Recipe, No 8: listopad 2016

Psihicko zdravlje i poremecaji Sindrom nemirnih nogu

Gospina trava

Zrcalni neuroni

Za sve vas koji ne znate, Rp./ se nalazi na svakom receptu i predstavlja invokaciju.

“Recipe” je imperativ latinskog glagola recipio, recipere (uzimati), iz cega proizlazi da “recipe” znaci “uzmi”. Dakle, ovaj casopis vam propisujemo kao nezaobilazni dio vase terapije, a doza i interval doziranja u potpunosti ovise o vama (tj. prema potrebi), jer jos nisu klinicki dokazane nikakve stetne posljedice prekomjerne konzumacije ni interakcije s drugim lijekovima i alkoholom. Terapiju biste trebali uzimati sve dok ne diplomirate. Ako ne znate kako se koristi ovaj terapijski sustav, i na to imamo odgovor: per oculos, tj. ovaj casopis treba jednostavno procitati.

Mia Sojat

|

recipe.cpsa@gmail.com

Dragi citatelji i drage citateljice!

Ante Begonja Karolina Belosevic Lucija Franin Ruzica Glavas Severina Jajcevic Mateja Mervic Bruno Racki Mia Sojat Dalia Vađunec Katarina Zunic

S velikim zadovoljstvom pozdravljam vas na pocetku jos jednog broja casopisa Recipe.

Mia Sojat

Da se u Udruzi marljivo radi prepoznato je i na međunarodnoj razini. Na 62. svjetskom kongresu Međunarodne federacije studenata farmacije (IPSF) odrzanom u Zimbabveu u kolovozu ove godine CPSA je osvojila nagradu za najbolju udrugu među clanicama, a nasa Martina Laus nagradu za najbolju kontakt osobu.

Martina Laus

CPSA Udruga studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske CPSA Udruga studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske Printera Grupa d.o.o.

Dr. Franje Tuđmana 14a 10431 Sveta Nedelja Hrvatska Ante Kovacica 1, 10000 Zagreb

Pocetkom 2016. EPSA i IPSF svojim su udrugama clanicama predstavili zajednicku javnozdravstvenu kampanju ciji je cilj bio podizanje svjesnosti o mentalnom zdravlju.

Potaknuti njihovom inicijativom, odlucili smo cijelu godinu obiljeziti u tom znaku.

Tako se ove godine Natjecanje u konzultacijskim vjestinama odrzalo pod naslovom “Bolesti modernog doba - (po)moć antidepresiva i anksiolitika”, sredstva prikupljena na humanitarnoj fritulijadi i palacinkijadi donirana su Udruzi za autizam Split i Udruzi Down Zagreb, predstojeci Kongres Udruge odrzat ce se pod naslovom “Razumjeti mozak - izazovi i terapija psihičkih poremećaja”, a “Psihičko zdravlje i poremećaji” tema su ovog broja Recipea.

Ova nagrada kruna je dugogodisnjeg truda i rada clanova Udruge. Zahvaljujemo svima koji na bilo koji nacin podupiru rad Udruge: Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveucilista u Zagrebu na kontinuiranoj potpori koju nam pruza, Medicinskom i Kemijsko-tehnoloskom fakultetu Sveucilista u Splitu na podrsci koju pruzaju projektima u Splitu, strukovnim udruzenjima te Studentskom zboru Sveucilista u Zagrebu i svim sponzorima na financijskoj potpori.

Kao sto je i do sada bila praksa, novi broj Recipea donosi clanke kako o strucnim temama o kojima mozda niste imali prilike cuti na predavanjima tako i o studentskim aktivnostima i putovanjima. Zahvaljujem svim studentima i profesorima koji su izdvojili dio svojega vremena za pisanje i recenziranje clanaka, bez njih bi ovaj broj bio vrlo tanak.

Nadamo se da cete prepoznati trud koji smo ulozili u realizaciju casopisa i pozivamo vas da nam se javite sa svojim primjedbama i prijedlozima ili da nam se i sami pridruzite u radu na iducem broju casopisa.

U zelji da vam nadolazeca akademska godina bude vise nego uspjesna, i s nadom da cete se odazvati nasem pozivu i pridruziti nam se na nekom od nasih mnogobrojnih projekata, srdacno vas pozdravljam!

Mia Sojat

Nepotrebna bolest tvrdoglavih adolescentica ili ozbiljan mentalni poremećaj?

Anorexia nervosa Suvremeno je drustvo mladu zenu dovelo do pucanja pod pritiskom od strane medija koji, propagirajuci apsurdne ideale ljepote i privlacnosti, polako ali sigurno prelaze granice dobroga ukusa (i pameti!) te tako iskrivljuju zenski lik do grotesknih razmjera.

Sindrom nemirnih nogu Sindrom nemirnih nogu (engl., restless leg syndrome, RLS) sve je ucestaliji poremecaj od kojeg danas boluje oko 10 posto svjetske populacije. Ovisno o spolu, zene cesce obolijevaju, a također je uocena nasljednost s majke na kcer. Svrstan je u neuroloske poremecaje, a karakterizira ga neodoljiva potreba pomicanja nogu, i to za vrijeme mirovanja. Pretpostavlja se da je posljedica neravnoteze u dopaminskom sustavu mozga.

Gospina trava, kantarion, rupiÄ?asta pljuskavica, trava sv. Ivana...

Koliko dobro poznajete ovu biljku?

Gospina trava, Hypericum perforatum L. U alternativnoj medicini cvjetovi i listovi gospine trave u obliku razlicitih pripravaka koriste se u svrhu poboljsanja zdravlja cjelokupnog organizma i prevenciju niza bolesti. Gospina trava najcesce se koristi za ublazavanje simptoma depresije, a suvremena istrazivanja pokazala su dobrobit ove biljke.

Gdje je granica između normalnog i bolesnog?

Odgovor potražite u članku.

Opsesivno kompulzivni poremecaj Svi mi radimo pojedine radnje kako bismo zadovoljili tijek svojih misli, no cini li nas to opsesivnima? Netko voli da mu je sve u ormaru poslozeno po bojama, ili je jako uredan i sve mu je kao u „apoteci“, drugi pak vole uvijek parkirati auto na isto mjesto, a neki da su sve rucke salica okrenute u istom smjeru u vitrini, no gdje je tu granica između onog sto jos uvijek smatramo „normalnim“ ili „malo cudnim i drugacijim“ i stanja koje smatramo bolesnim?

Hrvatska ljekarnicka komora Zanima vas tko se nalazi iza organizacije koja zastupa ljekarnicku struku u Hrvatskoj i cime se to tocno bave?

Odgovore na ova i druga pitanja pronaci cete u clanku koji vam donosimo.

HRVATSKA LJEKARNIČKA KOMORA CROATIAN CHAMBER OF PHARMACISTS

Training New Trainers Training New Trainers, poznatiji pod skracenicom TNT, jednotjedni je događaj u organizaciji Europske udruge studenata farmacije (EPSA) i Europske udruge studenata industrijskog inzenjeringa i menadzmenta (ESTIEM) u kojem iskusniji treneri tzv. mekih vjestina (eng. soft-skills) poducavaju zanatu zainteresirane kandidate.

Suvremeno je drustvo mladu zenu dovelo do pucanja pod pritiskom od strane medija koji, propagirajuci apsurdne ideale ljepote i privlacnosti, polako ali sigurno prelaze granice dobroga ukusa (i pameti!) te tako iskrivljuju zenski lik do grotesknih razmjera.

Rade li to svjesno, nije poznato, ali jedno je ipak kristalno jasno – zabrinjavajuci je broj mladih adolescenata koji se, kao zustri pobornici mode i trenda, izgladnjuju do ekstremnih razmjera dovodeci pritom u opasnost svoje zdravlje, zivot i buducnost.

Samo je ime bolesti neprecizno jer anoreksija ima korijen u grckoj rijeci αν-ορεξιζ koja doslovno znaci nedostatak zelje, a vrlo se brzo moze opaziti da to, unatoc tome sto anoreksicne osobe doista zele ostaviti dojam kao da nemaju nikakvih zelja niti potreba za hranom, u stvarnosti nije istina.

Anorexia nervosa predstavlja poremecaj hranjenja karakteriziran abnormalnim gubitkom u tjelesnoj tezini, velikim strahom prema dobivanju iste te poremecenoj percepciji oblika pojedinih dijelova tijela.

Mnogi znanstvenici smatraju da je

rijec o veoma staroj bolesti koja se cak u najranijoj povijesti i nije smatrala bolescu niti joj se pridavalo vece znacenje. Vjerojatno su vec slavni lijecnici Hipokrat u Grckoj i Galen u Rimu mogli zabiljeziti prve slucajeve namjernoga izgladnjivanja, ali dokaza koji bi potkrijepili te tvrdnje, nazalost, nema. Kroz srednji vijek „svetice“ su u namjeri da ojacaju duh i postignu vecu spiritualnost postile, a pojava nije bila rijetkost ni među osobama koje su proglasavali vjesticama i pseudomisticima. Talijanski autori vole isticati da ju je prvi put opisao njihov sunarodnjak, lijecnik Simone Porta u 16. stoljecu, ali vecina ipak prvi detaljan opis bolesti pripisuje engleskom lijecniku Richardu Mortonu. Nakon vise od sto godina u medicinsku literaturu uveli su je Francuz Ernest Charles Lasegue i Englez Sir William W. Gull. Dugi se niz godina bolest nazivala anorexia histerica zbog vjerovanja da takvo stanje uzrokuje maternica (histera) koja putuje tijelom, ali taj se naziv odbacio pri pojavi prvih slucajeva bolesti i u muskoj populaciji. Nakon iscrpnih psihijatrijskih studija osoba koje su patile od anoreksije, za bolest su se zainteresirali brojni psihoanaliticari poput F. Alexandera, H. Deutscha, P. Dally i M. PalazzoliSelvini.

1. Odbijanje zadrzavanja tjelesne tezine iznad minimalno normalne

za dob i visinu, odnosno gubitak tjelesne tezine ispod 85% ocekivane ili pak indeks tjelesne mase jednak ili manji od 17.5.

2. Jaki strah od debljanja unatoc gubitku tezine.

3. Poremecaj dozivljaja velicine i oblika vlastitoga tijela, neprimjereni utjecaj tjelesne tezine i oblika tijela na samoprocjenjivanje i poricanje ozbiljnosti aktualne niske tjelesne tezine.

4. Amenoreja kod zenskog spola, odnosno izostanak menstruacije u najmanje tri slijeda ciklusa.

Opazeno je da se anoreksicno ponasanje manifestira u obliku ogranicavanja unosa hrane dijetom ili izgladnjivanjem pri cemu se uvodi i pretjerano tjelesno iscrpljivanje vjezbanjem.

Drugi tip anoreksije javlja se u obliku stalne dijete uz povremeno prejedanje i, najmanje jednom tjedno, a obicno i cesce, ciscenje, odnosno izbacivanje unesene hrane iz tijela samoizazvanim povracanjem ili koristenjem laksativa, diuretika ili klizmi. Neke bolesnice uopce ne uzimaju vece kolicine hrane, nego se nakon svakog, pa i najmanjeg obroka nastoje „ocistiti“, sto je posebno opasno jer na taj nacin dolazi do iscrpljivanja i gubitka elektrolita iz tijela.

Mnoge anoreksicne osobe pokazuju ozbiljne simptome anksioznosti ili depresije, kao sto su depresivno raspolozenje, razdrazljivost, melankolija, nesanica, gubitak socijalnih kontakata i sl.

Također, cesto su sklone opsesivnokompulzivnom ponasanju, odnosno zaokupljaju ih misli koje ih protiv njihove volje prisiljavaju na radnje vezane za hranu, izgled i tezinu.

Osim toga, takve osobe sklone su „drzati konce u svojim rukama“ i nadzirati okolinu, vrlo su krute i nepopustljive u svojim razmisljanjima, nedostaje im spontanosti i emocija. Nije na odmet naglasiti kako je bolest cesto povezana s traumama iz obitelji ili drustva, kao i osobnim traumama jednog od roditelja koji ih je nesvjesno tijekom odgoja prenio na dijete.

U fizikalnom pregledu anoreksicne osobe prvo se provjerava krvni tlak i puls. Puls je obicno usporen (manje od 60 otkucaja u minuti) te se javlja bradikardija. Njoj je pridruzeno i smanjenje katekolamina u perifernoj cirkulaciji, sto se manifestira deficitom tiroidnih hormona. Velik broj anoreksicnih osoba ima vrijednosti krvnog tlaka ispod 90/60 mmHg kao posljedicu smanjenja volumena krvi. Nadalje, osobe su jako osjetljive na hladnocu, a tjelesna im je temperatura obicno snizena. Vidljivi su krhki nokti, prorijeđena kosa, suha i ljuskava koza koja je nerijetko zuckasta zbog hiperkarotinemije jer bolesnice preferiraju hranu s velikim kolicinama vitamina A. Krvna slika pokazuje manjak kalija koji zajedno s anemijom izaziva opcu slabost, malaksalost, lupanje srca i abdominalnu bol. Neuroendokrini status im je slicniji djetetu u latenciji nego adolescentima, sto pokazuje smanjena sekrecija estrogena i progesterona, kao i gonadotropnih hormona (LH i FSH). U osoba obaju spolova koje boluju od anoreksije postupno nastupa demineralizacija kostiju. U djevojaka koje vise od 6 mjeseci nemaju menstruaciju razvija

se osteopenija, a ponekad i karakteristicne frakture zbog osteoporoze.

U lijecenju anoreksije kljucno je postici dva cilja. Prvi je normaliziranje tjelesne tezine kako bi se sprijecile za zdravlje i zivot opasne posljedice izgladnjivanja, a drugi cilj jest psiholoska prilagodba, odnosno umanjivanje ili uklanjanje fobije od debljanja. Lijecenje je u vecini slucajeva dugotrajno i vrlo zahtjevno, kako za samu osobu koja boluje od anoreksije, tako i za njezine najblize, s posebnim naglaskom na roditelje.

Naznaka da mlada osoba s anoreksijom mora na bolnicko lijecenje u njoj cesto izaziva bunt i otpor jer tako smatra da je citav njen trud bio uzaludan te da njezin zivot vise nije samo u njezinim rukama.

Uloga lijekova u lijecenju anoreksije nije velika. U novije se vrijeme neke pacijente lijeci fluoksetinom jer dovodi do smanjenja depresivnosti i ubrzava dobivanje na tezini. Svako ozbiljno lijecenje anoreksije mora popratiti i neki oblik psihoterapije jer se on danas smatra najuspjesnijom tehnikom lijecenja ove bolesti.

Na kraju treba istaknuti da je anoreksija ozbiljan problem sve veceg broja mladih koji u nekolicini slucajeva zbog prekasne intervencije zavrsavaju fatalno. Posebnu pozornost trebaju obratiti roditelji te na vrijeme kontaktirati kompetentne osobe kako bi se prevenirala i najmanja mogucnost za razvoj bolesti. Svjedoci smo velikog vala odobravanja krajnje nezdravih ideala ljepote koji ne trebaju i ne smiju biti primjer mladima, no cija zelja za popularnoscu, odobravanjem i uspjehom ne bira sredstva. Mi kao zdravstveni djelatnici u suradnji s ostalim relevantnim osobama u zdravstvu trebamo stvoriti nov i ispravan koncept zdravlja koji ce srusiti s trona svaki pokusaj degradiranja covjeka i njegove uloge u drustvu.

LITERATURA _Vidovic, Vesna, Anoreksija i bulimija, Biblioteka casopisa Psiha, Zagreb, 1996.

INTERNETSKI IZVORI

_http://www.mayoclinic.org/diseasesconditions/anorexia/home/ovc20179508 , datum pristupa: 17.4.2016. _https://hr.wikipedia.org/wiki/ Pablo_Picasso#/media/File:Picasso_%C5% BDena_koja_pla%C4%8De.jpg, datum pristupa: 17.4.2016.

Naime, najnovija istrazivanja na postmortalnom tkivu mozga, kao i prikazivanje mozga magnetskom rezonancijom (engl., magnetic resonance imaging, MRI) pokazuju da je u bazalnim ganglijima, tocnije u regiji mozga nazvanoj supstancija nigra - crna tvar broj postsinaptickih dopaminskih receptora smanjen, dok je presinapticko lucenje dopamina povecano. Pretpostavlja se da je povecano lucenje dopamina iz presinapticke stanice posljedica slabog signala nakon vezanja dopamina za receptor. Primjerice, ukoliko gledamo TV i ne cujemo dobro, pojacamo zvuk. Analogno tome, prenosenje signala u mozgu je preslabo, sto daje znak da se luci jos vise dopamina, a ukoliko imamo previse dopamina, smanji se broj receptora za isti, sto nas vodi u zacarani krug. U pozadini ove bolesti spominju se i niske razine zeljeza u mozgu. Tocna povezanost između nedostatka zeljeza i dopamina je nejasna, ali moze se pretpostaviti da je zbog manjka zeljeza dopamin „preslab“ neurotransmitor te ta pretpostavka djelomicno objasnjava zacarani krug opisan ranije u tekstu.

RLS se cesto javlja kod bolesnika s kronicnim zatajenjem bubrega, dijabetickom neuropatijom, reumatoidnim artritisom, a stanje moze biti pogorsano uslijed uzimanja

nekih lijekova, primjerice, antipishotika, nekih antidepresiva, antihistaminika.

Poremecaj je ucestaliji kod trudnica, posebice u trecem tromjesjecju u kojem je zbiljezeno da pogodi cak do trecinu trudnica. Nakon poroda simptomi najcesce prestanu, no kod nekih zena nazalost ostaju i dalje prisutni. Najcesci uzrok pojave RLS-a tijekom trudnoce je manjak zeljeza i folne kiseline, ali i povecano lucenje hormona (prolaktina, progesterona i estrogena).

Povijest RLS-a je poprilicno zanimljiva i seze cak u 1672. godinu kada je po prvi puta britanski lijecnik Sir Thomas Willis opisao iskustva pacijenata koji su svoje neobicne i „cudne“ simptome u nogama povezali s nemogucnoscu usnivanja i spavanja. Sir Willis je također uvidio da su njegovi pacijenti dobro reagirali na opijate kao rezim lijecenja. Prijelomni trenutak dogodio se ranih 40-ih godina prosloga stoljeca kada je Dr. Karl Ekbom poceo intenzivnije istrazivati RLS. Otkrio je da suplementacija zeljezom smanjuje simptome, a u cast njemu danas se poremecaj cesto i naziva Ekbomovim sindromom.

RLS je poremecaj kojega karakterizira skup simptoma, a pacijenti ih opisuju kao: zmarce, mravce, trnce, iglice, zarenje iznutra, bol i neobicne senzacije koje se sire nogama, od stopala, preko listova duz nogu sto dovodi do nekontrolirane potrebe pomicanja nogu. Simptomi se pogorsavaju u mirovanju, dakle u sjedecem i lezecem polozaju. Ono sto je neobicno kod ovog poremecaja je da se simptomi povuku cim se osoba pocne kretati. Kako pacijenti uspiju zaspati tek pred zoru kad se psihofizicki izmore, posljedica svih ovih simptoma je poremecaj spavanja, a vidno je narusena i kvaliteta zivota, sto moze dovesti do razvoja anksioznosti i depresije.

Zbog brojnih neobicnih simptoma koje pacijenti razlicito dozivljavaju i opisuju, u proslosti je bilo otezano postavljanje ispravne dijagnoze i prepoznavanje ucestalosti ovog sindroma kao i njegove povezanosti s drugim medicinskim stanjima. Danas suvremena medicina sve vecu pozornost posvecuje sto ranijem postavljanju ispravne dijagnoze te mogucnostima lijecenja.

Farmakolosko lijecenje zapocinje se kada su simptomi toliko intenzivni i ucestali da utjecu na spavanje, svakodnevno funkcioniranje pacijenta i smanjuju kvalitetu zivota.

RLS se smatra najcescim uzrokom kronicne nesanice. U nasem drustvu uvrijezeno je kod problema sa spavanjem posegnuti za bezodiazepinima, pa tako i RLS nije izuzetak. Međutim, algoritam lijecenja RLS-a ne ukljucuje benzodiazepine.

Primjena lijekova iz skupine benzodiazepina (diazepam, oksazepam, alprazolam) moze privremeno i prividno umanjiti simptome zbog opustajuceg djelovanja na samog pacijenta, no njihova primjena nije opravdana, a ako je ucestala i dugotrajna moze dovesti do razvoja teske ovisnosti.

Prva su linija lijecenja RLS-a, temeljeno na uzrocima nastanka

bolesti, antiparkinsonici iz skupine agonista dopaminskih (D2/D3) receptora – pramipeksol, ropinirol i rotigotin. Pokazali su se kao jako dobra terapija, ali ipak ukoliko je sindrom intenzivan i ova terapija ne djeluje zadovoljavajuce, iduca linija je levodopa, također iz skupine antiparkinsonika. Ovi se lijekovi primjenjuju u najnizim mogucim dozama koje su nekoliko puta nize od doza koje se koriste u lijecenju Parkinsonove bolesti, te se tijekom lijecenja izbjegava povecanje doza.

Antikonvulzivi gabapentin i pregabalin su se isto pokazali kao uspjesna linija lijecenja. Za gabapentin u dvostruko slijepom, randomiziranom i placebom kontroliranom istrazivanju tijekom 12 tjedana dokazano je da dolazi do

smanjenja simptoma. Pacijentima su prema skali bili evaluirani sljedeci parametri: smetnje u spavanju, umor tijekom dana, utjecaj na dnevne aktivnosti i promjene raspolozenja. U odnosu na placebo skupinu, dokazano je da gabapentin poboljsava kvalitetu sna.

Sada se vratimo na pricu s pocetka iz 17. stoljeca i opijata. Danas su opioidi slabijeg djelovanja posljednja linija lijecenja, odnosno kada antiparkinsonici i antikonvulzivi ne djeluju. U istrazivanjima se kombinacija oksikodona i naloksona pokazala izutetno uspjesnom jer se povecala kvaliteta zivota.

Premda danas mozemo govoriti o djelotvornim lijekovima za lijecenje

RLS-a, zbog nezeljenih ucinaka lijekova, prestanka djelovanja nakon određenog vremena, odnosno pogorsanja simptoma unatoc primjeni lijekova, i dalje postoji potreba za boljim razumijevanjem nastanka RLS-a te razvoja ucinkovitije i ciljane terapije.

Promjena stila zivota je preporuka za svaku bolest pa tako i ovu. Od nefarmakoloskih mjera savjetuje se smanjeni unos kofeina, alkohola, secera, prestanak pusenja, stabilizacija bioritma, tj. odlazak na spavanje u isto vrijeme, kao i dovoljna duljina spavanja. Masaza nogu, toplo – hladne kupke pa cak i oblozi od leda su se pokazali kao jedan od nacina kako uspjesno „umiriti noge“. Također se savjetuje nadomjesna terapija zeljezom, vitaminom B12 i folnom kiselinom, ukoliko se dokazu smanjene razine zeljeza u krvi. No, sve ove mjere mogu pomoci kod blagog oblika RLS-a kod kojeg se simptomi javljaju povremeno.

Prema brojnim iskustvima pacijenata, RLS nije neka u(iz)misljena bolest, kako sam imala prilike vidjeti citajuci razne clanke i iskustva vezano za ovaj sindrom. Lijecnici i dalje postavljuju krive dijagnoze, a pacijenti su nerijetko frustrirani, bespomocni, a vecini se tek nakon nekoliko godina postavi ispravna dijagnoza. U velikom

broju blazih slucajeva s povremenim javljanjem simptoma, RLS nije dijagnosticiran, premda i u takvom blazem obliku utjece na kvalitetu zivota. Edukacija o simptomima bolesti, kao i o mogucnostima lijecenja, posebice lijecnika, ljekarnika, ali i samih pacijenata je kljucan cimbenik uspjesne borbe s ovom neobicnom bolesti.

INTERNETSKI IZVORI _http://www.hopkinsmedicine.org/ neurology_neurosurgery/centers_clinics/ restless-legs-syndrome/what-is-rls/ causes.html _http://www.ncbi.nlm.nih.gov/ pubmed/15165540 _http://www.rls.org.au/history-of-rls.html _http://www.rls.org/about-rls/diagnosis _http://www.ncbi.nlm.nih.gov/ pubmed/27288210 _http://www.ncbi.nlm.nih.gov/ pubmed/27401882 _http://www.webmd.com/brain/restlesslegs-syndrome/restless-legs-syndrome-rls? page=2 _http://www.healthline.com/health/ restless-leg-syndrome/true-stories#1 _http://www.health.com/health/condition -article/0,,20191740,00.html _http://www.rls.org.au/stories-frompeople-with-rls.html _http://www.grandforksherald.com/sites/ default/files/styles/full_1000/public/ fieldimages/12/0116/restlesszbaa.jpg? itok=cghjPa0_http://coach.nine.com.au/ 2016/07/12/12/11/what-is-restless-legssyndrome

ISKUSTVA PACIJENATA  Priča 1 Jedna gospođa ispričala je svoje iskustvo s RLS-om od kojeg pati od djetinjstva. Kaže da je kao dijete molila brata da sjedne na njene noge dok ne utone u san. Kasnije je noge vezala ručnicima, kako se ne bi pomicale. Danas tu tehniku primjenjuje i na svojim pacijentima s kojima radi kao medicinska sestra, kako bi im olakšala borbu s nesanicom.

 Priča 2 Drugo iskustvo gospođe kojoj se RLS pojavio početkom 40-ih godina života, kaže da je jedino mogla spavati u kupaonici. Veći dio noći je provodila u hidromasažnoj kadi da bi uopće uspjela spavati. Priznaje da je pomišljala o samoubojstvu zbog bespomoćnosti i iscrpljenosti. Kasnije je potražila pomoć u specijaliziranoj klinici, gdje joj je postavljena ispravna dijagnoza te joj je propisan lijek iz skupine agonista dopaminskih receptora. Prema njenim riječima, uzimanjem lijeka se preporodila, ali ponekad ima epizode u kojima joj lijekovi ne uspiju umiriti simptome, te i dalje pribjegava zamjeni kreveta masažnom kadom.

 Priča 3 Još jedno svjedočastvo gospođe koja se bori sa simptomima preko 20 godina, kaže da po noći šeće po stepenicama i vozi sobni bicikl.

Agonisti dopaminskih receptora joj nisu pomogli, a nešto se bolje osjeća kada uzme blagi opiodni anagletik, no kako kaže još uvijek čeka noć kada će se u potpunosti naspavati.

 Priča 4 Jednoj je gospođi iz Australije, nakon što je opisala tipične simptome RLS-a zbog kojih nije mogla spavati mjesecima, liječnik propisao diazepam. Usprkos opuštajućem djelovanju, diazepam nije djelovao na simptome koji su i dalje bili prisutni.

Liječnik je savjetovao povišenje doze lijeka, što također nije utjecalo na nestanak simptoma, već je kod gospođe uzrokovalo ošamućenost i smanjenu mogućnost koncentracije sljedećeg dana. Nakon nekog vremena liječnik ju je nazvao na telefon i ispričao se što nije bolje shvatio njene simptome, i bolest više istraživao, no sada je razumije pošto je i sam obolio od RLS-a.

Fobija je vrsta anksioznog poremecaja kojeg karakterizira izraziti i stalni strah od određenih, dobro definiranih, objekata ili situacija. Fobicne situacije izbjegavaju se ili podnose s velikom nelagodom, sto ometa normalno funkcioniranje osobe.

Pri susretu s uzrokom fobije javljaju se lupanje srca, kratak dah, suha usta, mucnina, povisen krvni tlak, drhtanje, obilno znojenje i osjecaj nadolazece propasti.

Terapija izlaganjem uspjesno se koristi u lijecenju specificnih fobija. Kroz dobrovoljno, postupno izlaganje uzroku fobije, pacijenti u vecini slucajeva uspjesno prevladavaju svoj strah. Opustanje i druge bihevioralne tehnike mogu se koristiti kao metode nosenja sa situacijama koje izazivaju stres, ali vjerojatno nisu jednako ucinkovite kao direktno izlaganje koje moze biti djelotvorno vec u jednoj duljoj sesiji.

U tablici donosimo neke od najcescih i neobicnijih fobija.

Acrophobia strah od visina

Thassophobia strah od lijenosti

Aerophobia strah od letenja

Sesquipedalophobia strah od dugih rijeci

Agoraphobia strah od otvorenih prostora

Leukophobia strah od bijele boje

Claustrophobia strah od zatvorenih prostora

Pentheraphobia strah od svekrve

Arachnophobia strah od pauka

Ablutophobia strah od kupanja

Ophidiophobia strah od zmija

Symmetrophobia strah od simetrije

Cynophobia strah od pasa

Asymmetriphobia Strah od asimetrije

Belonephobia strah od igala

Consecotaleophobia strah od kineskih stapica za hranu

Haemophobia strah od krvi

Aulophobia strah od flaute

Glossophobia strah od obracanja javnosti

Phobophobia strah od razvijanja fobije

INTERNETSKI IZVORI _http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK327664/, datum pristupa: 23. 7. 2016. _http://www.adaa.org/understanding-anxiety/specific-phobias/symptoms, datum pristupa: 23. 7. 2016. _http://www.phobiasource.com/phobia-list/, datum pristupa: 23. 7. 2016.

U alternativnoj medicini cvjetovi i listovi gospine trave u obliku razlicitih pripravaka koriste se u svrhu poboljsanja zdravlja cjelokupnog organizma i prevenciju niza bolesti. Gospina trava najcesce se koristi za ublazavanje simptoma depresije, a suvremena istrazivanja pokazala su dobrobit ove biljke.

Gospina trava je trajna zeljasta biljka visoka 30-70 cm. Stabljika je uspravna, cvrsta i vrlo razgranata te ima dvije izdignute pruge pa je dvobridna. Listovi su duguljasti ili jajoliki i gledani prema svjetlu izgledaju kao da su izbuseni. Te sitne, svijetle tockice su zlijezde u unutrasnjosti lista, koje su ispunjene etericnim uljem. Cvjetovi su zlatnozute boje i razvijaju se na vrhu stabljike i ogranaka u obliku cvatova. Kada se zgnjece, ispustaju tamnocrvenu uljastu

Hypericum perforatum L., Hypericaceae (Guttiferae) Gospina trava, kantarion, rupičasta pljuskavica, trava sv.

Ivana

tekucinu. Miris gospine trave je slab ali aromatican, a okus gorak. U ljekovite svrhe koriste se listovi i cvjetovi koji se skupljaju u doba cvatnje, ali prije zametnutih plodova. Biljka cvate od lipnja do rujna. Raste na razlicitom tlu (na livadama, u sikarama, uz putove, na pustim i neobrađenim zemljistima…).

Rasprostranjena je po gotovo cijeloj Europi, Aziji i Sjevernoj Americi.

Aktivne tvari u gospinoj travi su razliciti oblici naftodiantrona, ukljucujuci hipericin, kojeg biljka sadrzi oko 0,3 %. Zelen gospine trave bogata je i fenolnim spojevima koji znatno pridonose farmakoloskom djelovanju, a najvazniji je hiperforin kojeg ima 2–4,5 %. Bitni su i flavonoidi (rutin, hiperozid, kvercitrin i izokvercitrin). Kolicina pojedinih aktivnih sastojaka najvise ovisi o starosti biljke pa je tako koncentracija hipericina najveca u doba cvatnje, dok hiperforina ima najvise nakon cvatnje kada su plodovi biljke zreli. Sastav razlicitih oblika hipericina najvise ovisi o kolicini svjetlosti za vrijeme rasta. Gospina trava sadrzi i 0,6 do 3 ml/kg etericnog ulja bogatoga terpenskim ugljikovodicima.

Gospina trava je odavno poznata po svojoj ljekovitosti, a njena uporaba datira jos iz vremena starih Grka gdje je Hipokrat u svojim spisima zabiljezio opravdanu medicinsku uporabu gospine trave. Koristi se u narodnoj medicini, ali joj i sluzbena medicina pridaje vaznost. Na trzistu postoji velik broj preparata gospine trave koji se koriste lokalno i oralno.

Oralno se koristi u obliku nelipidnog ekstrakta kod lake i srednje teske depresije. Klinicke studije koje su istrazivale antidepresivni ucinak gospine trave, dokazale su ucinak kod depresije, straha i nemira, anksioznosti i razdrazljivosti.

Prednost u odnosu na klasicne antidepresivne lijekove je da ne djeluje sedativno i ne smanjuje motoricke i refleksne funkcije pa ju mogu uzimati vozaci. Flavonoidi, naftodiantroni i fenoli djeluju na neke receptore i enzime u mozgu, neselektivno inhibiraju proteine prijenosnike u monoaminskim sinapsama (inhibira se ponovna pohrana noradrenalina, serotonina i dopamina) te reduciraju metabolizam monoamina, no jos je uvijek nejasno koji je tocno farmakoloski

mehanizam odgovoran za antidepresivno djelovanje. Osim toga, gospina trava koristi se za lijecenje simptoma menopauze, kod neraspolozenja, poremecaja koncentracije, iscrpljenosti, sindroma kronicnog umora, migrene i drugih tipova glavobolje. Uzimanjem kapsula standardiziranih na sadrzaj hipericina ucinak se moze ocekivati unutar 4 tjedna primjene, a najdulje trajanje lijecenja je 6 tjedana. Gospina trava odavno se smatra sredstvom za zacjeljivanje rana i dokazano joj je antibakterijsko djelovanje te se kao lipidni macerat lokalno koristi za infekcije koze, rane, opekline te za utrljavanje kod reumatskih bolova i mijalgija. Dokazano je i djelovanje protiv virusa (HPV, herpesvirusi).

Zbog fotosenzibilizacije, potreban je oprez kod koristenja ulja gospine trave, te za vrijeme upotrebe treba izbjegavati sunce. Gospina trava moze se koristiti i kao cajni pripravak, a pije se 2-3 puta dnevno po jedna salica.

Preparati gospine trave izazivaju nuspojave posebice u kombinaciji s nekim lijekovima. Nuspojave koje se mogu javiti su: problemi sa spavanjem, nemir, anksioznost, razdrazljivost, umor, suha usta, vrtoglavica, glavobolja, osip, proljev, serotoninski sindrom. Preprati gospine trave ne preporucuju se kod djece mlađe od 18 godina bez nadzora lijecnika. Iznimno je bitno da se gospina trava uzima kako je propisano te da se ne prekoraci doza jer moze doci do ozbiljnih reakcija na izlozenost suncu, a moguce su i druge opisane nuspojave. Ne preporucuje se za vrijeme trudnoce i dojenja, kod tezih mentalnih oboljenja (bipolarni poremecaj, shizofrenija, Alzheimerova bolest). Nije dobro

naglo prekinuti koristenje ovog preparata jer moze uzrokovati neugodne nuspojave pa je potreban postupan i polagani prekid terapije.

Lipidni ekstrakt je fototoksican pa treba izbjegavati izlaganje suncu.

Gospina trava stupa u interakciju s mnogim lijekovima, induktor je CYP3A4 enzima i P-glikoproteina.

Osobe koje uzimaju antikoagulanse i antiepileptike obavezno trebaju konzultirati lijecnika. Ne preporucuje se koristenje uz klasicne antidepresive zbog sinergistickih ucinaka i opasnosti od razvoja serotoninskog sindroma. Ne smije se primjenjivati istodobno s ciklosporinom, inhibitorima HIV proteaze, i varfarinom (smanjuje se ucinak). Smanjuje efikasnost oralnih kontraceptiva. Potreban je i oprez kod lijekova koji se metaboliziraju putem jetre (benzodiazepini, metadon, simvastatin, digoksin).

Ucinkovitost gospine trave tema je u klinickim istrazivanjima od 1980.

Autori Cochrane sustavnog pregleda iz 2008. analizirali su 29 studija s ukupno 5489 sudionika s depresijom, u kojima se uspoređivalo lijecenje ekstraktima gospine trave u trajanju od 4-12 tjedana s placebo lijecenjem ili standardnim antidepresivima. Studije su provedene u razlicitim zemljama te su istrazile razlicite vrste ekstrakata gospine trave i uglavnom su ukljucile bolesnike koji pate od blage ili umjereno teske depresije. Zbirni rezultati analiziranih studija pokazuju da su istrazeni ekstrakti gospine trave bili bolji od placeba, slicne ili cak bolje ucinkovitosti nego standardni antidepresivi i imali su manje nuspojava nego standardni antidepresivi. Međutim, rezultati koji idu u prilog ekstraktima gospine trave bili su povoljniji u studijama provedenima u zemljama njemackog

ZANIMLJIVOST U Njemačkoj je 1994. godine prepisano i izdano 66 milijuna pakiranja pripravaka ekstrakata gospine trave, čija je zarada prestigla i najprodavanije kemijske antidepresive. Samo su liječnici prepisali 2,7 milijuna tretmana depresije gospinom travom.

govornog podrucja, gdje ti proizvodi imaju dulju tradiciju te ih cesto propisuju lijecnici. Te razlike mozda se mogu objasniti ukljucivanjem pacijenata s razlicitim tipovima depresije, ali se ne moze iskljuciti ni mogucnost da su manje studije s njemackog govornog podrucja bile pogresno osmisljenje i da su opisale pretjerano optimisticne rezultate.

Osobe koje pate od depresivnih simptoma i koje zele koristiti proizvode gospine trave obavezno trebaju potraziti misljenje ljekarnika ili lijecnika o pocetku uzimanje terapije. Upotreba moze biti opravdana, ali pritom treba imati na umu niz spomenutih cinjenica kao sto su nuspojave i interakcije s drugim lijekovima. Uz to, proizvodi od gospine trave koji se mogu naci na trzistu veoma se razlikuju i ne mozemo tocno znati sastav ekstrakta.

Namjera ovog clanka bila je upoznati studente farmacije i medicinske biokemije i ostale citatelje s biljkom koja je poznata kao biljni antidepresiv, a pokazuje i brojne druge ucinke. Mnogi ljudi vise vjeruju u biljne lijekove, pa je bitno da su farmaceuti i ostali zdravstveni radnici upoznati s ovom biljkom kako bi na najbolji nacin pruzili savjet pacijentima.

POPIS LITERATURE _Blumenthal M, Hall T, Goldberg A, Kunz T, Dinda K. The ABC Clinical Giude to Herbs. American Botanical Council Austin, Texas, 2003. _Kustrak D. Farmakognozija Fitofarmacija. Golden Marketing – Tehnicka knjiga, Zagreb, 2005. _Markovic S. Fitoaromaterapija. 2. izdanje.

Cedrus Centar, Zagreb, 2010. _Domac R. Mala flora Hrvatske i susjednih podrucja. Skolska knjiga, Zagreb, 1979.

INTERNETSKI IZVORI _http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/ NBK92750/, datum pristupa: 27.07.2016. _https://examine.com/supplements/ hypericum-perforatum/, datum pristupa: 27.07.2016. _ http://www.centarzdravlja.hr/zdravzivot/biljni-lijekovi/zasto-volimo-gospinutravu/, datum pristupa: 27.07.2016.

Opsesivno kompulzivni poremecaj (engl., obsessive-compulsive disorder, OCD) svrstan je u anksiozne poremecaje, a definaran je kao skup kompulzivnih radnji koje se ponavljujuci izvode, kako bi se zadovoljile opsesivne misli.

Primjerice, jedna od najcescih opsesivnih misli je strah od bakterija.

Ljudi koji boluju od OCD-a, ukoliko imaju opsesivnu misao pretjeranog straha od bakterija i prljavstine, rade kompulzivne radnje, koje su posebni rituali u velikom broju ponavljanja, kao sto je ucestalo pranje ruku, pretjerano ciscenje i stalna dezinfekcija predmeta oko sebe. Svi koji su pogledali barem pet minuta serije Monk, vjerujem da su vizualizirali glavnog protagonista, a za one koji nisu, brzo na YouTube : ).

Od opsesivnih misli jos se cesto javljaju pretjerana briga za osjecajem sigurnosti, neobjasnjiva potreba da sve bude simetricno poslozeno, nezeljene seksualne i agresivne misli, dok su karakteristicne kompulzivne

radnje stalno provjeravanje (je su li vrata zakljucana, glacalo ili stednjak iskljuceni), ponavljanje radnji do određenog broja koji zadovoljava „kriterije“, stalno preslagivanje ili nagomilavanje predmeta, trazenje utjehe.

Smatra se da se danas u nekom periodu svoga zivota s ovim poremecajem bori oko 2-3 % svjetske populacije. Do razvoja poremecaja najcesce dolazi uslijed kriznih i stresnih zivotnih situacija, a okidac mogu biti i traume iz djetinjstva.

Također, cesce obolijevaju osobe koje su vec po prirodi perfekcionisti i sistematicari. Cak 30-50% OCD-a javlja se kod djece mlađe od 10 godina.

Patofiziologija OCD-a je poprilicno kompleksna, no valja naglasiti da je bolest multigenska (polimorfizam gena za glutamatne NMDA receptore) i pod utjecajem okolisnih cimbenika.

Prema snimkama mozga

izbora ne postize zeljeno terapijsko djelovanje, sljedece prema algoritmu lijecenja je povisenje doze do maksimalne dnevne doze, u duljini trajanja do godine dana.

Kada lijekovi prvog izbora ne postignu terapijski ucinak, primjenjuju se razlicite strategije, kao sto su zamjena prvog lijeka drugim iz iste skupine, promjena nacina primjene lijeka (npr. klomipramin ili citalopram mogu se umjesto oralno primjenjivati intravenski), uvođenje lijeka iz druge skupine ili istovremeno provođenje psihoterapije.

Opsesivno - kompulzivno ponašanje

napravljenih magnetskom rezonancijom zapazene su promjene u orbitofrontalnom i cingularnom korteksu, ali i u bazalnim ganglijima koje dovode do disfunkcije serotoninskog, dopaminskog i glutamatnog sustava, na cemu se i temelji terapija pojasnjena nize u tekstu. Posto je nekim pacijentima povisena serumska koncentracija dusik (II) oksida (NO), istrazivanjima je potvrđena međusobna povezanost s nastankom bolesti. Ono sto je zanimljivo, da kod zena ciklus koji je fizioloski reguliran hormonima moze biti okidac za pogorsanje simptoma bolesti.

Kako bi se postavila ispravna dijagnoza OCD-a, razvijeni su posebni evaluacijski obrasci koji lijecnicima olaksavaju procjenu i ocjenu simptoma i postavljanje dijagnoze da bi se sto prije moglo poceti s lijecenjem. Jedan od najpoznatijih alata klinicarima za dijagnosticiranje poremecaja je sveobuhvatna YaleBrownova skala (Yale-Brown obsessive compulsive scale, Y-BOCS) koja je namijenjena samoevaluaciji simptoma, kao i za evaluaciju simptoma od strane okoline, partnera ili roditelja.

Adekvatno lijecenje ovog poremecaja velik je izazov i jako je specificno. Ono prstvestveno kao prvu liniju lijecenja obuhvaca psihoterapiju i kongnitivno biheviroralne treninge. Treninzi su

usmjereni na pojedinca, ali i rad u skupinama. Također se potice da pojedinci pokusaju upoznati, i razumijeti sebe te se savjetuju razlicite tehnike opustanja poput meditacije i autogenog treninga. Ukoliko se primjeti da navedeni oblici lijecenja ne daju zeljene rezultate, tada farmakoterapija dolazi u obzir.

Jedan od prvih lijekova u lijecenju pocetkom 70-ih godina proslog stoljeca bio je klomipramin iz skupine triciklickih antidepresiva. Upravo njegovom primjenom zapazeno je da u patofizioloskoj pozadini bolesti lezi poremecaj u serotoninskom sustavu u mozgu. Klomipramin djeluje i kao inhibitor ponovnog povratka serotonina. Ta nam je spoznaja omogucila primjenu seleketivnih inhibitora ponovnog povratka serotonina (SIPPS) - fluoksetin, fluvoksamin, sertralin, paroksetin, citalopram, escitalopram iz skupine antidepresiva kao lijekova izbora kod lijecenja OCD-a. Nekoliko je problema lijecenja s ovom skupinom lijekova, a to su primjena preniskih doza lijeka, trajanje lijecenja je prekratko, nesuradljivost bolesnika zbog nuspojava lijekova, te rezistencija na propisanu terapiju (prema literaturnim podacima u samo 4060% bolesnika postize se zadovoljavajuci terapijski odgovar na odabrani lijek). Ukoliko prvi lijek

Od ostalih lijekova, najvise je klinickih istrazivanja s antipsihoticima, odnosno s risperidonom, kvetiapinom, olanzapinom, aripiprazolom, pa cak i s antipsihotikom prve generacije – haloperidolom. Dobiveni rezultati o ucinkovitosti nisu dosljedni, zbog cega je primjena ovih lijekova bilo u monoterapiji ili u kombinaciji s SIPPS jos uvijek „off label“ , sto znaci da primjena lijeka u toj inidikaciji nije odobrena od regulatornog tijela.

Antipsihotici nisu pozelja terapija niti zbog osebujnog profila nuspojava.

U novije vrijeme kao potencijalna terapija OCD-a najvise se istrazuju antagonisti ili parcijalni agonisti glutamatnih NMDA receptora koji bi se mogli primjenivati u kombinaciji, ali i samostalno. Lijekovi poput memantina (lijek iz skupine za lijecenje Alzheimerove bolesti), amantadina (antiparkinsonik), ketamina (anestetik), D-cikloserina, riluzola (koristi se kod amiotroficne lateralne skleroze) u klinickim studijama na malom broju ispitanika pokazuju ucinkovitost kod rezistentnih oblika OCD-a.

Nerijetko smo svjedoci ismijavanja i stigmatizacije ovog neobicnog poremecaja, no uz njega su vezane ozbiljne posljedice koje se najvise odrazavaju na zivot i svakodnevno funkcioniranje oboljele osobe. Ova skupina pacijenata posebice je osjetljiva, a okolina cesto nema strpljenja i razumijevanja prema

njihovim drugacijim obrascima ponasanja. Usprkos strelovitom napretku medicine i tehnologije u podrucju rane dijagnostike i terapije, OCD u smislu razumijevanja patofiziologije i terapijskih pristupa i dalje ostaje podrucje intenzivnih bazicnih i klinickih istrazivanja.

Mozemo se samo nadati da cemo za 5 ili 10 godina govoriti o poremecaju koji je moguce uspjesno (iz)lijeciti.

Svakako da je za uspjesnost terapije OCD-a, kao i kod ostalih psihickih bolesti, vrlo vazna podrska okoline, prije svega obitelji sto podrazumijeva edukaciju i destigmatizaciju, te svaki drugi oblik podrske normalnom svakodnevnom funkcioniranju oboljelih.

INTERNETSKI IZVORI _http://www.ncbi.nlm.nih.gov/ pubmedhealth/PMH0072746/ _http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/ articles/PMC3181958/ _http://emedicine.medscape.com/ article/1934139-overview _http://www.disabled-world.com/artman/ publish/famous-ocd.shtml http://www.intechopen.com/books/ obsessive-compulsive-disorder-the-old-and -the-new-problems/pathophysiology-ofobsessive-compulsive-disorder-affectedbrain-regions-and-challenge-towardsdiscov _http://i.huffpost.com/gen/1898599/ images/o-OCD-facebook.jpg

OCD NIJE ZAOBIŠAO NI SLAVNE I POZNATE

Leonarda di Caprija najpoznatiji je kipić zaobilazio godinama, no OCD nije te je javno priznao svoj poremećaj. Prema njegovim riječima pokušava ignorirati svoje opsesivne misli. Kaže da najviše ima potrebu prolaziti nekoliko puta kroz vrata i koristiti isti put kojim hoda.

Ni potencijalni budući američki predsjednik, Donald Trump nije ostao imun na OCD. Njemu je pak najveći problem strah od bakterija, stoga izbjegava rukovanja, posebice s nastavnicima, jer prema njegovim riječima oni „pukupe“ bakterije sa svojih radnih stolova gdje ih na centimetru kvadratnom ima preko 17 000. Kada li ih je samo uspio izbrojati u jeku žestoke predizborne kampanje? :P Justinu Timberlakeu i Davidu Beckhamu zajedničko je što im sve mora biti posloženo u linijama, na broj i po bojama. Beckham je priznao da ima čak tri frižidera jer

mu mora biti hrana odvojena od pića, a salate posebno, zlobnici bi sada rekli ima se – može se.

Brojni znastvenici poput Charlesa Darwina, Alberta Einsteina, ali i našeg Nikole Tesle - koji je imao strah od bakterija, nije podnosio okrugle oblike, niti mogao dodirnuti ničiju kosu osim svoje, morala mu se vagati sva hrana, a prilikom obroka koristio je 18 salveta; dokazuju nam da su bez obzira na svoj poremećaj, koji ih je zasigurno ograničavao, bili ispred svog vremena te su i dan danas inspiracija mnogima.

Poremećaj nije zaobišao ni nježniji spol, a to su Penelope Cruz, Jessica Alba i Cameron Diaz koja se požalila da opsesivno čisti kvake vratiju prije nego što li ih otvara i to toliko žestoko da ih izgrebe. Isto tako učestalo pere ruke zbog straha od bakterija te najčešće otvara vrata laktom.

„Gledaj, svijet je poput ogledala.

Osmjehneš li se, tvoji prijatelji će se osmjehivati tebi.“ Zen izreka

Jeste li ikada u blizni osobe koja zijeva i sami dobili potrebu za zijevanjem? Mozete li se poistovjetiti s osobom koja je ozlijeđena i steci određeni dojam boli koju osjeca?

Koliko ste samo puta svjedocili copypaste reakciji novorođenceta koje, kada mu se nasmijesite, uzvraca istom gestom?

Ovo su samo neki od primjera fenomena ljudskoga tijela koji proizlaze iz skupine neurona evolucijski krucijalnih za najsofisticiranije sposobnosti ljudske vrste – zrcalnim neuronima.

Zrcalni neuroni otkriveni su sasvim slucajno 1992. godine u premotornom i donjem parijetalnom korteksu u mozgu macaca ma­jmuna (Macaca nemistrina i Macaca mulatta). Osnovna je karakteristika ovih neurona bila ta da su okidali i kada je majmun izvodio određenu motoricku rad­nju (npr. uhvatio objekt), i kada je gledao drugog individualca (majmuna ili covjeka) kako obavlja istu ili slicnu radnju.

Dakle, zasluzni su za ucenje pokreta imitacijom. 1998. godine Rizzolatti i Arbib otkrili su da je jedna od regija posebno bogatih zrcalnim neuronima popularno Broca podrucje, za koje je Broca oko 1850. godine otkrio da je kljucno za jezicne funkcije.

Neuroznanosti su popularizirale istrazivanje zrcalnih neurona, ali javio se problem eticke prirode jer ljudi nisu adekvatan model za ispitivanje metodama koje se trenutno koriste, dok se, s druge strane, sva otkrica temeljena na

majmunima, ne mogu bezrezervno preslikati na ljude.

Otkrice zrcalnih neurona dovelo je do stvaranja brojnih teorija o njihovoj funkciji u ljudi, ukljucujuci pretpostavke kako su pove­zani s razumijevanjem znacenja i namjere promatranih radnji, ucenjem imitacijom, osjecanjem empatije ili formiranjem „teorije uma“.

Zanimljivo je istaknuti i noviju Iacobonijevu studiju iz 2005. koja pokazuje kako nasi zrcalni neuroni rade u setovima. Cini se da zrcalni neuroni igraju kljucnu ulogu u percepciji namjera – prvi korak u razumijevanju drugih ljudi, a također i prvi korak za stvaranje socijalnih veza i osjecaja empatije.

Nekolicina znanstvenika smatra da su zrcalni neuroni odigrali kljucnu ulogu u evoluciji ljudskoga roda u smislu stvaranja istancanih socijalnih vjestina svojstvenih samo ljudima te usvajanja manira i stjecanja znanja koje danas generalno mozemo nazvati kulturom. Buduci da se ljudski mozak nije povecao od prije nekoliko desetaka tisuca godina, geneticka prilagodba gurnula je zrcalne neurone u prvi plan i tako olaksala i ubrzala proces ucenja i razumijevanja, a sve s ciljem intelektualne i socijalne dinamike unutar zajednice.

Autizam je neurorazvojni poremecaj karakteriziran poremecenom socijalnom interakcijom, ponavljanim i stereotipnim obrascima ponasanja i nejednolikim intelektualnim razvojem, cesto uz dusevno zaostajanje. Moguca zakazivanja zrcalnih neurona dugo su zaokupljala brojne znanstvenike, bez znacajnijih rezultata i daleko od ideje da su na pragu otkrica uzroka autizma.

Međutim, kako su zrcalni neuroni povezani sa svim sposobnostima koje su kod autisticnih osoba deficitarne, moze se naslutiti da upravo ta skupina neurona nije potpuno iskljucena u etiologiji autizma.

Kako sve ima drugu stranu medalje, tako i zrcalni neurni ne moraju uvijek imati dobar utjecaj na ljude. Ta se tvrdnja vrlo dobro moze potkrijepiti primjerom nasilnih video igara ili agresivnih crtanih filmova. Neki znansvenici sugeriraju da je jacina zrcalnih neurona dominantnija u imitativnom nasilju, kojemu se puno teze odupiremo upravo zato sto to nije svjesno posredovani proces.

Iako zrcalni neuroni intrigiraju broje neuroznanstvenike, dosadasnja saznanja o njima samo su pometena prasina s povrsine nezamislivih dubina ljudskoga mozga koji mozda

krije odgovore na sve poremecaje koje ljudski rod percipira kao smetnju u svakodnevnoj socijalnoj interakciji.

POPIS LITERATURE _Cook R, Bird G, Catmur C, Press C, Heyes C. Mirror neurons: from origin to function, 2014. _Iacoboni M, Dapretto M. The mirror neuron system and the consequences of its dysfunction. Nat Rev Neurosci., 2006.

INTERNETSKI IZVORI _www.mef.unizg.hr/meddb/slike/ pisac152/file6005p152.pdf _http://www.wdonna.it/wp-content/ uploads//2015/10/mom-and-baby.jpg

Terapijska tehnologija uređivanja genoma nasiroko se koristi kao snazni alat za izravno ispravljanje genetskih mutacija u ciljanim patoloskim tkivima i stanicama.

Modifikacija specificnih genomskih slijedova moze se postici pomocu posebnih nukleaza, među koje spada i CRISPR /Cas sustav. Mjesto djelovanja ovog sustava u terapiji susice (eng. AIDS) najcesce je genom virusa, a pritom humani genom ostaje netaknut.

Virusi predstavljaju izazov u lijecenju jer se njihov zivotni ciklus odvija unutar stanice domacina i cesto koriste stanicne proteine. Stovise, virusi nemaju stanicnu građu i nemaju metabolizam neovisan o domacinu, zbog cega je dodatno otezano postici ciljanu terapiju.

Humani virus imunodeficijencije (skraceno HIV) je Lentivirus s jednostrukom RNA(+) zavojnicom.

Pritom razlikujemo HIV-1 i HIV-2, od kojih je HIV-1 opasniji. Jedna od njegovih najvaznijih karakteristika je enzim reverzna transkriptaza koja prevodi RNA u DNA, prema kojoj se sintetizira mRNA i provodi sinteza proteina. Neki virusi, poput HIV-a, mogu nakon nekog vremena uci u stanje latencije, gdje se proizvode male kolicine virusnih proteina.

Inficirane CD4+ T-limfocite prepoznaju citotoksicni CD8+ Tlimfociti koji s godinama spuste

kolicinu CD4+ T-limfocita u krvi na minimalnu razinu. Nakon pocetnih simptoma nalik gripi, potrebno je i do 10 godina da se razina CD4+ Tlimfocita spusti na dovoljno nisku razinu da oboljela osoba osjeti simptome i postane sklona oportunistickim infekcijama.

Trenutno raspolozivi lijekovi za terapiju HIV-a mogu djelovati tako da sprjecavaju fuziju virusne cestice sa stanicom (blokadom CD4 receptora ili CCR5 koreceptora), inhibiraju enzim reverznu transkriptazu (nukleozidni, nukleotidni i ne-nukleotidni inhibitori) ili inhibiraju integrazu i proteazu. Unatoc cinjenici da je HIV-1 otkriven preko vise od 30 godina, i dalje spada u glavne zdravstvene probleme u svijetu. Razvoj visokoucinkovite kombinirane antiretrovirusne terapije koja snazno inhibira replikaciju virusa u stanicama i robusno smanjuje viremiju, pokazuje napredak u vidu stope prezivljavanja. Bolest vise nije smrtonosna, ali i dalje je neizljeciva.

HIV-1 moze se trajno ugraditi u genom domacina, cime se osigurava postojanje rezervoara virusa i povecava rizik od virusne reaktivacije cak i nakon ucinkovite antiretrovirusne terapije.

Genetika je postala podrucjem intenzivnog istrazivanja i svakodnevnih otkrica. Jedno od najzanimljivijih podrucja genetike je genska terapija jer omogucuje konkretnu primjenu ljudskog znanja i novih tehnologija za pomoc

covjecanstvu. Genska terapija temelji se na dostavi terapijskih polimera nukleinskih kiselina u stanice, koji sluze kao lijek za lijecenje bolesti koje imaju podlogu na genskoj razini.

Svoje korijene vuce jos od prvih zivih atenuiranih cjepiva, koja su se pocela koristiti 1950.-ih, premda se danasnja definicija genske terapije uvelike razlikuje od definicije zivih atenuiranih cjepiva.

Terapijski agensi koji mogu izravno mijenjati nukleotidnu sekvencu virusnih genoma bit ce koristan dodatak antivirusnom arsenalu. Među takva sredstva spada i sustav CRISPR/Cas9 (od eng. Clustered regularly interspaced short palindromic repeats), koji se sastoji od nukleaze Cas9 (od eng. CRISPR associated protein 9) i pridruzene molekule RNA. Cas9 je endonukleaza, enzim koji katalizira stvaranje dvolancanog loma unutar molekule DNA. Ima dva aktivna mjesta za cijepanje lanca (HNH i RuvC), po jedan za svaku nit dvostruke zavojnice DNA. Radi se o dijelu imunoloskog sustava prokariotskih organizama, a po mehanizmu djelovanja slican je RNA interferenciji. Njegove odlike su ucinkovitost, specificnost i fleksibilnost. Pruza neviđenu kontrolu nad uređivanjem genoma.

Kad virus napadne prokariotski mikroorganizam, prva faza

imunoloskog odgovora hvatanje je virusne DNA i ubacivanje u CRISPR lokus u obliku razmaknica (eng. spacer). Pritom treba naglasiti da postoje tri CRISPR/Cas imunoloska sustava. Cas1 i Cas2 nalaze se u sva tri tipa sustava, sto upucuje da su oba ukljuceni u ugradnju razmaknice.

Strukture Cas1 izoenzima vec su poznate. Imaju razlicite sekvence aminokiselina, ali kristalne strukture pokazale su prostornu slicnost i svi imaju nukleaze/integraze ovisne o metalnim ionima. Cas2 proteini vezu ssRNA ili dsDNA i imaju specificnu endoribonukleaznu aktivnost. U nekim slucajevima opisano stvaranje Cas2 dimera koji sluzi kao most između dva Cas1 dimera i DNA, a pritom nema kataliticku aktivnost.

Bakterije koriste navedene sustave u svrhu obrane od patogena (bakteriofaga) u stilu stecene imunosti. Nukleaze cijepaju ciljnu DNA ovisno o homologiji sa sekvenom pridruzene molekule RNA, koja se pak prepisuje s CRISPR lokusa, gdje su „pohranjene“ specificne sekvence potekle od bakteriofaga koji su prije zarazili bakteriju. Posebni znacaj u ovom sustavu ima Cas9.

Bioinformatickom analizom posebnih skupina proto-razmaknica bakteriofaga (eng. protospacers) otkrivene su kratke sekvence DNA (35 bp) raspoređene pokraj tih razmaknica, nazvane PAM (eng.

Protospacer adjacent motifs).

Analizom tri glavna sustava CRISPR/ Cas otkriveno je da su PAM-sekvence vazne za tip I i tip II tijekom ugradnje razmaknice, ali ne i za tip III. PAMsekvence izrazito su bitne za ugradnju razmaknica jer sadrze evolucijski ocuvani zavrsni nukleotid u svojoj blizini.

Model omogucuje varijabilnost na nekoliko nacina, ukljucujuci nasumicnu (neizravnu) ugradnju, prisustvom veceg broja razmaknica za isti bakteriofag, stjecanje neusklađene razmaknice.

Novostecene razmaknice koji proizlaze uvijek se nalaze na istom slijedu kao inicijalna razmaknica.

Zbog toga se pretpostavlja da za stjecanje razmaknica sustav klizi duz niti DNA nakon inicijacije u potrazi za novom inicijalnom razmaknicom.

Interferencija se nadalje razlikuje

ovisno o tipu sustava, ali sve se svode na prijanjanje na DNA ili mRNA. Mehanizam za sprjecavanje prepoznavanja vlastitih gena ugrađen je u crRNA i vjerojatno je karakteristican za sva tri tipa. Za vrijeme sazrijevanja sva tri tipa sustava, sve crRNA sadrze sekvencu za razmaknicu i djelomicna ponavljanja s jedne ili s obe strane.

Djelomicna ponavljanja sprjecavaju cijepanje genoma bakterije (domacina).

Poput DNA virusa, sekvencu retrovirusa moguce je mijenjati pomocu sustava CRISPR/Cas9 jer u jednoj fazi svog zivotnog ciklusa postoje u obliku DNA. Sustav CRISPR/ Cas9 koristen je za ciljanje virusa HIV -1 integriranog u genom latentno inficiranih stanica u kulturi. Na taj nacin inaktivirana je ekspresija gena virusa i replikacija u latentno zarazenim mikroglija stanicama, monocitima i T-limfocitima. Takav pristup predstavlja potencijalni terapijski napredak jer se uklanjanja trajno integrirana viralna DNA iz genoma domacina. Identificirana su specificna mjesta u proviralnom genomu koja omogucuju potpuno izrezivanje gena nakon integracije u genom covjeka. Osim toga, prisutnost gRNA (guide RNA) specificne za sekvencu HIV-1 i nukleaze Cas9 u

stanicama sprjecava daljnje infekcije virusom HIV-1. gRNA je RNA koja sudjeluje u prekrajanju mitohondrijske mRNA u nekim mikroorganizmima. Sustav CRISPR/ Cas9 tako ima i terapijsku i profilakticku vrijednost. Rezultati sekvenciranja pokazali su da su mutirana iskljucivo ciljana mjesta unutar sekvence DNA HIV-1. Mutacija je ciljano unesena u drugi ekson gena Rev, sto rezultira smanjenom ekspresijom gena HIV-1 i 20 puta manjom proizvodnjom virusa.

Nedavna istrazivanja potvrdila su rezultate. Pokazano je da u ljudskih induciranim pluripotentnim maticnim stanicama ekspresija sustava CRISPR/Cas9 moze djelotvorno odrzavati otpornost prema HIV-1.

Alternativno, sustav CRISPR/Cas9 moze se koristiti za ciljanu modifikaciju stanicnih gena ciji su proteinski produkti neophodni za infekciju HIV-om, kao sto je receptor CCR5. Pokazano je da transdukcija lentivirusnih vektora koji eksprimiraju Cas9 i specificnu gRNA za CCR5 u CD4+ T- limfocite rezultira ucinkovitim smanjenjem ekspresije CCR5. Time se pojacava otpornost na tropski soj R5 HIV-1. Nijedna nespecificna mutacija nije otkrivena u ispitivanim uzorcima, cak ni na unutar gena CCR2, cija je sekvenca vrlo slicna onoj gena CCR5.

S obzirom na svojstva kao sto su velicina molekula, negativni naboj i slaba propusnost stanicne membrane te slaba tolerancija u serumu, otezana je primjena in vivo. Za primjenu in vivo potrebno je razviti odgovarajuce oblike dostave koji ce omoguciti dopremu nukleaza na njihovo mjesto djelovanja i dovoljno dugo zadrzavanje za ostvarivanje terapijskog ucinka. Trenutno, dostava gena in vitro ili ex vivo vrsi se transfekcijom i elektroporacijom.

Među ozbiljne nedostatke spada i potencijalna nespecificnost nukleazne aktivnosti, odnosno djelovanje na sekvence koje nisu ciljane. Kao i uvijek, trenutni problem klinicke primjene je cijena samog postupka.

Pretpostavlja se da ce se jednog dana postici potrebna preciznost i isplativost, cime bi se omogucila terapija brojnih bolesti koje djeluju na razini DNA. POPIS LITERATURE _Aliyari R, Ding SW. RNA-based viral immunity

initiated by the Dicer family of host immune receptors. Immunol Rev. 2009 Jan; 227(1): 176– 88. _Beloglazovan N, Brown G, Zimmerman MD, Proudfoot M, Makarova KS, Kudritska, i sur. A Novel Family of Sequence-specific Endoribonucleases Associated with the Clustered Regularly Interspaced Short Palindromic Repeats.

J Biol Chem. 2008 Jul 18; 283(29): 20361–71. _Samai P, Smith P, Shumana S. Structure of a CRISPR-associated protein Cas2 from Desulfovibrio vulgaris. Acta Crystallogr Sect F Struct Biol Cryst Commun. 2010 Dec 1; 66(Pt 12): 1552–6. _Nunez JK, Kranzusch PJ, Noeske J, Wright AV, Davies CW, Doudna JA. Cas1–Cas2 complex formation mediates spacer acquisition during CRISPR–Cas adaptive immunity. Nat Struct Mol Biol. 2014 Jun; 21(6): 528–34. _Babu M, Beloglazova N, Flick R, Graham C, Skarina T, Nocek B, i sur. A dual function of the CRISPR-Cas system in bacterial antivirus immunity and DNA repair. Mol Microbiol. 2011 Jan; 79(2): 484–502. _Horvath P, Romero DA, Coute-Monvoisin AC, Richards M, Deveau H, Moineau S, i sur. Diversity, Activity, and Evolution of CRISPR Loci in Streptococcus thermophilus. J Bacteriol. 2008 Feb; 190(4): 1401–12. _Lillestøl RK, Shah SA, Brugger K, Redder P, Phan H, Christiansen J, i sur. CRISPR families of the crenarchaeal genus Sulfolobus: bidirectional transcription and dynamic properties. Mol Microbiol. 2009 Apr;72(1):259-72. _Díez-Villasenor C, Guzman NM, Almendros C, García-Martínez J, Mojica FJM. CRISPR-spacer integration reporter plasmids reveal distinct genuine acquisition specificities among CRISPRCas I-E variants of Escherichia coli. RNA Biol. 2013

May 1; 10(5): 792–802. _Shah SA, Hansen NR, Garrett RA. Distribution of CRISPR spacer matches in viruses and plasmids of crenarchaeal acidothermophiles and implications for their inhibitory mechanism. Biochem Soc Trans. 2009 Feb;37(Pt 1):23-8. _Pourcel C, Salvignol G, Vergnaud G. CRISPR elements in Yersinia pestis acquire new repeats by preferential uptake of bacteriophage DNA, and provide additional tools for evolutionary studies.

Microbiology. 2005 Mar;151(Pt 3):653-63. _Datsenko KA, Pougach K, Tikhonov A, Wanner BL, Severinov K, Semenova E. Molecular memory of prior infections activates the CRISPR/Cas adaptive bacterial immunity system. Nat Commun. 2012 Jul 10;3:945. doi: 10.1038/ncomms1937. _Hale CR, Zhao P, Olson S, Duff MO, Graveley BR, Wells L, i sur. RNA-guided RNA cleavage by a CRISPR RNA-Cas protein complex. Cell. 2009 Nov 25;139(5):945-56. _Marraffini LA, Sontheimer EJ. Self versus non-self discrimination during CRISPR RNA-directed immunity. Nature. 2010 Jan 28;463(7280):568-71. _Ebina H, Misawa N, Kanemura Y, Koyanagi Y. Harnessing the CRISPR/Cas9 system to disrupt latent HIV-1 _provirus. Sci Rep. 2013;3:2510.

Hu W, Kaminski R, Yang F, Zhang Y, Cosentino L, Li F, Luo B, i sur. RNA-directed gene editing specifically eradicates latent and prevents new HIV-1 infection. Proc Natl Acad Sci _USA. 2014a;111(31):11461–6.

Manjunath N, Yi G, Dang Y, Shankar P. Newer gene editing technologies toward HIV gene therapy.Viruses. 2013;5(11):2748–2766. _Wang W, Ye C, Liu J, Zhang D, Kimata JT, Zhou P. CCR5 gene disruption via lentiviral vectors expressing Cas9 and single guided RNA renders cells resistant to HIV-1 infection. PLoS One.2014;9 (12):e115987.

Farmacia snazno njeguje svoju razlicitost od ostalih ljekarnickih lanaca utemeljenu na kontinuiranim edukacijama, pracenjima strucnih, zdravstvenih i trzisnih trendova, a uz brojne projekte pretocene u lako dostupne usluge pacijenti Farmacia ljekarne biraju kao prvo mjesto izbora za pomoc kod zdravstvenih tegoba ili zelje za poboljsanjem zivotnih navika.

Fitoaromaterapijsko savjetovaliste stoji na raspolaganju svima bilo da se radi o odrzavanju zdravog stanja organizma ili osobama kojima je potrebna strucna dijagnoza problema, strucna izrada pripravaka kao individualizirane terapije te bolesnicima s teskim zdravstvenim problemima. Savjetovaliste funkcionira kao multidisciplinarni tim strucnjaka doktora znanosti fitoaromaterapeuta i tima farmaceuta.

savjetovati sa 8 suradnih pedijatara o najcescim tegobama djece od najranije dobi pa do kraja skolovanja.

Kardiološko savjetovalište se odvija u 3 ljekarne u Zagrebu, a naglasak je na primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji, savjetovanju o terapijskim i dijagnostickim postupcima kardiovaskularnih bolesnika uz specijalista kardiologa i farmaceute.

Globalni health lifestyle trendovi su u realnom vremenu implementirani na top lokacijama, pa osim noviteta pacijenti imaju uvid i u nove kategorije te se kroz Farmaciju educiraju o novim smjerovima njege i zdravlja, direktno u ljekarnama ili prateci detaljne objave putem drustvenih mreza i web stranice.

Nutricionističko savjetovalište namijenjeno je pojedincima koji zele korigirati prehrambene zivotne navike, regulacijom i uravnotezenjem prehrane doci do zeljenog cilja, bilo da se radi o zdravijoj tezini ili rjesavanju medicinskog problema. Klijent je od strane nutricionista pracen, kontroliran i usmjeravan ka cilju izradom individualnih jelovnika i plana i nacina prehrane.

Farmacia redovno organizira javnozdravstvene akcije prateci kalendar Svjetske zdravstvene organizacije i na taj nacin podize svijest građana o vaznosti prevencije od kronicnih bolesti kao sto su secerna bolest, visoki krvni tlak, zdravlje srca i osteoporoza. Akcije svaki puta imaju veliku posjecenost i Farmacia ljekarnici su prepoznati kao zdravstveni strucnjaci i savjetnici u odrzavanju optimalnog zdravlja.

Sportsko savjetovalište je usluga koju jedino od ljekarnickih lanaca pruza Farmacia kombinirajuci znanje farmaceuta, nutricionista, kineziologa i vrhunskih proizvoda vlastitog branda Multipower za educiranje rekreativaca u pravilnom smjeru koristenja dodataka prehrani i nacina vjezbanja.

Suradnjom sa akademskom zajednicom, Farmacia spremno podupire projekte kao sto je omogucavanje strucne prakse stranim studentima u nasim ljekarnama i organizacije studentskih kongresa. Zbog ovog segmenta drustvenog djelovanja Farmacia je prepoznata kao visoko pozeljno mjesto za rad među studentima farmacije na oba fakulteta – Zagrebu i Splitu.

Pedijatrijsko savjetovalište se odvija na 16 Farmacia lokacija ravnomjerno raspoređenih po cijeloj Hrvatskoj gdje se roditelji mogu

Zika virus pripada porodici Flaviviridae, rodu Flavivirus i prenosi se ugrizom komarca roda Aedes. Prvi put izoliran je 1947. godine u jednom rhesus majmunu, a ime je dobio po istoimenoj sumi u Ugandi. 1952. prvi je put detektiran kao virus u ljudi, ali je privukao malo paznje. Naime, infekcija je asimptomatska u 80% zarazenih, a ostatak zarazenih pokazuje blage simptome poput glavobolje, bolova u zglobovima, temperature, osipa i konjuktivitisa.

Bolest u prosjeku traje od 2 do 7 dana i najcesce ne zahtijeva hospitalizaciju. Osip se moze simptomatski tretirati antihistaminicima, a trebalo bi izbjegavati NSAID lijekove zbog moguce hemoragije. Za razliku od ostalih flavivirusa (uzrocnika Dengue i zute groznice te virusa Zapadnog Nila), koji uzrokuju klinicki teze oblike bolesti za ljude, Zika virus cinio se prilicno bezopasnim, pogotovo uz cinjenicu da je do 2007. godine zabiljezeno manje od 20 slucajeva zaraze ljudi.

Najstrasnija posljedica zaraze virusom opaza se kod trudnica kod kojih je utvrđena korelacija između zaraze Zika virusom i rađanja djeteta s mikrocefalijom. Takva djeca rađaju se s manjom glavom od vrsnjaka, sto onemogucava normalan razvoj mozga i kasnije moze dovesti do razvoja intelektualnog i/ili fizickog invaliditeta. Lijeka i tretmana za sada nema; potreban je multidisciplinaran tim strucnjaka koji ce svojom intervencijom smanjiti razvoj poteskoca koje takvo dijete moze imati. Mogucnost prelaska jednog arbovirusa (arthropode-borne virus) preko posteljice i utjecaja na razvoj fetusa bila bi jedinstvena sposobost Zika virusa. Otkad je u Brazilu izbila epidemija Zika virusa, incidencija novorođenacke mikrocefalije biljezi deseterostuki porast u nekim regijama. Upravo iz tog razloga Svjetska zdravstvena organizacija je od 1.veljace 2016. proglasila javnozdravstvenu krizu svjetskih razmjera (Public Health Emergency of International Concern).

Do prvih epidemija virusa doslo je u Mikroneziji i Polineziji (2007. i 2013. godine), ali bolest je pozornost javnosti dobila tek s nedavnom epidemijom u Brazilu koja je zapocela prosle godine. Uzrocnoposljedicne komplikacije virusa jos nisu dokazane, ali epidemioloska opazanja ukazuju na njih. Jedna od zabrinjavajucih komplikacija bolesti jest razvitak Guillain-Barreovog sindroma koji je akutni oblik polineuropatije karakteriziran misicnom slabosti koja moze dovesti do paralize. Srecom, sindrom se moze lijeciti plazmaferezom, ali je bitno brzo postavljanje tocne dijagnoze.

Sto je tocno dovelo do sirenja virusa, jos uvijek nije utvrđeno, ali kao glavni krivci spominju se geneticke rekombinacije RNA virusa i klimatske promjene koje su omogucile komarcima roda Aedes nova stanista.

Sama neistrazenost virusa danas stvara velike probleme. Iz opazanja klinickih simptoma nemoguce je reci o kojem je tocno virusu rijec. RT-PCR -om iz uzorka plazme sedmog dana bolesti moze se tocno utvrditi Zika virus, ali to je skupa pretraga koju moze napraviti malo laboratorija, a rezultati se mogu cekati i do 10 dana.

Moguca je dijagnostika i putem prisutnosti protutijela u serumu, ali test je pozitivan kod zaraze i nekim drugim flavivirusima. Potencijalni alternativni nacini prijenosa jos se istrazuju, a zabiljezena su dva slucaja prijenosa virusa spolnim putem i jedan slucaj u kojem je dokazana prisutnost virusa u sjemenoj tekucini.

Također, postoji mogucnost prijenosa transfuzijom, koja je otkrivena u vrijeme epidemije u Polineziji kad je 3% donatora krvi imalo virus u krvi sto je utvrđeno PCR-om. Virus je otkriven u mlijeku majki, ali nije dokazano da se prenosi dojenjem.

Neki flavivirusi uzrokuju trajnu infekciju (primjerice Modoc virus), a kad bi Zika virus razvio tu karakteristiku i sirenje s covjeka na covjeka, nastala bi dosad neviđeno kompleksna situacija u javnom zdravstvu.

Preventivne mjere zaraze virusom u zemljama u kojima je prisutan sastoje se od izbjegavanja uboda komarca koristenjem repelenata, nosenja odjece koja u velikoj mjeri prekriva povrsinu tijela i stavljanja mrezica za komarce. Iste mjere opreza vrijede i za putnike koji posjecuju epidemijom zahvacene zemlje. Pozeljno je da lokalne vlasti insekticidima smanje broj komaraca. Najbolje rjesenje bilo bi razvoj sigurnog i efikasnog cjepiva, sto se vec pokazalo ucinkovitim u slucaju virusa rubelle koji je također prije procjepljivanja pucanstva izazivao teske kongenitalne malformacije u djece.

POPIS LITERATURE _Sikka V, Chattu VK, Popli RK, Galwankar SC, Kelkar D, Sawicki SG, Stawicki SP, Papadimos TJ. The emergence of zika virus as a global health security threat: A review and a consensus statement of the

INDUSEM Joint working Group (JWG). J Global Infect Dis 2016;8:3-15 INTERNETSKI IZVORI _http://www.cdc.gov/vhf/ebola/ outbreaks/2014-west-africa/casecounts.html, datum pristupa: 31.3.2016. _http://www.who.int/mediacentre/ factsheets/zika/en/, datum pristupa: 31.3.2016. _http://www.ncbi.nlm.nih.gov/ pubmed/26940504, datum pristupa: 31.3.2016. _http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/ msd-za-pacijente/bolesti-mozga-izivcanog-sustava/poremecaji-perifernihzivaca/guillain-barreov-sindrom, datum pristupa: 31.3.2016. _http://ecdc.europa.eu/en/press/news/ _layouts/forms/News_DispForm.aspx?

ID=1329&List=8db7286c-fe2d-476c-913318ff4cb1b568&Source=http%3A%2F% 2Fecdc.europa.eu%2Fen%2FPages% 2Fhome.aspx, datum pristupa: 31.3.2016. _http://www.bbc.com/news/uk-35391712, datum pristupa: 31.3.2016.

HRVATSKA LJEKARNIČKA KOMORA CROATIAN CHAMBER OF PHARMACISTS

Od pocetka svog rada, 27. sijecnja 1995. godine, Hrvatska ljekarnicka komora djeluje kao samostalna i neovisna strukovna organizacija koja predstavlja i zastupa ljekarnicku struku i djelatnost unutar granica Republike Hrvatske i izvan nje, a osnovana je od strane Farmaceutskobiokemijskog fakulteta u Zagrebu i Hrvatskog farmaceutskog drustva.

Osnovna je zadaća Komore zastupanje i zastita ljekarnickih interesa, ocuvanje ugleda i prava ljekarnicke struke te odrzavanje stege među ljekarnicima u svrhu ocuvanja zdravlja i zastite interesa pucanstva. Njene ovlasti su brojne, a obuhvacaju primjerice vođenje Registra magistara farmacije koji obavljaju ljekarnicku djelatnost u Republici Hrvatskoj, zatim davanje, obnavljanje i oduzimanje Odobrenja za samostalan rad, vođenje registra ljekarni, donosenje akata i propisa iz podrucja ljekarnistva, priznavanje inozemnih strucnih kvalifikacija te obavljanje strucnog nadzora nad radom ljekarni i ljekarnika. Članovi Komore magistri su farmacije, dakle osobe koje su stekle diplomu o zavrsenom dodiplomskom sveucilisnom studiju iz podrucja farmacije, vazecu u Republici Hrvatskoj, a koje su polozile strucni ispit. Upravo oni tvore tijela Komore koja su, osim zaposlenika Ureda

Komore, zasluzna za svakodnevni i strucni rad. Magistri farmaciji koji rade na poslovima neposredne zdravstvene zastite obavezni su clanovi Komore. Komora obaveznim clanovima izdaje Odobrenje za samostalan rad koje se obnavlja svakih 6 godina i obvezuje clanove na kontinuirano strucno usavrsavanje.

Najosnovnije organizacijske jedinice Komore su podruznice. Podruznice sacinjavaju ukupno 6 podrucnih vijeca koja zajedno tvore najvise tijelo Komore - Glavnu skupštinu.

Zadatak je clanova Skupstine donositi razne akte i pravilnike (Statut Komore, Kodeks ljekarnicke etike i deontologije i slicno), ali i odluke bitne za rad Komore poput donosenja financijskog plana, programa rada Komore, imenovanja Predsjednika i zamjenika Predsjednika, imenovanja clanova Vijeca Komore i slicno.

Svojevrsnu izvrsnu vlast Komore cine Vijece komore i Predsjednik Komore.

Predsjednik Komore predstavlja javno lice Komore, a osim javne uloge, obavlja i niz drugih aktivnosti.

Vijeće Komore sacinjavaju magistri farmacije izabrani od strane Glavne skupstine, s time da jednog clana Vijeca imenuje Farmaceutskobiokemijski fakultet Sveucilista u Zagrebu, a jednog clana Hrvatsko farmaceutsko drustvo. Za razliku od

Glavne skupstine cije se odluke donose velikim i rjeđim sazivima, Vijece djeluje brzim i dinamicnijim tempom te moze gotovo trenutno reagirati na potrebe struke. Njegova djelatnost obuhvaca koordinaciju podrucnih vijeca (pracenje rada podrucnih vijeca, razmatranje prijedloga i rjesavanje sporova), nadzor nad financijskom politikom Komore (upravljanje financijskim sredstvima - odluke izvan nadleznosti Predsjednika komore, donosenje odluke o cijenama usluga Komore te suradnju s drzavnim zdravstvenim institucijama) te davanje misljenja o provođenju zdravstvene zastite i misljenja o politici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u suradnji s Ministarstvom zdravlja. Vijece je ujedno zaduzeno i za odrzavanje kvalitete ljekarnickog kadra, sto cini kreiranjem plana i programa strucnog usavrsavanja, donosenjem odluke o obnovi ili oduzimanju Odobrenja za samostalan rad, ali i suradnjom s drugim strukovnim organizacijama unutar i izvan granica Republike Hrvatske.

Osim vec spomenutih tijela, unutar Komore djeluju odbori, komisije i povjerenstva sa specijaliziranijim vidom djelovanja. Tako Nadzorni odbor obavlja nadzor nad financijskim, materijalnim i racunovodstvenim poslovanjem Komore te nadzire zakonitost odluka koje donose tijela Komore, Stegovni sud odlucuje o odgovornosti clanova Komore glede krsenja Kodeksa ljekarnicke etike i deontologije, Statuta i drugih opcih akata Komore, a Komisija za žalbe odlucuje u drugom stupnju o zalbama na odluke tijela Komore prvog stupnja, osim na odluke Stegovnih sudova.

Unutar Komore djeluju, osim radnih skupina koje se osnivaju po potrebi za određenu tematiku, povjerenstva koja se bave specificnim strucnim pitanjima. Tako je Povjerenstvo za etiku i deontologiju zaduzeno za predlaganje i kreiranje teksta Kodeksa ljekarnicke etike i deontologije, razmatranje prituzbi zaprimljenih na racun pojedinih clanova ili ustanova te aktivno sudjeluje u rjesavanju nastalih sporova, a po potrebi prosljeđuje pojedine slucajeve Stegovnom sudu

Komore.

Rad nekoliko povjerenstava djeluje sinergisticki u kreiranju kvalitete, obujma i financijskog aspekta ljekarnickih djelatnosti. Tako se međusobno nadopunjuje rad Povjerenstva Leonardi, Povjerenstva za unaprjeđenje ljekarničke djelatnosti, Povjerenstva za stručna i staleška pitanja te Povjerenstva za ekonomska pitanja. Neka od povjerenstava zaduzena su za razvoj strucnog aspekta ljekarnickih usluga, dok su druga usmjerena vise na financijske aspekte i provođenje vec uvedenih sustava. Svakodnevni rad ljekarnika podrucje je djelatnosti Povjerenstva za javno ljekarništvo i Povjerenstva za bolničko ljekarništvo. Međutim, bez obzira na mjesto rada, nadzor nad pravilnim i strucnim radom ljekarnika vrsi Povjerenstvo za stručni nadzor.

Specificni vidovi ljekarnicke djelatnosti kojima je potrebna posebna pozornost – kod problematike osobito osjetljive naravi (eticki, pravno, strucno) – domena su tako povjerenstava poput Povjerenstva za palijativnu skrb, Povjerenstva za unaprjeđenje i regulaciju izrade i izdavanja magistralnih pripravaka te Povjerenstva za onkološku farmaciju. Osim vec navedenih, podrucje od iznimne vaznosti je i stručno usavršavanje magistara farmacije te davanja mišljenja pri osnivanju ljekarni pa su u te svrhe osnovana istoimena povjerenstva. Za suradnju sa strukovnim organizacijama izvan granica Republike Hrvatske zaduzeno je Povjerenstvo za međunarodnu suradnju. Rad Povjerenstva za odnose s javnošću obuhvaca pracenje rada svih povjerenstava te obavjestavanje i pravovremeno reagiranje prema strucnoj javnosti (farmaceutskoj struci, koordinacija s lijecnickim udruzenjima i drugim zdravstvenim radnicima), ali i prema siroj javnosti (pacijentima i opcem pucanstvu). U rad povjerenstava moze se ukljuciti bilo koji clan Komore predlozen od strane clanova podruznica Glavne skupstine, a odobren od strane Vijeca komore. U rad pojedinih radnih skupina

ukljucuju se magistri farmacije sa specificnim predznanjem od vaznosti za temu za koju je skupina osnovana, a po potrebi se mogu ukljuciti i strucnjaci iz drugih podrucja za koje se procijeni da su vazni ljekarnickoj struci te da joj mogu doprinijeti svojim znanjem.

Komora pravovremeno obavjestava svoje clanove o eventualnim promjenama i novitetima u struci koje utjecu na svakodnevni rad ljekarnika, napredovanju ljekarnistva, ali i o ocuvanju i unaprjeđenju zdravlja opceg pucanstva putem web stranice, Biltena i newslettera Komore te skupova poput Dana otvorenih vrata.

Vazno je naglasiti svim mladim ljekarnicima koji ce raditi na poslovima pruzanja neposredne zdravstvene zastite i postati clanovi Komore da se slobodno i uvijek mogu obratiti Komori, a posebno njezinim operativnim sluzbama za sve nejasnoce i nedoumice s kojima ce se susretati u svakodnevnom radu.

Strucnjaci iz strucne i pravne sluzbe, zajedno s tijelima Komore, u najkracem mogucem roku odgovaraju na postavljene upite i pruzaju ljekarnicima potrebnu podrsku.

Na kraju, pozivamo sve studente da se vise informiraju o radu Komore na www.hljk.hr, odnosno u nasim uredima na adresi Marticeva 27, Zagreb, otvorenim ponedjeljkom od 12 do 20 sati, a ostale dane od 8 do 16 sati (osim vikendom i praznikom).

Zahvaljujuci revolucionarnom zahvatu genetske dijagnostike, tzv.PGD-u (Preimplantation genetic diagnosis) i PGS-u (Preimplantation genetic screening) moguce je izvrsiti gensku analizu embrija prije implantacije te u kombinaciji s umjetnom oplodnjom, koja podrazumijeva stvaranje embrija in vitro, lijecnici mogu detaljno pregledati embrij i vratiti ga u tijelo majke lisenog genetskih poremecaja.

Na taj nacin moguce je eliminirati incidenciju genetskih poremecaja poput TAR sindroma, Tay Sachsove bolesti, Huntingtonove bolesti i niza drugih za koje su znanstvenici locirali greske u DNA koje im prethode. Prva uspjesna primjena PDG-a za nasljedne bolesti obavljena je ne tako davne 1990. godine te od tada ne jenjavaju eticke rasprave.

Casopis Science rad je kineskih geneticara, koji su novom metodom CRISPR-Cas9 uspjeli izmjeniti gene u ljudskim embrijima, proglasio inovacijom 2015. godine. Naime, metoda omogucava preciznu zamjenu bolesnih gena zdravima, a njome su eksperimentalno poceli lijeciti ljude zarazene virusom HIV-a na nacin da su u limfocitima izlozenim HIV-u zamijenili gen koji eksprimira protein-receptor za ulazak virusa u stanicu. Time je onemogucen njegov ulazak i zaraza.

Metoda se testira u lijecenju hemofilije, leukemije i retinitisa pigmentose. Ovakav korak svakako daje mogucnost roditeljima da sprijece potencijalni razvoj nasljedne bolesti svoga buduceg djeteta.

Valja napomenuti kako je od devedesetih godina do danas PDG test spola postao rutina, a u tim ispitivanjima, dakako, prednjace Amerikanci na celu s dr. Jefferyjem Steinbergom cija je klinika Ferility Institutes dominantni pokretac vala dizajniranja beba. On je, naime, prosirio ponudu i na boju ociju te visinu.

U znanstvenim krugovima kolaju informacije da su znanstvenici s Genomskog instituta u Pekingu na pragu otkrica gena koji određuju inteligenciju. Također jedan kalifornijski laboratorij dolazi do gena odgovornih za atletske predispozicije. S druge strane, njihovi islandski kolege otisli su korak dalje

pronalaskom gena za boju koze i kose.

Sudeci prema napretku tehnologije, buduci roditelji moci ce dizajnirati svoje dijete i tako u njega utkati sve zeljene karakteristike, no neke osobine i dalje ce ostati misterij, poput savrsenog sluha ili glasa.

U povijesti mozemo svjedociti slucajevima gdje ljudski rod ima lose iskustvo sa znanstvenim postignucima. Međutim, koliko god iskustva bila losa, covjecanstvo se trudilo pronaci odgovarajuce mehanizme protiv zlouporabe

znanosti. Je li tako i u ovom slucaju, vrijeme ce pokazati. Primjena reprodukcijske biologije i genske tehnologije na covjeku svakako ima kako pozitivne, tako i negativne strane. Prenatalna dijagnostika moze, primjerice, pomoci u smirivanju trudnica koje su bezrazlozno zabrinute za zdravlje svojega djeteta, dok s druge strane moze postati alat kojim se vrsi selekcija abortusa djece koja bi se mogla roditi s anomalijma.

Zahvati na gametama ili zigotama kod kojih se ne radi o lijecenju postojece individue, nego o manipulaciji njezinoga identiteta izazivaju velike moralne dvojbe jer bi potomci bili bitno razliciti od svojih roditelja.

Opcenito, za genetske metode eticki su nedopustivi eksperimenti na visim

sisavcima koji bi narusili iskonsku prirodnost nasega podrijetla koja odrazava nasu jedinstvenost u cijelome svemiru.

INTERNETSKI IZVORI _http://hrcak.srce.hr/file/61426 datum pristupanja: 25.3.2016. _http://www.novilist.hr/Znanost-itehnologija/Znanost/Nespremni-za-GMOljude-Moderna-medicina-stigla-nadomakstvaranja-supercovjeka?meta_refresh=true datum pristupanja: 25.3.2016. _http://www.ivf.hr/index.php/hr/ neplodnost-i-ivf/132-genetska-analizaembrija datum pristupanja: 25.3.2016.

4. i 5. lipnja 2016. u prostorijama Medicinskog fakulteta u Splitu odrzano je Natjecanje u klinickim vjestinama (Clinical Skills Event, CSE). Sest timova sastavljenih od dva studenta farmacije i dva studenta medicine visih godina studija natjecali su se u rjesavanju slozenih slucajeva kroz tri kruga natjecanja, a sve u svrhu dizajniranja optimalnog modela brige za pacijenta i poticanja suradnje i partnerstva buducih lijecnika i ljekarnika.

Ideja o organizaciji projekta u Splitu potaknuta je uspjehom projekta odrzanog prosle godine u Zagrebu po smjernicama Međunarodne federacije studenata farmacije (IPSF). Splitska podruznica udruge studenata medicine CroMSIC rado se odazvala nasem pozivu na suradnju pa su organizacijski odbor cinila cetiri studenta farmacije i dva studenta medicine: Ante Begonja (predsjednik organizacijskog odbora), Robert Jerinic, Anamarija Tegeltija, Ante Rogosic, Ivana Marelja i Daniela Veljacic, pod mentorstvom izv. prof.

Darka Moduna.

Prvoga dana natjecanja odrzana su predavanja i edukativne radionice.

Svrha predavanja bila je potaknuti studente da se prisjete znanja prikupljenih tijekom studija. Na radionicama su studenti u timovima rjesavali primjere slucajeva, upoznali se s obrascima za rjesavanje slucajeva, primjerima ispitnih materijala i farmakoterapijskim bazama.

Drugoga dana odrzano je samo natjecanje.

U prvom krugu natjecanja studenti su uz slucaj dobili i ispit zatvorenog tipa.

Cetiri tima koja su tocno odgovorila na najvise pitanja presla su u sljedeci krug natjecanja.

U drugom krugu studente je docekao nesto tezi slucaj i ispit otvorenog tipa.

U ovom djelu natjecanja studenti su dijagnosticirali razlicita stanja i bolesti te ih lijecili prema prioritetima.

Dva najbolja tima suocila su se u finalu gdje su pred povjerenstvom prezentirali rjesenje slucaja koji im je predstavljen.

Pobijedio je tim u sastavu: Matea Vujevic, Duje Apostolski, Marijana Grbesa i Katja Janackovic. Cestitke pobjednicima!

Glavne clanice povjerenstva za ocjenjivanje bile su prof. Mirjana Rumboldt, dr. med. i Martina Sepetavc, mag. pharm. Uz njih, titulu pocasnog clana povjerenstva imala je Lidija Dimitrovski, mag. pharm., predsjednica Udruzenja farmaceuta Dalmacije Hrvatskog farmaceutskog drustva, koja je sudionicima i organizatorima prenijela svesrdnu podrsku Hrvatskog farmaceutskog drustva i cestitala na organizaciji ovakvog interdisciplinarnog projekta te poticanja suradnje lijecnika i ljekarnika.

Generalni sponzor natjecanja bila je ZU Farmacia koja je osigurala glavne

nagrade za pobjednike. Od ostalih sponzora treba spomenuti Sandoz i Plivu koji su financijski podrzali organizaciju projekta. Također treba zahvaliti Medicinskom i Kemijskotehnoloskom fakultetu u Splitu i ljekarnama Splitsko-dalmatinske zupanije na pomoci u organizaciji samog događaja. Zahvala je namijenjena i pokroviteljima: Hrvatskom lijecnikom zboru, Hrvatskoj ljekarnickoj komori, Hrvatskom farmaceutskom drustvu i Hrvatskoj agenciji za lijekove i medicinske proizvode.

Također zelimo zahvaliti svima koji su dosli podrzati ovaj događaj, ukljucujuci rektora Splitskog sveucilista, Simuna Anđelinovica, prof. dr. sc., dekanicu Farmaceutskog fakulteta u Sarajevu, red. prof. dr. sc.

Davorku Zavrsnik, predsjednika Hrvatske ljekarnicke komore, Matu Portolana, mag. pharm., predstavnicu HALMED-a, Jasminku Tadin. Zahvala je upucena i svim natjecateljima, profesorima, studentima i gostima koji su svojim prisustvom podrzali ovaj događaj.

PROJEKTI U

24. 10. 2015.

1. 12. 2015.

11. 12. 2015.

2.-4.

CPSA PAINTBALL

SVJETSKI DAN BORBE PROTIV AIDS-a

HUMANITARNA BOŽIĆNA FRITULIJADA

NAT KON VJEŠ

Prikupljena sredstva donirana su Udruzi za autizam Split

“Bole (po)m anks

28 članova sudjelovalo je na paintball teambuildingu u Šervudskoj šumi.

Obilježeno na Cvjetnom trgu u suradnji s udrugama CroMSIC Zagreb, HUHIV i Crveni križ

16.-18. 10. 2015.

14. 11. 2015.

10.-11. 12. 2015.

15. 12. 2015.

2. KONGRES UDRUGE STUDENATA FARMACIJE I MEDICINSKE BIOKEMIJE HRVATSKE

SVJETSKI DAN DIJABETESA

VIRTUAL PHARMACON

U suradnji s HFD obilježili smo Svjetski dan dijabetesa u Arena Centru u Zagrebu.

“Dose of Pharmaceutical Future”

BOŽIĆNA HUMANITARNA PALAČINKIJADA

“Djeca u središtu zdravstvene skrbi”

1. virtualni kongres studenata farmacije

Sredstva donirana Specijalnoj bolnici za kronične bolesti dječj dobi - Gornja Bistra

2015./2016.

13.-14. 5. 2016.

7. 6. 2015.

22.-23. 6. 2016.

TJECANJE U NZULTACIJSKIM ŠTINAMA

NATJECANJE U KLINIČKIM VJEŠTINAMA, Zagreb

LJETNA HUMANITARNA PALAČINKIJADA

BOLNICA ZA MEDVJEDIĆE

esti modernog doba moć antidepresiva i siolitika”

“Metabolički sindrom”

Prikupljena sredstva za udrugu Down Zagreb

. 3. 2016.

a je

16. 3. 2016.

4.-5. 6. 2016.

17. 6. 2016.

CURAPROX iTOP RADIONICA

NATJECANJE U KLINIČKIM VJEŠTINAMA, Split

CPSApunčić

iTOP = individually Taught Oral Profilaxis (individualni Trening Oralne Preventive)

“Obiteljska medicina i primarna zdravstvena zaštita”

U suradnji s udrugom EMSA Zagreb sudjelovali smo u TBH na Zrinjevcu

Projekt kojim predškolcima želimo približiti važnost higijene ruku osvojio Rektorovu nagradu!

10. i 11. prosinca 2015. odrzan je međunarodni virtualni kongres, Virtual PharmaCon, prvi takav u svijetu među studentima farmacije i medicinske biokemije. Imajuci na umu moderan i inovativan koncept virtualnog kongresa, za temu su odabrane inovacije u poljima farmacije i medicinske biokemije pod naslovom “Dose of pharmaceutical future”, a cijeli kongres odrzan je na online platformi Adobe Connect Sveucilisnog racunskog centra Sveucilista u Zagrebu (SRCE). Sudionici kongresa imali su priliku iz udobnosti svojega doma slusati zanimljiva predavanja koja su drzali predavaci iz cijeloga svijeta.

Za kraj, pozivamo vas da nam se pridruzite na drugom Virtual PharmaConu koji ce se odrzati 15. i 16. prosinca 2016.

KONGRESI, SIMPOZIJI, RAZMJENE...

Clanovi CPSA-e i ove su godine sudjelovali na brojnim kongresima i događanjima sirom svijeta

76. FIP SVJETSKI KONGRES 18. EPSA SUMMER UNIVERSITY

28.8. - 1.9. 2016.

Buenos Aires, Argentina

2.-8. 8. 2016.

Bialystok, Poljska

12. EPSA AUTUMN ASSEMBLY 27.10. - 1.11. 2015.

Valetta, Malta

74. BAL FARMACIJE

62. IPSF WORLD CONGRESS

16. 1. 2016.

Palaca Hofburg, Bec, Austrija

29.7. - 8.8. 2016.

Harare, Zimbabve

39. EPSA ANNUAL CONGRESS

EPSA ANNUAL RECEPTION

18.-24. 4. 2016.

Helsinki, Finska

________ EPSA TRAINING NEW TRAINERS 21.-28. 5. 2016.

Oslo, Norveska

EPSA TWINNET ________ 6.-11. 4. 2016.

Poznan, Poljska

________ 20.-26. 4. 2016.

Lublin, Poljska

15. 3. 2016.

Europski parlament, Bruxelles, Belgija

________ 21. KONGRES BOLNIČKE FARMACIJE (EAHP) 16.-18. 3. 2016.

Bec, Austrija

Studentski zbor Farmaceutskobiokemijskog fakulteta Sveucilista u Zagrebu organizirao je u ozujku i travnju 2016. godine projekt pod imenom “Od kadulje do kapsule”.

Radi se o seriji tematskih izleta kojima je cilj bio studentima pribliziti i pokazati put lijeka od samog pocetka - “kadulje”, preko proizvodnje, sve do gotovog proizvoda - “kapsule”.

Projekt smo zapoceli u malom mjestu u Istri, u Balama, gdje smo pronasli nasu “kadulju”. Naime, radi se o jedinstvenom gospodarskoedukativno-turistickom tematskom parku Histria Aromatica. Aromatica kozmeticki i toaletni proizvodi predstavljaju tradicionalne galenske proizvode manufakturne izrade na bazi autohtonog, aromaticnog bilja jadranskog priobalja i otoka. Studente su docekali voditelji parka, gospodin Boris Filipaj i gospođa Daniela Bolobicchio. Priredili su vrlo zanimljiv i edukativni obilazak parka gdje se moglo vidjeti i uzivati u plantazama ljekovitog bilja od smilja, preko maslina, pa sve do nase najvece inspiracije, kadulje. Posebno nas je ocarala smokva stara preko 120 godina koja raste iz jame duboke 10 metara! Nakon predavanja i obilazaka, druzenje u Aromatici zavrsili smo malom zakuskom i zajednickom fotografijom, a potom smo se zaputili u zivopisni Rovinj gdje su studenti imali slobodno vrijeme za razgledavanje grada.

Dva nas je tjedna kasnije put odveo nedaleko Zagreba, u Jastrebarsko,

gdje se nalazi moderno izgrađeni kompleks Ireks Arome. U sklopu kompleksa nalaze se pogoni za proizvodnju dodataka i mjesavina za pekarsko-slasticarske proizvode, mesne prerađevine i stocnu hranu, a nama je svakako najvazniji dio bila destilerija za obradu biljnog materijala. Ovdje smo otkrili kako iz ''kadulje'' dobiti etericna ulja i ekstrakte koje cemo dodati u nasu ''kapsulu''. Destilerija Ireks Arome je mala, ali ipak sadrzi sve sto treba.

Mogli smo vidjeti pogon za destilaciju i osjetiti miris etericnih ulja i ekstrakata brojnih ljekovitih biljaka, a poslusali smo i predavanje o samoj tvrtki Ireks Aroma. Simpaticna zaposlenica pricala nam je i o dobivanju etericnih ulja i ekstrakata, njihovom sastavu i primjeni te o drugim prakticnim problemima i izazovima s kojima se svakodnevno susrece. Bilo je vrlo zanimljivo, a mi smo se uspjeli zabaviti unatoc kisi i losem vremenu.

Za posljednji smo izlet posjetili “kapsule” u novoj, modernoj tvornici lijekova, medicinskih proizvoda i dodataka prehrani Yasenka u Vukovaru. Yasenka je dio tvrtke Medical Intertrade ciji je vlasnik mag.pharm. Radwan Joukhadar. U Vukovar smo stigli oko podneva gdje su nas ljubazni zaposlenici Yasenke docekali i odrzali seriju predavanja o tvrtki i najnovijim linijama proizvoda.

Jedno od predavanja odrzala je mag.pharm. Mirela Rizvic, bivsa predsjednica Studentskog zbora Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Nakon predavanja krenuli

smo u obilazak tvornice i vidjeli dvije glavne cjeline - proizvodni dio i laboratorije. U proizvodnom dijelu susreli smo se s razlicitim strojevima cije su nam principe djelovanja zaposlenici detaljno, ali vrlo jednostavno objasnili. Nakon proizvodnje vidjeli smo analiticke i fizikalno-kemijske laboratorije gdje su se studenti mogli upoznati s mogucnostima laboratorijskog rada u farmaceutskoj industriji. Obilazak smo tvornice zavrsili malom zakuskom te podjelom zahvalnica tvrtki i magistru Joukhadaru. Prije povratka u Zagreb posjetili smo centar Vukovara gdje su studenti imali slobodno vrijeme za obilazak grada.

Na kraju svakog izleta zamolili smo studente za povratnu informaciju o tome kako im je bilo i jesu li zadovoljni. Njihovi pozitivni komentari i dobre ocjene, ne samo za odabir tvrtki koje smo posjetili, vec i za dobru organizaciju i susretljivost, najveca su nam pohvala i poticaj da i dalje organiziramo slicne izlete i zajedno pokusamo spojiti ugodno s korisnim. Zelimo se ovim putem zahvaliti i Farmaceutskobiokemijskom fakultetu Sveucilista u Zagrebu bez cije velike i nesebicne pomoci ovaj projekt ne bi bio moguc.

Training New Trainers, poznatiji pod skracenicom TNT, jednotjedni je događaj u kojem iskusniji treneri tzv. mekih vjestina (eng. soft-skills) poducavaju zanatu zainteresirane kandidate. Prvi ovogodisnji TNT odrzao se od 21. do 28. svibnja u prekrasnom i zanimljivom Oslu u Norveskoj. Organizirale su ga dvije europske udruge - Europska udruga studenata farmacije (EPSA) i Europska udruga studenata industrijskog inzenjeringa i menadzmenta (ESTIEM) uz sponzorstvo EYF-a (Europske fondacije mladih). Ukupno je bilo sesnaest sudionika - iz svake udruge po osam studenata.

Tesla elektricni automobili, neodlucno vrijeme i mrak koji pada tek oko ponoci - tri su pojma koja najbolje opisuju moj boravak u Oslu.

Potonji je mozda najzanimljiviji i najprikladniji - ne zato sto smo bili na samom sjeveru, vec zbog toga sto nam je edukacijski program trajao sve do mraka!

Kandidati su bili izabrani na temelju zivotopisa i motivacijskih pisama.

Prijave su pocele u veljaci, a rezultati su bili objavljeni sredinom ozujka.

Kada sam vidio da sam primljen, bio sam presretan, a jos sretniji kada sam vidio popis ostalih primljenih kandidata - bili su to moji prijatelji s proslih EPSA-inih kongresa i događaja! Odmah sam zapoceo planiranje puta i dogovore oko druzenja prije TNT-a.

Kako se TNT blizio, sve su vise stizali mailovi sa zadacima, anketama i literaturom od trenera i koordinatora. Trebali smo ispuniti anketu o nasim „potrebama“ (eng.

Needs Assessment Questionnaire) cija je svrha bila upoznavanje nas i nasih vjestina te ocekivanja i znanja o treninzima opcenito. Nadalje, bilo je potrebno rijesiti testove osobnosti (MBTI test - „Myers–Briggs Type Indicator“) i nacina ucenja (VAK test „Visual-Auditory-Kinaesthetic“) (ove testove mozete pronaci i rijesiti na internetu, vrlo su korisni! ). Kao zadatak dobili smo napraviti i uvjezbati prije TNT-a prezentaciju sa studentom iz ESTIEM-a. Kolegica Justyina i ja dobili dobili smo temu Kriticko razmisljanje. Nazalost, nismo se uspjeli dogovoriti prije događaja da ju napravimo pa smo ju napravili tamo (nemojte to nikomu reci).

Malo-pomalo, dosao je dan odlaska na novu avanturu. Problema sam imao i na dolasku i na odlasku, no oni su ucinili ovih tjedan dana jos posebnijima. Prvu vecer imali smo teambuilding u predivnom i velikom stanu kolege iz norveske udruge studenata farmacije NoPSA. U istom stanu imali smo i zavrsnu internacionalnu vecer. Odmah na pocetku definirali smo pravila igre TNT-a od kojih bih zelio istaknuti najkrsenije pravilo - „Five meter rule“ - u kojem nije dozvoljeno pricati na svom jeziku ako je netko tko te ne razumije unutar radijusa od 5 metara.

Mi Balkanci redovito smo ga krsili.

Iduci dan krenuo je najintenzivniji edukacijski program u kojem sam ikada sudjelovao. Dan nam je zapocinjao u 9 sati, a zavrsavao iza ponoci. Edukacijski program u potpunosti se odvijao na Farmaceutskom fakultetu u Oslu (Farmasøytisk Institutt) do kojeg smo svakodnevno putovali autobusom.

Prvi je dan u odnosu na ostale bio poprilicno lagan, međutim, odmah su nas bacili u vatru time sto smo morali prezentirati nesto nasumicno jednu cijelu minutu bez zastajkivanja. Iako je isprva bilo poprilicno neugodno, jako mi je drago sto su to napravili potrebno je rijesiti se srama i straha i treba izaci iz zone ugode da postignes nesto novo. Snimali su nas dok smo prezentirali kako bismo na kraju TNT -a mogli vidjeti greske koje smo radili i koliko smo u tih tjedan dana napredovali. Nadalje, svaki smo dan imali Check-in i Check-out (a vecinu vremena i Reflection time) cije su svrhe bile rjesavanje problema, iznosenje ocekivanja, raspolozenja i povratnih informacija.

Olaksana diskusija i ucenje kroz nju (Facilitated Learning) jedna je od najkorisnijih trenerskih vjestina omogucuje da svaku diskusiju usmjerite u zeljenom smjeru, potaknete raspravu i angazirate sudionike. Svaka diskusija moze krenuti u losem smjeru i trener ju treba znati kontrolirati. Dizajniranje treninga je samo po sebi jasno - kako

osmisliti treninge, razmisliti o duljini cijelog treninga i pojedinacnih aktivnosti. Improvizacija je također vrlo vazna trenerska vjestina. Ova sesija bila je slicna onoj na pocetku, no imali smo dodatnih prepreka i komplikacija pri govoru pred drugima. Nakon nje imali smo izbor između nekoliko kracih vjezbi od kojih sam izabrao prezentacijske vjestine - to je bila najbolja vjezba prezentacijskih vjestina koju sam ikada isprobao te me inspirirala da osmislim vlastiti trening na tu temu!

NEET-ovi (Not in Education, Employment, or Training) su mlade osobe koje ne pohađaju edukaciju, treninge ili su nezaposleni. U prezentaciji bivse clanice EPSA tima naucili smo da su treneri puno vise od predavaca na neku temu mekih vjestina - oni mogu puno pomoci ovakvim osobama, navesti ih na pravi put i olaksati im inkluziju u drustvo (potonje se posebice odnosi na vrlo aktualnu situaciju s izbjeglicama u Europi). Kasnije smo obrađivali temu provođenja treninga i problema koji mogu nastati u svakom od dijelova treninga. Pred kraj dana trebali smo odrzati prezentacije na teme koje su nam bile zadane prije TNT-a. Svrha ovog dijela bila je vjezbanje drzanja treninga uz jos jednu osobu, tzv. „kotrenera.“ Tog su nam dana dodijeljene teme i ko-treneri za treninge koje smo odrzali zadnji dan TNT-a. Moj ko-trener bio je Portugalac Bernardo Marinheiro, a nas prvi trening bio je na temu upravljanja vremenom (Time Management).

Sesija Dinamika grupa pokazala nam je kako funkcioniraju timovi, kako se mijenjaju kroz vrijeme i na koje probleme mozemo naici. Angažman sudionika i upravljanje aktivnostima pokazali su nam kako i kroz koje aktivnosti mozemo povecati sudjelovanje sudionika u nasim treninzima. Posebno mi se tog dana svidio trening o Kreativnom vodstvu, konceptu o kojem nisam prije nista cuo. Poanta kreativnog vođe/lidera je da u drugima potakne neku emociju i angazman te tako ostvari zajednicki cilj. Međutim, taj lider nije najbitniji najvaznija osoba je prvi sljedbenik, onaj koji ce prvi doci, prepoznati vrijednost, pokusati i tako privuci ostale svojom radnjom.

Parkiralište je bio zgodan nacin rjesavanja nedoumica koje su se pojavljivale tijekom cijelog TNT-a.

Kada god nesto ne bismo razumjeli, a ne bismo se htjeli previse zadrzati na toj temi, stavili bismo ju na Parkiraliste.

Nakon kisom prekinutog razgledavanja grada, krenuli smo na pripremu treninga koja je trajala do jutarnjih sati. Osmisljavali smo aktivnosti, racunali vrijeme, izrađivali „slajdove“ na flipchartovima itd.

Nakon 2 sata nocno-jutarnjeg sna, posljednji put zaputili smo se na Fakultet gdje smo odrzali nase treninge pred koordinatorima, random studentima s Fakulteta i nama kandidatima. Zacudo, nisam osjecao nikakvu nervozu prije provođenja treninga unatoc tome sto

smo malo spavali i nismo bili spremni. Trening je prosao vrlo uspjesno i sudionici su bili zadovoljni sto su nam i napisali u povratnim informacijama. Nakon sto su obje grupe odrzale treninge, imali smo raspravu o samom tijeku - sto je bilo dobro, gdje smo grijesili i sto mozemo poboljsati. Na kraju dana, receno nam je sto nas ceka dalje, koje su nam obaveze i mogucnosti.

Nakon zavrsenog TNT-a studenti postaju kandidati za trenere, a da bismo postali treneri moramo odraditi minimalno 6 sati treninga i u roku od mjesec dana nakon treninga poslati izvjesca. Također, s obzirom da je ovaj TNT bio sponzoriran od strane EYF-a, imamo obavezu odrzati do studenog 2016. jedan trening za ranije spomenute NEET-ove u svojoj zemlji. Ono sto me dalje kao buduceg trenera ceka osim navedenih obaveza - ne znam, ali radujem se svom buducem trenerskom putu. Ono sto mogu reci je da mozete ocekivati veliki projekt na temu mekih vjestina kojemu se izrazito veselim!

Za kraj, zelim zahvaliti svim kolegama i prijateljima koji su ovaj događaj ucinili posebnim te velike i posebne zahvale trenerima koji su se tjedan dana brinuli o nama i ucili nas zanatu: Olgi Sokolchick, Maji Sercic, Tanelu Tilku, Hanu Chenu i Davidu Preeceu!

Te je veceri uzvanicima 75. po redu Bala farmaceuta, među njima i clanovima CPSA delegacije te brojnim drugim studentima farmacije diljem svijeta, svoja vrata otvorila palaca Hofburg, nekadasnja rezidencija carske dinastije Habsburg te je zabljesnula u svoj svojoj raskosi. Bal je zapoceo dolaskom pocasnih gostiju te plesnom koreografijom koju je otplesala i uvjezbala skupina plesaca koji su cinili tzv. Eroffnungskomitee.

Svecanost se nastavila u tonu valcera obitelji Strauss, uz koje smo i mi imali priliku pokazati svoje plesno umijece koje smo stekli (ili utvrdili) na tecaju plesa, koji su nam to poslijepodne u cuvenoj beckoj plesnoj skoli Watzek organizirali nasi kolege iz austrijske udruge studenata farmacije AFOP. Nakon nekoliko valcera dvorane palace Hofburg ispunili su zvukovi salse, jazza i moderne pop glazbe.

Tocno u 23:15 sati mi studenti pridruzili smo se austrijskim kolegama na glavnom stubistu palace kako bismo snimili veliku grupnu fotografiju, sto je vec dugo svojevrsna tradicija AFOP-a. U ponoc je uslijedila jedna plesna austrijska tradicija, kvadrila, u glavnoj dvorani, kojoj su

se pridruzili mnogi plesni parovi.

Carolija bala potrajala je do ranih jutarnjih sati, a sljedeci smo dan iskoristili za obilazak znamenitosti nekadasnje austro-ugarske prijestolnice prije povratka u Zagreb i studentsku svakodnevicu.

Svim clanovima CPSA-e (i onima koji ce to tek postati J) preporucujem da sami dozive kako je to ici na bal i nadam se da ce dogodine CPSA oformiti jos vecu delegaciju koja ce otputovati u Bec. Prije no sto odete na bal vazno je napomenuti da se trebate strogo pridrzavati zadanog dress codea (duga vecernja haljina za cure, smoking ili crno odijelo s leptirmasnom za decke) te da cete, ukoliko ste namjeravali popiti nekoliko pica, morati biti dubokog dzepa buduci da cijena case vina iznosi deset eura.

Sve u svemu, dozivjeti Bal farmaceuta u srcu Beca bio je za mene jedinstven dozivljaj, a svoj cu osvrt na bal zavrsiti stihovima jedne pjesme beckog skladatelja Rudolfa Sieczynskog: „Bec, Bec, samo ces ti uvijek ostati grad mojih snova!“

SEP 2016.

U akademskoj godini 2015./2016. članovi CPSA-e na SEP su otputovali u:         

Češku Indoneziju Japan Libanon Njemačku Poljsku Portugal Srbiju Tajland

Svoj SEP u Hrvatskoj odradili su studenti iz:      

Češke Estonije Francuske Izraela Malezije Novog Zelanda

   

Njemačke Poljske Portugala Sjedinjenih Američkih Država

   

Slovenije Srbije Španjolske Turske

Odrzavanje projekta u Hrvatskoj omogucuju nam prijatelji projekta: Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Studentski zbor Sveucilista u Zagrebu, bolnicka ljekarna KB Dubrava, Ljekarne Farmacia, Ljekarne Joukhadar, Ljekarne Lipa, Ljekarne Mandis Pharm, Ljekarne Prima Pharme, ZET i bonbon.

Petra Neralić - Predsjednik Jelena Kurija - Tajnik Jelena Tkalec - Kontakt osoba za EPSA-u (LS)

Martina Lauš - Kontakt osoba za IPSF (CP) Petra Orlić - Povjerenik za studentske razmjene (SEO) Karolina Miljak - Povjerenik za promidzbu i sponzorstva

Ivana Kosier - Clan nadzornog odbora Ana Glibo - Clan nadzornog odbora Maja Raknić - Clan nadzornog odbora

Tea Zebić - IT koordinator Mia Šojat - Urednik casopisa Recipe Marko Kolarić - Koordinator za javnozdravstvene kampanje (PHC)

Dalia Vađunec - Koordinator za PCE (Patient Counselling Event) Josipa Periša - Koordinator za CSE za Zagreb (Clinical Skills Event) Martina Švarc - Koordinator za studentske razmjene za Zagreb (LEO)

Iva Vlak - EPSA Twinnet koordinator Maja Gržančić - Koordinator za IMP Anamarija Tegeltija - Kontakt osoba za CPSA Split

Ante Rogošić - Koordinator za studentske razmjene za Split (LEO) Robert Jerinić - Povjerenik za promidzbu i sponzorstva za Split Ante Begonja - Koordinator za CSE za Split (Clinical Skills Event)