala o kojem je projektu rijeć. Jednostavno poćnes i krenes s angazmanom, a kasnije ide praktićki samo od sebe. Bitno je samo pojaviti se i kad ljudi shvate da imas volje i zelje raditi, nikakvog problema neće biti. Na ćetvrtoj godini postala sam ŠEO i na tom mjestu sam i dan-danas.

na taj naćin razvijas. Ja ne oćekujem u poćetku da ću biti na tko zna kakvoj pozićiji s tko zna kakvom plaćom, ali voljela bih naći posao koji mi omogućuje kako osobni, tako i profesionalni razvitak. Nemam nikakvu ideju kako bi izgledao moj idealan posao, ali tu smo da probamo i vidimo sto nam se dopada i sto nam najbolje ide.

Hoće li ti tvoj trenutačni angažman definirati budući posao? Bi li se htjela zaposliti kao osoba zadužena za organizaciju u okviru farmaceutske industrije?

Prije svega htjela bih posao koji je dinamićan, koji zahtijeva da aktivno radis na njemu. Bilo bi super da je u dodiru s ljudima jer je to garanćija dinamićnosti, sto mi se sviđa. Ne zelim da bude monotono, već zelim posao koji zahtijeva od tebe da napredujes i da se

Saznao sam kako si bila na kongresu na Tajvanu. Je li to bilo prvo veće putovanje? Kako te se dojmio kongres?

Je, prvo putovanje izvan Europe. Na kongresu je bilo fenomenalno, ali, na zalost, ne mogu reći kakva su bila predavanja i radioniće jer sam ćijelo vrijeme prosjedila na generalnoj skupstini.

Prozivjela sam potpuno novo iskustvo: predstavljati ne samo sebe, već i studente farmaćije iz ćijele Hrvatske. Ta-

kođer, jako je vazno sto se na takvim skupovima ćovjek naući govoriti. Štalno si prisiljen komunićirati na engleskom i zapravo svoju vjestinu govorenja jako dobro razvijes. Atmosfera je jako formalna i naućis se ponasati u takvim situaćijama: moras ustati pred stotinjak ljudi i postavljati pitanja na engleskom. Štvarno je jako dobra priprema za svijet rada. Engleski nisam nigdje dodatno ućila, ćak mi je bio i drugi strani jezik u srednjoj. Odlućila sam ići na maturu iz engleskog i tada sam ga ućila ćitajući knjige i gledajući filmove, ali na najvisu razinu postavila sam ga u zadnje dvije godine na svim ovim događajima kojima sam prisustvovala, ali i samom funkćijom koja me prisiljava na svakodnevnu komunikaćiju na engleskom jeziku putem mailova i slićnih kanala.

37

Planiraš li na kongres u Argentinu?

Nadaš li se reizboru kao najboljeg SEO-a na svijetu?

Idem, već sam se prijavila. Trebam jos samo karte kupiti, ali mislim da to svi odgađamo s obzirom da su karte stvarno jako skupe.

Ove godine sam u Student Exchange Committee-ju, sto je funkćija u IPŠF-u, tako da neću vise ni moći biti nominirana za najboljeg ŠEO-a na svijetu. U tom odboru zaduzeni smo za razvoj ŠEP-a u svijetu općenito, tako da ne bi bilo etićno kada bismo se i mi mogli kandidirati.

U razgovoru si mi otkrila kako do svoje treće godine fakulteta nisi ni znala što je EPSA, a kamoli nešto više. Kako si se ubacila u te vode i dospjela tu gdje jesi?

Kao sto sam već rekla, poćelo je s onim CPŠA-inim projektima koje sam nabrojala, ali presudni događaj koji je Šaru Šipićki i mene najvise motivirao bio je EPSA Summer University u Poljskoj.

Prijateljića i ja doslovno smo odlućile i prijavile se u roku jednog popodneva za taj skup, iako nismo znale sto se ondje događa i koja je funkćija takvoga nećega. To je bio nas prvi međunarodni događaj. Dosle smo u kontakt s EPŠA-om, uvidjele povezniću EPŠA-e i CPŠA-e te shvatile na koji naćin funkćionira i koji je ćilj takvih udruzenja.

Upravo iz tog razloga svima bih preporućila da tijekom vlastita studiranja odu bilo na EPŠA-in, bilo na IPŠF-ov događaj jer je neopisivo motivirajuće biti u drustvu s tim ljudima. Dakako, 38

nakon tih događaja vratis se krepan manjim zadaćima, sto me motivira da doma, ali motivaćije imas vise nego dalje radim tijekom dana. Zatim malo ikad u zivotu. radim na talijanskom jer ga pokusavam sto vise naućiti prije odlaska u Preko svojih izvora došao sam do Rim. Bavim se svojim hobijima te poinformacije kako ideš pisati diplom- kusavam naućiti nesto o dizajnu. Poski rad u Rim. Kako si došla na tu tom se baćim na nesto vezano za fakulideju i zašto od svih gradova baš je tet. U tom razdoblju volim biti izvan Rim došao na tapetu? drustvenih mreza jer djeluju na mene Iskreno, na ERAŠMUŠ sam htjela otići i kao jaki distraktor. Navećer volim otići prije nego sto sam upisala faks. Zasto na trening. Pokusavam maksimalno bas Rim? Bila bih sretna da sam bilo iskoristiti svoje vrijeme. gdje otisla pisati diplomski jer smatram kako ćes bilo gdje dobiti neopisivo Za kraj, jedno pitanje za koje mogu iskustvo. Iz tog razloga misljenja sam reći da ulazi u sferu mainstreama, kako ne treba kod razmjena gledati ali ću ga svejedno postaviti: 2028. zemlju u koju ides jer, gdje god da o- godina je. Gdje je i što radi Tajana des, bit će ti super. Italiju sam izabrala Iva Pejaković? jer sam htjela dobiti priliku da naućim Nemam blage. Prije svega, duboko se neki novi jezik, a kako talijanski ne nadam kako sam na poslu koji volim, govorim, odlućila sam otići u Rim. okruzena ljudima s kojima sam u dobPretpostavljam da nije komplićiran rim odnosima i da se bavim aktivnostikao finski ili poljski, tako da bih ga tre- ma koje me ispunjuju. Nadam se da ću bala puno prije usvojiti. Također, Rim nastaviti raditi na sebi, a također se mi je predivan grad, sto mi zapravo nadam da jos u tom periodu obiteljski predstavlja spoj ugodnog s korisnim. zivot neće doći bas u punom paketu.

Htjela bih uzivati u 20-ima, probati sto Kako izgleda tvoj uobičajeni radni vise stvari, proputovati svijet i raditi dan? Pretpostavljam da intrinzični na sebi. poriv za kretanjem sprječava mogućnost cjelodnevnoga boravka u domu.

Tijekom dana volim imati vise stvari za obaviti zato sto me to prisili da budem produktivnija. Ako imam odmor nekoliko dana za redom, ne znam sto bih sama sa sobom i onda si zadajem zadatke sto da radim ćisto kako bih se osjećala bolje. Volim se probuditi sto ranije mogu i onda se prvo bavim nekim

Naziv Jesenske skupstine bio je „Digital revolution in healthćare“ tema koja je aktualna u ćijelom svijetu pa tako i u Hrvatskoj. Na simpozijima su predavaći (među kojima je primjeriće bio Štefan Wild, CEO TopPharm-a) iznosili svoje znanje o implementaćiji novih tehnologija u zdravstveni sustav, ulozi farmaćeuta u digitalnoj revolućiji i izazovima koji dolaze s njom.

Naglasak je bio stavljen na big data – velike kolićine informaćija koje je potrebno adekvatno i sigurno pohraniti.

Za mene je ipak bilo najljepse iskustvo javnozdravstvena kampanja u jednom novom i nepoznatom okruzenju, na engleskom jeziku, radi podizanja svijesti o raku kolona u drzavi gdje je on veliki zdravstveni problem.

Šudionići su u interaktivnim radionićama mogli naućiti kako napraviti poslovni plan na temelju dobre ideje, prićati s profesionalćima o njihovu iskustvu i radu u razlićitim podrućjima rada farmaćeutske znanosti, ali i razvijati svoje vjestine javnoga govora na TEDepsu – EPŠA-inoj varijaćiji popularnih TED govora. Študenti koji su dodatno htjeli unaprijediti svoje vjestine, imali su priliku sudjelovati na brojnim EPŠA-inim treninzima i tako naućiti kako se brendirati, sto je emoćionalna inteligenćija i zasto je vazna i, između ostalog, kako se pametno umreziti s drugim ljudima u okviru networking treninga.

Kongresi i skupstine su prilika za upoznavanje studenata nase struke iz drugih zemalja, za ućenje o njihovim navikama, oblićima rada te studiranja izvan Hrvatske, ali i za sklapanje prijateljstava koje će prezivjeti i tisuće kilometara. Ako zelite raditi na sebi, stjećati nove vjestine koje će vam dobro doći pri zaposlenju (ali i u zivotu), umreziti se s kolegama iz struke, a pritom dobro zabaviti i posjetiti novo mjesto, preporućujem vam da sudjelujete na sto vise ovakvih događanja – mozda već na sljedećoj Jesenskoj skupstini.

Većeri su bile rezervirane za tematske tulume pa smo se ovaj put zabavljali u Gatsbyjevu stilu dvadesetih godina prosloga stoljeća, a na internaćionalnoj većeri predstavljali smo tradićionalne hrvatske proizvode.

39

Ako ste se pitali na koje sve razmjene mozete otići i kako, ovo je pravo mjesto za vas. U ovom ćlanku kratko ćemo navesti najbitnije informaćije o popularnim programima razmjene studenata na nasem fakultetu.

Koje sve zemlje nude ŠEP, mozete provjeriti na poveznići www.ipsf.org/ countries. Švaka od zemalja ima svoj profil gdje mozete proćitati informaćije o vrsti prakse koju nude, periodu razmjene, smjestaju, drustvenom zivotu itd. Uvjeti razmjene se mijenjaju od zemlje do zemlje, stoga preporućujemo da dobro proućite informaćije o zemljama za koje ste zainteresirani.

O čemu se radi?

Koliko traje?

Koliko novaca ću potrošiti?

ŠEP je program razmjene studenata koji organizira IPŠF. ŠEP vam nudi sjajnu priliku da dobijete radno iskustvo u stranoj zemlji, steknete nove prijatelje iz ćijeloga svijeta te upoznate nove kulture.

Nasi studenti većinom odlaze na razmjene u trajanju od 2 do 3 tjedna, no ŠEP moze maksimalno trajati 3 mjeseca.

Študent je duzan sam pokriti sve troskove ŠEP-a. No, konaćni iznos ovisi o zemlji u kojoj ćete odraditi praksu. Na primjer, udruge mogu ponuditi smjestaj u stanovima, studentskim domovima, dok nekolićina njih uspije osigurati i besplatan smjestaj.

Vodič kroz kratice:

CPSA – Croatian Pharmacy and Medical Biochemistry Students' Association EPSA – European Pharmaceutical Students' Association IPSF - International Pharmaceutical Students' Federation

Kako se mogu prijaviti? Švake godine, otprilike na prijelazu iz studenog u prosinać, CPŠA otvara pretprijave na ŠEP u obliku Google obrasća. Zainteresirani za sudjelovanje mogu ispuniti taj obrazać te odabrati tri zemlje u kojima bi htjeli odraditi praksu. Nakon toga, svi prijavljeni dobivaju e-mail od ŠEO-a s daljnjim uputama o sluzbenoj prijavi na ŠEP, od ćega su najbitnije: uplata 50 eura na raćun CPŠA-e za pristupanje programu, potpisivanje Ugovora o sudjelovanju na ŠEP-u (mozete ga proćitati na CPŠA-inim stranićama) te prijava u službenu SEP bazu. Tijekom svih ovih koraka imate potporu ŠEO-a u CPŠA-i koji će proslijediti upute o svakom koraku svima koji su se prijavili.

Koji su kriteriji?

Minimum predstavlja 0,5 CPSA-inih bodova koje mozete skupiti sudjelujući u svim CPŠA-inim aktivnostima.

CPŠA svake godine ima priliku poslati oko 50 studenata na praksu sirom svijeta, a u njoj mogu sudjelovati svi ćlanovi.

Kako se uključiti?

Mozete sudjelovati i u programu ŠEP-a u Hrvatskoj. Švake godine LEO raspisuje poziv za ŠEP Tim u kojemu imate priliku upoznati strane studente koji dolaze u Hrvatsku. Aktivnosti ukljućuju doćek studenata, zajednićke drustvene aktivnosti i internaćionalne većeri, izlete te edukativne i kulturoloske sadrzaje. U svim događajima sudjelujete u skladu sa svojim mogućnostima i slobodnim vremenom. Naravno, sve se aktivnosti nagrađuje i CPŠAinim bodovima.

Dodatne informacije • CPŠA-ina web stranića: usfmbh.wixsite.com/cpsa/

40

student-exchange-programmec1jvo • Faćebook stranića ŠEP-a Croatia: www.facebook.com/sep.croatia/ • IPŠF-ova web stranića: www.ipsf.org/student-exchangeprogramme • sluzbena e-mail adresa CPŠA-ina ŠEO-a: seo.cpsa@gmail.com

događanja te ponuditi smjestaj stranim studentima tijekom njihovog boravka kod nas. Twinnet koordinator će objaviti raspored razmjene na drustvenim mrezama Udruge te ćete znati na koje se naćine sve mozete ukljućiti. Šve aktivnosti se nagrađuju CPŠA-inim bodovima.

Koliko novaca ću potrošiti?

Twinnet je projekt koji zahtijeva da domaćin osigura besplatan smještaj, O čemu se radi? hranu te edukativni i društveni dio. Študenti jedino moraju samostalno nim mrezama i stranićama. Obavijest o Twinnet je projekt EPŠA-e koji se sas- pokriti troškove puta do grada u ko- prijavi će prenijeti i CPŠA putem Twintoji od suradnje dviju ili vise student- jemu se odvija razmjena. net/IMP koordinatora. skih udruga – ćlanića EPŠA-e. Šuradnja između dviju zemalja naziva se Dodatne informacije Šama prijava se sastoji od opisa partTWINN, između triju THREEN te nera, radnog mjesta, njegove lokaćije, između ćetiriju QUATRINO. Projekt • CPŠA-ina web stranića: zadataka koje ćete imati, plaće te kvalifunkćionira po prinćipu posjeta grupe fikaćija koje morate zadovoljavati. usfmbh.wixsite.com/cpsa/ studenata zemljama između kojih je Prijava se sastoji od slanja životopisa, twinnet uspostavljena suradnja: na primjer, • EPŠA-ina web stranića: motivacijskog pisma te se vrlo ćesto nakon sto smo mi ugostili određeni zahtijeva i videointervju s kandidatiwww.epsa-online.org/twinnet/ broj stranih studenata, zemlja partner • sluzbena e-mail adresa CPŠA-ina ma. Primjere proslih prijava mozete uzvraća gostoprimstvo na istoj razini.

Twinnet/IMP koordinatora: vidjeti među objavljenim slikama na Program projekta sastoji se od upozsluzbenoj Faćebook stranići EPŠA-e. twinnet.cpsa@gmail.com navanja kulture zemlje domaćina, struPredselekćijski postupak odvija se u kture njihovog fakulteta te farmaćeutsuradnji s Central IMP koordinatorom ske industrije. u EPŠA-i, a konaćna se odluka donosi uz partnera koji je otvorio radno mjesKoliko traje?

O čemu se radi? to. U slućaju uspjesne prijave na IMP praksu, IMP koordinator u zemlji u Šama razmjena traje kraće vremensko IMP je projekt individualne mobilnosti koju putujete pomaze vam oko potrebrazdoblje, u prosjeku tjedan dana.

EPŠA-e koji nudi studentima na zavr- ne papirologije te vam nudi pomoć da setku studija mogućnost stjećanja rad- se uklopite u novu zemlju.

Kako se mogu prijaviti? nog iskustva u raznim farmaćeutskim podrućjima. U suradnji sa svojim Koji su kriteriji?

Nakon dogovorenog Twinneta između partnerima EPŠA otvara prijave za dviju udruga, CPŠA putem Google ob- plaćene prakse širom Europe gdje Švi ćlanovi CPŠA-e (ćime automatski rasća otvara prijave za nadolazeću imate priliku steći vrijedna iskustva postajete i ćlan EPŠA-e) na zavrsnim razmjenu. Broj studenata koje CPŠA radom u stranoj zemlji i u novoj sredi- godinama fakulteta te magistri koji su moze poslati na razmjenu ovisi o zem- ni. Neke od proslih prijava ukljućivale diplomirali unutar posljednja 24 mjelji partneru te njihovim mogućnostima. su radna mjesta u Zentivi i PharmIn- seća mogu se prijaviti na IMP. Dodatne Nakon zatvaranja prijava selekćija pri- ventu u Ceskoj, Pauwels Consultingu u kriterije određuje sam partner te su javljenih ne odvija se po najbrzem Nizozemskoj i Beligiji, Fresenius Kabi- vidljivi na prijavi. prstu, već po CPSA-inim bodovima. ju u Njemaćkoj, DIA-i u Švićarskoj, na Šveućilistu u Helsinkiju u Finskoj itd.

Koliko novaca ću potrošiti?

Kako se uključiti? Šve troskove IMP-a studenti snose Također imate priliku ukljućiti se u sami, no jos jednom napominjemo da organizaćiju Twinneta u Hrvatskoj Koliko traje? dolazite na plaćeno radno mjesto u kada ugostimo strane studente. Mozeiznosu određenom od strane partnera. te se ukljućiti u drustvena i edukativna IMP moze trajati između 3 i 12 mjeseci, no toćan period ovisi o Dodatne informacije ponudi partnera.

• CPŠA-ina web stranića: Kako se mogu prijaviti? usfmbh.wixsite.com/cpsa/ individual-mobility-project-csh6 Nakon dogovora radnog mjesta, EPŠA objavljuje prijavu na svojim drustve41

• EPŠA-ina web stranića: www.epsa-online.org/individual -mobility-project/ • Faćebook stranića EPŠA-e: www.facebook.com/ epsaonline/?ref=br_rs • sluzbena e-mail adresa Twinnet/ IMP koordinatora u CPŠA-i: cpsa.imp@gmail.com

O čemu se radi?

Erasmus je sirok pojam i obuhvaća mnogo razlićitih oblika razmjena. No, dva su glavna oblika Erasmus+ programa razmjene kod nas najpopularnija: • studijski boravak: razmjena u kojoj mozete studirati (npr., slusati predmete, pisati diplomski rad) na sveućilistu u drugoj zemlji. Uvjet je da nase Šveućiliste i Fakultet imaju sporazum sa stranim, a popis Šveućilista na koje mozete otići u sklopu ove razmjene nalaze se na stranićama Fakulteta (pod Međunarodna razmjena > Erasmus+); • stručna praksa: student samostalno ili u dogovoru s ECTŠ koordinatorom ili mentorom na fakultetu pronalazi ustanovu ili tvrtku gdje će obavljati strućnu praksu.

Koliko traje?

u godinu. Šve potrebne informaćije o dokumentaćiji za prijavu mozete naći u natjećajima od proslih godina. Na stranićama Šveućilista idete na Suradma fakulteta: Međunarodna suradnja > Međunarodna razmjena > Nanja > Kontakt. tječaji > Natječaji za razmjenu studena- • ECTS ili Erasmus koordinatori na ta. Također, sve ove povezniće na nadrugim sveučilištima/ tjećaje objavljuju se i na nasoj fakultetfakultetima – gdje naći njihov konskoj web-stranići. takt ovisi o sveućilistu, no do prave se osobe najćesće dolazi tek nakon Prijavu za Erasmus+ studijski boravak sto posaljete hrpu mailova na razliprilazete nakon objave natjećaja u prećite e-mail adrese. Štoga nađite dviđenom roku. Potrudite se nakon adresu koja vam se ćini da bi mogla otvaranja roka sto prije predati dokubiti od najveće pomoći i jednostavmentaćiju jer će se stipendija za struno poćnite slati mailove. ćnu praksu dodjeljivati dok Šveućiliste • ESN udruge u drugim gradovima ima finanćijskih sredstava, sto se ta– u Faćebook traziliću utipkajte kođer svake godine moze promijeniti.

ESN 'Grad koji vas zanima' te se slobodno javite EŠN udrugama za Koji su kriteriji? dodatne informaćije o zivotu u njihovu gradu.

Osnovni kriteriji za odabir studenata su motivacijsko pismo, dosadašnje ocjene na studiju te znanje jezika na kojem se izvodi studijski program za koji se prijavljuju. Rangiranje i odabir O čemu se radi? kandidata provodi se na fakultetskoj razini. Navedeni kriteriji odnose se CEEPUŠ je regionalni program akasamo na studijski boravak. demske mobilnosti u kojemu uz Hrvatsku tradićionalno sudjeluju sljedeće Koliko novaca ću potrošiti? drzave: Albanija, Austrija, Bugarska, Bosna i Herćegovina, Crna Gora, Ceska, Ukupni trosak, naravno, ovisi od zem- Mađarska, Makedonija, Poljska, Rulje do zemlje, no prijavom na Era- munjska, Šlovaćka, Šlovenija, Šrbija, smus+ automatski ulazite i u prijavu za Kosovo, Moldavija. finanćijsku potporu iz Erasmus+ sredstava. Študenti s invaliditetom i slabi- Koliko traje? jeg soćioekonomskog statusa mogu traziti dodatna sredstva potpore. Vaz- U ovom ćlanku ćemo se fokusirati na no je napomenuti da studenti koji se mreznu mobilnost koja ukljućuje moprijave na natjećaj i zadovolje sve uvje- bilnost unutar odobrenih CEEPUŠ te natjećaja, ali ne uđu u krug stipendi- mreza (network mobility) te mobilnost ranih studenata, mogu na razmjenu unutar CEEPUŠ umbrella mreza, iako otići o vlastitom trosku (tzv. zero-grant je moguće ostvariti i mobilnost izvan studenti).

CEEPUŠ mreza, tzv. slobodnjaći (freemoveri), te kratke grupne mobilKako se uključiti? nosti.

Študijski boravak moze trajati najkraće 3, a najduze 12 mjeseci u jednom terminu. Mobilnost je tijekom studija moguće ostvariti vise puta vazno je postivati uvjet od najvise 12 mjeseći po svakoj razini studija. To znaći da mi, kao studenti integriranih preddiplomskih i diplomskih studija, mozemo ostvariti mobilnost u ukupnom trajanju do 24 mjeseca za tu Na lokalnoj razini uvijek se mozete razinu studija. ukljućiti u aktivnosti studentske udruŠtrućna praksa moze trajati najkraće 2, ge ESN Zagreb koji organizira razne a najduze 12 mjeseci, sto definira pri- drustvene i valjda kulturne aktivnosti. hvatna institućija u dogovoru sa stu- Šamo pratite njihovu Faćebook straniću i ukljućite se kada mozete. dentom.

Kako se mogu prijaviti?

Dodatne informacije Švake godine Šveućiliste u Zagrebu objavljuje natjećaje za prijavu na Era- • ECTS koordinator - glavna osoba zaduzena za razvoj Erasmus+ prosmus+ programe. Za relevantne inforgrama na razini fakulteta. Tko je maćije pratite straniće Šveućilista i trenutni koordinator na nasem Fanaseg Fakulteta jer se vremena otvarakultetu mozete pronaći na stranićanja prijava mogu promijeniti iz godine 42

U CEEPUŠ-u sve mobilnosti spadaju u jednu od ćetiriju kategorija: • student: semestralna mobilnost koja traje najmanje tri mjeseća • short-term student: mobilnost radi istrazivanja za zavrsni rad/ disertaćiju; minimalno trajanje je jedan mjeseć • teacher: za ovu se vrstu mobilnosti prijavljuje nastavno osoblje radi odrzavanja nastave/mentorskog rada u ustanovi domaćinu te razvijanja međusveućilisne suradnje

Dodatne informacije

• short-term excursion: za ovu se vrstu mobilnosti prijavljuju sudionići kratke grupne mobilnosti (npr. ljetne skole).

Kako se mogu prijaviti?

Prijave se obavljaju iskljućivo putem CEEPUŠ online sustava na www.ceepus.info gdje je potrebno registrirati se s ulogom Mobility. Mobilnost je potrebno dogovoriti s lokalnim CEEPUŠ koordinatorom koji obićno raspisuje natjećaj za odabir kandidata za odlaznu mobilnost. Vasu prijavu treba odobriti matićna ustanova, Naćionalni ured za CEEPUŠ u Hrvatskoj, ustanova domaćin te Naćionalni ured za CEEPUŠ u zemlji domaćinu koji vam dodjeljuje stipendiju. Elektronićkom postom primit ćete automatsku obavijest o tome je li vasa stipendija odobrena ili odbijena. Šve ostale podatke i dokumente vezane uz vasu stipendiju primit ćete od Naćionalnog ureda za CEEPUŠ u zemlji domaćinu.

Koji su kriteriji?

• www.ćeepus.info - klikom na ikonu pojedine zemlje mozete saznati vise informaćija o uvjetima koje nude, iznosima stipendije za pojedinu zemlju i koja prava CEEPUŠovi stipendisti imaju u određenoj zemlji.

• stranića Fakulteta: Međunarodna suradnja > CEEPUŠ.

• raspitajte se na Fakultetu tko je nas trenutaćni lokalni CEEPUŠ koordinator.

• podaći Naćionalnog ureda za CEEPUŠ su: Agenćija za mobilnost i programe Europske unije, Frankopanska 26 10000 Zagreb T: +385 (0)1 500 5635 e-mail: ćeepus@mobilnost.hr

• AIESEC Hrvatska Facebook stranica – javite im se u inbox kako biste ih pitali sto vas zanima ili ugovorili sastanak uzivo.

Erasmus Mundus je program Europske unije kojem je osnovni ćilj promidzba europskog visokog obrazovanja i potićanje uspjesne međunarodne suradnje.

Erasmus Mundus provodi se kroz zdruzene diplomske i doktorske studije, a omogućava stipendiranje studenata i profesora. Študenti Farmaćeutsko-biokemijskog fakulteta mogu se prijavljivati na aktivnosti u kojima sudjeluje Šveućiliste u Zagrebu.

Dodatne informacije

• stranića Fakulteta: Naslovnica > Ukljućuju sljedeće vrste razmjena: Međunarodna suradnja > Međuna• bilateralna razmjena temeljem rodne razmjene > Erasmus Mundus. međusveućilisnih sporazuma • bilateralna razmjena temeljem • stranića Šveućilista: Naslovnica > Suradnja > Međunarodna razmjena bilateralne suradnje Republike Hr> Razmjena studenata > Studijski vatske u podrućju visokoskolskog boravak > Erasmus Mundus obrazovanja.

Dodatne informacije • bilateralne razmjene za nase studente objavljuju se na stranići naseg Fakulteta • mobilnost.hr -> Programi -> Obrazovanje i osposobljavanje -> Bilateralni programi.

Zavrsena najmanje dva semestra u podrućju u kojem se zeli prijaviti za mobilnost te drzavljanstvo jedne od zemalja ćlanića CEEPUŠ-a ili status redovnog studenta u jednoj od zemalja AIEŠEC je neprofitna i nepolitićka ćlanića CEEPUŠ-a. udruga mladih koja djeluje sirom svijeta. Omogućava tri glavne vrste Koliko novaca ću potrošiti? mobilnosti: • Global Volunteer (6-12 tjedana) Zemlje potpisniće ugovora određuju • Global Talent (6-78 tjedana) iznose stipendija za razlićite kategorije • Global Entrepreneur (6-12 stipendista, kao i ostala prava CEEPUŠtjedana) ovih stipendista (primjeriće, besplatan smjestaj, subvenćionirana prehrana, Dodatne informacije zdravstveno osiguranje). Štipendije ovise o standardu zivota u pojedinoj zemlji i moraju biti dostatne za potre- • www.aiesec.org – kliknite Explore kako biste istrazili sve projekte na be mobilnosti. Študenti su također izukoje se mozete prijaviti zeti od plaćanja skolarine.

Njihovi uvjeti ovise o institućiji koja program organizira te se najbolje obratiti njima ako ste zainteresirani za sudjelovanje.

Popis natjećaja mozete pronaći na stranićama Šveućilista: Naslovnica > Suradnja > Međunarodna razmjena > Razmjena studenata > Međunarodne ljetne škole.

43

Udruga studenata farmaćije i medićinske biokemije Hrvatske (CPŠA) odlućila je u svoj rad ukljućiti studente farmaćije iz Šplita 2013. godine. Na poziv za suradnju između studenata jedinih dvaju fakulteta farmaćije u Hrvatskoj tadasnji splitski studenti, sada već uspjesni magistri, rado su se odazvali. Nije dugo trebalo da se vide prvi rezultati te suradnje pa je već na poćetku djelovanja Udruge u Šplitu organizirana prva Humanitarna bozićna fritulijada po uzoru na Humanitarnu palaćinkijadu koja se tradićionalno odrzava u Zagrebu. Iako se taj prvi sluzbeno organizirani događaj u Šplitu pokazao izuzetno uspjesnim, Šplićani nisu na tome stali. Ša zeljom da svojim znanjem djeluju na siru drustvenu zajedniću, studenti su organizirali brojne javne kampanje s ćiljem informiranja zainteresiranih građana o zdravlju. Pokrenute su akćije u sklopu obiljezavanja Švjetskog dana zdravlja i Dana hipertenzije, koje je CPŠA po prvi put organizirala na inićijativu splitskih studenata.

Zahvaljujući pomoći i zelji studenata iz Zagreba za sto većom suradnjom između „sjevera“ i „juga“, splitski su studenti od poćetka aktivno ukljućeni u projekte poput ŠEP-a (Študent Exćhange Programme), Twinneta, raznih internaćionalnih web-seminara, EPŠA Šummer University programa, FARMEBŠ-a i ostala korisna

44

edukativna događanja s kojima je dijagnoze i optimalnog oblika terapije.

Zagreb već odavno upoznat.

Ovakav oblik aktivnosti u kojem se istiće suradnja između lijećnika i Šmjer farmaćije u Šplitu konćipiran je ljekarnika iznimno je vazan dio kao suradnja Medićinskog i Kemijsko- zdravstvenog sustava koji za paćijente tehnoloskog fakulteta Šveućilista u ponekad zna biti komplićiran. Korisna Šplitu, stoga je prisutna tijesna je stoga svaka informiranost među suradnja sa studentima medićine, zdravstvenim radnićima kojoj bi dentalne medićine i kemije. Neki od primarni ćilj trebao biti pruzanje sto zajednićkih projekata polućili su bolje, kvalitetnije i jednostavnije izvrsne rezultate, među kojima se zdravstvene usluge svakom pojedinću, istiću Praktićna znanja za studente kao i izbjegavanje nesporazuma, koja su i ove godine organizirale neraćionalnih i nepotrebnih terapija. studentske sekćije Medićinskog fakulteta (CroMŠIC, NeuroŠplit, Špomenimo i to da su u veljaći ove Zubolina, Študentska sekćija za hitnu godine ćlanovi Udruge svojim medićinu, CPŠA). Zabiljezena je znatna glasovima odlućili da splitski dio posjećenost i zainteresiranost sluzbeno postane podruznićom, ćime studenata kojima su u programu mu je dodijeljen visi pravni status te ponuđena predavanja kompetentnih određena razina samouprave. Tim predavaća, profesora s fakulteta, ali i postupkom olaksano je djelovanje i gostujućih profesora iz inozemstva. upravljanje svim aktivnostima koje Radioniće provedene u sklopu ovog Udruga provodi. Potrebno je uloziti događaja osmisljene su kako bi se puno truda i vremena u organizaćiju i pojedinću prikazale vjestine koje provedbu planiranih aktivnosti, zbog vjerojatno neće steći tijekom svog ćega je bitno da studenti imaju skolovanja te su kao takve korisne u razumijevanja jedni za druge budućem praktićnom usavrsavanju i uvazavajući pri tom poteskoće koje svakodnevnom radu. mogu nastati zbog razlićitosti naćina provođenja nastave u Zagrebu i Šplitu, Hvalevrijedan projekt je i Natjećanje u kao i zbog same udaljenosti. Štoga je s klinićkim vjestinama koje se od 2016. pravom ćlanovima CPŠA-e iz Šplita godine prosirio i na Šplit. Timovi dodijeljena odgovornost da kao i do sastavljeni od studenata medićine i sada nastave sa svojim uspjesnim farmaćije rjesavaju zdravstvene radom ostvarujući zanimljive i slućajeve te razmjenom stećenog vrijedne projekte i akćije. znanja pokusavaju doći do ispravne

17.studenog 2017. obilježavanje Svjetskog dana AIDS-a • dijeljenje ćrvenih vrpći na rivi, informiranje građana o bolesti ŠIDAe kroz razgovor i uz pomoć edukativnih natpisa

5. prosinća 2017.

Humanitarna božićna fritulijada

4.veljaće 2018.

Međunarodni dan borbe protiv raka • informativni video koji su studenti napravili s ćiljem osvjestavanja javnosti o vaznosti pravovremenog uoćavanja i prevenćije karćinoma (mozete ga pronaći na Faćebook stranići CPŠA-e)

14. ozujka 2018. prva (ali ne i posljednja) radionića CPSApunčić u Šplitu • ovaj Rektorovom nagradom nagrađen projekt prepoznali su i splitski studenti kao zanimljiv naćin promićanja vaznosti odrzavanja higijene ruku djeći predskolske dobi

8.ozujka 2018. obilježavanje Dana žena na splitskoj rivi • studenti su izradili kozmetićke pripravke od prirodnih materijala, a sav prikupljeni prihod namijenjen je sigurnoj kući ''Duga'' u Zadru, ustanovi za zbrinjavanje zena zrtvi nasilja

21.ozujka 2018. obilježavanje Svjetskog dana oralnog zdravlja • u suradnji sa udrugom studenata dentalne medićine ''Zubolina'' organizirana su predavanja o oralnoj higijeni za roditelje, dok su za djeću pripremljene zanimljive radioniće o ispravom naćinu pranja zubi i njegovoj vaznosti

26.ozujka 2018. obilježavanje Svjetskog dana epilepsije, ''Ljubičasti dan'' • humanitarna muffinijada odrzala se na rivi uz naglasak na vaznost edukaćije svih građana o simptomima epilepsije, naćinu pristupanja osobama s epilepsijom te destigmatiziranja i prihvaćanja tih osoba u drustvu

6.-8.travnja 2018.

Praktična znanja za studente

45

Iako treninzi mekih vjestina u CPŠA-i gotovo nikad nisu bili nepoznanića, tek su u posljednje vrijeme dozivjeli pravi proćvat. Projektom „Najbolja verzija sebe“ iz 2017. usli su na velika vrata Farmaćeutsko-biokemijskog fakulteta i studija Farmaćije na Medićinskom fakultetu u Šplitu.

Radilo se o seriji treninga mekih vjestina ćiji je ćilj bio unaprijediti profesionalne i osobne vjestine nasih studenata. Odrzano je 12 treninga u kojima je sudjelovalo vise od 80 studenata iz Zagreba i Šplita, a teme su bile raznolike – od motivaćije, prezentaćijskih i organizaćijskih vjestina, do radionića o pisanju zivotopisa te programima Mićrosoft Offiće paketa.

Unatoć dobrim rezultatima i pozitivnim povratnim informaćijama, bilo je vrijeme za korak dalje.

U listopadu 2017. pala je odluka da se nakon ćetiri godine ponovo organizira u Hrvatskoj EPŠA-in (engl. European Pharmaceutical Students' Association) događaj – Training New Trainers (TNT). Radi se o programu u trajanju od sedam do deset dana u kojem studenti diljem Europe dolaze na jedno mjesto s istim ćiljem – „ućenjem zanata“, odnosno kako postati trener mekih vjestina, kako prenositi drugima stećena znanja i vjestine te kako uspjesno voditi radioniće i treninge. To je jedan od fizićki i psihićki najtezih projekata i programa u kojem student moze sudjelovati. U pravilu se organizira s jos nekom 46

velikom partnerskom udrugom studenata. Osim zelje za ponovnom organizaćijom, najveći motiv bio je dobivanje novog trenera ili treneriće koji bi mogao preuzeti i nastaviti vođenje treninga mekih vjestina. Iako je predviđeni datum odrzavanja TNT-a u prosinću 2017. bio „iza ugla“, svejedno smo odlućili prihvatiti izazov organiziranja ovog vrlo vaznog EPŠA-ina projekta. Visoka motiviranost nasih studenata iskazana je u motivaćijskom pismu koje je EPŠA-in Izrvsni odbor prihvatio i tako podrzao odrzavanje TNT-a u Hrvatskoj.

Potvrđeni datumi bili su od 8. do 17. prosinća 2017., u srću adventske sezone u najljepsoj europskoj bozićnoj destinaćiji, nasem glavnom gradu Zagrebu.

Nakon prihvaćanja pisma krenuli smo rjesavati logistićka pitanja. Pristupili smo nasem dugogodisnjem partnerskom hostelu ChillOut s upitom o smjestaju petnaestak studenata iz ćijele Europe te smo s ponudom bili izrazito zadovoljni. Valjalo je rijesiti jos i pitanje prostora za odrzavanje samih edukativnih treninga te smo tako pristupili Farmaćeutskobiokemijskom fakultetu u Ulići Ante Kovaćića i Zavodu za farmakognoziju Fakulteta na Marulićevu trgu. Nakon rjesavanja najvaznijih stvari krenulo se u dizajn, promoćiju i komunikaćiju s prijavljenima. Te su aktivnosti urodile prijavama 11 studenata i 5 trenera iz EPŠA-e i IVŠA-e (engl.

Internationational Veterinary

Students' Association). Šudionići i treneri bili su iz Španjolske, Portugala, Ujedinjenog Kraljevstva, Ceske, Šlovaćke, Poljske i nasih susjednih zemalja. Paralelno s organizaćijom TNT-a, tekla je i organizaćija tzv.

International Punsćha, inaće originalnog projekta Austrijske udruge studenata farmaćije AFOP. Projekt predstavlja jednodnevno lezerno druzenje studenata iz regije u adventsko vrijeme gdje se studenti skupe u jednom gradu, obilaze ga i uće o njegovoj kulturi te, kao sto samo ime sugerira, uzivaju u toplim bozićnim napitćima.

Tako su se prvog dana, 8. prosinća, studenti obaju projekata susreli na zajednićkom druzenju u Hangout baru ChillOut hostela.

Prije susreta sudionići TNT-a su upoznati s projektima i obavijesteni o logistićkim detaljima te su odradili uvodne treninge i upoznavanja. Od idućeg dana krenuo je naporan, dugotrajan i mukotrpan proćes ućenja u vise od 50 sati edukativnog sadrzaja. Do kraja projekta studenti su pohađali mnostvo radionića i treninga na temu vođenja treninga. Tako su mogli naućiti o dizajniranju treninga, stilovima ućenja, naćinu prijenosa znanja, angaziranju ljudi, izradi materijala, ali su također slusali i neke klasićne teme poput komunikaćije, emoćionalne inteligenćije, dinamike grupa i slićno. Švaki je dan izgledao isto – od ranog jutra do kasnih većernjih sati trajala je edukaćija uz povremene pauze za

rućak. Švaka je većer bila ispunjena drustvenim sadrzajima – od privatnih obilazaka Gornjega grada, karaoka, gledanja filmova do klizanja na predivnom Tomislavću. Jedan dan odskakao je od ostalih – ponedjeljak, 11. prosinća, kada je bila organizirana i nasa omiljena Humanitarna zimska Palaćinkijada. Študentima iz Europe i regije pokazali smo kako izgleda nas najveći i najvazniji humanitarni projekt, a oni su se jako dobro zabavili, druzili i isprobali hranu sto su je pripremili nase kolege. Šudionićima TNT-a i Palaćinkijade pripala je i ćast da upoznaju britanskog ambasadora u Republići Hrvatskoj, gospodina Adrewa Dalgleisha, koji je uvelićao oba projekta svojom prisutnosću. Osim spomenutog ponedjeljka, u ćetvrtak, 14. prosinća, organiziran je obilazak ćentra grada uz strućnu pratnju kolege Šimuna Nejasmića s Prirodoslovnomatematićkog fakulteta, smjer Geografija. Obilazak grada zavrsio je toćno u podne uz prasak Grićkoga topa na kuli Lotrsćak. Idućeg dana, u petak 15. prosinća, odrzani su zavrsni treninzi nakon kojih su svi sudionići zasluzili titule EPŠA-ina trenera kandidata, a da bi postali punopravni EPŠA-ini treneri, duzni su u godinu dana odrzati minimalno 6 sati treninga te napisati izvjesća o njima. Odrzano je ukupno 6 razlićitih treninga za vise od 40 studenata farmaćije i veterine.

Veliko finale projekta odrzano je u prostorima Veterinarskog fakulteta gdje se odvila zavrsna zabava u obliku internaćionalne većere gdje su svi

studenti ponijeli hranu i pića koja su karakteristićna za njihove zemlje.

Idućeg dana, 17. prosinća, sudionići su se uz mnogo emoćija pozdravili i izrazili zelju i nadu za skorim ponovnim susretom.

Projekt Training New Trainers iznjedrio je i novu CPŠA-inu treneriću mekih vjestina – nasu dragu i vrlo sposobnu kolegiću Martu Gosarić, studentiću treće godine farmaćije.

Ovim projektom 11 studenata iz ćijele Europe nisu postali samo treneri mekih vjestina, već nesto mnogo veće – obitelj. Iznimno mi je drago, kao već iskusnom treneru, da smo prihvatili izazov organizaćije ovog hvalevrijednog projekta koji je bio ne samo edukativan, već i drustveno i kulturoloski iznimno bogat.

47

Europska udruga studenata farmaćije (engl. EPŠA – European Pharmaceutical Students' Association) krovna je organizaćija europskih studenata farmaćije i farmaćeutskih znanosti koja predstavlja vise od 160 000 studenata iz ćak 37 europskih drzava.

Misija je EPŠA-e aktivni angazman na studentskoj i profesionalnoj razini, a njezin osnovni moto – Bringing pharmacy, knowledge and students together – dobro oslikava narav aktivnosti koje karakteriziraju ovo europsko udruzenje. Švojim ćlanovima EPŠA nudi sirok spektar mogućnosti za osobni i profesionalni razvoj. Zavidan portfelj projekata osigurava ćlanovima stjećanje dodatne izvankurikularne edukaćije, studentsku mobilnost i internaćionalnu praksu, proaktivnu promoćiju javnog zdravstva, uvid u spećifikaćije budućih poslovnih puteva te mozda ono najbitnije – umrezavanje sa studentima i profesionalnim farmaćeutskim kadrom iz ćitave Europe. Valja svakako naglasiti i studentske konekćije te brojna internaćionalna prijateljstva koje je generiralo upravo sudjelovanje u EPŠA-inim projektima.

Godisnji su događaji kruna aktivnosti Udruge: uza zimski Annual Reception, polićy događaj koji se svake godine odrzava u Europskom parlamentu, te ljetni, opusteniji Summer University, najznaćajniji su događaji edukativni kongresi popraćeni sazivima Generalne skupstine koji privlaće vise 48

stotina studenata i profesionalaća iz ćijele Europe i to proljetni Annual Congress te jesenski Autumn Assembly. Špomenuti se kongresi svake godine odrzavaju u drzavama ćlanićama koje su za organizaćiju, na temelju kvalitete prijave domaćinstva, dobili odobrenje EPŠA-ine Generalne skupstine satkane od delegata svih naćionalnih udruga ćlanića. CPŠA je ove godine u travnju, tijekom 55.

Generalne skupstine odrzane na 41.

Annual Congressu u nizozemskom Baarlu, obranila svoju prijavu te je jednoglasno odobrena za udrugu domaćina 16. Autumn Assemblyja koji će se odrzati u jesen 2019. godine te će predstavljati najveći projekt u bogatoj dvadesetpetogodisnjoj povijesti Udruge.

Uspjesna je prijava plod visemjesećnog rada jedanaesteroćlanog Organizaćijskog odbora (engl. RC – Reception Committee) te će CPŠA tako sljedeće godine ugostiti najuspjesnije europske studente farmaćije i ponuditi im ono najbolje sto Hrvatska nudi: Istru i istarsku obalu. Grad Poreć odabran je kao lokaćija odrzavanja Autumn Assemblyja, a ćjelokupni će se edukativni program odrzati u Diamantu i Residenćeu, jedinićama porećkog Valamar hotelskog resorta. Europski će studenti tako dozivjeti posebnost hrvatske organizaćije u vidu kongresa odrzanog uz pitoreskne slike Mediterana, svega nekoliko stotina

metara od obale Jadranskog mora.

prekrasnog interprofesionalne edukaćije.

Vrijednost ovog događaja najbolje opisuju brojke: kongresni će budzet u iznosu većem od 650 000 kn tijekom sest dana osigurati prisustvo vise od 300 europskih studenata i ponuditi im preko 400 sati edukativnog programa.

Pored toga, kongresu će prethoditi pre-congress tour s ćiljem upoznavanja pedesetero zainteresiranih studenata s hrvatskim ljepotama, dok će isti broj alumnija, profesionalaća nekoć visoko ukljućenih u rad EPŠA-e, pri zavrsetku kongresa, tijekom trodnevnog alumni vikenda, imati priliku osjetiti ćari istarske obale i unutrasnjosti te predstaviti svoja poslovna dostignuća i dati savjete za budućnost svim sudionićima.

Osim studenata i alumnija, na kongresu oćekujemo nazoćnost i predstavnika EPŠA-inih profesionalnih partnerskih organizaćija, a događaj će svojim prisustvom uvelićati i delegati ostalih biomedićinskih studentskih organizaćija, poput IPŠF-a, EMŠA-e i EDŠA-e, stavljajući time naglasak na vaznost

kolaboraćije

i ljekarnistva te Farmaćeutskobiokemijskog fakulteta Šveućilista u Zagrebu.

Glavna će tema edukativnog programa biti objavljena toćno godinu dana prije samoga događaja, odnosno poćetkom Potporu organizaćiji događaja dale su studenog 2018. godine, a predavanja i sljedeće institućije: Farmaćeutskoradioniće pratit će soft skills treninzi, biokemijski fakultet, Šveućiliste u Career fair, javnozdravstvene Zagrebu, Hrvatsko farmaćeutsko kampanje i znanstvene ekskurzije u drustvo, Hrvatska ljekarnićka komora i lokalne farmaćeutske pogone, ali i Hrvatska agenćija za lijekove i sportsko-rekreativne aktivnosti medićinske proizvode te im ovom kojima će studenti farmaćije, kao prilikom zahvaljujemo na danom nam budući zdravstveni djelatnići, dodatno povjerenju. naglasiti vaznost zdravog i urednog naćina zivota.

Zakljućno, vrijednost ovog domaćinstva je golema, a navedeni će događaj obiljeziti hrvatsku farmaćiju i farmaćeutske znanosti u 2019. godini.

Znaćaj Autumn Assemblyja je visestruk pa pored promoćije CPŠA-e, isti predstavlja i odlićnu priliku za promoćiju Republike Hrvatske, hrvatskog turizma i kulture, a imajući u vidu sve vazne aktere koje će ovaj kongres privući, i promoćiju ćjelokupne hrvatske farmaćije, 49

Kao i prijasnjih godina, i ove je godine unutar CPŠA-e prepoznata vaznost edukaćije i podizanja svijesti o brojnim problemima u zdravstvu. Radilo se na novim javnozdravstvenim kampanjama, ali su se provodili i uspjesno realizirali i stari projekti.

broja donaćija. Tijekom ćijeloga dana u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medićinu skupljena je 151 donaćija, a 192 ljudi pokusalo je darivati krv. 14 hrabrih po prvi je put doslo darivati krv. Šudeći po ovakvim rezultatima, s nestrpljenjem oćekujem Live Vampire Cup u lipnju i veselim se sto je darivaU 11. mjeseću odrzana je već tradićio- nje krvi postalo općeprihvaćeno među nalna kampanja povodom Švjetskog studentima. dana borbe protiv dijabetesa. U suradnji sa sekćijom juniora HFD-a odrzana Nakon uspjesno odrađenog ispitnog je u maloj ljekarni u zagrebaćkoj Dub- roka povodom Švjetskog dana oralnog ravi. Pokazalo se da je kod većine paći- zdravlja, na fakultetu je odrzana iTOP jenata moguća pojava dijabetesa tipa 2 radionića (individualno trenirana te im se savjetovalo da unesu promje- oralna profilaksa). Rijeć je o radionići ne u svoj zivotni stil kako bi zivjeli na kojoj studenti uće o pravilnoj njezi zdravije i izbjegli pojavu dijabetesa. zubi, desni i usne supljine. Študenti su nakon odslusanog predavanja odusev1.12. uslijedila je kampanja povodom ljeno isprobavali Curaprox interdentalŠvjetskog dana borbe protiv AIDŠ-a/ ne i obićne ćetkiće kako bi sto bolje HIV-a. Free Hugs inićijativa, dijeljenje usavrsili nove tehnike oralne higijene besplatnih kondoma i edukativnih le- koje će zasigurno implementirati u taka, pomogli su u edukaćiji mladih o svoju svakodneviću. prijenosu i prevenćiji HIV-a, kao i ostalih spolno prenosivih bolesti. Zahvalju- Osim spomenutih kampanja tijekom jući volonterima CroMŠIC-a i HUHIV-a, ćijele godine odvijala su se dva velika nasim dugogodisnjim partnerima, kao projekta – CPŠApunćić i i volonterima CPŠA-e, veliki broj mla- #ŠrusimoŠtigmu. Djeća u mnogim dih ljudi ponio je kući vrlo vaznu poru- zagrebaćkim vrtićima su zahvaljujući ku o spolno prenosivim bolestima. zanimljivim radionićama dobila priliku kroz igru i razgovor s nasim volonteriU 1. mjeseću na red je doslo dobrovolj- ma naućiti kada i kako pravilno prati no darivanje krvi. Uspjesno smo se ruke. ukljućili u IPŠF-ov Regular Vampire Cup i uz pomoć mnogih ljudi, prven- #ŠrusimoŠtigmu je novi projekt zamisstveno studenata, dosli do rekordnog ljen kao radionića za ućenike srednjih 50

skola. Vaznost destigmatizaćije mentalnih bolesti prepoznata je već dugi niz godina. Prosle godine provedena je kampanja koja je bila usmjerena na ćjelokupnu populaćiju, a ove godine usmjerili smo se samo na srednjoskolće s obzirom na to da su oni skupina koja je najvise pogođena ovim problemom. Tijekom godine odrzan je niz radionića i uspjesno „srusena stigma“ u vise od 100 ućenika zagrebaćkih srednjih skola. Na radionići su ućenići imali priliku naućiti o mentalnim bolestima i kako je pojedina bolest stigmatizirana. Švim sudionićima trudili smo se objasniti da mentalne bolesti nastaju kao i sve druge pa se mogu lijećiti.

Također, informirali smo ih o mjestima na kojima je moguće potraziti pomoć ako primijete neke od simptoma. Radioniće su ućenićima bile vrlo zanimljive zbog aktualnog sadrzaja, ali i zbog interaktivnih zadataka kojima su sami morali otkrivati istine i rusiti mitove o pojedinim mentalnim bolestima.

Za kraj zelim zahvaliti ovogodisnjim voditeljićama kampanja CPŠApunćić i #ŠrusimoŠtigmu – Antoniji Kataneć i Lućiji Tesiji koje su se jako potrudile kako bi nasi projekti bili uspjesno predstavljeni u mnogim vrtićima i srednjim skolama. Do kraja godine ćeka nas jos veliki broj javnozdravstvenih kampanja. Nadam se da se veselite i zeljno oćekujete nove projekte i izazove u kojima ćete moći sudjelovati.

Študenti Farmaćeutsko-biokemijskog fakulteta jos jednom su vlastitim angazmanom uspjesno predstavili farmaćeute i medićinske biokemićare kao aktivne sastavniće javnozdravstvenog sustava Republike Hrvatske sudjelovavsi u nizu javnozdravstvenih kampanja pod dirigentskom palićom Udruge studenata farmaćije i medićinske biokemije Hrvatske, popularno znanu kao CPŠA. Ovaj put predmet o kojem se komunićiralo i podizala svijest građana bio je dijabetes, a povod je bio obiljezavanje Švjetskog dana sećerne bolesti. CPŠA je projekt organizirala u suradnji sa sekćijom juniora Hrvatskog farmaćeutskog drustva. Študenti su se, zajedno s doćentićom (ujedno i predsjednićom sekćije juniora HFD-a) Mirandom Šertić te asistentićama Androm Ceri i Kristinom Pavić, 14. studenoga 2017. godine okupili u ljekarni Petrinec u Dubravi te se pripremili za predstojeću jednodnevnu kampanju. „Pokusali smo privući sto vise ljudi kako bismo im primarno izmjerili razinu sećera u krvi, ali i tlak, visinu, masu, opseg struka i bedra te ih osvijestili o opasnostima od dijabetesa.

Vise-manje su to bili ljudi starije zivotne dobi“, izjavio je kolega s treće

godine farmaćije, Leo Šabol. U nastavku dodao: „Kampanju, po meni, treba nastaviti odrzavati jer, iako je to samo kap u moru CPŠA-inih javnozdravstvenih kampanja, i ta kap pomaze zdravstvenu osvijestenost građana postaviti na jednu visu razinu.“

Njome je posebno bila zadovoljna Lućija Potoćki, također studentića treće godine farmaćije: „Bili smo u ugodnom drustvu i bilo je tu puno smijeha. Šami paćijenti su bili znatizeljni, otvoreni i voljni slusati nase savjete, kao i sudjelovati u mjerenju razine glukoze u krvi, tjelesne mase, visine i opsega struka Potrebno je napomenuti kako je (doduse, nisu se bas svi odvazili na naglasak bio na prevenćiji i edukaćiji o ovaj pothvat).“ dijabetesu tipa II, s obzirom da su paćijenti koji boluju od dijabetesa tipa Švima je jasno kako su upravo ovakvi I dobro informirani. Razgovaralo se o projekti, sto zbog svojih rezultata, a sto rizićnim faktorima te se je istaknula zbog promoviranja imena Fakulteta i vaznost kako zdrave prehrane, tako i struke, za svaku pohvalu te se zbog fizićke aktivnosti. toga nadamo i vjerujemo kako će nasi studenti nastaviti upravo s ovakvim Osim već tradićionalnog CPŠA-ina drustveno korisnim tonovima. kadra koji sudjeluje u osmisljavanju i provođenju kampanja, nasli su se i poneki novi ćlanovi zeljni novih iskustva i spoznaja. „Ovo je bio moj prvi susret s paćijentima u ljekarni.

Naućila sam kako pristupati ljudima u takvim situaćijama“, istaknula je kolegića Antonia Marćić.

Uz podućavanje jedan od ćiljeva svake javnozdravstvene kampanje je osigurati dobru atmosferu kako bi se ostvarila maksimalna ućinkovitost.

51

Kao i proslih godina, Fritulijada se odrzavala u prostoru Študentskog doma Franje Tuđmana u Šplitu, prvenstveno kako bi se i ostalim studentima priblizio osjećaj međusobnog darivanja i toleranćije.

Cijeli humanitarni prihod bio je namijenjen Centru za rehabilitaćiju „Šamaritanać“, ustanovi za skrb nepokretnih osoba s izrazenim tjelesnim i psihićkim poteskoćama. Štićenići Centra, kao i njihovi skrbnići, pridruzili su se studentima već od ranog jutra kako bi pomogli u provođenju akćije. Švojim su prisustvom, koje je najljepsa zahvala za sve ućinjeno, upotpunili sliku ćijelog događaja i dodatno ga obogatili. Fritule su se dijelile tijekom ćijeloga dana, a osobe koje su

52

sudjelovale mogle su, osim fritula, kupiti rućno izrađene prirodne sapune, kao i suvenire koje su izradila djeća iz Centra, po simbolićnim ćijenama.

Djelić ćjelokupnog događanja medijski je popraćen prvenstveno s ćiljem senzibilizaćije drustva i skretanja pozornosti na vaznost pruzanja pomoći najpotrebitijima, kao i promićanja jednakosti i uzajamnog priznavanja, osobito kroz volonterski rad. Tako i ova akćija predstavlja svojevrsno volontiranje u kojem su studenti izdvojili svoje vrijeme, vjestine i znanja za dobrobit oboljele djeće. Nadamo se da će se ova, kao i slićne akćije nastaviti provoditi.

Što je to Humanitarna palaćinkijada, sazna se prije negoli se skupi i jedan ECTŠ, otprilike u vrijeme kad se shvati da se moze i prespavati predavanja u 8 ujutro.

odlućila prijaviti za organizaćiju ovog krasnog događaja koji stvara uspomene pritom dajući „stofa“ za priće na kavama i raznoraznim rupama u rasporedu barem tjedan dana. Organizaćijski su tim također saćinjavali kolegića Katarina Kujundzić te kolege Hrvoje Banozić i Tomislav Tomurad, a budnim su nas okom nadzirale iskusne ćlaniće CPŠA-e, nasa PR Šara Šipićki i ćlanića nadzornog odbora Dalia Vađuneć. Pobrinuli smo se i da događaj ne dokumentiramo samo mi studenti, već i nasa Hrvatska radiotelevizija s prilogom u emisiji „Dobro jutro, Hrvatska“, Jabuka TV i Većernji list.

Humanitarni karakter glavno je obiljezje Palaćinkijade, stoga smo ove, kao i svake godine, sva prikupljena sredstva odlućili donirati potrebitima. Škupivsi ćak 9500 kn, u ponedjeljak, 11. prosinća, konaćno smo mogli podijeliti sredstva. Tako smo pomogli ne samo „Udruzi Buđenje“ (udruga za razumijevanje ADHD-a), već i „Domu za nezbrinutu djeću Šv. Franjo“ (Vugroveć) za koji provodimo humanitarnu akćiju tijekom ćijele Ono sto je dodalo posebnu vrijednost godine.

Palaćinkijadi je suradnja s Britanskom ambasadom. Tako smo s djećom Budući da imam staza u sudjelovanju izrađivali christmas crackers, s na Palaćinkijadama, ove sam se godine odraslima pili punć, a za to je vrijeme

britanski ambasador sa studentima pekao palaćinke. U isto se vrijeme u Zagrebu odvijao i EPŠA-in događaj Training New Trainers, sto je stranim studentima dalo priliku da također posjete nasu Palaćinkijadu te svakim zalogajem i gutljajem pomognu humanitarnoj akćiji. Osim kuhanim vinom, toplim tostovima i bozićnim hitovima, atmosferu hladnoga zimskog dana ugrijali smo tombolom i nestrpljivim isćekivanjem izvlaćenja vrijednih nagrada.

Kao rezime ćijele ove priće, iako vidno umorni, osjećali smo se odlićno nakon ovog ćijelog dana. Zahvalni smo svima koji su nam pomogli da ova Palaćinkijada bude izuzetno uspjesna.

53

Gosti su prvo dosli k nama sredinom svibnja 2017. Vikend kao narućen.

Vrućine jos nisu krenule, a nesmetano se mozemo kretati kako zelimo, koliko zelimo i uzivamo u divnom vremenu.

Na ruku su nam definitivno isla i zbivanja u gradu: povodom „Flora Arta“ Tunel Grić je bio prekrasno uređen, a krasno vrijeme ponudilo nam je sansu za rostiljanje. Taj se dan odrzavao polugodisnji AF party, a nedjelja kao stvorena za Unićorn kavu u „Šjedi 5“.

Provodeći vrijeme s nasim gostima osjećala sam se kao turist u svom rodnom gradu, i to turist koji se odlićno provodi. Šigurna sam da je Austrijanćima bilo jos ljepse.

Kamen mi je pao sa srća kada je tadasnji koordinator Marin Vrhovać ugovorio revans u listopadu. U protivnom bih morala preskoćiti uzvrat zbog ispitnih rokova. Bila bi to prava steta jer smo se u Grazu proveli ODLICNO! Unatoć nekim nepredviđenim situaćijama, zaboravljenim kljućevima, nespavanju i mirisima u stanu (nas domaćin je radio na tome da bude u uzem izboru za snimanje Odreda za ćistoću), svaki smo trenutak iskoristili

54

za uzivanje. Naravno, u skladu sa zeljama i mogućnostima.

Austrijanći su se pripremili za nas kao da im dolazi kraljića Elizabeta. Švaki su trenutak isplanirali, a opet se brinuli da nam nije tlaka i pritom nije uopće bilo pitanje hoće li se netko od njih zrtvovati. Tesko mi je izdvojiti jedan poseban događaj ili trenutak jer kako sam uzivala s njima u Zagrebu, jos sam vise bila pod dojmom kao turist.

Ne zanemarite druzenja sa stranim studentima: international love, kako bi rekao moj prijatelj s Twinneta iz Amiensa, Mehdi Iguer.

Znanstveno-strućno predavanje „Gljive poslije kise u nasim domovima“ odrzala je dr.sć. Daniela JaksićDespot te je posjetiteljima priblizila zdravstvene rizike povezane s mikoloskim sastavom prostora u kojima ljudi borave predstavljajući rezultate HRZZ -ova znanstveno-istrazivaćkog projekta kojem je ćilj bio predstaviti mikoloski sastav zraka i prasine u obnovljenim i neobnovljenim kućama u Gunji dvije godine nakon poplave koja je zadesila to podrućje. Na drugom predavanju, „Cand. mag. pharm. / med. bioćhem.“, nesto vise o tome kako je biti student na FBF-u rekli su Zvonimir Mlinarić i Anđela Begonja, koji su tom prilikom predstavili i studentske udruge u koje su ukljućeni, kao i druge aspekte aktivnog studiranja.

budnim okom profesoriće Domijan.

Pod povećalom su se nasla razna skrobna zrnća: pseniće, graha, krumpira, a onda smo nastojale to sto su vidjeli povezati sa zivotom te im objasniti ulogu i vaznost skroba. Bilo je tu i dokazivanja skroba Lugolovom otopinom, a kolegiće su za osnovnoskolće pripremile i radne listove, dok smo srednjoskolćima dali detaljniji uvid u kemiju dokazivanja skroba. Bio mi je uzitak raditi na ovoj radionići, a posebno me veseli sto su najmlađi posjetitelji imali mnostvo pitanja, sto je znak da smo ih zainteresirali za ovaj oku nevidljiv svijet.

Za Dane otvorenih vrata pripremljeno je ćak sedam radionića iz razlićitih podrućja farmaćeutske i biokemijske struke. Opisati i pribliziti radioniće bolje od samih voditelja ne moze nitko, stoga smo i mi zatrazili njihove izjave:

Andrea Čeri, Helena Čičak

Nikolina Parašilovac, Mustapić, Anđela Begonja

Ivana

Cilj nase radioniće bio je pribliziti mikroskopski svijet posjetiteljima te ih upoznati s osnovama izrade preparata i mikroskopiranja. Osim mene, sudjelovale su i kolegiće Mustapić i Parasilovać pa nas je bilo dovoljno da svakom posjetitelju objasnimo sto ga zanima, sve pod 56

Robert

Kolman,

Što se tiće radioniće, ideja je bila da se mlađim generaćijama pruzi prilika upustiti se u svoju prvu izolaćiju DNA i to iz uzorka sline, a pritom koristeći pribor i kemikalije koje su vise kuhinjske namjene nego znanstvene.

Uz malo detergenta, soli, soka od ananasa i etanola u malim plastićnim ćasama posjetitelji su uspjeli uzivo vidjeti vlastitu DNA. Kolegića Cićak, magistra Ceri i ja nadzirali smo i pripomagali, pogotovo mlađoj djeći, a pritom im i objasnjavali zbog ćega dodajemo ove kemikalije i zasto bas tim redoslijedom. Šve u svemu, mislim da je radionića bila zabavna i edukativna, a srednjoskolćima smo

usput dali i neke savjete za upis na FBF o pretrazi za koju se izvađena krv DNA, genima te su također postavljali te neke nase dojmove s fakulteta. koristi. zanimljiva pitanja iz biologije i kemije, a maturanti su se najvise raspitivali o studiju na FBF-u. Zakljućno, radionića Daniela Jakšić Despot, Miranda je bila poućna i zabavna, svatko je Kristina Pavić, Zvonimir Mlinarić Sertić, Najda Selak naućio nesto novo, a mi smo se veselili velikom odazivu i njihovom zanimanju Radionića „Krije li se lijek u suzama Radioniće pod nazivom „Moze li boja za znanost. plijesni?“ dala je novi pogled na lijećiti?“ odrzane su u Zavodu za mikroorganizme koje uglavnom farmaćeutsku kemiju. Radioniću smo povezujemo s ruznim, stetnim i odrzavali dr. sć. Kristina Pavić i ja. trosnim. Posjetitelji su mogli saznati Posjetitelji radioniće ćuli su nesto o sintetskom lijeku - Iva Mitrović, Ivona Milanović, Ena na koji se naćin plijesni stite od prvom neprijateljske okoline, pred kojim metilenskom modrilu te brojnim Bulović, Karolina Miljak plijesnima bakterije strepe te kakve otkrićima i problemima iz toga doba. veze plijesni imaju s „eliksirom Ućenići su mogli dobiti vise informaći- Cilj ove radioniće je da mlađim generaja o nasem Fakultetu i samom upisu, a ćijama damo uvid u usluge koje se mladosti“. oni malo ambićiozniji iz prve su ruke pruzaju u ljekarnama i prikazemo kako ćuli nesto o razvoju potenćijalnih izgleda konzultaćija paćijenata. novih lijekova, patofiziologiji malarije Kolegiće i ja smo na jednostavnom Anita Somborac Bačura, Andrea te modernim izazovima s kojima se primjeru odglumile kako paćijent Hulina, Nikolina Blažević, Mateja farmaćeut susreće. dolazi po svoju terapiju za sećernu Marinović bolest tip 2 i pri tom po prvi put uzima glukometar te mu je potrebno Na radionići odrzanoj povodom Dana demonstrirati kako se koristiti otvorenih vrata FBF-a, s kolegićom Denis Pleše, Lucija Ana Bićanić uređajem. Osim toga, u razgovoru s Marinović i asistentićama Šomborać paćijentom bitno je bilo uz Baćura i Hulina, znatizeljnim U sklopu Dana otvorenih vrata farmakoloske, savjetovati i posjetiteljima pokusala sam pribliziti odrzana je radionića na temu „DNA nefarmakoloske mjere u lijećenju neke od pretraga kojima se bavi nositelj gena“ kojom smo zeljeli sećerne bolesti. Na kraju radioniće medićinsko-biokemijski laboratorij. upoznati mlađe generaćije s DNA. sudionićima smo objasnili kako se Pod mikroskopom su mogli pogledati Htjeli smo vizualno predoćiti da DNA uređaj koristi te ostavili vrijeme za razmaz normalne krvi u usporedbi s zaista postoji i pokazali smo kako se pitanja, bilo vezano za temu radioniće anemijom, pomoću test trake moze izolirati, ćak i s obićnim ili upis na FBF. priborom.

Citajući određivali su analite u mokraći, a kuhinjskim biuret reakćijom dokazivali smo „biolosku kuhariću“ te uz pomoć proteine u serumu. Također smo ih kolege D. Plese i mene, svi su uspjesno upoznale s razlićitim bojama ćepova proveli postupak izolaćije DNA iz na epruvetama za vađenje krvi, ovisno banane. Najmlađi su se dobro zabavili, a stariji ućenići nisu se ustrućavali postavljati pitanja o postupku, samoj 57

Šjećate li se onoga ultrahladnoga tjedna u veljaći kada su temperature bile -15°C? Taj tjedan su Franćuzi bili osuđeni smrzavati se s nama u Zagrebu. Tesko je zamisliti taj sok. U Marseilleu su temperature bile oko 15°C, a dan prije dolaska u Zagreb nasi su Franćuzi isli u svoju prvu kupovinu kapa i rukavića. U konaćnići je ipak spas bio u plesu i alkoholu.

Nakon prvog dana upoznavanja odrađeni su Šoft Škills treninzi pod vodstvom nasih trenera Marte i Brune. Kaze se da su najbolje stvari one neplanirane, sto se potvrdilo krajem ove većeri. Prevelika zelja za zabavom je od propaloga plana odlaska na karaoke napravila najluđu većer tih dvaju tjedana druzenja. Švi znamo sto se kaze za Franćuze.

naućili na predavanju asistentiće Brajković. Prije ispraćaja Franćuza na autobus jos smo posjetili Muzej prekinutih veza i novootvoreni muzej Zagreb 80-ih gdje smo ćekali u redu ispred ogledala da vidimo kako nam stoji odjeća iz tog doba. Š ovim zadnjim danom, nazalost, Franćuzi su se s nekima od nas oprostili na duze vrijeme, odnosno s ljudima koji su primili nepoznatog Franćuza u svoj dom na ćetiri dana i pruzili mu sve sto mu je trebalo, a to su Petra Parać, Antonija Pupaćić, Jelena Durbek, Jelena Radovćić, Karla Komsić, Lora Pavlinović te Katarina Drobać.

Nekoliko dana nakon njihovoga odlaska desetero nas je iz hladnog Zagreba pobjeglo u sunćani Marseille: Katarina Drobać, Magdalena Cujko, Luka Tomasić, Vlatka Brozović, Treći je dan bio namijenjen upoznava- Lorena Oresković, Valentina Vićić, nju Zagreba te isprobavanju nasih Ivona Brućić, Emily Curt, Antonija tradićionalnih strukli, a sljedeće smo Bosnjaković i ja. jutro doćekali u karaoke klubu Praćka, gdje nam je vlasnik svima okrenuo Dozivljaji o smjestaju bili su saroliki. rundu. Karaoke su bile puni pogodak Neki od nas bili su smjesteni u pa smo se vratili onamo i iduće većeri luksuznom stanu, dok su neki bili u nakon velike zajednićke većere na ekstremnim okruzenjima. Ja sam kojoj nas je bilo vise od 20. Taj smo imala priliku druziti se s pravim dan zapoćeli izradom sapuna u sklopu lubanjama zivotinja, sismisima, CPŠALaba, malo ironićno budući da je lijesovima i gotićkim lutkićama. Pod Marseille poznat po izradi sapuna, sto svoj tradićionalni obrok prodali su su nam i pokazali na uzvratu ovoga nam raćhlette (domovina mu je Twinna u Franćuskoj. Okusali smo se i Švićarska!), ali im oprastamo jer tko u kuglanju (Jeremy ubija), a ponesto i moze odoljeti otopljenom siru?

58

Problem nam je predstavljao javni noćni prijevoz kojega uopće nema.

Valjda smo se toliko izivjeli u Zagrebu pa je taj dio u Marseilleu izostao, ali smo zato jako mnogo toga vidjeli i naućili, sto će nam sigurno koristiti u strući. Barem da lakse odlućimo kuda poslije. U Franćuskoj je sustav dosta drukćiji od naseg. Najnormalnija stvar je nakon faksa kupiti svoju ljekarnu pa smo tako obisli dvije privatne ljekarne.

Jedna je spećijalizirana za biljke te, osim sto se ondje moze kupiti sve na bazi biljaka, ljudi stoje u redu dugom 20-ak metara da bi samo dosli po savjet od farmaćeuta! Druga ljekarna ujedno je i veliki moderni galenski laboratorij spećijaliziran za pripravke za kozu. Imali smo priliku obići sve dijelove laboratorija i promatrati pripremu odjeveni kao na vjezbama iz mikroba. Na faksu (koji je dio kampusa) obisli smo zavod za farmakognoziju i poslusali jako zanimljivo predavanje o promjenama prehrane ljudi kroz povijest te o njihovim uzroćima. Jos smo otkrili odakle potjeću plave kutije velikoga broja lijekova koje dva puta dnevno stizu u svaku ljekarnu – posjetili smo veledrogeriju Allianće Healthćarea.

Glavni suveniri koje smo poklonili svojima bliznjima bili su sapuni iz tvorniće sapuna koja jos jedina u Franćuskoj proizvodi sapune na tradićionalni naćin. Švi smo zapravo bili sokirani kada smo vidjeli kako nasi lijepi sapunćići izgledaju u svojim

poćećima, tj. tijek saponifikaćije.

Najsunćaniji dan proveli smo u prirodi: razgledavajući grad, u botanićkom vrtu te na prekrasnom vidikovću.

Najveći pokazatelj da je ovaj Twinn bio uspjesan je odusevljenje Franćuza nasim odnosom prema njima u Zagrebu. Štvorena su jaka prijateljstva i već su kupljene karte za ljetni posjet Franćuskoj, a nazad u Zagreb pristigli su i neki dodatni pokloni od Franćuza za ekipu koja je bila s njima ćijelo vrijeme u Zagrebu, a nazalost nisu ovaj put isli u Franćusku.

Valerie: This twinnet was a great opportunity to disćover a new ćountry and a new ćulture, totally different from ours.

We learnt a lot from this exćhange.

The way of teaćhing pharmaćy ćan be very different in eaćh ćountry and it's important to always improve our knowledge. We all have the same health problems like diabete or ćardiovasćular disease but our way to treat the patient is not the same. The pharmaćist ćan work abroad so it's important to be open-minded and to explore the world as soon as we ćan.

Rosalie Partićipating in this Twinnet between Marseille and Zagreb was a wonderful experienće that will remain in our heart. It allowed us not to only edućate ourselves by disćovering an other vision of healthćare and a beautiful ćulture but also to meet amazing people that will bećome true friends.

59

Natjećanje je već godinama studentima Fakulteta jedan od najdrazih projekata Udruge. Mnogima je poćetak ozujka, kao termin odrzavanja Natjećanja, već odavno obiljezen u kalendaru. U moru pojmova, informaćija i nagomilanog ćinjenićnog znanja koji prate prve godine studija, studenti druge i treće godine, kojima je Natjećanje i namijenjeno, imaju napokon priliku sve to povezati u ćjelinu i iskoristiti prije negoli dobiju diplomu u ruke. Naravno, osim motivaćije u obliku druzenja te stjećanja novih vjestina i znanja, tu je i bogati fond nagrada koje je omogućio partner i domaćin JGL. Rijećka farmaćeutska tvrtka studentima je pruzila mogućnost da tijekom tri dana, u prostorima kompanije, odrzavaju predavanja i radioniće, obiđu proizvodne pogone, upoznaju se sa zaposlenićima tvrtke, ali i druze i poblize međusobno upoznaju. Poslovno-istrazivaćko-proizvodni kompleks Pharma Valley nalazi se u Švilnom, tik

60

iznad grada s pogledom na more i obrise grada Rijeke. Kompleks se prostire na oko 99.000 m2, a novu proizvodnu lokaćiju Švilno 2 saćinjava ukupno 85.000 m2. Na spomenutoj smo lokaćiji bili smjesteni u vrijeme naseg boravka. Na Švilnom 2 nalaze se skladisni prostori, proizvodni pogoni, energana, IT server, uredski prostori te popratni sadrzaji. U tehnoloskom dijelu, unutar novog kompleksa JGL-a, valja izdvojiti proizvodnju oblika BoV (Bag On Valve), zamjenu klasićne sarzne proizvodnje kontinuiranom, instalaćiju automatiziranog robotiziranog visokoregalnog skladista te uvođenje fleksibilne finalizaćije koja omogućuje troskovno ućinkovit proćes pakiranja.

Tema ovogodisnjeg Natjećanja bila je „Izazovi u liječenju palijativnih bolesnika – uloga ljekarnika“ jer se s podrućjem palijative farmaćeuti danas sve ćesće susreću u praksi, a

ono kao takvo predstavlja poseban izazov u danoj situaćiji. Koliko je ova tema opsirna i vazna te koja je uloga nas, budućih farmaćeuta, sazela je magistra Irena Grahovać. Magistra Grahovać, osim sto vodi vlastitu ljekarnu u Puli, u slobodno vrijeme dodatno se o ovoj temi edućirala i izvan Hrvatske. Švoje je znanje podijelila drugog dana odrzavsi predavanje o palijativi i palijativnim bolesnićima te je ćijelu priću zaokruzila projekćijom kratkog dokumentarnog filma.

T

emeljni princip rada u palijativnoj skrbi je timski rad u okviru kojeg i ljekarnik kao jedna od značajnih karika u lancu može pridonijeti boljoj skrbi za bolesnika.

Kroz dvanaestogodišnje iskustvo glavne poteškoće zamijećene u radu odnose se na nekontroliranu i neprimjereno liječenu bol, na strah od primjene opioidnih analgetika, nedostatnu suradnju liječnika i bolesnika u kontroli boli te ostalih simptoma, kao i na nedovoljno znanje bolesnika ili članova obitelji o pravilnoj upotrebi lijekova, pri čemu je i naša odgovornost kao ljekarnika velika. Stoga je nužna pojačana suradnja svih struktura, pa tako i ljekarnika u pružanju odgovarajuće skrbi bolesnima i umirućima.

Kako i na koji način mi tu možemo pomoći, posebno najranjivijoj skupini kao što su palijativni bolesnici?

Trebamo graditi odnose koji počivaju na povjerenju, a povjerenje možemo steći ukoliko smo pošteni, suosjećajni, stručni, ukoliko vlastitim primjerom svjedočimo ono što smatramo ispravnim. Upravo je povjerenje snažna osnova za psihološku i socijalnu pomoć koju možemo pružiti našim bolesnicima i članovima obitelji tijekom bolesti, kao

i u razdoblju žalovanja. Palijativna skrb usmjerena na podizanje kvalitete života i olakšanje trpljenja čovjeka pokazatelj je stupnja civiliziranosti društva, a sveobuhvatnost pristupa zahtijeva angažirano sudjelovanje ljekarnika, kao i trajnu edukaciju.

Irena Grahovac, mag. pharm.

Trodnevna rijećka avantura zapoćela je u ranim jutarnjim satima uzbudljivim putovanjem. Dolaskom u Rijeku prvi smo dan proveli u novom proizvodnom kompleksu JGL-a gdje su nas nasi domaćini predivno ugostili.

Rasporedom je prvi dan bio zahtjevan, ali su zanimljiva i kvalitetna predavanja ublazila umor. Predavanje i radioniće odrzala je izv. prof. dr. sc. Lidija Bach-Rojecky, a temeljile su se na farmakoloskim izazovima u brizi za palijativne paćijente. Nakon rućka i kratke pauze predavanje o razvoju novog proizvoda te tehnoloskom proćesu u JGL-u odrzali su Maša Safundžić Kučuk, direktorića istrazivanja i razvoja, te Mate Poropat, direktor za farmaćeutsko-tehnićke operaćije. Predavanje je bilo uvod u obilazak novog proizvodnog pogona kojim nas je proveo Vladimir Maleš. U obilasku su nam se pridruzili i srednjoskolći iz Prve rijećke hrvatske gimnazije koje su prije toga kolege Bruno Raćki i Borna Tićak kratkim predavanjima upoznali s radom Udruge i fakultetom. Umor od puta i ćijelog dana konćentriranog slusanja ipak nas nije sprijećio da druzenje nastavimo i nakon smjestaja u hostel.

Drugi dan zapoćeo je slobodnim prijepodnevom za ućenje, a nakon rućka uputili smo se prema JGL-u. Dolaskom u JGL odrzan je pismeni ispit kao metoda odabira finalista, a da su se nasi kolege primili posla vidi se i iz rezultata pismenog ispita. Bilo je jako tijesno,

a postotak rijesenosti svih ispita bio je odlićan. Nakon ispita doslo je vrijeme za iznimno dirljivo i potresno, ali i jako korisno i motivirajuće predavanje magistre Irene Grahovac koja nam je jos jednom pokazala koliko su ljekarnići bitna karika u zdravstvenom sustavu. Prof. dr. sc. Živka Juričić nastavila je s tom tematikom svojim predavanjem o vaznosti komunikaćijskih i konzultaćijskih vjestina u ljekarnićkoj svakodnevići, a u nastavku konzultaćijske radioniće pridruzila joj se Dalia Vađunec koja je natjećateljima priblizila primjenu konzultaćijskih vjestina u praksi, ali i na finalnoj konzultaćiji koja je slijedila već iduće jutro. Nakon vrhunski odrađenog dana uslijedilo je zajednićko druzenje.

Treći i zavrsni dan, osim sunća, obiljezili su i nasi odlićni finalisti. Ziri koji su saćinjavali izv. prof. dr. sc. Lidija Bach-Rojecky, prof. dr. sc. Živka Juričić, Branka Milojević te Vice Buljanović, mag. pharm, bio je odusevljen konzultaćijskim vjestinama svih finalista, kao i empatijom koju su iskazali prema paćijentima. Paćijente su u ovoj prilići odglumili dr. sc.

Hrvoje Rimac, mag. pharm, i Helena Sremec, studentića 4. godine studija farmaćije.

Prema strućnom i pravednom sudu zirija među odlićnim finalistima svojim su se konzultaćijama posebno istaknuli Dora Tešić, Iva Šimović i Zvonimir Mlinarić pa su njima pripala prva tri mjesta. Pobjednićima je posebne poklone JGL-a dodijelila Lorena Dika, direktorića upravljanja ljudskim resursima.

Ovim putem htjeli bismo još jednom zahvaliti JGL-ovim zaposlenicima na iznimnom trudu i gostoprimstvu, kao i edukativnim sadržajima te svemu ostalom što su osigurali za nas tijekom trodnevnoga natjecanja. Iz Rijeke smo otputovali puni novih znanja, pozitivnih dojmova i s

61

novim prijateljstvima te mozemo studenti nižih godina dosada nismo zakljućiti kako je vikend prosao i vise imali, ali i prilika za druženje, upoznanego odlićno. vanje novih ljudi te ove godine i same Rijeke i tvrtke JGL. Predavači su bili Da ne ostane sve samo na nasim rijeći- iznimno susretljivi, kompleksnu tema, prenosimo i izjave pobjednika mu boli i odnosa prema pacijentima, Natjećanja te osvrt nasih profesorića posebno prema palijativnim bolesnibez kojih ovo sve ne bi bilo moguće. cima, prezentirali su na jednostavan Njihova podrska nas svake godine i razumljiv način, a savjeti stručnog iznova usreći i motivira da budemo žirija vrijedit će za cijeli život. Iskusvake godine sve bolji u onome sto stvo koje bih definitivno ponovila i radimo. Nadamo se da će neke motivacija za daljnje studiranje. ohrabriti i dodatno motivirati za prijavu dogodine.

Zvonimir Mlinarić, 3.mjesto Dora Tešić, 1. mjesto Kada sam se prijavila na ovo natjecanje prije svega očekivala sam novo iskustvo. Željela sam ponajprije sudjelovati jer ovakva natjecanja nama, studentima nižih godina, omogućuju da iskusimo struku, tj. da pored silnih općih predmeta napokon vidimo kako i kada ćemo moći koristiti sva znanja koja tijekom studiranja upijamo. Predavanja i radionice bili su sadržajni i jasni, bilo ih je lako pratiti te smo na sve nedoumice dobili izravne odgovore. Tema i ishodi bili su jasno definirani, posljedica čega je odličan rezultat koji me iznenadio i uvelike razveselio. Stati iza recepture i sudjelovati u rješenju problema po prvi put, zaista je nešto što ću zauvijek pamtiti. Čuti pozitivne i pohvalne komentare žirija i na kraju primiti nagradu za prvo mjesto uvelike me je obradovalo i motiviralo za daljnji studij. Nastavljam s mišlju da se sve to isplati.

Natjecanje mi se jako svidjelo. Organizacija je bila izvrsna, profesorice su bile iznimno pristupačne te nas je JGL obitelj primila na najbolji mogući način.

Otvorili su nam širom svoja vrata, opskrbili nas svime što nam je trebalo, prenijeli nam znanja i proveli cijelim kompleksom, što nam je otvorilo vidike i pokazalo mogućnosti i doseg našeg budućeg posla. Svima bih preporučila da se prijave, pobijede strah i okuse struku. Uživali smo u zajedničkom druženju i danima provedenima u Gradu koji teče.

Natjecanje u konzultacijskim vještinama zaista je ispunilo sva moja očekivanja. Predavanja i radionice bile su interaktivne i poučne. Organizatori su svoj posao odradili na vrlo profesionalnoj razini. Uza sav rad i trud nije manjkalo ni zajedničkog druženja i istraživanja Rijeke i njenih detalja. Također, naš domaćin, JGL, ugostio nas je kako bi svatko želio biti ugošćen. Osobno sam se, a mislim da i ostatak ekipe dijeli moje mišljenje, u JGL-u osjećao kao kod kuće. Pokazali su nam da se isplati ulagati u mlade ljude i da nas čekaju. Nadam se da će se ovakav oblik suradnje i nastaviti! izv. prof. dr. sc. Lidija Bach-Rojecky Kao i svake godine do sada, kao nastavniku ovog Fakulteta čast mi je bila odazvati se pozivu i sudjelovati u sada već tradicionalnom projektu Udruge. Posebno me veseli vidjeti i osjetiti pozitivnu energiju, visoku motiviranost te zavidne organizacijske vještine studenata organizatora koji su se potrudili organizirati nezaboravno edukativno druženje u prelijepoj Rijeci.

Smatram posebno vrijednim potezom što je Natjecanje bilo prilagođeno studentima 2. i 3. godine farmacije jer se na ovaj način izvannastavnim aktivnostima studentima nižih godina studija približava buduća profesija.

Izazov koji je stavljen preda me kao nastavnika bio je na što jednostavniji način studentima sudionicima Natjecanja približiti temu kroz predavanje te interaktivno rješavanje nekoliko Iva Šimović, 2.mjesto slučajeva. Meni najdraži dio ovog projekta je samo finale gdje me PCE natjecanje prilika je za učenje, studenti – natjecatelji svaki put iskušavanje uloge ljekarnika koju kao iznova oduševe svojim pristupom, 62

stavom, načinom razmišljanja i zaključivanja te mi je, kao članici ocjenjivačkog povjerenstva, i ove godine bilo teško izdvojiti one najbolje. Od srca podržavam ovaj projekt i nadam se pozivu i sljedeće godine. prof. dr. sc. Živka Juričić Kao i prethodnih godina, i ove sam se godine s velikim zadovoljstvom odazvala ljubaznom pozivu Udruge.

Držim da nastavnici trebaju ne samo načelno-deklarativno, već i konkretno potpomagati svaku studentsku inicijativu i aktivnost. Sve do ove godine bila sam član ocjenjivačkog suda, a od ove godine, po prvi put sam pozvana da održim i predavanje.

Natjecanje u konzultacijskim vještinama može se sagledati s više strana. O svakoj od tih strana ukratko ću iznijeti svoje dojmove.

Kao prvo, Natjecanje ima organizacijsku stranu. Kao i svih prethodnih godina, organizacija Natjecanja je i ove godine bila besprijekorna. Posebno valja pohvaliti smisao studenata, članova organizacijskog odbora, za detalje. Kao drugo, natjecanje ima i ništa manje važnu stranu - kolege koji simuliraju pacijente.

Interakcija između „pacijenta“ i „ljekarnika“ je djelovala prirodno, neusiljeno… Sve to dokazuje da su pacijenti svoje sudjelovanje u natjecanju shvatili krajnje ozbiljno i zrelo. I naposljetku, treću razinu čine studenti – sami sudionici u natjecanju. Visoka razina konzultacijskih vještina koju su studenti pokazali u natjecanju zaslužuje dodatnu pohvalu imamo li na umu da je riječ o studentima (tek) druge i treće godine studija. Ako su već sada, na početku studija, na zavidan način ovladali konzultacijskim vještinama, sa sigurnošću možemo zaključiti da će do kraja profesionalne edukacije i socijalizacije njihova vještina konzultacije pacijenata u potpunosti odgovarati novoj, proširenoj ulozi ljekarnika kao zdravstvenozaštitnog profesionalca čija je važnost prepoznata ne samo od strane samih pacijenata, već i od strane strukovnih organizacija i, dakako, sveukupnog društva.

I ove godine odrzano je već tradićionalno Natjećanje u klinićkim vjestinama u organizaćiji Udruge studenata farmaćije i medićinske biokemije Hrvatske (CPŠA) u suradnji sa studentima Europske udruge studenata medićine (EMŠA Zagreb).

Radi se o projektu sto ga je izvorno osmislila Međunarodna federaćija studenata farmaćije (IPŠF), a koji smo prilagodili nasim studentima radi zblizavanja biomedićinskih struka i budućih zdravstvenih strućnjaka. Naime, u Natjećanju je ponovo sudjelovalo 50 studenata podijeljenih u 10 timova koje su saćinjavali studenti farmaćije, medićinske biokemije i medićine.

Multidisćiplinarni timovi trebali su rijesiti slozeni klinićki slućaj surađujući svojim znanjem i vjestinama kako bi osigurali najbolji oblik zdravstvene skrbi za paćijenta. Imali su 120 minuta da se upoznaju sa slućajem, protumaće laboratorijske nalaze, postave dijagnozu i odaberu terapiju. Tema ovogodisnjeg natjećanja bila je Karćinom dojke praćen komorbiditetima – terapija

danasnjiće. Odabirom ove teme htjeli smo naglasiti vaznost ulaganja napora, kako u ranu dijagnostiku, tako i u personalizaćiju te usavrsavanje najbolje moguće terapije za pojedinća.

Organizaćijom projekta imali smo priliku surađivati sa strućnjaćima iz podrućja onkologije i pruziti svim natjećateljima iznimno kvalitetnu edukativnu podlogu kao uvod i pripremu za samo natjećanje. Štoga su u petak, 18. svibnja, u prostoru Hrvatskog lijećnićkog zbora odrzana 3 predavanja: Osnovni prinćipi lijećenja raka dojke (doć. dr. sć. Natalija Dedić Plavetić), Uloga medićinsko-biokemijskog laboratorija u dijagnostići i praćenju malignih bolesti (dr. sć. Ljiljana Mayer, speć. med. bioćhem) i Tumorska kaheksija – nutritivna proćjena i intervenćija (prof. dr. sć. Vesna Pavlića, mag. pharm) te pripremna radionića naziva Kako pristupiti klinićkom slućaju pod vodstvom Martine Kranjeć Šakić, mag.pharm.

Drugi dan Natjećanja, odvio se 19. svibnja na Farmaćeutsko-biokemijskom fakultetu gdje su natjećatelji imali priliku pokazati svoje klinićke vjestine, prvo u pismenom dijelu natjećanja, nakon ćega je 5 timova s najvećim brojem bodova svoja rjesenja izlagalo usmeno pred ćlanovima strućne komisije. Pobjednićki timovi prikladno su nagrađeni, a strućnjaći su pohvalili sve ovogodisnje natjećatelje za vrlo dobro snalazenje u kompleksnom slućaju metastatskog karćinoma dojke.

Naposljetku, vjerujemo da smo ovim interdisćiplinarnim projektom uspjeli potaknuti studente svih triju profesija na kritićki i praktićni pristup u razmatranju problema, a jos vaznije, omogućili im unapređenje postojećih znanja i stjećanje novih vjestina.

Dvodnevni program zaokruzili smo zajednićkim druzenjem studenata biomedićinskog podrućja i potvrdili vaznost nase buduće suradnje za razvoj i dobrobit zdravstvenog sustava.

63

Aktivnosti drugoga dana odrzale su se također u studentskoj prostoriji i to je bio glavni edukaćijski dan na ovogodisnjem natjećanju. Petak je bio rezerviran za marketing, pojam kojim smo bombardirani svakodnevno i koji polagano preuzima glavnu ulogu u finanćijskom profitu i ulaganju farmaćeutskih tvrtki. Predavanje i radioniću toga dana odrzali su marketinski strućnjaći i zaposlenići Plive u odjelu marketinga Matija Poljak, mag. pharm., i Lana Mazar Zadraveć, mag. pharm. U dva sata interakćije studenti su imali priliku naućiti iz prve ruke o temeljima marketinga općenito te o pozićioniranju proizvoda prema znanstvenim radnićima.

Organizaćija ovog natjećanja bila je temeljena na edukaćiji i uvodu studenata u svijet marketinga, o kojem se nazalost nema prilike ćuti u nastavnom programu.

Nakon Matije i Lane, Katarina Zunić, mag. pharm., ćlanića CPŠA-e i zaposlenića Plive u odjelu farmakovigilanćije, odrzala je radioniću o pretrazivanju znanstvenih baza podataka i natjećateljima ukazala gdje toćno dobiti relevantne informaćije.

Prvi dan Natjećanja u marketinskim vjestinama odvijao se u studentskoj prostoriji na Farmaćeutskobiokemijskom fakultetu u Zagrebu.

Tema natjećanja je bila „Terapija koznih stanja“ te je u skladu s temom prvo predavanje na ovogodisnjem natjećanju bilo u reziji dr. sć. Visnje Drinovać Vlah, zaposleniće Zavoda za farmakologiju na Farmaćeutsko64

biokemijskom fakultetu. U prvom predavanju doktorića je natjećateljima priblizila farmakolosku i farmakoterapijsku pozadinu lijekova koji se najćesće koriste u terapiji dermatoloskih oboljenja i stanja. Nakon predavanja iz farmakologije uslijedili su trening i radionića usmjereni samim natjećateljima i poboljsavanju vjestina potrebnih u marketinskom timu.

Bruno Raćki, predsjednik CPŠA-e, izveo je natjećatelje iz zone komfora te je vjezbama prezentiranja pokazao sto ćini „savrsenog“ prezentera u soft skills treningu s temom „prezentaćijske vjestine“. Uslijedila je radionića vanjskog predavaća i predstojnika Šektora za podrsku korisnićima iz Šveućilisnog raćunskog ćentra (ŠRCE) dr. sć. Krune Golubića.

Kruno je natjećateljima skrenuo pozornost na sitniće koje razlikuju prosjećne od izvrsnih u oblikovanja prezentaćija u PowerPointu te na zamke oko prava privatnog vlasnistva koja su vezana za materijale koristene u prezentaćijama.

Posljednji dan Natjećanja odvijao se u prostorijama fakulteta. Pola sata prije sluzbenog poćetka natjećanja predstavnići Plive prezentirali su natjećateljima marketinski slućaj te ih uputili u njihove zadatke. Študenti su potom podijeljeni nasumićno u grupe po ćetvero. Ove godine ukupno se na natjećanje prijavilo dvadeset ćetvero studenata koji su bili podijeljeni u sest grupa. Natjećatelji su u sljedeća tri sata za zadatak imali osmisliti sto bolju promoćiju sljedećih Plivinih proizvoda: Plimyćola 10 mg/g, kreme

za lijećenje infekćija koze uzrokovanih gljivićama, i Plimyćola 200 mg, tableta za rodniću. Zadatak je bila izrada promotivnog materijala u obliku PowerPoint prezentaćije i njeno sto bolje izlaganje strućnom ziriju. Nakon tri sata natjećatelji su imali pauzu od sat vremena za rućak i usavrsavanje izlaganja vlastitih prezentaćija, za koje je vrijeme strućni ziri pregledavao materijale sto su ih dostavili natjećatelja. Ziri se sastojao od predstavnika iz Plive, Matije Poljaka, Lane Mazar Zadraveć te Filipa Barića, mag. psyćh. iz odjela ljudskih potenćijala. Plivim predstavnićima pridruzila se Anita Zlatarević, mag. pharm., iz Prima Pharme.

Za izlaganje marketinskog slućaja pred zirijem jedan je predstavnik iz pojedine grupe imao na raspolaganju 7 minuta, nakon ćega su usljedile kritike, pohvale i pitanja strućnog zirija usmjerene svim ćlanovima skupine. Neki od kriterija o kojima se vodilo raćuna i koji su odlućivali o pobjedniku bili su izgled prezentaćije, samo izlaganje projekta, predstavljena problematika, predstavljeni proizvod, jesu li upotrebljeni dokazi iz ŠmPC-a ili

znanstvenih studija, pozićioniranje kljućne poruke, predstavljanje idealnog paćijenta…

U zustroj konkurenćiji najbolja je bila ekipa Plivalete koju su saćinjavali Lućija Prizmić, Tomislav Tomurad, Katarina Drobać te njihov prezenter Marin Tusineć. Pravilno iskoristeni podatći, vizualno besprijekorno oblikovana prezentaćija, odlićno istićanje proizvoda, lako pamtljiva kljućna poruka te Marinove prezentaćijske vjestine izdigli su ekipu Plivalete iznad ostalih. Drugo mjesto osvojila je ekipa Šampinjoni koju su saćinjavali Lućija Potoćki, Helena Orehovaćki, Karla Komsić i Hrvoje Banozić. Trećeplasirana ekipa bila je D.I.V.A. ćije je ime nastalo od poćetnih slova imena ćlanova: Dore Koprivćić, Ive Begović, Valerije Šipek i Andrije Marusića. Nakon podjele nagrada i priznanja natjećateljima uslijedilo je svećano zatvaranje Natjećanja, nakon ćega su se natjećatelji i ćlanovi zirija prebaćili u Buzz te uz prigodno piće i ugodan razgovor proveli sljedećih sat vremena u razgovoru u kojem su predstavnići Plive jos vise priblizili marketinski sektor natjećateljima.

Zasigurno je ovogodisnje natjećanje bilo pun pogodak. Znanja, vjestine i kontaki koji su ostvareni tijekom natjećanja za studente koji su u njemu sudjelovali sigurno će imati veliko znaćenje u kasnijem profesionalnom razvoju te sam također uvjeren da su neki od kolega upravo sudjelovanjem u Natjećanju u marketinskim vjestinama napravili prve korake ka plodnoj karijeri u odjelu marketinga.

65

Dosavsi do međufaze treće i ćetvrte godine, shvatila sam da je idealan trenutak za prijavu za ŠEP. Gdje? U Franćusku, svakako. Što? U ljekarnu, naravno. Gdje? Nemam pojma, sto mi ponude. Š kim? Pa s istim drustvom s kojim sam se rodila – sama.

Nekoliko dana nakon same prijave u sustav zabiljezio me ANEPF (Assoćiation nationale des etudiants en pharmaćie de Franće), a jos koji dan kasnije dobila sam mail prihvaćanja iz Bodeauxa. Štvar je bila rijesena, serotoninski rećeptori aktivirani. O Bordeauxu, osim da je to lijepa nijansa ćrvene i jedna od sorti vina, nisam imala pojma. Imajući na umu da ću ondje zapravo zivjeti gotovo mjeseć dana, uopće nisam ni htjela nesto unaprijed istrazivati i krasti si „real feel“ dozivljaje.

Šlićnosti i razlike nisam bas mogla uoćiti s obzirom da u Hrvatskoj do strućnog osposobljavanja praksa bas i ne postoji. Naućila sam se raditi jer je franćuski HZZO puno darezljiviji od hrvatskog, a i populaćija je bila takva da je dolazila po hrpe lijekova. U ovoj se ljekarni, „Pharmaćie De La Benauge“, izdavalo mnogo lijekova, uglavnom za dijabetes, kardiovaskularne bolesti, kozna oboljenja, NŠAID (paćijenti ih dobiju besplatno na rećept!) te povrh svega toga i lijekovi za zeludać (esomeprazol je najpopularnij). Šusrela sam se i s nekim terapijskim sustavima za koje sumnjam da ću u Hrvatskoj bas lako naići. Paćijenti na morfiju ili nenukleozidnim inhibitorima reverzne transkriptaze također nisu bili nepoznanića.

Posao sam odrađivala u jutarnjim satima pa sam imala mnogo vremena za sebe. Osim Bordeauxa, u kojem sam svaki dan otkrivala nesto novo, uspjela sam obići i druge ljepote tog dijela Franćuske: od Št. Emiliona i vinskih degustaćija u ćhateuu, preko dine i oćeanskih plaza do Toulousea. Švakog sam se dana zaljubila u nesto novo.

Tesko bih mogla izdvojiti jednu stvar koja mi je posebno aktivirala piloerektore. Od shoppinga, hrane, vina, spećeraja, ljudi, krajolika, sakralne arhitekture, ma bas u svemu sam uzivala i bas sve sto mi se ondje Radila sam po ćetiri sata od dogodilo bilo je lijepo. Pa ćak mi je i ponedjeljka do petka i uzivala u posjet hitnoj zbog uganuća zgloba bio svakom trenu na poslu. Doista jesam bolji nego u Zagrebu. radila, mentor mi je bio ujedno i voditelj ljekarne tako da je bio Koji je toćno razlog, tesko je reći: efekt poprilićno zauzet narudzbama i je sinergijski, ali grad na obali ostalim poslovima. Pa ipak, odlićno je Garonne ponudio mi je nesto sto nije iskoordinirao moju praksu. Bilo je nikad nista do sada. A mozda je to zaista interesantno vidjeti kako samo do ŠEP-a. Ma ipak mislim da je funkćionira franćuska ljekarna. to sinergija.

Odmah s krajem ljetnih rokova krenula sam na put. Šmjestaj mi je pronasao LEO, sobu u prekrasnoj zgradi franćuskog neoklasićizma u samom ćentru glavnoga grada Akvitanije. Ljekarna mi nije bila nesto odvise blizu: u zagrebaćkim relaćijama i soćioekonimskim pojmovima bi to bila Pesćenića, a paćijenti stvarno katkad kao likovi iz Malnarove „Noćne more“. Međutim, zbog male povrsine Bordeauxa svakodnevni odlazak nije bio naporan ni dugotrajan.

66

Proveli smo anketu kako bismo saznali iz kojeg dijela Hrvatske, toćnije iz koje zupanije, dolazi koliki postotak studenata FBF-a. Reprezentativni uzorak ćinilo je 200 studenata 3. i 4. godine naseg fakulteta, a ovdje su rezultati:

Grad Zagreb Zagrebačka županija Osječko-baranjska županija Zadarska županija Međimurska županija Varaždinska županija Splitsko-dalmatinska županija Krapinsko-zagorska županija Istarska županija Sisačko-moslavačka županija Brodsko-posavska županija Primorsko-goranska županija Dubrovačko-neretvanska županija Vukovarsko-srijemska županija Koprivničko-križevačka županija Šibensko-kninska županija Karlovačka županija Virovitičko-podravska županija Bjelovarsko-bilogorska županija Požeško-slavonska županija Ličko-senjska županija

62 18 13 11 11 10 9 8 8 7 7 6 6 5 5 4 4

2 2 1 1 0

10

20

30

40

50

60

70

Broj studenata

Iz grafa je vidljivo da su najvise studenata dolazi iz: Grada Zagreba, zatim Zagrebaćke, a potom Osjećko-baranjske zupanije.

Najmanji postotak studenata dolazi iz: Lićko-senjske, Pozesko-slavonske, Bjelovarsko-bilogorske te Virovitićko-podravske zupanije.

67

Ana Lovrinćević Anića Cajić Borna Tićak

Bruno Raćki Dalia Vađuneć Dora Beleć

Dora Tesić Đesika Kolarić Emily Curt

Grgo Ljubićić Iva Begović Ivan Pavlović 68

Jelena Kurija Josip Kresović Karla Komsić

Katarina Zunić Lućija Bozićević Marin Tusineć

Matea Pavić Mia Šojat Ševerina Jajćević

Tajana Iva Pejaković Zrinka Duvnjak 69