Promotivno izdanje, o탑ujak 2015.
Koga zvati kada i zašto? Važni telefonski brojevi u Hrvatskoj +385 112 Poziv za žurnu pomoć (Emergency)
Ako vam je potrebna hitna pomoć, u centrali 112 znat će koga vam poslati.
+385 192 Policija
Netko vam je nešto ukrao, svjedočili ste nekom kaznenom djelu, zovete 192.
+385 194 Hitna pomoć
Ovo je broj za hitnu medicinsku pomoć.
+385 193 Vatrogasci
Nešto gori, a to nije vaše srce od ljubavi...
+385 1987 Pomoć na cestama
Stao vam je auto i ne možete dalje.
+385 18166 Vremenska prognoza (Weather forecast)
Niste pratili vremensku prognozu i našli ste se usred mora okruženi valovima.
+385 195 Traganje i spašavanje na moru (Search and rescue at sea)
Da se ne bi dogodio prethodni scenarij, zovete ovaj broj.
+385 18981 Opće informacije
Ako vam pri ruci nije Google, oni bi mogli imati informaciju koju trebate.
(Police)
(Ambulance)
(Fire department)
(Roadside assistance service)
(General informations call center)
+385 11888 Telefonski imenik (Phonebook)
Rezervirali ste smještaj na moru i izgubili broj i adresu.
UVODNA RIJEČ GLAVNE UREDNICE Introductory word by the Editor in Chief U prosincu 2013. na piću s prijateljicom upoznajem jednu djevojku. Tada sam još uvijek živjela u Njemačkoj, a u Hrvatsku sam došla na božićne praznike. I pita me Emilija, djevojka koju sam upoznala, što planiram kad se vratim u Hrvatsku. Odgovorila sam bez razmišljanja da bih htjela pokrenuti časopis za učenje hrvatskog jezika kao stranog, ali da ne znam ništa o pokretanju posla. A ona, kao da ju je samo nebo poslalo, kaže da radi u Startup inkubatoru Rijeka i da oni postoje upravo zbog nas koji imamo ideju, ali ne znamo kako ju realizirati. To je bilo u prosincu 2013., a u ožujku 2015. držim prvi promotivni broj Croglotte u rukama. Realizaciju svoje ideje. Ovo je časopis za učenje hrvatskoga kao stranog jezika, ali neka bude i časopis o putu do uspjeha. Svaka osoba koju u životu sretnemo je važna. Svaki trenutak je važan. Za neke shvatimo odmah, za neke malo kasnije. Emiliju poslije tog susreta nisam nikad više vidjela, ali da se tu večer jedna drugoj nismo otvorile, tko zna gdje bih sada bila. Promotivni broj Croglotte tanji je nego što će to biti redoviti brojevi koji će se moći kupiti. Na pedesetak stranica pisat ćemo Vam o životu, o ciljevima, o uspjesima, o Vašim iskustvima i još mnogo čemu. Teme ćemo prilagođavati stranim studentima na privremenom boravku u Hrvatskoj, studentima kroatistike na stranim sveučilištima, ali i svim ostalim strancima koji uče hrvatski. Budite i Vi dio naše priče o uspjehu!
In December 2013 as I was having drinks with a friend of mine, when I met a new girl. Back then I was still living in Germany and she asked me about my plans once I returned to Croatia. I instantly answered that I was planning to start a new specialized magazine, but that I didn’t have the necessary knowledge on how to start a business. And she, as if sent to me by a higher power, told me that she was working at the Startup incubator in Rijeka and that the Institute was here for those of us who didn’t know how to turn ideas into reality. That was in December 2013. In March 2015 I was holding the first promo issue of Croglotta in my hands. Throughout life, every person we run into matters, every moment counts. I never saw Emilija again, but had we not opened up to each other that night, who knows if I would be where I am right now. This first promo issue of Croglotta is smaller than the other regular issues are going to be. On approximately 50 pages we will write about life, goals, success, about experiences while living in Croatia and learning Croatian. We will adjust all the topics according to the interests of foreign students on their temporary stay in Croatia, all the students around the world studying Croatian language as well as all other foreigners who are learning Croatian. We invite you to be part of our success story!
pokrenuti – pren. osnovati, utemeljiti što (pokrenuti posao) samo nebo poslalo – bilo je suđeno otvoriti se – iskreno reći svoje mišljenje i osjećaje prilagođavati – učiniti tako da bude u skladu (harmoniji) s nečime
j: ža dr Sa
IMPRESSUM
5
Moj prvi dojam o Hrvatskoj
Promotivno izdanje, ožujak 2015.
Strani studenti u Hrvatskoj Croaticum / intervju: Ivančica Banković-Mandić
Glavna urednica:
Silvija Gojević s.gojevic@croglotta.com
6
Grafički urednik:
Zvonimir Jergović z.jergovic@croglotta.com Lektura tekstova na engleskom:
Biti legalno u Hrvatskoj My legal stay in Croatia
Matea Butković Marketing:
marketing@croglotta.com
8
Prodaja i pretplata:
pretplata@croglotta.com Tisak:
Tiskara Sušak Nakladnik:
Gastarbajter reversed S engleskom diplomom u Zagreb
Silvija Gojević
Objašnjenje simbola:
ž. r. m. r. s. r. jd. mn. razg. ◀−▶ ≈ = pren.
ženski rod (femininum) muški rod (masculinum) Gramatika srednji rod (neutrum) Modalni glagoli jednina (singular) množina (plural) razgovorno(slang) suprotno od bliskoznačnica sinonim preneseno značenje, u ovom kontekstu
lagan tekst
srednje težak tekst
zahtjevan tekst
12
13
Komunikacija U učionici
MOJ PRVI DOJAM
o Hrvatskoj
7
Katia, Argentina:
Gdje se sve studira hrvatski?
10
11
Došla sam u Hrvatsku u veljači. Moj rođak je došao po mene na aerodrom. Nisam razumjela ništa, za mene je hrvatski bio kao japanski. Učila sam hrvatski u Cordobi, ali nisam puno razgovarala. Moj prvi dojam bio je odličan. Hrvatska je organizirana i jako čista zemlja.Cijeli život htjela sam doći u Hrvatsku. Kad sam stigla, nisam mogla vjerovati da se moja želja ostvarila. Hrvati i Hrvatice su lijepi, malo hladni, obrazovani i pošteni. Zagrepčani su ponekad nestrpljivi kad trebaju ući u tramvaj. Sviđa mi se Hrvatska.
Cool je znati hrvatski
David , SAD:
Došli smo u Hrvatsku prije tri godine. Moj prvi dojam nije bio dobar, bila je zima. Bilo je mračno. Nakon prve zime vidio sam kako je lijepo u Hrvatskoj. Volim puno stvari o Hrvatskoj, ali hrvatski jezik je moj neprijatelj. Za mene je težak. Sporo učim, ali malo po malo. Ponekad mi nedostaje Amerika, ali Hrvatska je super zemlja. Puno mi se sviđa.
Riječi, riječi, riječi U učionici
14
nestrpljiv – impatient dojam, m.r. – impression rukovati se – shake hands običaj, m.r. – custom uobičajeno – usually
“
Christoffer, Danska: Bio sam u Hrvatskoj pet puta. Ljudi se u Hrvatskoj rukuju i kad nisu vrlo dobri prijatelji. Kad su dobri prijatelji, ljudi se obično grle, djevojke i dečki također. U Danskoj nije običaj da se ljudi ljube kad se pozdravljaju. U Danskoj se obično pita: „Kako ste? Što radite?“ U Hrvatskoj je uobičajeno da se ljudi ljube kad se pozdravljaju.
”
STRANI STUDENTI / Croaticum
u Hrvatskoj
godišnje – annually ovisno – depending ustanova, ž.r. – institution hvatati konce – catch up desetljeće, s.r. – decade upit, m.r. – demand AVGS metoda – one of the methods for teaching croatianlanas teaching foreign a foreign language guages budući da – because, since Odsjek za fonetiku– Phonetics department fonetičarka – Professor of phonetics HRT, Hrvatska radio-televizija – Croatian national television zaraziti – contaminate izliječiti – cure pohađati – attend polaznik, m.r. – attendant čimbenik – factor iskustvo, s.r. – experience deklinacija pridjeva – adjective declention glagolski vid – verbal aspect
G
odišnje u Hrvatsku dođe 1200 do 2000 stranih studenata. 600 do 1000 po semestru, ovisno radi li se o zimskom ili ljetnom semestru. Najviše ih je na Sveučilištu u Zagrebu, ali ima ih i u drugim gradovima: Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru, Dubrovniku. Većina ih, uz redovne studentske obveze, uči hrvatski. Najveća i središnja ustanova u Hrvatskoj za hrvatski jezik kao strani 2012. godine proslavila je pedeseti rođendan. Kroz učionice Croaticuma svaki semestar prođe oko 250 studenata iz cijelog svijeta. Razgovarali smo s voditeljicom, višom lektoricom Ivančicom Banković-Mandić.
1. Koliko ste dugo voditeljica Croaticuma te kada je i kako započeo Vaš interes za hrvatski jezik kao strani? U ulozi sam koordinatorice od početka ove kalendarske godine pa još hvatam konce. A u hrvatskom kao drugom i stranom jedno desetljeće. Sve je počelo upitima kolegica o AVGS metodi, vrlo popularnoj sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća. Budući da sam završila studij fonetike fonetikeiikroatiskroatistike, kolegice su me me zamolile zamolile da daim im
približim ovu metodu učenja jezika. Autor ove metode je prof. Guberina i Odsjek za fonetiku. Tada sam radila kao fonetičarka na HRT-u, a kolegice lektorice su me zarazile temom hrvatski kao strani jezik pa sam otišla s HRT-a i još se nisam izliječila. 2. Koliko studenata godišnje pohađa tečaj u Croaticumu? Godišnje na Croaticumu imamo petstotinjak polaznika. U svakom semestru oko 250. 3. Kakva je struktura polaznika i iz kojih sve zemalja dolaze? Polaznici su studenti na razmjeni koji žele učiti hrvatski jer studiraju u Hrvatskoj. Naravno, na tečajeve dolaze i stranci koji rade u Hrvatskoj ili su ovdje turistički duže vrijeme, ili pak zbog ljubavi, azilanti i sl. Polaznici dolaze iz cijeloga svijeta. U posljednje vrijeme najviše iz Argentine, Poljske i Njemačke, a prošli smo semestar imali studente iz 64 zemlje svijeta. 4. Što je studentima najteže naučiti? S čim imaju najviše problema? Problemi ovise o više čimbenika: o prvom jeziku, o iskustvu učenja stranih jezika, o stupnju obrazovanja itd. Ali općenito, najveći je problem deklinacija pridjeva i glagolski vid.
5. U svojoj ponudi nemate samo klasičan tečaj jezika. Što sve nudite? Kod nas se hrvatski može učiti na intenzivnom semestralnom tečaju (ukupno 225 sati), kombiniranom jednomjesečnom (4 tjedna svakodnevne nastave u grupi i 15 individualnih sati), individualno, kroz nastavu 2x2 sata tjedno, u tzv. Maloj ljetnoj školi, imamo i intenzivne mjesečne tečajeve od 100 sati nastave. 6. Na što ste posebno ponosni u svojoj karijeri? Hm, teško pitanje. Ponosna sam na svakog studenta kojeg sam učila i naučila jezik dovoljno da preživi u poslovnom, studentskom i privatnom životu. 7. Majka ste i šestero djece. Kako uspijevate održati ravnotežu između karijere i obitelji? To jednostavno treba probati. Tako se najbolje može razumijeti. Moj je recept u odvajanju privatnog i poslovnog dijela. Treba se moći isključiti. Uživam u svojim trima ulogama – mame, supruge i lektorice (slučajan redoslijed!) i uglavnom ih ne miješam. Ne znam kakvu bi mi ocjenu dali moji kolege i moja obitelj. Nadam se pozitivnu. 8. Što biste poručili svima koji tek počinju učiti hrvatski jezik? Hrvatski jezik nije babaroga. Kad otkriju tko je to, već su naučili jezik. Šalim se. Samo polako, korak po korak, bez straha i s puno veselja. Čovjek je homo ludens i učenje jezika je poput učenja neke nove igre koja će vas zasigurno obogatiti i uz koju ćete se lijepo družiti. I ne treba odmah sve znati i ni u čemu ne treba biti savršen.
GDJE SE SVE STUDIRA HRVATSKI? OD AUSTRALIJE DO KANADE
P
retpostavlja se da hrvatskim jezikom u Hrvatskoj i svijetu govori između pet i šest milijuna ljudi. Jedan osrednji grad u Kini. Čini li ga to egzotičnim? Naravno da čini. Govoriti hrvatski isto je što i pripadati nekom elitnom odredu. Tajnoj skupini. Zato i ne čudi da se hrvatski može studirati diljem svijeta. Naime, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta brine o 28 službenih lektorata hrvatskog jezika i književnosti u svijetu te dva Centra za hrvatske studije u Australiji i Kanadi. Osim navedenih lektorata i centara koji u 21 zemlji imaju više od 2000 studenata, Ministarstvo podupire još tridesetak samostalnih lektorata. Studentima lektorata Ministarstvo dodjeljuje stipendije u trajanju jednog semestra za učenje hrvatskoga jezika na Croaticumu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te na Filozofskom fakultetu u Rijeci.
isključiti – turn off slučajan – randome redoslijed, m.r. – order babaroga – old witch; a term used to scare little children zasigurno – for sure pretpostavljati – presume osrednji – medium pripadati – be a part of odred, m.r. – force diljem – throughout navedeni – before mentioned podupirati – support samostalan – independent dodjeljivati – allocate
BITI LEGALNO MY LEGAL STAY IN CROATIA
u Hrvatskoj
gledište, s.r. – pren. točka s koje se gleda na neku temu, način promatranja razdoblje, s.r. = period u svrhu – s kojim ciljem obrazac, m.r. = formular podnijeti (zahtjev, molbu, prijavu) – obratiti se pismenim putem radi administrativnog rješenja nekog traženja postaja, ž.r. = stanica priložiti ≈ dodati važeći – koji još uvijek vrijedi uzdržavanje, s.r. – briga, skrb o kome; uzdržavati – financijski brinuti o kome, skrbiti opravdanost, ž.r. – osnovanost
S
pravnog gledišta Vaš boravak u Hrvatskoj može biti kratkotrajan, privremen te stalan. Kratkotrajni boravak je boravak stranca u Hrvatskoj do tri mjeseca u vremenskom razdoblju od šest mjeseci. U svrhu studiranja odobrava se privremeni boravak u trajanju do godine dana. Zahtjev za odobrenje privremenog boravka (obrazac 1a: http://www.mup.hr/ UserDocsImages/Dokumenti/stranci/ Obrazac%201a.pdf) podnosi stranac osobno ambasadi Republike Hrvatske odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu ili u policijskoj postaji u Hrvatskoj gdje planira boraviti bez obzira je li potrebna viza ili ne (ovo se odnosi na redovite studente). Uz ispunjeni zahtjev za izdavanje privremenog boravka stranac mora još priložiti:
- fotografiju u boji veličine 35 x 45 mm
- kopiju važeće putne isprave - dokaz o osiguranom zdravstvenom osiguranju - dokaz o osiguranim sredstvima za uzdržavanje - dokaz o opravdanosti privremenog boravka
Your stay in Croatia, from the legal standpoint, can be: short, temporary or permanent. A short stay is a stay whose duration exceeds no more than three months in a period of six months. For educational purposes a temporary stay is required which is issued for a period of one year. First, you need to fill out an application form for the issuance of an approval for a temporary stay in Croatia (You can find the printable version of the form here: http://www.mup.hr/UserDocsImages/ Dokumenti/stranci/Obrazac%201a.pdf). The application should be submitted in person to the Croatian embassy, the Croatian consulate or to the appropriate police station in Croatia in the city where the temporary stay is planned.
- color photo 35x45 mm - copy of a valid passport - health insurance certificate - proof of sufficient means for support - proof for the legitimacy of temporary residence - consular fees if the application is submitted Uplatnica za odobrenje privremenog boravka Payment slip for temporary residence approval * Upisuje se OIB stranca za kojeg se uplaćuje. Za strance koji nemaju OIB upisuje se broj putne isprave ili osobne iskaznice. (VAŽNO: maksimalno deset brojeva, a ako brojčana oznaka sadržava nule (0) na početku, one se ne upisuju. NE upisuju se ni slova, kose crte, točka, zarez i sl.).
- konzularnu pristojbu ako zahtjev podnosi u ambasadi / konzularnom uredu Repub- like Hrvatske ili - 20 kuna biljega, ako zahtjev podnosi u Republici Hrvatskoj.
Svi dokumenti moraju biti u izvorniku ili ovjerenoj kopiji, službeno prevedeni na hrvatski jezik i ne smiju biti stariji od šest mjeseci. Putna isprava mora važiti najmanje tri mjeseca duže od roka na koji se izdaje odobrenje za privremeni boravak. Ako je zahtjev podnesen u ambasadi / konzularnom uredu, stranac je obvezan u roku od 30 dana nakon što je dobio odobrenje prijaviti svoje boravište policijskoj upravi/postaji. Ako to ne učini, prestaje mu privremeni boravak. Policijskoj upravi/postaji u mjestu boravka stranac je obvezan prijaviti boravište u roku od tri dana od ulaska u Republiku Hrvatsku. Koliko to sve košta? Ako je zahtjev podnesen u policijskoj upravi/postaji, stranac mora platiti iznos od 500 kuna za odobrenje privremenog boravka i iznos od 240 kuna za izradu biometrijske dozvole boravka. Oba se iznosa uplaćuju putem opće uplatnice (svaki za sebe), na IBAN državnog proračuna. Uplatiti se može i putem internet bankarstva. Sve dodatne informacije potražite na www.mup.hr/47. aspx. Stranica je nažalost samo na hrvatskom jeziku.
to a Croatian embassy or a Croatian consulate - HRK 20 markers (biljeg) if application is submitted in Croatia
All documents are required to be originals or authenticated copies, and translated by a certified translator. Documents must not be older than six months. If the application is submitted to a Croatian embassy or consulate, you are due to report your residence to the local police station in Croatia no later than 30 days after the approval. You are also due to report your residence to the local police station no later than three days after your arrival to Croatia. How much does it cost? If the application is submitted to a police station in Croatia, you are required to pay the amount of 500 HRK for your residence approval and 240 HRK for your biometric residence license. Both can be paid via Internet banking. We hope we have made the Croatian bureaucracy procedure a bit less complicated for you. Now you can enjoy your stay in Croatia without a fear to be locked in! For all additional information you can visit www. mup.hr/47.aspx. Please notice, the web site is only on Croatian.
Uplatnica za plaćanje naknade za izradu biometrijske dozvole Paying-in slip for biometric residence license * OIB stands for “personal identification number.” For those without it, the personal identity card number or the passport number are also valid. IMPORTANT: if using the personal identity card number or the passport number, no letters or zeros are required at the beginning.
pristojba, ž.r. = taksa izvornik, m.r. = original ovjeren – potvrđen od strane službene osobe važiti – vrijediti, biti validan boravište, s.r.– mjesto privremene adrese
S engleskom diplomom u Zagreb
GASTAR BAJTER reversed
Gastarbajter – njem. Gastarbeiter, „radnik u gostima“. Onaj koji je na privremenom radu u stranoj zemlji. Izraz se koristio 1960-tih i 1970-tih za sezonske radnike iz JI Europe koji su odlazili raditi u Njemačku.
privremen ◀−▶ trajan – koji traje samo neko vrijeme napredovati – ovdje: dobiti bolju poziciju na poslu iskustvo, s.r. – skup znanja i vještina dojam, m.r. / dojmovi mn. = impresija primijeniti – proširiti upotrebu na koga okolnost, ž.r. – svojstvo, karakteristika neke situacije primjećivati, primijetiti –ugledati, opaziti nasljeđe, s.r. – kulturna dobra i kvalitete života koje su ostavili prethodnici zanovijetanje, s.r. ≈ prigovaranje poticaj, m.r. = stimulans
V
eliki broj mladih danas nažalost odlazi iz Hrvatske u druge zemlje u potrazi za poslom. Trenutno su popularne skandinavske zemlje. S druge strane mnogi stranci dolaze te ostvaruju vrlo uspješne poslovne rezultate. S prestižnom diplomom „London Business School“, nakon Beča i Londona, 2009. godine Austrijanac Georg Engl došao je raditi u Zagreb. S pozicije financijskog direktora napredovao je do pozicije predsjednika Uprave UpraveGeneralli Generali osiguranja. Kako sam kaže, na stalnom je putu prema Austriji i Beču gdje mu živi obitelj, ali jako voli posao kojim se bavi te uživa u ljepotama Hrvatske. 1. Poslovni ste čovjek s bogatim europskim iskustvom iza sebe. U kojim ste sve zemljama do sada radili i na koji način se Hrvatska može usporediti s njima? · Radio sam u Austriji naravno, u Poljskoj i u Engleskoj. Teško mi je usporediti te zemlje. Pozitivne dojmove nosim iz svake od njih, kao i vrijedno poslovno iskustvo koje sam mogao primijeniti u Hrvatskoj i to upravo u teškim gospodarskim okolnostima.
2. Koliko se Hrvati razlikuju od Austrijanaca i u čemu najviše? Više primjećujem mnoge sličnosti, poput životnog ritma i mentaliteta ljudi. To je uvelike doprinijelo mojoj brzoj prilagodbi novoj sredini jer ipak dijelimo zajedničko kulturno i društveno nasljeđe, primjerice poput zanovijetanja čak i kada za to nema većeg razloga (smijeh). 3. Kad ste tek počeli raditi u Hrvatskoj, niste znali jezik. Jeste li zbog toga imali kakvih problema ili smiješnih situacija? · Normalno je da sam u početku imao mnogo jezičnih failova, ali oni nisu bili toliko epic jer ljudi cijene kada se trudite naučiti njihov jezik. Osobno sam ugodno iznenađen kako ovdje ljudi dobro poznaju strane jezike. To mi je samo dalo još veći poticaj za učenje. Zasigurno još nisam u mogućnosti riješiti kompletnu križaljku, ali to me ne brine jer nailazim na razumijevanje okoline. 4. Kakva imate iskustva s učenjem hrvatskog jezika i koliko Vam je dugo trebalo da usvojite neke osnovne komunikacijske vještine?
· Ha, svaki početak je težak... Nisam baš ponosan na početni period učenja jer iako sam imao odlične učiteljice, bio sam pomalo lijen (smijeh). Ipak, forsirajući svakodnevno razgovor na hrvatskom jeziku, postupno sam obogaćivao rječnik i postajao sve sigurniji. Jedan dan sam odlučio maltretirati svoje kolege i govorio samo hrvatski. Od tog trenutka je puno bolje išlo. 5. Što će Vam najviše nedostajati iz Vašeg života u Hrvatskoj kad se jednog dana vratite u Beč? · Dosta, na primjer, more ili ljudi... Ali ne planiram da će mi nešto nedostajati - nije daleko i mislim da ću se privatno uvijek vraćati. 6. Što biste poručili stranim studentima koji u Hrvatsku dođu na jedan semestar? · Jednostavno uživajte u svom boravku i spojite ugodno s korisnim. Nađite svoje omiljeno mjesto pod suncem na nekoj od prekrasnih jadranskih plaža ili mjesto pod suncobranom neke terase na jednom od ljupkih gradskih trgova na kontinentu i svakako odmah krenite učiti jezik kako biste imali priliku još bolje upoznati ovu divnu zemlju i njene ljude.
Mojih 5 NAJ! 1. Najljepši grad/mjesto u Hrvatskoj: otok Korčula ili jedan od ostalih tisuću otoka. 2. Najukusnije hrvatsko jelo: riba u svakoj varijanti. 3. Najdraža hrvatska riječ: gastarbajter. 4. Najteža hrvatska riječ: osiguranje. 5. Najdraži hrvatski proizvod: travarica.
COOL JE ZNATI HRVATSKI A koliko je cool znati hrvatski već su nam pokazali i dokazali scenaristi poznatih serija i filmova: HIMYM – u jednoj epizodi dr. Sonya kaže: „O,Bože!“ (Ok, tako se kaže na više slavenskih jezika, ali razumjeli smo!) Plaža (The Beach) – Leonardo Di Caprio i cijelo društvo ponavljaju: „Sutra ću putovati mnogo milja biciklom.“ Peti element (The Fifth Element) – Milla Jovovich u jednoj sceni umjesto blue laguna, kaže na hrvatskom plava laguna. Blade – vampirica u jednoj sceni kaže: „Skloni te ruke s mene!“ A s obzirom da je hrvatski poput jezične putovnice za mnoge zemlje JI Europe, bez problema smo razumjeli i Microfta Holmesa kad je u posljednjoj epizodi treće sezone Sherlocka govorio srpski.
postupno – pomalo i u fazama maltretirati – mučiti dokazati – prove JI, jugoistok - southeast
Gramatika Rješenja na stranici 14 .
Modalni glagoli
Umetni odgovarajuće oblike glagola biti. 1. Ja _____ Davor i student _____ . Ne vidim dobro. ___ li ono Ante ili Tomo? Zaista dobro kuhaš. Ti ___ sigurno profesionalni kuhar. Vi ____ uvijek dobro raspoloženi.
2. Zar si mislio da ______
Moji roditelji ____ liječnici.
Pogledaj one djevojke! Jako ___ moderno odjevene.
Umetni odgovarajuće oblike glagola htjeti. 3. Već je 10 sati, _____ (mi) li stići na vrijeme?
Ja ____ danas ići autobusom na posao, a ti uzmi auto. ______ (ti) li izaći ovaj mjesec na ispit? ______ (ja). _____ (one) li sve djevojke večeras imati crne haljine? ______ (vi) li ići na konzultacije kod profesora Jurića?
ono bila istina?
Bila _____ to samo šala. Kakve _____ ovo cijene? Voće ____ danas stvarno preskupo. Gospođice, _______ li za ples? Cipele me žuljaju. Mislim da ____ mi male. Ne možemo ovuda. Vrata _____ zaključana. Ne diraj! To ____ moje naočale.
Umetni odgovarajuće oblike sljedećih glagola: moći, htjeti, smjeti, morati. 4. Danas ne _____ (ja) doći na predavanje. Bolestan sam.
Mislim da ovdje ______ (ti) parkirati.
Nisam vidjela znak za zabranu.
Ovaj vikend _______ (mi) ostati doma.
Djeca su nam bolesna.
Kupili ste ipak Audi? Ali _______ (vi) ste kupiti Volvo, zar ne?
Riječi, riječi, riječi
U učionici projektor m.r.
Rješenja na stranici 14 .
ploča
plakat m.r. učitelj m.r.
ž.r.
spužva ž.r. kreda ž.r. koš (m.r.) za smeće
katedra ž.r.
studentica ž.r.
pernica ž.r. stolica ž.r.
klupa ž.r.
knjiga ž.r.
bilježnica ž.r. olovka ž.r.
Ne razumijem.
I don’t understand.
Imam pitanje. I have a question.
.
Molim Vas, ponovite još jednom. Please repeat again.
Umetni: projektora, knjizi, plakat, učiteljica, stolici, bilježnici, olovkom. 1.Pišemo ______________. Student sjedi na _____________. _____________ je stroga.
Na zidu je vrlo zanimljiv ____________.
Dobra prezentacija ne može se napraviti bez _______________.
Kako se kaže...? How do you say...?
Sve što trebate znati piše vam u ___________ i u _____________.
Komunikacija
U učionici
You don’t know where is your classroom.
posuditi – borrow knjižnica, ž.r. – library približiti se – come closer
• Oprostite, je li ovdje nastava hrvatskog? • Da, uđite! You have to go to the restroom. How to ask? • Oprostite, smijem li izaći nakratko? • Smijete.
You are looking for a free place to sit. • • • •
Bok! Bok! Smijem li sjesti pokraj tebe? Žao mi je. Zauzeto je već.
• • • •
Bok, ja sam Ivana. Bok, Ivana. Ja sam Ana. Drago mi je. Je li ovo mjesto slobodno? Da, slobodno je. Izvoli.
You need to borrow something from your colleague. • • • •
Možeš li mi posuditi olovku? Zaboravila sam pernicu kod kuće. Naravno. Izvoli. Oprosti, ostao mi je udžbenik u knjižnici. Možemo li zajedno gledati u tvoj? Naravno. Približi se!
RJEŠENJA ZADATAKA
zauzeto – occupy drago mi je – please to meet you slobodno ◀−▶zauzeto
• Oprostite, je li ovdje nastava hrvatskog? • Ne, nažalost. Kriva učionica.
Str. 12, zadatak 1: sam, sam, Je, si, ste, su, su. Zadatak 2: je, je, su, je, jeste, su, su. Zadatak 3: hoćemo, ću, Hoćeš, Hoću, Hoće, Hoćete. Zadatak 4: mogu, smiješ, moramo, htjeli. Str. 13, zadatak 1: olovkom, stolici, Učiteljica, plakat, projektora, bilježnici, knjizi.
nastava, ž.r. – class
Svaki mjesec otkrijte s Croglottom novi grad, novi otok, nove ljude i intervjue, nove događaje! Otkrivajte Hrvatsku i učite jezik na zabavan način! Sa svojim prijedlozima, željama i pričama javite nam se na
croglotta@croglotta.com.
Narudžbenica Želim naručiti: Pojedinačni broj za mjesec: ______________________________ 35 kn
VRSTA PRETPLATE
A
B
C
D
Ljetni semestar 2014./2015.
CIJENA 1 pretplata
CIJENA 2-9 pretplata
CIJENA + 10 pretplata
95,00 kn
85,50 kn
76,00 kn
125,00 kn
112,50 kn
100,00 kn
225,00 kn
202,50 kn
180,00 kn
225,00 kn
202,50 kn
180,00 kn
(4., 5., 6. mj. 2015.)
Zimski semestar 2015./2016. (10., 11., 12. mj. 2015., 1. mj. 2016.)
Akademska godina 2015./2016.
(10., 11., 12. mj. 2015., 1, 3, 4, 5, 6. mj. 2016.)
Godišnja pretplata od mjeseca _________________ (12 mjeseci od 1. naručenog broja; 8 tiskanih izdanja)
Svaka pretplata uključuje GRATIS: • ljetno izdanje u PDF formatu (pretplata A, C, D) • izdanje za veljaču u PDF formatu (pretplata B, C, D). Svoje narudžbe predati putem elektronske pošte na adresu: pretplata@croglotta.com. Navesti vrstu pretplate (A, B, C, D), količinu i osobne podatke:
ime i prezime (tvrtka/ustanova), adresa, kućni broj, poštanski broj, grad, država*, datum rođenja, telefon/mobitel, e-mail.
* U slučaju preseljenja Croglotta Vam stiže na novu adresu u sve europske države! Način plaćanja: poštanska uplatnica. U cijenu je uključena poštarina unutar Hrvatske. Zahvaljujemo na pretplati! Croglotta će Vam početkom mjeseca dolaziti na kućnu adresu.