SVIBANJ / BROJ 2 / 35 HRK
ROŠTILJ, GRIL, GRADELE I ŽAR
ISSN 1849-7284
Andrej Shtylenko: Start(up) with yourself Zagrebački vremeplov Unije - gdje ceste ne postoje Summer job in Croatia „Igra prijestolja“ u Hrvatskoj
1. I’m best at: organising, teaching. 2. My 3 passions: traveling,
languages, writing.
3. My 3 weakest sides: memory, control
freak, emotionaly too envolved.
4. 3 exciting facts about me: lived
abroad for 4 years, wrote a stu- dentbook, know how to fix basic mechanical problems on VW Golf I. 5. What I want people to know about me: that I’m passioned about what I do and that I’m qualified to do that.
UVODNA RIJEČ GLAVNE UREDNICE C
roglotta je nastala kao startup projekt. Tijekom šest mjeseci razvoja ideje Zvonimir i ja pohađali smo razne radionice i konzultirali se s mentorima. Posljednja radionica bila je na temu networkinga ili, kako bismo na hrvatskom to rekli, umrežavanja. Radionicu je vodio Andrey Sthylenko, mladi ruski poduzetnik koji već sedam godina živi u Hrvatskoj (intervju s Andreyem pročitajte na str. 20).
Bila je to vrlo zanimljiva radionica. Dobro, čula sam i stvari koje mi se nisu svidjele. Na primjer, iz svog nam je iskustva Andrey rekao da u poduzetničkom svijetu zaista vrijedi izreka „odijelo čini čovjeka“. Vrlo je važan prvi dojam koji ostavljamo kod budućih potencijalnih klijenata i poslovnih partnera. Međutim, nikako mi se ne sviđa ideja da jedni na druge nalikujemo. Da svi muškarci hodaju u istim odjelima s istim cipelama i da sve žene hodaju s dosadnim predvidljivim frizurama i u bež ili crnim kostimima. Jednostavno neću. (Kad god u životu kažem: „Ja NIKAD neću / NIKAD ne bih“, za par mjeseci zbog nekih okolnosti
upravo to činim. To znači da je vrlo moguće da me vidite na cesti s urednom bob frizurom ili što je već sad u modi te u pastelnom kostimu.) No nije bilo samo riječi o odijevanju. Morali smo napraviti jednu zanimljivu vježbu: odgovoriti na pet pitanja na temelju kojih ćemo ispričati svoju priču. Priču koja od pojedinca može napraviti brand. Podijelit ću s vama što sam ja napisala. (Radionica i sve vježbe bile su na engleskom.) Ovo nije prva radionica na kojoj sam morala osvijestiti svoje slabosti i o njima govoriti, ali je bila prva koja nije sugerirala da svoje slabosti i nedostatke moram mijenjati! Da nemam pretjeranu potrebu za kontrolom, vjerojatno ne bih bila dobar organizator. Da nisam uvijek preemotivno angažirana, možda ne bih bila dobar učitelj. Ne mijenjajte svoje slabosti i nedostatke! Pretvorite ih u svoje vrline! Domaća zadaća: odgovoriti na pet pitanja s radionice i složiti svoju priču.
razvoj, m. r. – development pohađati – to attend poduzetnik, m. r. – entrepreneur činiti – to do nalikovati – to look alike predvidljiv – predictive okolnost, ž. r. – circumstance slabost, ž. r. – weekness sugerirati – to suggest
Sa j ža dr
IMPRESSUM
:
PRILOG Jezična gimnastika Travanj 2015. Glavna urednica:
Silvija Gojević s.gojevic@croglotta.com Grafički urednik:
Zvonimir Jergović z.jergovic@croglotta.com Redakcija:
Katarina Brajdić, Martina Ilić, Ana Podnar
STRANI STUDENTI U HRVATSKOJ ESN
12
Lektura:
Martina Ilić Lektura tekstova na engleskom:
Matea Butković Marketing:
marketing@croglotta.com
GASTARBAJTER REVERSED Andrej Shtylenko Start(up) with yourself
Prodaja i pretplata:
pretplata@croglotta.com Tisak:
Gradska tiskara Osijek Nakladnik:
Slovoteka
Objašnjenje simbola:
ž. r. m. r. s. r. jd. mn. razg. svr. reg. = pren.
ženski rod (femininum) muški rod (masculinum) srednji rod (neutrum) jednina (singular) množina (plural) razgovorno (slang) svršeni vid glagola regionalizam sinonim preneseno značenje, u ovom kontekstu
lagan tekst
srednje težak tekst
zahtjevan tekst
7
PRIČA SE O... Žive knjižnice
15
VODIČ ZA ŽIVOT U HRVATSKOJ Ljetni posao u Hrvatskoj Roštilj, gril, gradele i žar
20
SVI PUTOVI VODE U... Zagrebački vremeplov
T(R)AGOVIMA PROŠLOSTI Penkalaživot bez njega? NEZAMISLIVO!
22
RAJ NA ZEMLJI Unijegdje ceste ne postoje
30
KULTURIZAM I ZABAVA „Igra prijestolja“ Verudela
32
26
Hr va ts ko j st ud en ti u St ra ni međunarodni = internacionalni – international pokrenut – initiated podržavati – to support pružanje, s. r. – providing podrška – support promicanje, s. r. – promotion pravo, s.r. – right oblikovati – to shape građanin, m. r. – citizen proširivati, svr. proširiti – to expand obzor, m. r. = horizont – horizon poticati – encourage podružnica, ž. r. – section osnovan – grounded sudjelovati – to participate dodatni – additional
ESN Europe, a osim pružanja podrške, druga velika zadaća ESN-a jest promicanje same mobilnosti. Mobilnost nije samo pravo svakog čovjeka već i životni stil koji oblikuje europske građane, proširuje obzore te potiče multikulturalnu toleranciju i razumijevanje.
Erasmus Student Network
I
nternational Exchange Erasmus Student Network ili kraće i popularnije ESN, međunarodna je organizacija nastala još prije 25 godina, dvije godine nakon što je pokrenut program Erasmus. Glavni mu je cilj podržavati međunarodne studente diljem
U Hrvatskoj djeluje šest ESN podružnica u: Zagrebu, Zadru, Rijeci, Splitu, Dubrovniku i Osijeku. Najstarije su one u Zagrebu i Zadru osnovane 2011. godine, dok su ostala četiri grada svoj ESN oformili 2014. godine. Osim što svakom stranom studentu u Hrvatskoj olakšavaju život, ESN-ovci se i jako dobro zabavljaju, organiziraju druženja i razna putovanja, sudjeluju u međunarodnim projektima, ali provode i vlastite. Za sve dodatne informacije posjetite www.esn.hr gdje se možete obratiti sa svakim pitanjem (stranica je na engleskom jeziku), a mi ćemo u sljedećim brojevima ukratko predstavljati rad svakog pojedinog ESN centra u Hrvatskoj. S.G.
rv nije voda”, to mi je uvijek tata govorio. Možeš biti rođen bilo gdje, ali srce ti uvijek kuca za mjesto odakle su tvoji korijeni. Ne mogu zapamtiti koliko sam puta bila u Peruu i samo sam mislila o tome da se vratim u Hrvatsku. Sada sam došla zauvijek, ne znam još kako će se mijenjati moj život ili mišljenje, ali jako sam sretna zbog onog na što sam se odlučila. Želim zasnovati svoj život u, za mene, naljepšoj zemlji na svijetu. Ima puno ljudi koji me stalno pitaju: „Zašto želiš ostati u Hrvatskoj?“ Neki su pozitivni kad to pitaju, ponekad se iznenađuju, ali neki su jako negativni. Prije nekoliko dana, jedna cura mi je rekla: „Jadna ti”. To je jako neugodno čuti. Osim toga, moj odgovor je uvijek: „Zato što volim Hrvatsku.” Ne volim Hrvatsku samo zbog mora i planina nego zbog kulture, povijesti, ljudi i tradicije. Hrvatska nije samo najbolja turistička
i
„K
ul
Dragitza Raštegorac
op
KRV NIJE VODA
destinacija, već je i zemlja koja je uvijek bila hrabra, ponosna i marljiva. Teško je objasniti kako se osjećam dok slušam tamburaše ili klape, dok pjevam „Lijepu našu“, nemam riječi. Možda će ljudi reći da sam prepozitivna ili naivna, možda misle da je to samo početak, da sam tek došla. Ponekad mislim da vidimo samo ono što nam fali, a ne ono što već imamo. Hrvatska ima mir i sigurnost, ima slobodu. Ima sretne i privržene obitelji. Ima također savršenu kombinaciju radnog i slobodnog vremena. Budućnost dolazi uvijek nakon krize, ne možemo vidjeti svjetlost ako prije nismo vidjeli mrak. Nije lagano, ali moramo ići korak po korak.
xp Vo
Peru ili Hrvatska? Hrvatska. Tako je barem odlučila Dragitza Raštegorac Grubišić. U tekstu koji nam je poslala prenosi nam svoj životni optimizam. Zarazimo se njime!
zaraziti se – to contaminate korijen, m. r. – root mišljenje, s. r. –opinion zasnovati – to establish iznenađivati, svr. iznenaditi – to surprise neugodno – embarrassingly ponosna – proud marljiv – hard-working tamburaši – croatian tamboura musicians klapa – traditional group of a cappella singers naivan – naive faliti, reg. = nedostajati – to miss privržen – attached, devoted
sk oj va t Hr u ži v ot za ič Vo d nepce, s. r. – palate živa, ž. r. – mercury okupljeni - gathered ugljen, m. r. – carbon pikantno – spicy blago – mild Praznik rada, m. r. – labour day privući – to attract zadužiti – to oblige podočnjaci, m. r. mn. – eye bag brancin, m. r. – sea bass orada, ž. r. – gilt poll srdela, ž. r. – anchovy ćevapi, m. r. mn. – a grilled dish of minced meat; meat fingers pljeskavica, ž. r. – hamburger steak ražnjić, m. r. – skewer prilog, m. r. – side dish pristajati – to match, to suit senf, m. r. – mustard ajvar, m. r. – aivar
ROŠTILJ, GRIL, GRADELE I ŽAR M
olim sve vegetarijance da, za njihovo dobro, napuste ovu stranicu! Naime pišemo, pričamo, njušimo i nepca darivamo. Čime? Pa vrijeme je roštilja! Porastom žive u termometrima raste i broj grupica okupljenih oko vatre, pića i mesa koje cvrči na roštilju. Varijacije su nebrojene: ugljen ili drvo, meso ili riba, pikantno ili blago, pivo, vino ili možda sok? Obavezan sastojak dobrog roštilja opuštena je atmosfera uz lijepo sunčano vrijeme. Pogotovo na Praznik rada privući će vas mirisi roštilja, a želite li i vi biti dijelom toga, dajemo jedan, ali vrlo vrijedan savjet. Ustanite rano (ili još bolje – zadužite nekoga da ustane rano) i zauzmite mjesto. Urbana legenda grada Zagreba govori o nesretnicima s velikim podočnjacima koji već od 4 sata ujutro traže najbolje pozicije za svoje društvo. U vječnom duelu između ribe i mesa ne mogu se odlučiti za favorita. Kad pomislim na brancina, oradu ili nauljenu srdelu s jedne strane, te na ćevape, pljeskavice ili ražnjiće s druge strane, bojim se
PRILOZI MESU S ROŠTILJA Uz meso s roštilja savršeno pristaje sezonsko povrće u raznovrsnim salatama: rajčica, crveni luk, mladi luk, krastavci, paprike i drugo ukiseljeno povrće. Nezaobilazni prilozi su senf, majoneza, kečap i popularni ajvar.
da će ta borba zauvijek biti neodlučena. U mojem rodnom primorskom kraju naglasak je uvijek bio na gradelama i svježoj jadranskoj ribi koja uz malo maslinovog ulja, papra, soli i grančicu ružmarina dočarava tisućljetni iskonski miris Mediterana. Za veća druženja ipak je poželjnije pripremati meso jer se s kotletima, fino začinjenim kobasicama, odreskom i ponekim zalutalim komadom povrća ne može pogriješiti, a i hladno piće lakše klizi. Što drugo preostaje nego „utopiti se u harmoniji“ kao u legendarnoj pjesmi Hladnog piva „Roštilj“. M.I.
MARINADA Marinada je mješavina masnoće (npr. suncokretovo ili maslinovo ulje) i kiseline (ocat, limun) uz dodatak začina (sol, papar) s ciljem da djelomično omekšaju meso i začine ga. Može se staviti i drugo začinsko bilje kao ružmarin, bosiljak, peršin, origano i slično. Meso se stavlja u marinadu otprilike tri sata prije roštiljanja.
ružmarin, m. r. – rosemary dočaravati, svr. dočarati – to present iskonski – aboriginal poželjnije – more advisable kotlet, m. r. – ribeye začinjen – flavored mješavina, ž. r. – mixture masnoća, ž. r. – fat kiselina, ž. r. – acid, sour djelomično – partially bosiljak, m.r. – basil peršin, m. r. – parsley
jt e rr ev er se d rb a ta Ga s
START WITH
poduzetnik, m. r. – entrepreneur zahvaljujući – thanks to pokretanje posla – starting a business temeljiti se – to base, to ground odnositi se – to refer usluga, ž. r. – service tržište, s. r. – market ispitano – tested dokazano – proved uključivati – to involve naplaćivati – to charge (razgraničenje, s. r.) –
A
ndrey Shtylenko, ruski poduzetnik, u našu se zemlju doselio 2008. god. kad se na prvi pogled zaljubio u Split i već nakon dva tjedna počeo seliti svoje stvari iz Moskve. Aktivan je u svjetskoj startup sceni te nam je objasnio kakav je to poslovni oblik koji je u zadnje vrijeme sve popularniji i kod nas.
1. Startup scena nije još toliko
popularna u Hrvatskoj. Kako biste ukratko čitateljima objasnili što je startup? Koncept startupa i nije tako nov. Zahvaljujući dostupnim tehnologijama pokretanje posla postalo je jednostavnije i jeftinije. Posebice posla koji se temelji na internetu i tehnologijama. Startup faza uglavnom se odnosi na inovativne usluge, proizvode ili poslovne modele čije mjesto na tržištu još
nije ispitano i dokazano u stvarnom životu. Primjerice, otvaranje kafića nije startup s obzirom na to da je taj koncept već odavno na tržištu. Međutim, ako poslovna ideja uključuje neki novi poslovni model, na primjer naplaćivanje po minutama koje gost provede u kafiću, to bi se onda smatralo startupom. Ali zapravo ne postoji jasna granica što jest, a što nije startup model.
1. Kako ste i kada ušli u startup
svijet? S vlastitim poslovnim idejama započeo sam 1999. godine kad
je internet postao popularan u mome gradu u Rusiji. Počeo sam ga koristiti za oglašavanje svojih proizvoda i usluga. Moja najveća strast je e-poslovanje opsežnim datotekama (big data e-commerce) te kako unaprijediti oglašavanje i prodaju na internetu.
su aktivniji. Ukratko, na dobrom smo putu širenja poduzetništva po regiji, a rast je poprilično brz. Posebno u Zagrebu. Naglasio bih da poslovati u Hrvatskoj nije tako strašno niti teško, a stvari se iz godine u godine poboljšavaju i potpora države sve je veća.
1. Suosnivač ste nekoliko start-
1. Zašto Hrvatska?
up tvrtki. Zašto uvijek potraga za nečim novim? Zašto ne, poput većine, osnovati jednu tvrku, jednu poslovnu ideju i živjeti od toga? Mislim da prije konačnog odabira čovjek treba isprobati više stvari. Kao što je teško iz prve pronaći idealnu ženu. Moramo učiti o mogućnostima jednako kao što učimo o samima sebi. Istovremeno vođenje više poslova i projekata pokazalo mi je različite strane života. Međutim, ovakav način života ima i svojih nedostataka. Mnogi moji prijatelji još su uvijek zbunjeni čime se ja to bavim, a i u različite aspekte poslovanja ne ulazim toliko duboko koliko bih to činio da sam angažiran 100 %. Pozitivne strane su veliko iskustvo u pokretanju novih ideja i pomaganje ostalima da to učine što bezbolnije.
1. Kakva je startup scena u Hr-
vatskoj? Zahvaljujući globalnim i lokalnim inicijativama model startupa sve je više prisutan. Ministarstvo gospodarstva promovira takav koncept. Pojavljuju se nove poslovne zajednice, održavaju se međunarodne startup i poslovne konferencije, globalni i lokalni programi poslovne akceleracije sve
U posljednjih sam deset godina mnogo putovao i imao priliku živjeti i raditi u SAD-u, Rusiji, Europi i Aziji. U Hrvatskoj postoji ravnoteža kvalitetnog životnog stila, infrastrukture, prirode, klime i naravno, ljudi. Dovoljno je malena da je se proputuje u nekoliko dana, a dovoljno velika da se može uživati u svakoj regiji zasebno. Zagreb je dovoljno malen da se s jedne strane grada na drugu dođe za pola sata, a dovoljno velik da nikada ne dosadi. S.G.
Mojih 5 NAJ! 1. 2. 3. 4.
Najljepši grad/mjesto u Hrvatskoj?
5.
Najdraži hrvatski proizvod?
Teško je odlučiti... Zagrebački Gornji grad noću, Dioklecijanova palača u sunčano jutro i zalazak sunca u Zadru.
Najukusnije hrvatsko jelo?
Ćevapi s kajmakom.
Najdraža hrvatska riječ?
Živjeli.
Najteža hrvatska riječ?
Hrvojka & Trpimir. Plavac mali.
oglašavanje, s. r. – advertising unaprijediti – to improve potraga, ž. r. – search konačan odabir – final choice mogućnost, ž. r. – opportunity vođenje (posla), s. r. – running (a business) zbunjen – confused baviti se – to be occupied with, to be engaged bezbolno – painless Ministarstvo gospodarstva, s. r. – Ministry of Entrepreneurship and Crafts zajednica, ž. r. – community održavati se – to take place ravnoteža, ž. r. = balans
av a ab iz m riz a tu Ku l
Verudela Vojna utvrda koja je stala u obranu kornjača
utvrda, ž. r. – fort obrana, ž. r. – defence prisutnost, ž. r. – presence vladavina, ž. r. – domination razdoblje, s. r. = period – time period odlagalište, s. r. – landfill otpad, m. r. – waste (odlagalište otpada = deponij) proglašen – declared zaštićen – protected gmaz, m. r. – reptile utočište, s. r. – refuge uživati – to enjoy omogućavati – to provide prisustvovati – to attend
P
ovijest utvrde Verudele počinje za vrijeme austrougarske vojne prisutnosti u Istri, nastavlja se tijekom talijanske vladavine, razdoblja Drugog svjetskog rata i Jugoslavije. Mijenjali su se brojni vlasnici, a čak postaje i odlagalište otpada, spalionica smeća, disko klub, trgovina, suvenirnica… Godine 2002. utvrda Verudela proglašena je kulturnim dobrom, a 2008. upisana u Registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Proglašenje kulturnim dobrom nije jedina dobra stvar koja se dogodila Verudeli. Te iste godine u Verudelu, ili Verudu kako ju nazivaju Puljani, useljava akvarij, najveći
u Hrvatskoj. Prizemlje zauzimaju sjevernojadranska flora i fauna, izložba Evolucija s predstavnicima živih fosila i gmazova, ribe europskih rijeka i jezera, utočište za crvenouhe kornjače, ljetna terasa te interaktivna izložba Park fizike. Na prvom katu može se uživati u južnojadranskoj i mediteranskoj flori i fauni, tropskim morskim organizmima, tropskim slatkovodnim organizmima te sobi s morskim konjićima. Projekcije filmova, praktikum kemije i biologije mora te program Plava škola omogućavaju učenje i interaktivno upoznavanje s morskim životom i zakonima prirode. Također se može prisustvovati i hranjenju riba. Akvarij nije samo mjesto za upoznavanje tajanstvenog svijeta podmorja, koliko god i to bilo
zanimljivo. Njegova, možda još važnija, djelatnost rad je s morskim kornjačama, danas jednim od najugroženijih morskih organizama. Ovdje im stručnjaci pomažu u tzv. bolnici za kornjače, prati se njihova populacija i migracija. Od sedam vrsta koje obitavaju u svjetskim morima, u Mediteranu se gnijezde samo dvije: glavata želva (Caretta caretta) i golema želva (Chelonia mydas). Glavata želva najčešća je, a može se reći i jedina stalna vrsta u Jadranu. Jadranska obala predstavlja značajan migracijski koridor glavate želve, a vode sjevernog Jadrana značajno područje ishrane i rasta. Posjet ovom zanimljivom akvariju zabavlja i uči, a ako se zaljubite u simpatične kornjače, možete ih i usvojiti. A.P.
foto: Dren Sadikaj & Haris Devović
Usvojite morsku kornjaču! Usvajanjem kornjače pomažete jednoj od najugroženijih vrsta. Svaki usvajatelj dobiva i počasno mjesto u prvim redovima pri puštanju usvojene kornjače natrag u more. Više informacija na http://www.aquarium. hr/centar-za-oporavak-morskih-kornjaca/ usvajanje/
djelatnost, ž. r. – activity najugoženiji – the most endangered obitavati – to habit gnijezditi – to nestle predstavljati – represent značajan – significant ishrana, ž. r. – feeding (područje ishrane – feeding area) usvojiti – to adopt počasno – honorable
C
B
A 125,00 HRK 16,50 EUR
225,00 HRK 30 EUR
Zimski semestar 2015./2016.
Akademska godina 2015./2016.
202,50 HRK 26,50 EUR
112,50 HRK 15 EUR
85,50 HRK 11 EUR
CIJENA 2-9 pretplata
!!
Svaka pretplata uključuje GRATIS: • ljetno izdanje u PDF formatu (pretplata A i C) • izdanje za veljaču u PDF formatu (pretplata B i C).
(10., 11., 12. mj. 2015., 1, 3, 4, 5, 6. mj. 2016.)
(10., 11., 12. mj. 2015., 1. mj. 2016.)
(4., 5., 6. mj. 2015.)
95,00 HRK 12,50 EUR
CIJENA 1 pretplata
Ljetni semestar 2014./2015.
VRSTA PRETPLATE
Semestralne pretplate za studente
PRETPLATI SE I UŠTEDI
180,00 HRK 23,50 EUR
100,00 HRK 13 EUR
76,00 HRK 10 EUR
CIJENA + 10 pretplata
150,00 HRK 20 EUR
Polugodišnja pretplata
pretplata@croglotta.com
Svoje narudžbe predati putem elektronske pošte na adresu
135,00 HRK 18 EUR
227,00 HRK 30 EUR
CIJENA 2-9 pretplata
122,00 HRK 16 EUR
205,00 HRK 27 EUR
CIJENA + 10 pretplata
Zahvaljujemo na pretplati!
Način plaćanja: poštanska uplatnica. U cijenu je uključena poštarina unutar Hrvatske. Na isti način naručuje se i pojedinačni broj.
* Za poslovne subjekte. ** U slučaju preseljenja Croglotta Vam stiže na novu adresu u sve europske države!
ime i prezime (tvrtka/institucija), OIB*, adresa, kućni broj, poštanski broj, grad, država**, datum rođenja, telefon/mobitel, e-mail.
Navesti vrstu pretplate (A, B, C, godišnja, polugodišnja), količinu i osobne podatke:
Pojedinačni broj: 35 HRK / 4,5 EUR
(5 tiskanih izdanja)
(10 tiskanih izdanja)
252,00 HRK 33 EUR
CIJENA 1 pretplata
Godišnja pretplata
VRSTA PRETPLATE
Redovne pretplate