16
200�
17
LIPANJ / BROJ 3 / 35 HRK
0
50
1: 3 500 000 100
150
200
ISSN 1849-7284
J
250 km
In VISion
K
Surogat hrvatski oskarovac
Mutsumi Matsuhisa: Kon’nichiwa, a NE nĭ hăo
Varaždin
110�
EUROPSKA PRIJESTOLNICA KULTURE 2020.
L
Tete pričalice
UVODNA RIJEČ GLAVNE UREDNICE J
oš uvijek se tražimo. Tražimo optimalan koncept za sadržaje i ideje koje nudimo. Prvi je uvodnik bio dvojezičan, druga dva samo na hrvatskome. Ovaj je opet dvojezičan. Htjela sam Vas zapravo odmah baciti u ralje hrvatskoga i od Vas učiniti Croglotte! S obzirom na to da je riječ izmišljena, bio bi red da je i objasnim. Croglotta, imenica koja može biti i muškog i ženskog roda (poput imenice vođa), a označava osobu muškog ili ženskog spola kojoj hrvatski jezik nije materinski, ali je hrvatskim dobro ovladala. Znam koliko je hrvatski jezik težak i zato sam odlučila, na prijedlog čitatelja, časopis učiniti više dvojezičnim. Nisam osobito sretna zbog toga, ali mi smo ovdje radi Vas, a ne obrnuto i uvijek ćemo razmotriti sve Vaše prijedloge! Dakle, u lipanjskome broju nešto više engleskoga, a za ljetni trobroj mogu samo obećati da ćemo ostati dosljedni svojoj nepredvidljivosti. Ugodno čitanje!
We are still trying to find an optimal concept for the content and ideas that we offer in our magazine. The first introductory word was both in Croatian and English. The next two were only in Croatian. The main idea was to throw you at the mercy of Croatian langauge and make you all Croglottas! We have coined the word so I will explain it to you. Croglotta can be both masculinum and feminimum (such as the noun vođa) and it means male or female person whose mother tongue is not Croatian but they have learned Croatian quite well. I know how difficult Croatian language can be so I have decided, as some readers have suggested, to make our magazine a bit more billigual. I am not particullary happy about it, but we are here for you, and not vice versa. We will always take your suggestions under consideration. In our June issue you will find more texts written in English but for our summer edition I can only promise that we will stay consistent in our unpredictability. Enjoy your reading!
Sa j ža dr
IMPRESSUM
:
PRIČA SE O... Tete i barbe pričalice FEKP EPK 2020.
Lipanj 2015. Glavna urednica:
Silvija Gojević s.gojevic@croglotta.com
6
Grafički urednik:
Zvonimir Jergović z.jergovic@croglotta.com Redakcija:
STRANI STUDENTI U HRVATSKOJ Elizaveta Ryzhkova
Katarina Brajdić, Martina Ilić, Ana Podnar Lektura:
Martina Ilić Lektura tekstova na engleskom:
Matea Butković Marketing:
marketing@croglotta.com Prodaja i pretplata:
pretplata@croglotta.com Tisak:
Og grafika d.o.o. Nakladnik:
Slovoteka
Objašnjenje simbola:
ž. r. m. r. s. r. jd. mn. razg. svr. reg. = pren.
ženski rod (femininum) muški rod (masculinum) srednji rod (neutrum) jednina (singular) množina (plural) razgovorno (slang) svršeni vid glagola regionalizam sinonim preneseno značenje, u ovom kontekstu
lagan tekst
srednje težak tekst
GASTARBAJTER REVERSED Mutsumi Matsuhisa: Kon’nichiwa, a NE nĭ hăo
RAJ NA ZEMLJI In VISion
zahtjevan tekst
15
12
18
26
KULTURIZAM I ZABAVA Sunce na Zemlji Sokoli u Šibeniku Preporuke
SVI PUTOVI VODE U... Varaždin - glavni grad hrvatskog baroka
T(R)AGOVIMA PROŠLOSTI Surogathrvatski oskarovac
32
VODIČ ZA ŽIVOT U HRVATSKOJ Ljetne škole hrvatskog jezika i kulture
22
30
PRILOG Jezična gimnastika
... eo as Pr ič
EPK 2020 Europska prijestolnica kulture
.
smatrati – to consider važnost, ž. r. – importance gospodarstvo, s. r. – economy istaknuti – to point out prijastolnica, ž. r. – capital laskav – flattering plasirati se – to qualify naziv, m .r. – name nastajanje, s. r. – emergence oblikovan – shaped višestoljetan – century-long
J
oš 1983. godine grčka ministrica kulture Melina Mercouri smatrala je da se kulturi ne daje jednaka važnost kao politici i gospodarstvu te istaknula da se glas umjetnika mora čuti kao i glas političara i ekonomista. Program Europske prijestolnice kulture započeo je 1985., a prvu laskavu titulu ponijela je Atena. Godine 2020. titulu Europske prijestolnice kulture nosit će jedan hrvatski i jedan irski grad. Od hrvatskih gradova kandidature su predali Dubrovnik, Đakovo, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Varaždin, Zadar i Zagreb. U drugi krug kandidature za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine plasirali su se Dubrovnik, Osijek, Pula i Rijeka.
Dubrovnik Programski koncept Dubrovnika nosi naziv „Grad u nastajanju“. Postavlja pitanje kako se iz zatvorenog, prelijepo oblikovanoga višestoljetnog grada može otvoriti perspektiva za urbanu metamorfozu u kreativan, živ i aktivan grad.
Osijek Ovaj grad karakterizira poseban položaj u odnosu prema gradovima Mađarske, Srbije i Bosne i Hercegovine. Osijek 2020. naslanja se na postojeća rješenja, ali i planira obnovu i prenamjenu objekata u gradu u kojem se još uvijek vide posljedice rata. „Prošlost ima i dalje snažan utjecaj na život Osječana, Slavonaca i Baranjaca“, ističe Vladimir Ham, dogradonačelnik Osijeka.
Pula Program Pula EPK 2020. posvećen je slabo poznatom europskom vizionaru i prvom svemirskom arhitektu Hermanu Potočniku Noordungu. Prvi put kulturni programi odvijat će se i u onoj nepoznatoj Puli – podzemnim tunelima, tvrđavama, napuštenim vojnim objektima i nepoznatoj Istri – mjestima bez signala, napuštenim selima, zaboravljenim lokalitetima.
Rijeka Na glasu je kao liberalan, otvoren i tolerantan grad, stoga je tema „Rijeka – luka različitosti“ i s time četiri povezane smjernice grada: luka, voda, rad i različitost. „Ideja kandidature je da se u nju uključi što veći broj sudionika, od institucija, udruga i pojedinaca kako bi se postiglo da to bude istinski gradski projekt“, kazao je gradonačelnik Vojko Obersnel. Gradovi koji se natječu ocjenjuju se na temelju kriterija koje određuje Europski parlament i Vijeće ministara. Prema tim kriterijima gradovi moraju pripremiti kulturni program sa snažnom europskom dimenzijom i potaknuti sudjelovanje građana u gradu, susjedstvu i čitavoj zemlji. Projekt Europske prijestolnice kulture zahtjevan je projekt u svakom pogledu. Pobjednik dobiva i novčanu nagradu u iznosu od 1.500.000,00 € u čast Meline Mercouri. Konačna odluka i imenovanje hrvatskog grada Europske prijestolnice kulture očekuje se početkom 2016. godine. To će biti prvi grad iz Hrvatske koji će dobiti titulu Europske prijestolnice kulture, a sljedeću priliku za kandidaturu hrvatski će gradovi imati tek 2035. godine. Sudjelujte i podržite kandidaturu Vašega grada favorita! M. Ilić
položaj, m. r. – position naslanjati se – to abut postojeći – existing obnova, ž. r. – reconstruction prenamjena – conversion objekt, m. r. – facility posljedica, ž. r. – consequence utjecaj, m. r. – impact dogradonačelnik, m. r. – Deputy Mayor posvećen – dedicated odvijati se – to take place podzemni – underground tvrđava, ž. r. – fort napušten – abandoned smjernica, ž. r. – guideline sudionik, m. r. – participant udruga, ž. r. – organization pojedinac postići – to accomplish Vijeće ministara – Council of Ministers potaknuti – to stimulate zahtjevan – challenging čast, ž. r. – honour očekivati – to expact sudjelovati – to participate podržati – to support
Ze m lji na Ra j
In VISion
ni
o er :V to fo ka s
l ve tra
Vis is the farthest inhabited island off the Croatian mainland. It was isolated for almost 50 years. Numerous forts and fortifications reveal the true story about Vis that can’t be discovered on tourist postcards.
oaza, ž. r. – oasis biser, m. r. – pearl potraga, ž. r. – search turistička zajednica, ž. r. – tourist board razglednica, ž. r. – postcard najudaljeniji – the farthest osnivati, svr. osnovati – to ground naziv, m. r. – name strateški položaj, m. r. – strategic location izvor, m. r. – source vladati – to reign ostatak, m. r. – remain utvrda ≈ tvrđava, ž. r. – fortress kula, ž. r. – tower građevina, ž. r. – structure Viška bitka, ž. r. – Battle of Vis
S
vaki hrvatski otok možemo opisati kao oazu mira, biser Jadrana, autentično mediteransko mjesto. I ne bismo lagali! No u potrazi za nečim novim i drukčijim, što se ne nalazi uvijek na internetskim stranicama turističkih zajednica ili na razglednicama pronašli smo priču o otoku Visu, najudaljenijem hrvatskom otoku. Priča otoka počinje 397. godine kada dolaze Grci i osnivaju grad naziva Issa (kasnije Vis). Grke je privukao strateški položaj otoka i izvori pitke vode na njemu. Poslije
Grka otokom vladaju Rimljani te se i danas mogu vidjeti ostatci terma, nekropole, kazališta, dijelovi luke. Posjetitelji se mogu zapitati zašto je na otoku toliko utvrda i kula. Sami nazivi tih građevina podižu obrve: kula Perast, tvrđava George, utvrda Bentich, utvrda Robertson, utvrda Wellington, baterija Hoste, Gospina tvrđava. Odgovor nalazimo u tome da su se oko ovog hrvatskog otoka borili Talijani, Turci, Francuzi, Austrijanci, Englezi... Poznata je tako Viška bitka koja se dogodila 1866. godine kada je
flota, ž. r. – fleet zauzeti – to conquer brodovlje, s. r. = flota unatoč – despite domaći – local naslutiti – to sense objekt, m. r. – facility sjedište, s. r. = centar povlačenje, s. r. – withdrawal vojarna, ž. r. – army barrack podzemni – underground unutrašnjost, ž. r. – inland utroba, ž. r. – bowels stiropor, m. r. – styrofoam pitom – tame istraživački duh, m. r. – pioneering spirit ili exploring spirit litica, ž. r. – cliff uploviti – to sail into šljunčan – pebbly modrina, ž. r. – blueness očuvan – preserved
velika, moderna talijanska flota htjela zauzeti Vis. Na drugoj je strani bilo manje i starije austrijsko ratno brodovlje koje je unatoč malim šansama ipak pobijedilo. To je talijansku želju za istočnom obalom Jadrana zaustavilo na sljedećih pedeset godina. Istraživanjem Visa stranci, ali i domaći pokušavaju otkriti zašto je otok bio izoliran punih 50 godina. Istina, domaći su mogli naslutiti što se na njihovom otoku događa, ali nisu smjeli ući u tajne objekte. Pri kraju II. svjetskog rata Vis je bio sjedište najviših civilnih, vojnih i političkih organa Jugoslavije. Nakon povlačenja jugoslavenske vojske s otoka 1992. godine ostale su brojne prazne vojarne i podzemni tuneli. Oni su dugi oko
70 km i pretvaraju unutrašnjost otoka u podzemni labirint. U samu utrobu otoka mogli su se skriti vojni brodovi. Manji otvori tih tunela maskirani su da izgledaju kao stare kamene kućice, a oni veći stiroporom imitiraju zelenilo i stijene. Vratimo se na početak priče, pitomiju stanu Visa. Ostavimo tunele, utvrde, osvajače i vratimo se odmoru s razglednice – plaža Stiniva! Da... ona također zahtjeva istraživački duh! S morske strane Stinivu zatvaraju dvije visoke kamene litice udaljene manje od četiri metra. Tek kada se uplovi, pokaže se ona: skrivena šljunčana plaža koja spaja zelenilo otoka s modrinom mora. E, to je Vis: očuvana tajna! Psssst! M. Ilić
Doživite povijest, kulturu i arhitekturu ruralne regije otoka! • 3 kuće za boravak 3 obitelji ili grupe prijatelja • bazen i vanjski roštilj • klima, TV
m 04 co 5 z. 91 le ) ta (0 s- 85 .vi +3 w w w com na ail. ija m er g al ic@ og h ot a i f sp lji ur ta a.k De last v 82 12
i ul op Vo xp udruga, ž. r. – organisation nepoznat – unknown smjer, m. r. – direction zakon, m .r. žarg. – awesome
I TO JE TO! Samuel Cebreiro Fernández Samuel Cebreiro Fernández mladi je Španjolac koji već četiri mjeseca volontira u Opatiji u Udruzi „Žmergo”. Dolaskom u Hrvatsku život mu je krenuo potpuno nepoznatim smjerom. Naravno, burek mu je zakon.
S
ince I arrived to Croatia, everything has changed for me. I didn’t expect how different life could be. I applied for an EVS in Opatija and finally it was a solution to start a new life. Yes, a completely new life. In fifteen days I packed my luggage (about 2 boxes and 2 suitcases), and started a
trip with an unknown destiny. But since the first moment in Croatia, everything started to go in a good direction. New country, new city, new people, new activities and, the most important: new language. As if it wasn’t enough to try to understand people and express myself in English, now I was supposed to learn Croatian. It is not bad, but… quite complicated. After almost four months I can say that I have learnt basic Croatian words to start a conversation as dobar dan, dobro jutro, dobra večer, doviđenja, hvala and kako si/ste? I know that these are very few words, but if you add also the numbers (jedan, dva, tri, četiri, pet, šest, sedam, osam…etc.) or the days of the week (ponedjeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak, subota, nedjelja), it is a plus. So, everyday or every week you can learn some new words and try to mix them with English. Maybe there will happen some moment in which you won’t know in which language you are speaking, but it is a funny way to improve. All this is possible also thanks to my friends that support me every day to continue living in this beautiful country which continues surprising me with its people, its sea, its mountains and its food (Jako volim burek s mesom!). This time I am just starting. I have, at least, nine months more to get to know and learn more about this part of Europe. I hope I can tell you how the adventure will end. I invite you to try it. To je super! … I to je to. Vidimo se!
JeziÄ?ni prilog
3
lipanj 2015.
Oprostite, gdje je...? Stanje na cestama Automobilske zgode i nezgode S ili sa instrumentalom? Kamo? Kuda? Gdje? Kratice
C
B
A 125,00 HRK 16,50 EUR
225,00 HRK 30 EUR
Zimski semestar 2015./2016.
Akademska godina 2015./2016.
202,50 HRK 26,50 EUR
112,50 HRK 15 EUR
85,50 HRK 11 EUR
CIJENA 2 - 9 pretplata
!!
Svaka pretplata uključuje GRATIS: • ljetno izdanje u PDF formatu (pretplata A i C) • izdanje za veljaču u PDF formatu (pretplata B i C).
(10., 11., 12. mj. 2015., 1, 3, 4, 5, 6. mj. 2016.)
(10., 11., 12. mj. 2015., 1. mj. 2016.)
(4., 5., 6. mj. 2015.)
95,00 HRK 12,50 EUR
CIJENA 1 pretplata
Ljetni semestar 2014./2015.
VRSTA PRETPLATE
Semestralne pretplate za studente
PRETPLATI SE I UŠTEDI
180,00 HRK 23,50 EUR
100,00 HRK 13 EUR
76,00 HRK 10 EUR
CIJENA + 10 pretplata
150,00 HRK 20 EUR
Polugodišnja pretplata
pretplata@croglotta.com
Svoje narudžbe predati putem elektroničke pošte na adresu
135,00 HRK 18 EUR
227,00 HRK 30 EUR
CIJENA 2-9 pretplata
122,00 HRK 16 EUR
205,00 HRK 27 EUR
CIJENA + 10 pretplata
Zahvaljujemo na pretplati!
Način plaćanja: poštanska uplatnica. U cijenu je uključena poštarina unutar Hrvatske. Na isti način naručuje se i pojedinačni broj.
* Za poslovne subjekte. ** U slučaju preseljenja Croglotta Vam stiže na novu adresu u sve europske države!
ime i prezime (tvrtka/institucija), OIB*, adresa, kućni broj, poštanski broj, grad, država**, datum rođenja, telefon/mobitel, e-mail.
Navesti vrstu pretplate (A, B, C, godišnja, polugodišnja), količinu i osobne podatke:
Pojedinačni broj: 35 HRK / 4,5 EUR
(5 tiskanih izdanja)
(10 tiskanih izdanja)
252,00 HRK 33 EUR
CIJENA 1 pretplata
Godišnja pretplata
VRSTA PRETPLATE
Redovne pretplate
14
15