b pr esp im lat jer ni ak
PREUZMITE ČASOPIS www.dijabetes.hr
Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
Dijabetes slatki
Časopis za zdrav život
život
Broj 6 - prosinac 2020.
EKSKLUZIVNO Intervju sa
Snježanom Gaćinom, dipl. med. techn.
Tema broja:
MEDICINSKE SESTRE I ŠEĆERNA BOLEST PREHRANA
PITA JTE STRUČNJAKA
i Vilmom Kolarić, dipl. med. techn. IZ UDRUGA
DJELUJMO ODMAH
Svakih 5 minuta netko sa šećernom bolešću doživi srčani udar1,2*
Izdanje: 1-30-10-2020.
Najbolje vrijeme za prevenciju šećerne bolesti tipa 2 je odmah. Razgovarajte sa svojim liječnikom o koracima koje vi i vaša obitelj možete poduzeti danas.
1. Statistics About Diabetes. American Diabetes Association http://www.diabetes.org/diabetes-basics/statistics. Ažurirano 22.3.2018. Zadnji pregled 20.4.2018. 2. International Diabetes Federation. Diabetes and cardiovascular disease. https://www.idf.org/our-activities/care-prevention/cardiovascular-disease/ cvd-report/10-diabetes-and-cardiovascular-disease-report.html. Zadnji pregled 20.4.2018. * Izračunato na temelju podataka Američkog udruženja za dijabetes o prevalenciji u SAD-u i stopa događaja koje je objavila Međunarodna dijabetička federacija.
SADRŽAJ
HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF) HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF)
Dijabetes/Slatki život Dijabetes/Slatki ISSN 1333-8404 (Tisak) život ISSN 1333-8404 ISSN 2459-7945 (Online) (Tisak) ISSN 2459-7945 (Online) udruga, Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, broj 3/2017., godina izlaženja XXIV. godina Zagreb, broj Ilica 6/2020., 48/II, tel./fax: 01izlaženja 4847 807,XXVI. Zagreb, Ilica 48/II, tel: 01 4847 807, e-mail: casopis@dijabetes.hr e-mail: casopis@dijabetes.hr web: http://www.dijabetes.hr web: http://www.dijabetes.hr Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u udruga u kojem Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih kojem pišemo načinu života, tjelovježbi i pišemoo zdravom o zdravom načinu života, tjelovježbi i pravilnoj pravilnojprehrani, prehrani,a azazaosobe osobesa sašećernom šećernom bolešću, bolešću, one koji o njima one kojibrinu o njima iližive s njima žive donosimo i članke poznatih ili sbrinu njima donosimo i popularne popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke stručnjaka te preporuke za dobru regulaciju šećerne bolesti za dobrukako regulaciju šećerne kronične bolesti kako bi se bi se izbjegle komplikacije. izbjegle Časopis kroničneizlazi komplikacije. 6 puta godišnje i besplatan je, a za one koji Časopis žele izlazi dostavu 6 puta godišnje i besplatan je, anaplaćujemo za na kućnu adresu troškove one kojipoštarine žele dostavu na kućnu adresukuna naplaćujemo u iznosu od 30,00 koju treba platiti troškovena poštarine u iznosu od 30 kn koju treba IBAN: HR6223600001101494782. uplatiti na IBAN: HR6223600001101494782 PotvrduPotvrdu o uplati os adresom OBAVEZNO poslatiOBAVEZNO poslati uplati s adresom za dostavu na fax: na našu e-mail adresu: dijabetes@dijabetes.hr. 01 4847 807 ili na dijabetes@dijabetes.hr
55
Izdavač:Izdavač: HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH UDRUGA UDRUGA
15
Glavna urednica: Glavni urednik: Zrinka Mach, mag. soc. geront. Davor Bučević, prof., mr.oec. Grafičko oblikovanje i priprema: Grafičko oblikovanje i priprema: Lara Žigić Lucija Kolarić Lektura/Redaktura: Branimir Markač Tisak: Lektorica: prof. PrinteraSilvija GrupaBrkić d.o.o.,Midžić, Sveta Nedjelja Tiskano: svibanj 2017., u 30 000 primjeraka Tisak: Urednički savjet: d.d. VJESNIK Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Irena Tiskano: prosinac 2020. u 30 000 primjeraka Colić Barić / prof.dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. Urednički / Božena Dakić, savjet:dijetetičar / prof.dr.sc. Miroslavdoc. Dumić, Branka/Duvnjak, vms dr. med. / dr. sc. dr. sc.dr.med. Dario /Rahelić Tomas Matić, / prim. Vesna Goldoni, / prof.dr.sc. Željko hrane / Vilma Eva Pavić, mag.dr.med. spec. sigurnosti i kvalitete Metelko,Kolarić, dr.med. dipl. / mr.sc. Manja Prašek, / La Grasta med. techn. / prim.dr.med. Lavinia prim. Ana Švast-Singer, dr.med. Sabolić, dr. med.
Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja Uredništvo korekture, lekture i kraćenja tekstova uz poštivanjezadržava autorskihpravo prava.redakture, Rukopisi, slike i tekstova poštivanje prava. Rukopisi, slike i crteži se ne crteži se ne vraćajuuz ukoliko to nijeautorskih izričito dogovoreno. U vraćaju ukoliko to Pravilnika nije izričito dogovoreno. skladu s člankom 9. točka 4. o sadržaju, rokovima i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti U skladu s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima liječnika HLK-a, članci objavljeni u časopisu Dijabetes/Slatki život boduju se s 2 boda po članku. i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika Hrvatski savez dijabetičkih udruga iuUredništvo časopisa HLK-a, članci objavljeni časopisu Dijabetes/Slatki život boduju Dijabetes/Slatki život po ne preuzima se s 2 boda članku. nikakvu odgovornost za sadržaj reklama i sponzoriranih članaka oglašivača. Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini Hrvatski savez dijabetičkih udruga i Uredništvo časopisa Dijabetes/ vlasnik časopisa Dijabetes/Slatki život. Slatki život ne preuzima nikakvu odgovornost za sadržaj reklama i sponzoriranih članaka oglašivača. Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik časopisa Dijabetes/Slatki život.
Dijabetes www.dijabetes.hr
ODJECI S KONGRESA OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLESTIBOLEST HRVATSKE MEDICINSKE SESTRE I ŠEĆERNA
UVODNIK UVODNIK
6
Intervju – Snježana Gaćina, dipl. med. techn. BROJA 68 TEMA Intervju – Vilma Kolarić, dipl. med. techn. 12
13.Šećerna kongres osoba sa šećernom bolesti bolest i infekcije- što je uzrok, a što Hrvatske posljedica?
18 20
Strukturirana edukacija osoba sa šećernom Jesu li glukometri otišli u povijest? bolesti Javnozdravstvena kampanja #POKRENI SE!
Tranzicija bolesnika sa šećernom bolesti tip 1 Konferencija za medije povodom obilježavanja iz pedijatrijske u internističku skrb Svjetskog dana šećerne bolesti
Utjecaj tjelesne aktivnosti na regulaciju 22 Online webinar Gripa, pneumokokna bolest i šećerne bolesti
dijabetes
Online webinar Dijabetes i kardiovaskularne bolesti I AKCIJE 2323 DOGAĐANJA 26 Ljetni Halo,kamp halo –za Info telefon HSDU-a djecu i mlade 28
Neka moja sjećanja
30
Do stotog rođendana RECEPTI I PREHRANA 32 Pitajte stručnjaka
24
Mikrobiota, probiotici i dijabetes
35
IZ UDRUGA
dijeta u djece 41 Vegetarijansko-veganska Dječji kutak Recepti
3
Sanofi kao pouzdan partner u dijabetesu donosi nove mogućnosti u liječenju i zalaže se za individualiziranu skrb svakog pojedinca, kako bi oboljeli od dijabetesa mogli kvalitetno živjeti, usprkos svojoj bolesti.
Mi vjerujemo u bolje mogućnosti za bolju kontrolu dijabetesa
MAT-HR-2000422-1.0-11/2020
UVODNIK Zrinka Mach, mag. soc. geront. U očekivanju cjepiva protiv koronavirusa Jedna je teška godina iza nas. Nadam se da vam nije jako poremetila živote, ali je sigurno pojava koronavirusa utjecala na sve nas. Sve ono što smo smatrali normalnim i doživljavali kao da se podrazumijeva pokazalo se tijekom 2020. godine da baš i nije tako. Morali smo ograničiti druženja, susrete, putovanja, bliske kontakte, liječničke preglede te se nadam da u idućoj godini neće biti tako. Rješenje krize nazire se pronalaskom cjepiva protiv koronavirusa, a sada već i najavom njegova skorog dolaska u RH i početka cijepljenja. Iako sam optimistična što se tiče cjepiva, nadam se da neće biti mnogo protivnika cijepljenja protiv koronavirusa, jer se bez postizanja kolektivnog imuniteta nećemo moći vratiti normalnom životu. To će omogućiti i našim udrugama članicama da nastave normalno funkcionirati i provoditi svoje aktivnosti. Međutim, neke situacije neće se promijeniti, tako da će poznavanje online platformi kao i informatičke vještine pomoći udrugama u svakodnevnom radu. Kako će proći još neko vrijeme do povratka na staro normalno, važno je do tada pridržavati se epidemioloških mjera, nošenja maske, pranja ruku, držanja distance. Svakako se trebamo pridržavati zdravih životnih navika, biti aktivni sudionici u brizi za svoje zdravlje, jer će nam još neko vrijeme zdravstveni sustav biti preopterećen i teže ćemo doći na liječničke kontrole. Ako imate zakazane liječničke preglede na koje zbog različitih razloga ne možete doći, javite se i odjavite svoj dolazak kako biste drugima ustupili mjesto. Budući da se u edukaciji osoba sa šećernom bolešću o cijepljenju protiv kroničnih zaraznih bolesti govori vrlo malo, odlučili smo pomoći osobama sa šećernom bolešću i našim članovima te smo izdali brošuru Šećerna bolest i cijepljenje. Brošuru možete pročitati na poveznici https://issuu.com/dijabetes/docs/brosura_secerna_ bolest_i_cijepljenje_2020 ili nam se javite na e-mail dijabetes@ dijabetes.hr kako bismo vam je poslali u PDF formatu, a uskoro ćete je moći pronaći i u tiskanom izdanju u našim udrugama. S obzirom na to da je gotovo cijela 2020. godina bila u znaku pandemije koronavirusa, i u Savezu smo se morali tome prilagoditi. Iza nas je naporna godina u kojoj smo uspjeli osmisliti projekte kako za one sa slabijim informatičkim znanjem, tako i za one koji su se prilagodili online platformama. Beskrajno smo ponosni i na javnozdravstvenu, ali i edukativnu kampanju #pokrenise koju smo započeli početkom studenog povodom obilježavanja Svjetskog
dana šećerne bolesti. Kampanju #pokrenise pokrenuli smo kako bismo podigli svjesnost o važnosti ranog otkrivanja šećerne bolesti, kao i zdravih životnih navika koje uključuju pravilnu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost. U kampanju su se mogli uključiti svi, a podržale su je mnoge javne ličnosti poput europarlamentaraca, glumaca, sportaša, kao i predsjednik RH Zoran Milanović. Značaj kampanje #pokrenise prepoznale su mnoge institucije i društva te su nam podršku dali Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, NZJZ „Dr. Andrija Štampar“, Sveučilišna klinika „Vuk Vrhovac“, KB Merkur, Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a i Društvo za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma HUMS-a. Povodom Svjetskog dana šećerne bolesti, poštujući sve epidemiološke mjere, održali smo 14. studenog konferenciju za medije ispred Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, KB Merkur. Tijekom Svjetskog dana šećerne bolesti mnogi gradovi su tradicionalno zasjali u plavoj boji kao simbolu zajedništva dijabetičke zajednice, ali i zbog podizanja svijesti o učestalosti šećerne bolesti. Svjetski dan šećerne bolesti ove je godine posvećen medicinskim sestrama i tehničarima koji skrbe za osobe sa šećernom bolešću pa nam je to i tema ovog broja časopisa. U časopisu ćete pronaći mnoge zanimljive i aktualne tekstove naših istaknutih stručnjaka s područja dijabetesa. Donosimo također informativne priloge o aktivnostima koje su proveli Savez i udruge članice usprkos teškim i nezahvalnim vremenima. U Dječjem kutku možete vidjeti što su vrijedne ruke naših slatkiša osmislile. Djeca su nam ujedno putokaz u bolju i vedriju budućnost, a mogu nam biti uzor u zajedništvu izraženom u poznatoj nam rečenici: Kad se male ruke slože, sve se može, sve se može. Hvala svima koji su prepoznali rad HSDU-a i sudjelovali u našim aktivnostima, jer sami ne možemo ništa, ali zajedno možemo mnogo toga. Još uvijek nije kasno da nam se priključite u javnozdravstvenoj kampanji #pokrenise. Pošaljite nam svoje fotografije, videa, motivacijske poruke na društvenu Facebook stranicu HSDU-a (na e-mail dijabetes@dijabetes.hr ili putem aplikacije WhatsApp na broj 0913131044). #pokrenise
5
Svjetski dan šećerne bolesti ove godine posvećen je medicinskim sestrama. Cilj je ovog dana podići svijest o ključnoj ulozi koju medicinske sestre i tehničari imaju u pružanju podrške osobama sa šećernom bolešću. Prema podatcima SZO-a, medicinske sestre i tehničari čine 59% zdravstvenog osoblja diljem svijeta. Medicinskih sestara i tehničara u svijetu je nešto manje od 28 milijuna, a prema podatcima iz 2018. godine nedostajalo ih je 5,9 milijuna. U bolnicama u Hrvatskoj radi više od 20.000 medicinskih sestara i tehničara, a u bolničkom sustavu nedostaje ih 4.500. O položaju medicinskih sestara i tehničara u zdravstvenom sustavu RH, kao i njihovoj ulozi u skrbi za osobe sa šećernom bolešću, posebice u pandemiji COVID-19, razgovarali smo sa Snježanom Gaćinom, dipl. med. techn., predsjednicom Društva za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma HUMS-a i glavnom sestrom Zavoda za šećernu bolest „Vuk Vrhovac“ i Vilmom Kolarić, dipl. med. techn., glavnom sestrom Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, KB Merkur.
Medicinske sestre i tehničari dio su zdravstvene skrbi od rođenja do kraja života pacijenata, ali i zdravih ljudi. Osobama koji cijeli život nose teret jedne kronične bolesti sestre su nezamjenjiv dio tima koji skrbi za osobu sa šećernom bolesti. Najznačajniji trenutak u kojemu je potrebna pomoć, vođenje i savjetovanje trenutak je otkrivanja bolesti. Teška je spoznaja da ništa više neće biti kao prije. Međutim, pružanje podrške i edukacija o temama poput prehrane, samokontrole, primjene terapije (inzulina ili tableta) i tjelovježbe pacijentu pružaju sigurnost da ipak upravlja svojim životom. Stavljanjem kontrole njihove bolesti u njihove ruke postiže se odgovornost, samostalnost i samopouzdanje pacijenta. Postoji još dosta trenutaka koji trebaju intenzivno osnaživanje: priprema za roditeljstvo, promjena terapije, upotreba kortikosteroida, kao i razvoj kroničnih komplikacija. Znamo da pacijenti trebaju savjetovanje kad putuju, kad imaju neku akutnu bolest, hiperglikemiju, hipoglikemiju, povraćaju, bave se aktivno sportom, imaju značajne utakmice, bave se teškim fizičkim radom i slične životne situacije.
Intevju sa Snježanom Gaćinom, dipl. med. techn.
Osim osnovnoga formalnog znanja, koje vještine treba razvijati dobra medicinska sestra?
Koliko je važna uloga medicinske sestre i tehničara u skrbi osoba sa šećernom bolešću? 6
Budući da su sestre dio velikog zdravstvenog sustava koji se skrbi za zdrave i bolesne, na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj
razini zdravstvenog sustava, medicinska sestra kroz cijeli profesionalni život radi i uči istovremeno. Svaka je medicinska sestra edukator pacijentima, ali i svojim kolegicama. Mnoge se vještine nauče tek u timu, kao što su primjerice komunikacija u timu, organizacija, kako predati službu, organizirati sastanak i slično. Komunikacijska vještina neophodna je sestrama jer su sestre medijatori između liječnika i pacijenta, cijelog tima, komunikatori među službama. Svaka vještina, koliko god bila izvrsno izvedena, bez empatije nije potpuna. Empatija je dio osobnosti medicinske sestre koja ju čini osobom koja sve razumije, bez osude i s puno razumijevanja. Taj osjećaj medicinskoj sestri daje osjećaj zadovoljstva da je u teškim uvjetima u kojima danas radimo dala sve za pacijenta, ali i za svoju zajednicu i društvo u cjelini.
Smatrate li da medicinske sestre danas u društvu imaju status koji zaslužuju? Nažalost, kao u svim tranzicijama i krizama, razumljiva je kriza morala. Sustav vrijednosti malo je pomaknut prema materijalnim nagradama. Naša se struka razvija bez obzira na sve te nedaće. Sestre se obrazuju do nivoa znanstvenih doktorata. Nažalost, sustav ih ne priznaje i ne nagrađuje adekvatno onome što one sustavu pružaju. Svo znanje koje su stekle kao diplomirane sestre, magistre sestrinstva i doktorice znanosti implementiraju u sustav i svojim radom daju kvalitetan doprinos pružanju zdravstvene skrbi, organizaciji, planiranju i upravljanju. Nadam se da će uskoro doći vrijeme da se takav rad vrednuje.
Iz perspektive predsjednice Društva za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma HUMS-a, koji su prema vašem mišljenju trenutno gorući problemi u hrvatskom sestrinstvu? Definitivno je to nedostatak medicinskih sestara ondje gdje ih pacijenti trebaju. Nedopustivo je da uz teške pacijente koji se ne mogu kretati i trebaju zahtjevnu skrb primjerice bude jedna sestra cijelu noć. Ne smije se više potrebe za sestrinskom skrbi mjeriti brojem kreveta kad postoji kategorizacija pacijenata koja točno govori o optimalnom broju sestara prema količini sati koje pacijent treba u skrbi kroz 24 sata. Gledajući iz perspektive predsjednice Društva, moram reći da svaki pacijent koji oboli od šećerne bolesti mora dobiti adekvatnu edukaciju. Adekvatnu edukaciju može pacijentu pružiti samo sestra koja za to ima kompetencije. Već neko vrijeme borimo se za priznavanje statusa sestre edukatora. Ima još mjesta u toj borbi za priznanje uvjeta s infektivnim materijalom, dijabetičkim stopalom i priznanje stručne spreme medicinskim sestrama.
Znamo da su medicinske sestre SKVV osmislile novi način edukacije bolesnika o prehrani osoba sa šećernom bolešću, naravno, temeljen na ADA smjernicama. Taj model ste nazvali Laurus 1, 2, 3… O kakvom modelu se radi i kome je namijenjen? Model Laurus je namijenjen svim osobama koje boluju od šećerne bolesti, ali i svim zdravim ljudima koji žele zdravo jesti. Model je zasnovan na istraživanju potreba pacijenata sa šećernom bolesti iz cijele Hrvatske. Još 2013. godine mi edukatori SK Vuk Vrhovac shvatili smo da našim pacijentima treba ponuditi novi alat za edukaciju koji je prilagođen potrebama ljudi koji žive Dijabetes www.dijabetes.hr
na našem prostoru, patrijarhalnog odgoja, da ne važu hranu, da se izražavamo u slikama i prikažemo model tanjura. Tada je konstruiran tanjur za potrebe naših pacijenata, koji je podijeljen u tri jednostavna dijela: meso, prilog i salata. Ostale namirnice mjere se čašom. Rad smo predstavile na FEND-u (Foundation of European Nurses in Diabetes) u Barceloni.
S obzirom na to da se ističe uloga i podrška obitelji osobama sa dijabetesom, smatrate li to bitnim naglašavati u cilju što uspješnije samokontrole bolesti? Obitelj je nukleus cijelog društva. Za osobu koja ima šećernu bolest obitelj je podrška i baza u kojoj sve počinje i završava. Kad obitelj ima osobu sa šećernom bolesti, možemo reći da ju cijela obitelj ima. Kao podrška svi trebaju jesti što pacijent jede, baviti se tjelesnom aktivnosti i u svakom segmentu života biti podrška svome članu. Mi smo patrijarhalno društvo u kojemu je obitelj vrlo važna, na tom tragu edukatori imaju dobrog saveznika u osnaživanju oboljele osobe. Kad se educira osoba koja ima šećernu bolest, educira se i mama, supruga, djeca, cijela obitelj. Medicinske sestre se kontinuirano educiraju. Ulažu u svoje obrazovanje pa već imamo i medicinske sestre koje su doktorice znanosti. Priznaje li vam se to od strane Ministarstva zdravstva? Medicinske sestre danas nisu plaćene niti za ono što rade, ne priznaju im se niti radni uvjeti niti stručna sprema. Naravno, taj je problem dublji nego što izgleda na prvi pogled. Mi smo većinom ženska struka, koja dokazano manje plaća žene nego muškarce. Isto je tako nevjerojatna količina otpora za priznavanje stručne spreme, osobito visoke stručne spreme, bez obzira na dokazane dobrobiti za zdravstveni sustav koje jedna školovana medicinska sestra pridonese. Medicinske sestre na studijima uče kako sa što manje sredstava pružiti najbolju moguću skrb pacijentima. Uče reagirati u kriznim situacijama, uče komunicirati s medijima, odgovoriti na dinamične potrebe u zdravstvu, neprocjenjive su u sustavu kvalitete. Na koncu, danas medicinske sestre rade na istraživanju, na fakultetima kao mentori. Nadam se da će doći vrijeme kada će doktorat znanosti steći kao medicinske sestre na svom matičnom fakultetu, da ne moraju doktorirati na tuđim fakultetima i u inozemstvu.
Doba pandemije COVID-19 je vrlo teško za zdravstveno osoblje. Imate li kakvu poruku medicinskim sestrama u Hrvatskoj? Pandemija COVID-19 je kao i svaka druga ugroza kojoj se medicinska sestra svakodnevno izlaže u svom profesionalnom radu. Kada se bavimo ovim poslom, svjesne smo rizika kojem smo izložene, s obzirom na to da najveći dio svoga radnog vremena provedemo uz pacijenta. Kao profesionalke nikada ne napuštamo pacijenta, bez obzira radi li se o potresu, požaru, poplavi ili pandemiji COVID-19. Nevolja je što u ovom trenutku dosta toga ne znamo o koronavirusu, kako bismo se znali adekvatno s njim nositi. Dosta je sestara kao i svih zdravstvenih radnika oboljelo i time su uvjeti u kojima radimo još teži. Vjerujem u snagu znanja, snagu zajedništva i snagu morala koja je uvijek pokretačka snaga medicinskih sestara da iznesu svaki izazov koji se pred njih postavi.
7
Intervju s Vilmom Kolarić, dipl. med. techn. Već ste dugi niz godina medicinska sestra. Kako je tekao vaš put do pozicije glavne sestre SK Vuk Vrhovac, KB Merkur? Medicinska sestra sam od 1985. godine. U Sveučilišnoj klinici sam se zaposlila odmah po završetku srednje škole. Mogu reći da sam prošla gotovo sva radilišta. Prvo sam bila medicinska sestra na odjelu u smjenama. Potom sam preseljena na Polikliniku, gdje sam radila u Hitnoj ambulanti pa poslije u dijabetološkim ambulatama. Bila sam nekoliko godina glavna sestra Poliklinike, a od 2011. godine glavna sestra Klinike te tu dužnost obnašam i sada.
Koja je uloga medicinskih sestara u Klinici? Medicinske sestre u Klinici, ovisno o odjelu na kojem rade i obrazovanju, imaju različite uloge, ali za pacijente su sve jednako važne. Medicinske sestre koje rade na Zavodu za šećernu bolest provode zdravstvenu njegu i skrbe o dijagnostičko-terapijskim postupcima, dok terapiju provode zajedno s prvostupnicama sestrinstva. Prvostupnice sestrinstva također provode svu edukaciju na Odjelu. Na Poliklinikama i u Dnevnoj bolnici uglavnom rade prvostupnice sestrinstva koje provode edukaciju pacijenata i medicinske sestre koje rade dijagnostičko-terapijske postupke – ergometrije, holtere EKG-a, holtere RR-a, te rade u drugim ambulantama kao što su npr. oftalmološke.
Kako se provodi edukacija bolesnika u Klinici? Edukacija pacijenata zbog pandemije COVID-19 provodi se isključivo individualno, po mogućnosti treba trajati najviše 15 minuta. Ako traje dulje, potrebno je napraviti pauzu uz provjetravanje prostorije. Medicinske sestre koriste zaštitne maske FFP2 i vizire ili zaštitne naočale, po potrebi zaštitne ogrtače i rukavice te pacijenti moraju koristiti zaštitne maske. Što se tiče same edukacije, ona se i dalje provodi iz svih područja koja su pacijentima potrebna ili se provodi reedukacija onih znanja koja su manjkava.
Što je specifično po pitanju skrbi za osobe sa šećernom bolešću u SK Vuk Vrhovac i po čemu se razlikuje od ostalih bolnica? Skrb osoba sa šećernom bolešću u Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovac je sveobuhvatna, što znači da imamo tu privilegiju da u Klinici rade subspecijalisti svih profila pa na taj način možemo zbrinjavati pacijente sa svih aspekata koji su vezani uz šećernu bolest. U Klinici rade endokrinolozi – dijabetolozi, kardiolog, angiolog, neurolozi različitih subspecijalnosti, oftalmolozi koji su specijalisti za stražnji segment oka. Puno liječnika radi UZV štitnjače. Usko surađujemo s nefrolozima u našoj bolnici. Kao što sam navela, sve što našim pacijentima treba možemo im pružiti u Klinici i to u vrlo kratkom roku. Nažalost, u ostalim bolnicama nemaju takve mogućnosti.
Koliko vas u radu motivira podrška vaše obitelji? Imam sreću što je u mojoj obitelji uobičajeno shvaćanje da radno vrijeme ne traje 8 sati, već traje onoliko koliko je to potrebno. Također prihvaćaju da su sve aktivnosti u kojima dodatno sudjelujem: tečajevi, simpoziji, kongresi, javnozdravstvene akcije sasvim normalna stvar. Svo moje dodatno školovanje, dodiplomski studij, diplomski studij, a sada i doktorski studij provela sam uz rad. Moja obitelj je jednostavno takva; svi u obitelji, suprug i djeca imaju podršku u bilo kakvom vidu školovanja i usavršavanja te potičemo jedni druge na usvajanje novih znanja i vještina te osobni rast.
Koliko je važna kontinuirana edukacija medicinskih sestara, posebice u liječenju osoba sa dijabetesom?
sestra u ambulanti za dijabetičko stopalo ima posebna teorijska i praktična znanja. Provodi skrining – otkriva pacijente koji imaju rizik za nastanak dijabetičkog stopala, provodi edukaciju o dijabetičkom stopalu te provodi debridmane i obradu ulkusa stopala. Također provodi edukaciju ostalih kolegica koje će se baviti dijabetičkim stopalom, kako u Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovac, tako i edukaciju medicinskih sestara iz drugih dijabetoloških centara.
Kad su u pitanju liječnički pregledi i zakazane kontrole, kakva je situacija u SK Vuk Vrhovac? Zakazane hospitalizacije morali smo nažalost otkazati zbog drugačije organizacije rada s COVID-19 pacijentima. U slučajevima potrebe za hitnim prijemom pacijente primamo na neke od Odjela Klinike za unutarnje bolesti i o njima skrbe naši liječnici. Isto tako trenutno ne provodimo grupne edukacije u Dnevnoj bolnici. Sav ostali ambulantni pogon odvija se bez ograničenja, osim što smo prilagodili radno vrijeme tako da više ambulanti radi poslijepodne kako bismo izbjegli veći broj pacijenata u čekaonicama. Pacijente molimo da ne dolaze prerano na kontrolu kako ne bi nepotrebno bili u kontaktu s većim brojem ljudi. Naravno da provodimo trijažu pred Klinikom i provjeravamo je li pacijentima izrečena mjera samoizolacije, potom se mjeri temperatura termalnom kamerom, dezinficiraju ruke, a svi koji ulaze u Kliniku moraju imati zaštitnu masku i držati fizičku distancu.
U planu je izobrazba medicinskih sestara edukatora. Koje će kompetencije time steći? Kao što u svijetu postoje specijalizacije za medicinske sestre, tako će u RH postojati specijalizacija: medicinska sestra – dijabetes edukator. Za specijalizaciju treba dobiti dozvolu Ministarstva zdravstva koje će odobriti kurikulum. Specijalizacija bi trajala jednu školsku godinu, a bilo bi joj moguće pristupiti nakon dodiplomskog studija sestrinstva. Medicinske sestre – dijabetes edukatori imat će sve kompetencije za edukaciju osoba sa šećernom bolešću koju sada provode, ali svojim neformalnim obrazovanjem. Također će biti kompetentne za edukaciju edukatora.
Kontinuirana edukacija medicinskih sestara presudna je kako bismo mogle biti u toku s novim saznanjima o šećernoj bolesti, novim terapijama i novim pristupima liječenju. Također je važna kako bismo mogle nova znanja, pridržavajući se novih smjernica, prenijeti i educirati naše pacijente. Moramo biti svjesni da ono što se preporučivalo prije dvije godine (a da ne govorimo prije 20 godina) u dijabetesu jednostavno više ne vrijedi jer se gotovo sve promijenilo. Promijenile su se preporuke za prehranu, stalno dolaze novi inzulini, novi uređaji za samokontrolu, senzori, inzulinske pumpe…
U SK Vuk Vrhovac otvorena je 2015. godine Ambulanta za dijabetičko stopalo. Medicinske sestre su dio multidisciplinarnog tima. Kako to sada funkcionira? Ponosni smo što smo uspjeli otvoriti Ambulantu za dijabetičko stopalo. Medicinska sestra, usudila bih se reći, jedan je od najvažnijih članova multidisciplinarnog tima. Medicinska Dijabetes www.dijabetes.hr
9
I jedna je previše Za bolesnike sa šećernom bolešću tipa 2 hipoglikemija je:
Problem koji nedovoljno prijavljuju: 55% bolesnika rijetko ili nikada ne obavijesti svog liječnika o hipoglikemiji1
Razlog za stalnu zabrinutost: Bolesnici koji se liječe inzulinom imaju prosječno 23 epizode hipoglikemije godišnje2*
10
KV (kardiovaskularni) * Blage ili umjerene epizode.2 † Iako su ispitivanja pokazala povezanost između hipoglikemije i ovih ishoda, nije dokazana uzročna veza.3,4
Povezana s KV rizikom: Hipoglikemija je povezana s velikim kardiovaskularnim štetnim događajima, uključujući 2,7x veći rizik od smrti zbog KV uzroka† nakon teške hipoglikemije3,4
Izdanje 1 - 01.07.2019.
Referencije: 1. Östenson CG, Geelhoed-Duijvestijn P, Lahtela J et al. Self-reported non-severe hypoglycaemic events in Europe. Diabetic Medicine 2014; 31: 92–101. 2. Edridge CL, Dunkley AJ, Bodicoat DH et al. Prevalence and Incidence of Hypoglycaemia in 532,542 People with Type 2 Diabetes on Oral Therapies and Insulin: A Systematic Review and Meta-Analysis of Population Based Studies. PLoS ONE 2015; 10(6): e0126427. doi:10.1371/journal. pone.0126427. 3. Heller SR, Bergenstal RM, White WB et al. Relationship of glycated haemoglobin and reported hypoglycaemia to cardiovascular outcomes in patients with type 2 diabetes and recent acute coronary syndrome events: The EXAMINE trial. Diabetes, Obesity and Metabolism 2017; 19: 664–671. 4. Zoungas S, Patel A, Chalmers J et al. Severe hypoglycemia and risks of vascular events and death. New England Journal of Medicine 2010; 363: 1410–1418.
Medicinske sestre Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac Vilma Kolarić, dipl. med. techn., glavna sestra Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, KB Merkur Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac provodi sveobuhvatno liječenje osoba sa šećernom bolešću, referentni je centar Ministarstva zdravstva za šećernu bolest Republike Hrvatske. Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac vodeća je ustanova u zbrinjavanju osoba sa šećernom bolešću te je u skladu s tolikim obavezama potrebno pratiti brojem, obrazovanjem i edukacijom zaposlenika, kako liječnika tako i medicinskih sestara, s obzirom na to da je prisutna pandemija šećerne bolesti te je u 2019. godini bilo 315.298 oboljelih od šećerne bolesti. Još više zabrinjava podatak da do 40% oboljelih još ne zna da ima šećernu bolest. Osim velikog broja osoba sa šećernom bolešću u 2020. toj godini suočeni smo s pandemijom COVID-19. U novonastaloj situaciji pred medicinske sestre Klinike Vuk Vrhovac stavljeni su višestruki izazovi u zbrinjavanju osoba sa šećernom bolešću i sudjelovanja na drugim radilištima u zbrinjavanju osoba s bolešću COVID-19. U Klinici Vuk Vrhovac trenutno je zaposleno: 41 medicinska sestra, 3 diplomirane medicinske sestre, 22 prvostupnice sestrinstva i 16 medicinskih sestara opće njege. Kako bismo našim pacijentima pružili vrhunsku skrb i zdravstvenu njegu te bili stalno u korak s najnovijim svjetskim smjernicama za skrb osoba sa šećernom bolešću, poseban naglasak stavljen je na kontinuiranu edukaciju medicinskih sestara. Važno je istaknuti ulogu medicinskih sestara Klinike Vuk Vrhovac u zbrinjavanju osoba sa šećernom bolešću, gdje su medicinske sestre uključene od postavljanja dijagnoze u edukaciju o pravilnoj prehrani, fizičkoj aktivnosti, provođenju samokontrole, uvođenju inzulina, edukaciju o akutnim i kroničnim komplikacijama šećerne bolesti. Medicinske sestre sudjeluju u dijagnostici i zbrinjavanju pacijenata, kako na kontrolnim pregledima tako i kroz edukativne programe koji se provode kroz Dnevnu bolnicu. Isto tako medicinske sestre rade u kardiološkoj i angiološkoj ambulanti te u oftalmološkim ambulantama. U ambulanti za dijabetičko stopalo rade posebno educirane medicinske sestre za zbrinjavanje ulkusa stopala, ali značajan dio njihovog rada posvećen je preventivnim pregledima kako bi detektirale pacijente koji imaju visok rizik za nastanak ulkusa stopala tako da do ulkusa na stopalu ne bi ni došlo ili bi došlo što kasnije. Potrebno je istaknuti da je svaka medicinska sestra, bez obzira na svoje obrazovanje i mjesto rada, Dijabetes www.dijabetes.hr
vrlo značajna u zdravstvenoj njezi posebno pacijenata koji su hospitalizirani. S ponosom možemo reći da medicinske sestre na Zavodu za šećernu bolest posebnu pažnju posvećuju njezi pacijenata kao bi zadovoljile sve njihove životne potrebe te kako bi nam pacijenti bili zbrinuti i zadovoljni uz pruženu zdravstvenu njegu po zadanim standardima. Medicinske sestre kontinuiranom edukacijom održavaju i stječu nova znanja za skrb osoba sa šećernom bolešću. Također od devedesetih godina prošlog stoljeća organiziraju tečajeve pod nazivom Posebnosti skrbi za osobe sa šećernom bolešću, gdje prenose svoja znanja kolegicama koje rade u drugim dijabetološkim centrima, a tako i medicinskim sestrama na svim razinama zdravstvene zaštite – primarnoj i sekundarnoj. Naši tečajevi su prepoznati među edukacijama za medicinske sestre te nam dolaze na edukaciju patronažne sestre, medicinske sestre iz timova obiteljskih liječnika, zdravstvene njege u kući, iz domova za stare i nemoćne, medicinske sestre sa sekundarne razine koje rade na drugim odjelima gdje se zbrinjavaju osobe sa šećernom bolešću zbog svojih drugih bolesti. Od 2015. godine također organiziramo tečajeve Dijabetičko stopalo, gdje provodimo edukaciju kolegica kako bi na vrijeme prepoznale koji pacijenti imaju rizik za nastanak dijabetičkog stopala i kako bi ih pravovremeno uputile u Ambulantu za dijabetičko stopalo. Od 2013. godine medicinske sestre Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac organiziraju e-tečajeve za usavršavanje medicinskih sestara iz dijabetologije u Hrvatskoj, a te su tečajeve pratile i medicinske sestre iz BiH i Slovenije. Medicinske sestre Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac sudjeluju već tradicionalno u projektu HSDU-a HALO-HALO info-telefon, sudjeluju na edukativno-rekreativnom kampu za djecu i mlade. U 2020. godini podržavaju kampanju Pokreni se! HSDU-a te sudjeluju na brojnim webinarima za edukaciju kako medicinskih sestara tako i osoba sa šećernom bolešću. Medicinske sestre s klinike također sudjeluju u projektu Pitajte stručnjaka, gdje odgovaraju na pitanja pacijenata. Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac također je nastavna baza za vježbe studenata sa Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu te se u Klinici održavaju vježbe za srednju školu za medicinske sestre iz Vrapča i Mlinarske. U skladu sa Svjetskim smjernicama, u pregovorima smo s Ministarstvom zdravstva da se dogovore specijalizacije za medicinske sestre pod nazivom Dijabetes edukator. Smatramo da bi medicinske sestre na taj način mogle pružiti bolju skrb osobama sa šećernom bolešću.
11
Šećerna bolest i infekcije – što je uzrok, a što posljedica? Doc.dr. sc. Tamara Turk Wensveen, dr. med endokrinolog i dijabetolog, Centar za dijabetes, endokrinologiju i kardiometabolizam, Thalassotherapia Opatija i Katedra za internu medicinu, Medicinski fakultet Rijeka Dora Gašparini, dr. med., Katedra za histologiju i embriologiju, Medicinski fakultet Rijeka Šećerna bolest značajan je zdravstveni problem modernog doba, kako zbog osnovne bolesti, tako i zbog komplikacija koje nastaju kao posljedica neprepoznate ili neregulirane bolesti. Opće je poznato da su osobe oboljele od šećerne bolesti pod povećanim rizikom za nastanak infekcija u odnosu na zdrave osobe. U ovoj skupini bolesnika postoji povećana sklonost obolijevanju od zaraznih bolesti poput infekcija donjeg dijela dišnog sustava, tuberkuloze, infekcija mokraćnog sustava, bakterijskih infekcija kože i sluznica te gljivičnih infekcija. Nadalje, teške i ozbiljne infekcije, poput emfizematozne upale bubrega i bubrežne nakapnice, Fournierove gangrene, mukormikoze nosa i mozga te zloćudne upale vanjskog uha, gotovo se isključivo javljaju u osoba oboljelih od šećerne bolesti. Važno je napomenuti i da osobe oboljele od šećerne bolesti češće umiru od posljedica infekcije od osoba u kojih ne postoji šećerna bolest. U ovoj skupini bolesnika uočeno je duže razdoblje hospitalizacije, liječenja u jedinicama intenzivne njege i na mehaničkoj ventilaciji te češće zatajenje jetre i bubrega nakon infekcija krvi. Infekcije u osoba oboljelih od šećerne bolesti nisu samo češće, već su i praćene težom kliničkom slikom u odnosu na bolesnike bez dijagnoze šećerne bolesti. Primijećeno je da osobe oboljele od šećerne bolesti imaju
12
povišen rizik za razvoj teškog oblika upale pluća, prekomjernoga upalnog odgovora u vidu citokinskih oluja i pojačane sklonosti zgrušavanju krvi nakon infekcije koronavirusom identificiranim 2019. godine (engl. coronavirus disease 2019, COVID-19), a ova su stanja povezana s lošijim kliničkim ishodom i većom smrtnošću. Povećana sklonost infekcijama u osoba oboljelih od šećerne bolesti posljedica je složenih interakcija između endokrinog i imunološkog sustava. Imunološka disfunkcija u tih osoba nastaje kao posljedica hormonalnog disbalansa, točnije zbog povišenih vrijednosti inzulina i leptina koji su prisutni u bolesnika sa šećernom bolesti u trenutku postavljanja dijagnoze. Usto, prisustvo velike količine proupalnih citokina podrijetla visceralnoga masnog tkiva u krvi doprinose stanju kronične upale niskog stupnja u organizmu. Proupalni citokini luče se zbog prekomjernog nakupljanja masti i metaboličkog stresa prepoznatih od strane imunoloških stanica te na ovaj način lokalna upala postaje izvor citokina za cijeli organizam. Šećerna je bolest sama po sebi predisponirajući činitelj za razvoj infekcija, pa čak i bakterije, koje nisu uobičajeno patogene, za ove bolesnike mogu biti opasne. Razlog je tome slabljenje imuniteta, koji se dodatno urušava
pod utjecajem hiperglikemije i acidemije. Zbog metaboličkog učinka mikroorganizama na domaćina tijekom infekcije i već narušenog održavanja razine glukoze u krvi, infekcije mogu imati neuobičajen klinički tijek te se mogu dodatno zakomplicirati zbog istodobnog postojanja drugih poremećaja, poput hiperlipidemije, hipertenzije i drugih poremećaja iz domene kardiometabolizma. Razina glikiranog hemoglobina HbA1C pozitivno korelira s incidencijom, trajanjem i težinom infekcija uzrokovanih različitim patogenima. Relativni rizik za nastanak upale pluća značajno je povišen u osoba s vrijednostima HbA1C-a višim od 9% u odnosu na osobe s vrijednostima HbA1C-a nižim od 7%. Na mišjem modelu je dokazano da hiperglikemija smanjuje aktivaciju jedne vrste imunoloških stanica, tzv. makrofaga, nakon infekcije uzročnikom tuberkuloze, čime se smanjuje mobilizacija i aktivacija ostalih tipova imunoloških stanica poput neutrofila i dendritičkih stanica te stvaranje citokina koji pomažu u borbi protiv patogena. Osobe koje boluju od dugogodišnje šećerne bolesti mogu imati oštećenje perifernih živaca i smanjenu cirkulaciju u udovima, što dodatno povećava rizik za infekciju. Gubitak osjeta, osobito u području stopala, uzrok je nepravovremenog prepoznavanja infekcija te njihovo liječenje u uznapredovaloj fazi kad je mogućnost za izlječenje smanjena. Smanjena cirkulacija u udovima onemogućuje stanicama imunološkog sustava, koje su zadužene za borbu protiv infekcija, i hranjivim tvarima da dospiju do zahvaćenog područja te time oslabljuje obranu od infekcija i usporava proces cijeljenja. Infekcije u osoba oboljelih od šećerne bolesti mogu se liječiti antimikrobnim lijekovima, no ako vrijednosti glukoze u krvi ostaju povišene, infekcije imaju sklonost vraćanju. Iz tog je razloga iznimno važna prevencija infekcija u osoba sa šećernom bolesti, i to u vidu odgovarajuće regulacije glikemije (zdravom prehranom, tjelesnom aktivnošću, redovitom kontrolom razina glukoze u krvi i pridržavanjem uputa o liječenju), općih (redovito pranje ruku, nošenje maski u zatvorenim prostorijama i ondje gdje nije moguće održavati odgovarajuću distancu te prozračivanjem prostorija u kojima boravi više osoba) i specifičnih mjera prevencije nastanka zaraznih bolesti (cijepljenje prema obveznom kalendaru cijepljenja te cijepljenje protiv virusa influence i pneumokoka). Bolesnici sa šećernom bolesti uskoro će biti jedna od prioritetnih skupina za cijepljenje protiv uzročnika COVID-19 infekcije kad navedeno cjepivo postane dostupno u Republici Hrvatskoj. Usto, vrlo je važno nošenje odgovarajuće obuće i njega stopala jer se time sprječava nastanak dijabetičkog stopala, koje nastaje u oko 15% osoba oboljelih od šećerne bolesti. Zanimljivo je da je infekcija nedavno prepoznata kao mogući rizični čimbenik za razvoj šećerne bolesti tipa 2. U osoba s reverzibilnim poremećajem regulacije glikemije, koji nazivamo predijabetes, akutni stresni čimbenik naglo povisuje razine glukoze u krvi, koje gušterača više ne može održati unutar referentnog intervala, i postaje okidač za trajni poremećaj regulacije glikemije. Infekcije često prethode otkrivanju dijagnoze šećerne bolesti, posebice u osoba prekomjerne tjelesne težine. U normouhranjenih osoba hiperinzulinemija kao posljedica infekcije djeluje povoljno na antivirusni odgovor CD8+ T stanica i dovodi do inzulinske rezistencije samo u skeletnim mišićima posredstvom interferona gama. Međutim, u preuhranjenih osoba, u kojih otprije postoji inzulinska rezistencija u jetri, dolazi do nastanka sistemne inzulinske rezistencije tijekom odgovora na infekciju i posljedičnoga trajnog poremećaja regulacije glikemije. Infekcija se, dakle, ponaša kao okidač za prijelaz predijabetesa Dijabetes www.dijabetes.hr
u šećernu bolest. Trenutno svjedočimo težoj kliničkoj slici i lošijem kliničkom ishodu COVID-19 infekcije u osoba oboljelih od šećerne bolesti, što je potencijalno posljedica infekcije β stanica gušterače ovim virusom. Skoro trećina osoba oboljelih od šećerne bolesti otpušta se iz bolnice nakon COVID-19 infekcije s višim dozama inzulina u terapiji, a skoro 40% bolesnika, koji su prethodno liječeni oralnim antidijabeticima, nakon otpusta trebaju inzulin u terapiji. U skoro polovice bolesnika hospitaliziranih zbog infekcije koronavirusom 2003. godine dijagnosticirana je novootkrivena šećerna bolest, no tek 10% njih je imalo dijagnozu šećerne bolesti tri godine kasnije. U literaturi postoje dokazi da i teška bakterijska infekcija povećava rizik razvoja šećerne bolesti tipa 2 kasnije tijekom života. Virusna infekcija povezuje se i s progresijom pojedinih kroničnih komplikacija šećerne bolesti kao što je dijabetička nefropatija. Upravo zato se u osoba s novootkrivenom šećernom bolesti preporučuje probir na infekcije, osobito ako su razine glukoze u krvi vrlo visoke. Ponekad je teško odrediti je li infekcija u osoba oboljelih od šećerne bolesti uzrok ili posljedica bolesti te su tek nedavno objavljena istraživanja koja govore u prilog tome da je infekcija rizični čimbenik za razvoj šećerne bolesti. Infekcija virusom influence tipa A, citomegalovirusom i herpes simpleks virusom smanjuju sistemnu inzulinsku rezistenciju, a osobe inficirane citomegalovirusom imaju značajno višu incidenciju novootkrivene šećerne bolesti tipa 2. Kronična infekcija hepatitis C virusom povezana je s povišenom prevalencijom šećerne bolesti tipa 2, ali i brojnim jetrenim manifestacijama metaboličkog sindroma kao što su dislipidemija, nealkoholna masna bolest jetre i hepatocelularni karcinom. Različiti patogeni barem privremeno smanjuju inzulinsku osjetljivost, no još uvijek nije jasno jesu li sve infekcije rizični čimbenik za razvoj šećerne bolesti tipa 2. Daljnja istraživanja u ovom području pružit će nam uvid u vrlo složene i još uvijek nedovoljno razjašnjene interakcije endokrinog i imunološkog sustava, a nova saznanja omogućit će bolju skrb za osobe oboljele od šećerne bolesti. Literatura: 1.
Pearson-Stuttard J, Blundell S, Harris T, Cook DG, Critchley J. Diabetes and infection: Assessing the association with glycaemic control in populationbased studies. Lancet Diabetes Endocrinol. 2016;4:148–58. 2. Seshasai SRK, Kaptoge S, Thompson A, Di Angelantonio E, Gao P, Sarwar N, et al. Diabetes mellitus, fasting glucose, and risk of cause-specific death. N Engl J Med. 2011;364:829–41. 3. Guo W, Li M, Dong Y, Zhou H, Zhang Z, Tian C, et al. Diabetes is a risk factor for the progression and prognosis of COVID-19. Diabetes Metab Res Rev. 2020;e3319. 4. Wensveen FM, Jelenčić V, Valentić S, Šestan M, Wensveen TT, Theurich S, et al. NK cells link obesity-induced adipose stress to inflammation and insulin resistance. Nat Immunol. 2015;16:376–85. 5. Wensveen FM, Šestan M, Turk Wensveen T, Polić B. 'Beauty and the beast' in infection: How immune-endocrine interactions regulate systemic metabolism in the context of infection. Eur J Immunol. 2019; 49:982–95. 6. Critchley JA, Carey IM, Harris T, DeWilde S, Hosking FJ, Cook DG. Glycemic control and risk of infections among people with type 1 or type 2 diabetes in a large primary care cohort study. Diabetes Care. 2018;41:2127– 35. 7. Yang JK, Lin SS, Ji XJ, Guo LM. Binding of SARS coronavirus to its receptor damages islets and causes acute diabetes. Acta Diabetol. 2010;47:193–9. 8. Šestan M, Marinović S, Kavazović I, Cekinović Đ, Wueest S, Turk Wensveen T, et al. Virus-Induced Interferon-γ Causes Insulin Resistance in Skeletal Muscle and Derails Glycemic Control in Obesity. Immunity. 2018;49:164–77. 9. Tabák AG, Herder C, Rathmann W, Brunner EJ, Kivimäki M. Prediabetes: A high-risk state for diabetes development. Lancet. 2012;379:2279–90. 10. Mason CC, Hanson RL, Knowler WC. Progression to type 2 diabetes characterized by moderate then rapid glucose increases. Diabetes. 2007;56:2054–61.
13
Pametni i bežični partner za upravljanje dijabetesom
GM700SB Set za određivanje razine glukoze u krvi
SECURE CLOUD
Dijagnostička traka
BIO-ADV-GM550-HP-HR-01
GS720
14
SALVUS d.o.o. Toplička cesta 100 | 49240 Donja Stubica Tel: +385 (0)49 326 - 550 | Fax: +385 (0) 49 326 559 www.salvushealth.com | info@salvushealth.com
JESU LI GLUKOMETRI OTIŠLI U POVIJEST? Igor Bjelinski, dr. med., specijalist internist, subspecijalist endokrinolog i dijabetolog, KB Merkur, Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac Kada je u lipnju 2018. godine Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) odobrio korištenje FreeStyle Libre sustava za kontinuirano mjerenje glukoze (engl. continuous glucose meter, dalje: CGM), predviđao se prestanak korištenja uređaja za samoodređivanje glukoze iz kapilarne krvi (glukometara) u svakodnevnoj praksi. Međutim, odgovor na pitanje postavljeno u naslovu glasi: glukometri ipak nisu otišli u povijest. Naime, prema Pravilniku o ortopedskim i drugim pomagalima HZZO-a pravo na CGM imaju bolesnici s tipom 1 šećerne bolesti, ali glukometri su također neophodni za kontrolu rezultata CGM-a kao i za kalibriranje (umjeravanje) nekih vrsta CGM-a (pri čemu treba napomenuti da FreeStyle Libre ne treba kalibracije).
Karakteristike glukometra Glukometri mjere koncentraciju glukoze u plazmi (GUP). Uređaj za samoodređivanje glukoze iz kapilarne krvi Bionime GM700 SB je pametni bežični glukometar za upravljanje regulacijom šećerne bolesti. Bionime može koristiti testni uzorak iz kapilarne krvi (koju koriste osobe sa šećernom bolešću), venske, arterijske ili neonatalne krvi malenog volumena od 0,75 µl. Vrijeme mjerenja je 5 sekundi. Raspon mjerenja je velik – od 0,6 do 33,3 mmol/L, a radna temperatura od 6 do 44°C (a što je važno zbog točnosti mjerenja na visokim temperaturama). Kapacitet memorije je 500 mjerenja uz prikaz prosjeka mjerenja za 7, 14, 30 i 90 dana. Inovativni dizajn dijagnostičkih traka bez žica s ugrađenim zlatnim biosenzorima omogućuje automatsko kodiranje trake (standard), lakše rukovanje i visoku preciznost (99,5% izmjerenih vrijednosti glukoze nalazi se unutar pogreške od ±15%, uspoređenih s referentnom metodom, što zadovoljava EN ISO 15197 kriterije iz 2015. godine). Na rezultate mjerenja glukoze može utjecati hematokrit (postotak staničnih elemenata krvi), budući da njegova povišena vrijednost može uzrokovati lažno snižene vrijednosti glukoze izmjerene
glukometrom i obrnuto. Bionime ima širok raspon hematokrita pa može precizno mjeriti glukozu u plazmi novorođenčadi, starijih osoba, slabokrvnih osoba, bolesnika na dijalizi itd.
Važnost samokontrole glukoze Postizanje dobre regulacije glikemije ključno je u kontroli šećerne bolesti te je povezano sa smanjenjem rizika nastanka akutnih i kroničnih komplikacija šećerne bolesti. Intenzivna kontrola glikemije uključuje i samoodređivanje glukoze koje bolesnicima omogućuje postizanje i održavanje poželjne razine glikemije, procjenu vlastitog odgovora na terapiju, jačanje odgovornosti i svjesnosti bolesnika o šećernoj bolesti, a pomaže u otkrivanju i sprječavanju stanja hipoglikemije (niska razina glukoze) i hiperglikemije (visoka razina glukoze) te omogućuje prilagodbu terapije kod promjene tjelesne aktivnosti i prehrane. Samokontrola glukoze u plazmi kod bolesnika liječenih inzulinom sastavni je dio učinkovite terapijske sheme, budući da takvi bolesnici prilagođavaju terapijske doze inzulina izmjerenoj razini glukoze. Kod bolesnika na drugim terapijskim režimima (oralni antihiperglikemijski lijekovi – tablete) samoodređivanje glukoze može biti korisno u postizanju terapijskih ciljeva. Bitno je istaknuti da je edukacija osoba sa šećernom bolešću o načinu provođenja samokontrole glukoze veoma važna. Bolesnici koji uzimaju oralne antihiperglikemijske lijekove (tablete) imaju pravo na 50 traka za glukometar svakih 6 mjeseci, stoga mogu glukozu mjeriti dva puta tjedno, svaki put u drugo vrijeme (Tablica 1). Bolesnici koji primaju dvije doze inzulina dnevno imaju pravo na 180 traka za glukometar svaka 3 mjeseca pa mogu mjeriti glukozu dva puta dnevno prije davanja inzulina. Poželjno je jednom mjesečno tijekom četiri dana izmjeriti glukozu na način kako je prikazano na Tablici 2.
Tablica 1
Dijabetes www.dijabetes.hr
15
Tablica 2
Bolesnici koji primaju četiri ili više doza inzulina dnevno (višekratne dnevne doze inzulina ili intenzivirano liječenje inzulinom) imaju pravo na 375 traka za glukometar svaka 3 mjeseca, stoga mogu mjeriti glukozu četiri puta dnevno – prije
obroka i prije spavanja. Poželjno je jednom mjesečno tijekom tjedan dana izmjeriti glukozu na način kako je prikazano na Tablici 3 (svaki dan jedno dodatno mjerenje glukoze 2 sata nakon jela).
Tablica 3
Aplikacija RIGHTEST CARE Glukometar Bionime GM700 SB ima mogućnost spajanja s pametnim telefonom. Potrebno je preuzeti i instalirati aplikaciju RIGHTEST CARE na mobitel te s njim povezati glukometar. Umjesto dnevnika samokontrole, aplikacija RIGHTEST CARE pomoću bluetooth veze s mobitelom omogućava brz i lagan uvid u vrijednosti glukoze, budući da ima istovjetan prikaz rezultata mjerenja kao u klasičnom papirnatom dnevniku (Slika 1 prikaz mjerenja na mobitelu), a dijabetolog na svom računalu vidi Sliku 2.
Slika 1
16
Slika 2
Osim navedenog, korisnik može prilagoditi postavke aplikacije svojim životnim navikama, rasporedu mjerenja glukoze, kao i postaviti svoj ciljni raspon razine glukoze u plazmi (donju i gornju granicu poželjnih vrijednosti). Također, moguće je dobiti uvid u postotak izmjerenih razina glukoze unutar, ispod i iznad ciljnih vrijednosti tijekom 7, 14, 30 i 90 dana (Slika 3) te usporediti razine glukoze prije i nakon obroka (Slika 4) i tako dobiti uvid u velike promjene vrijednosti glukoze. Postoji i 24-satna korisnička podrška Bionime tima.
Slika 4
Slika 3 Dijabetes www.dijabetes.hr
Primjena RIGHTEST CARE aplikacije i prijenos podataka na mobilne uređaje omogućava virtualnu i kontinuiranu vezu sa specijalistom endokrinologom i dijabetologom pomoću sigurnog oblaka (engl. cloud) te nadzor regulacije šećerne bolesti i promjenu terapije ako je to potrebno. Zaključno je bitno istaknuti da osobe sa šećernom bolešću spadaju u rizičnu skupinu bolesnika za infekciju SARS-CoV-2 virusom i razvoj teže kliničke slike COVID-19 bolesti, stoga je osobito u vrijeme pandemije mogućnost virtualne komunikacije sa specijalistom endokrinologom i dijabetologom izuzetno korisna te može uvelike doprinijeti boljoj kontroli šećerne bolesti.
17
JAVNOZDRAVSTVENA KAMPANJA #POKRENI SE! Povodom već tradicionalnog obilježavanja Svjetskog dana šećerne bolesti 14. studenog 2020., Hrvatski savez dijabetičkih udruga odlučio je pokrenuti javnozdravstvenu, ali i edukativnu kampanju za građane diljem Hrvatske, pod nazivom #POKRENI SE! Cilj nam je kroz kampanju podići svjesnost o važnosti ranog otkrivanja šećerne bolesti, kao i zdravih životnih navika koje uključuju pravilnu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost. Namjera nam je potaknuti građane porukom da sami mogu učiniti mnogo na prevenciji i zaštiti svog zdravlja. S obzirom na to da je šećerna bolest treći uzrok smrti u RH, a da od nje obolijeva svaka deseta osoba, krajnje je vrijeme da se o problemu dijabetesa ne govori samo prigodno, nego tijekom cijele godine, a i da se preporuke primjenjuju u svakodnevnom životu. Prema podatcima HZJZ-a iz 2019. godine, u Hrvatskoj oko 500.000 osoba ima šećernu bolest, a poražavajuće je to što 40% oboljelih niti ne zna kako boluju od te kronične bolesti. Upravo je zato bitno napraviti niz akcija kako bismo građane osvijestili i pomogli im u prevenciji i dijagnozi ove bolesti. Smatramo da je u ovo izazovno doba uzrokovano pandemijom COVID-19 još više potrebna promocija važnosti brige o vlastitom zdravlju, a jedan od načina svakako je tjelesna aktivnost poput hodanja na svježem zraku. Hodanje je ujedno aktivnost koju može provoditi gotovo svatko bez obzira na spol, dob i mjesto stanovanja. Prilagodljivo je zadanim epidemiološkim mjerama i uz pridržavanje svih preporuka može se izvoditi tijekom cijele godine. Tijekom studenog provodili smo niz akcija, najviše virtualnim putem. Tako je svatko od građana mogao biti dio nacionalnoga virtualnog dnevnika. Dovoljno je bilo samo poslati fotografiju, video, motivacijsku poruku na društvenu Facebook stranicu HSDU-a i time pozvati na tjelesnu aktivnost i zdrav život. Jer, počevši od sebe možemo napraviti puno dobrobiti za cijelo
18
društvo. U kampanju su osim stručnjaka bile uključene i osobe iz javnog života jer nam je namjera bila pokrenuti cijelu Hrvatsku. Kampanja ima i svoj stručni dio, koji je bio rezerviran za online webinare. Središnji događaj, dakako, bio je 14. studenog 2020. kada se obilježava Svjetski dan šećerne bolesti, koji je ove godine na svjetskoj razini osobito posvećen svim medicinskim sestrama i tehničarima koji skrbe o osobama s dijabetesom. Tijekom Svjetskog dana šećerne bolesti mnogi gradovi su tradicionalno bili osvjetljeni u plavo kao simbol zajedništva dijabetičke zajednice, ali i kao podizanje svijesti o učestalosti šećerne bolesti. Kampanju #POKRENI SE! podržale su mnoge javne ličnosti poput europarlamentaraca, glumaca, sportaša, a podržao nas je i predsjednik RH Zoran Milanović, koji je poslao videoporuku. Svakako je važno spomenuti kako je za našu kampanju HZJZ pod vodstvom prof. dr. sc. Sanje Musić Milanović njezinim projektom Živjeti zdravo osmislio jelovnik za škole prilagođen učenicima oboljelima od šećerne bolesti te dva sendviča za osobe sa šećernom bolešću. Kampanja #POKRENI SE! provodi se uz podršku Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, NZJZ „Dr. Andrija Štampar“, Sveučilišne klinike „Vuk Vrhovac“, KB Merkur, Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a i Društva za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma HUMS-a. Iako je službeno kampanja završila krajem studenog, mi smo je nastavili na našoj Facebook stranici. Ako nas želite podržati i priključiti se, još uvijek stignete. Pošaljite nam svoje fotografije, videa, motivacijske poruke na društvenu Facebook stranicu HSDU-a (na e-mail dijabetes@dijabetes.hr ili putem aplikacije WhatsApp na broj 0913131044). #pokrenise
Dijabetes www.dijabetes.hr
19
Konferencija za medije povodom obilježavanja Svjetskog dana šećerne bolesti Povodom Svjetskog dana šećerne bolesti Hrvatski savez dijabetičkih udruga održao je 14. studenog konferenciju za medije. Poštujući sve epidemiološke mjere konferencija je održana na otvorenom, ispred Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, KB Merkur. Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana šećerne bolesti posvećeno je svim medicinskim sestrama i tehničarima koji skrbe za osobe sa šećernom bolešću. Na konferenciji su uz predsjednicu Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga Zrinku Mach, mag. soc. geront., sudjelovali doc. dr. sc. Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne Klinike Vuk Vrhovac, KB Merkur i predsjednik Društva za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ, Vilma Kolarić, dipl. med. techn., glavna sestra Sveučilišne Klinike Vuk Vrhovac, KB Merkur, Marija Švajda, dipl. soc., iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prim. mr. sc. Branislava Resanović iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ te predstavnice osoba sa šećernom bolešću Sandra Kerim i Marica Varjačić, ujedno i predsjednica udruge VG Dijabetičar. Dijabetes ili, kako ga zovu, „tihi ubojica“ treći je uzrok smrti u Hrvatskoj, a svaka deseta osoba boluje od šećerne bolesti. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj oko 500.000 oboljelih, a poražavajuća je činjenica da njih gotovo 40% niti ne zna da u sebi nose ovu jednu od najraširenijih kroničnih nezaraznih bolesti. „Prema podatcima CroDiab registra Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 2019. godini bilo je nešto više od 315 tisuća oboljelih od šećerne bolesti. No, ukupan je broj oko 500.000, jer gotovo 40% osoba niti ne zna da boluje od dijabetesa. Usporedbe radi, 2016. godine ih je bilo 284.000, što ukazuje na porast oboljelih. Što se tiče broja umrlih, 2019. je dijabetes bio treći uzročnik smrti u Hrvatskoj, s nešto malo više od 4000 umrlih, dok jer 2016. bilo gotovo upola manje“ – izjavila je dipl. soc. Marija Švajda iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Zbog tako velikog broja oboljelih, veliki su i troškovi liječenja. Tako su prema podatcima iz 2016. troškovi liječenja dijabetesa iznosili čak 4,6 milijardi kuna, od čega je 88% tih troškova išlo na liječenje kroničnih komplikacija. To samo pokazuje da se u većini slučajeva šećerna bolest otkrije u vrlo kasnoj fazi, što onda dovodi i do većeg broja komplikacija koje čine velike troškove za zdravstvo. Unatoč velikom broju oboljelih, liječnici poručuju kako je Hrvatska na zavidnom nivou kada je riječ o dostupnosti liječenja i najnovijih lijekova. „Kao dijabetolog mogu reći da sam ponosan što u Hrvatskoj imamo sve mogućnosti liječenja šećerne bolesti. Imamo moderne lijekove i moderne tehnologije. Praktički, nema niti jednog lijeka koji je registriran u Europi i svijetu, a da nije dostupan na listi HZZO-a u Hrvatskoj. To nam nameće jednu obvezu da postignemo što bolju regulaciju šećerne bolesti. Pri tome je ključna suradnja između liječnika obiteljske medicine, liječnika dijabetologa, ali isto tako i samih oboljelih“ – rekao je doc. dr. sc. Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac. Kako bi skrenuli pozornost na ovu bolest, Hrvatski savez dijabetičkih udruga pokrenuo je javnozdravstvenu i edukativnu
20
kampanju #pokrenise! Kampanja poziva sve građane diljem Hrvatske da svaki dan izađu van i naprave barem neku tjelesnu aktivnost, jer na taj način čine dobro za svoje zdravlje. Kako bi potaknuli druge, mogu na Facebook stranici Saveza ostaviti svoju fotografiju ili video svoje tjelesne aktivnosti. „Javnozdravstvena, ali i edukativna kampanja #pokrenise pokrenuta je kako bismo podigli svjesnost o važnosti ranog otkrivanja šećerne bolesti kao i zdravih životnih navika koje uključuju pravilnu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost. Namijenjena je svim građanima diljem Hrvatske, čime ih želimo potaknuti da sami mogu učiniti puno na prevenciji i zaštiti svog zdravlja. Ovo je zamišljeno kao svojevrsni Virtualni dnevnik tjelesne aktivnosti svakog građana, kojim će poticati jedni druge na aktivnost. Kampanju #pokrenise podržale su mnoge javne ličnosti poput europarlamentaraca, glumaca, sportaša, a podržao nas je i predsjednik RH, Zoran Milanović, koji je poslao videoporuku. Svakako je važno spomenuti kako je za našu kampanju HZJZ pod vodstvom prof. dr. sc. Sanje Musić Milanović i njezinim projektom Živjeti zdravo osmislio jelovnik za škole prilagođen učenicima oboljelima od šećerne bolesti te dva sendviča za osobe sa šećernom bolešću“ – izjavila je predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, mag. soc. geront. Zrinka Mach. Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana šećerne bolesti posvećeno je medicinskim sestrama i tehničarima koji skrbe za osobe sa šećernom bolešću. „S obzirom na to da možemo govoriti i o pandemiji šećerne bolesti, medicinskih sestara iz područja dijabetologije nedostaje – posebno onih koje se usko bave edukacijom oboljelih. Treba spomenuti i međusobnu ispomoć između odjela na nivou bolnice. Ako se javi manjak medicinskih sestara, onda pomažu sestre s drugih odjela. U doba pandemije koronavirusom teže je raditi zbog primjena strožih mjera koje treba primjenjivati kod dolaska na kontrolne preglede: uzimanja epidemioloških upitnika, provjere samoizolacije, mjerenja temperature, dezinfekcije ruku i površina, nošenja zaštitne opreme, držanja fizičke distance, provjetravanja prostorija te razmaka između pregleda“ – rekla je glavna sestra Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, dipl. med. techn. Vilma Kolarić. Na konferenciji je također istaknuto da u doba pandemije COVID-19 osobe sa šećernom bolešću posebno moraju paziti na zaštitu svog zdravlja. Dosadašnji podatci pokazuju kako osobe koje su se zarazile ovim virusom, a imaju dijabetes i kardiovaskularne bolesti, razviju težu kliničku sliku (upalu pluća ili završe na respiratoru), koja nerijetko završi i smrtnim ishodom. Stoga, stručnjaci pozivaju na posebnu zaštitu, koja svakako uključuje i cijepljenje protiv gripe i pneumokoknih bolesti.
POKRENI SE!
svjetski dan šećerne bolesti 14. studeni
SVJETSKI DAN ŠEĆERNE BOLESTI 14. STUDENI 2020.
#pokrenise
POKRENI SE! LJUTIŠA br.3 POTJEH br.12
MARUN br.18
JAGOR br. 22 SUSJEDA br.5
1 od 10 osoba u svijetu ima šećernu bolest
MEDICINSKE SESTRE I ŠEĆERNA BOLEST Unaprijedite svoje znanje o šećernoj bolesti na: www.worlddiabetesday.org/nurses www.dijabetes.hr #pokrenise Uz podršku:
Dijabetes www.dijabetes.hr
21
Online webinar Gripa, pneumokokna bolest i dijabetes Zrinka Mach, mag. soc. geront. Hrvatski savez dijabetičkih udruga organizirao je 23. studenog 2020. u sklopu javnozdravstvene kampanje #Pokrenise! online webinar s vrlo aktualnom temom Gripa, pneumokokna bolest i dijabetes. I ovaj put su na webinaru sudjelovali naši priznati stručnjaci s područja epidemiologije, dijabetologije i pedijatrije doc. dr. sc. Dario Rahelić, dr. med., dijabetolog, predstojnik Sveučilišne klinike „Vuk Vrhovac“, KB Merkur i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a, prof. dr. sc. Branko Kolarić, dr. med., spec. epidemiologije, voditelj Službe za javnozdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, dr. sc. Gorana Mirošević, dr. med., specijalistica interne medicine, subspecijalistica endokrinologije i dijabetesa, voditeljica Odjela za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Zavoda „Mladen Sekso“ Klinike za internu medicinu u KBC „Sestre milosrdnice“, izv. prof. dr. sc. Gordana Stipančić, dr. med., spec. pedijatrijske endokrinologije i dijabetologije, Pročelnica Zavoda za endokrinologiju, dijabetologiju, pulmologiju i alergologiju Klinike za pedijatriju, KBC „Sestre milosrdnice“ i kao moderatorica Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga. Prof. Kolarić je u svom izlaganju predstavio Program obveznog cijepljenja u RH u 2020. godini. Cijepimo se obvezno protiv 12 bolesti. Prof. Kolarić je naglasio kako je cijepljenje jedno od najvećih medicinskih otkrića i općih civilizacijskih dostignuća. Uz cijepljenje, redovito pranje ruku te sigurna hrana i voda koju pijemo razlozi su zašto su dječje zarazne bolesti gotovo eliminirane i te su nam jednostavne mjere omogućile da mi danas živimo duže, da ne umiremo u dojenačkoj dobi i da nam se eksplozija populacije dogodila upravo nakon tih otkrića. Neobavezno cjepivo koje se preporučuje osobama s dijabetesom je tetravalentno cjepivo protiv gripe i pneumokokno cjepivo. Kad stigne u RH cjepivo protiv COVID-19 potrebno je procijepiti 70% stanovništva, čime bismo zaustavili pandemiju, a dok ne dobijemo cjepivo protiv COVID-19 potrebno je držati distancu jedan od drugoga 1,5 m, nositi maske kad god smo blizu drugih osoba, prati ruke, a tko ima simptome treba ostati kod kuće i javiti se svom liječniku. Doc. Rahelić je prezentirao istraživanja prema kojima je sve više podataka koji ukazuju na to da je gripa otežavajući čimbenik za osobe koje boluju od šećerne bolesti. Osoba s dijabetesom ima tri put veći rizik od bolničkog liječenja nego osoba koja nema dijabetes, kao i šest puta veći rizik od smrtnog ishoda u odnosu na osobe koje nemaju dijabetes. O pneumokoku se vrlo malo razmišlja i razgovara, a i tada u segmentu djece. Međutim, uzročnik pneumokokne bolesti koji inače može biti bezazlen može kod osoba s dijabetesom i starijih od 65 godina uzrokovati pneumokoknu invazivnu bolest pluća, potom može izazvati upalu pluća i u konačnici može uzrokovati sepsu i povećati smrtnost. Invazivne pneumokokne bolesti u odraslih, pogotovo ako su stariji od 65 godina, značajno povećavaju mogućnost da se pogoršaju u smislu da zahtijevaju vrlo intenzivni nadzor, odnosno takva osoba može razviti tešku
22
kliničku sliku. Prof. Stipančić je naglasila da je cjepivo protiv pneumokokne bolesti ušlo u kalendar cijepljenja u našoj zemlji za djecu tek prošle godine, a do tada je bilo fakultativno. Za dječju populaciju pneumokok je ozbiljna bolest i ne tako rijetka. Mnogo je oboljelih do pete godine života, izaziva teške meningitise sa sekvelama, upale pluća, upale srednjeg uha koje recidiviraju. Cijepljenje protiv gripe u djece preporučuje se onima koji boluju od kroničnih bolesti, a tu svakako ulazi i dijabetes. Ali je sigurno to cjepivo preporučljivo i za drugu djecu. Dr. Mirošević je pojasnila da su cjepiva protiv gripe, pneumokoka, zostera, hepatitisa B i DI-TE-PER pet preporučenih cjepiva za osobe s dijabetesom. Istaknula je i istraživanja prema kojima cijepljenje protiv hepatitisa B smanjuje pojavnost dijabetesa tipa 2 za nekih 30%. Dr. Mirošević je naglasila kako je vrlo važno u edukaciju osoba s dijabetesom uvesti i edukaciju o cijepljenju jer se o tome do sada malo govorilo, a trebalo bi osvijestiti činjenicu koliko je cijepljenje bitno. Svi su se prisutni složili kako je potrebno cijepiti se protiv gripe i pneumokoka, a kada dođe cjepivo protiv COVID-19 potrebno je cijepiti se i protiv njega. Online webinar možete pogledati na YouTube kanalu HSDU-a: https://www.youtube.com/watch?v=zQoKK20SCac
Online webinar Dijabetes i kardiovaskularne bolesti Zrinka Mach, mag. soc. geront.
U okviru javnozdravstvene kampanje #Pokreni se! Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga organizirali smo 30. studenog online webinar Dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Sudionici ovog webinara bili su naši eminentni stručnjaci doc. dr. sc. Dario Rahelić, dr. med., dijabetolog, predstojnik SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskoga liječničkog zbora, akademik Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC Zagreb, potpredsjednik HAZU, predsjednik Hrvatskoga kardiološkog društva i član Upravnog odbora Europske asocijacije za zatajenje srca, prim. dr. sc. Jozo Boras, dr. med., kardiolog, pročelnik Poliklinike SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur i Vilma Kolarić, dipl. med. techn., glavna sestra SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur. Moderatorica ovog webinara bila je Zrinka Mach, predsjednica HSDU-a. U svom izlaganju doc. Rahelić je iznio podatke o učestalosti šećerne bolesti i troškovima njezinog liječenja. Doc. Rahelić je pojasnio da se zbog toga što mali broj osoba postiže dobru regulaciju šećera u krvi, krvnog tlaka i lipidnog profila značajno povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti. Osobe sa šećernom bolešću imaju kraći životni vijek za 6 godina u odnosu na osobe koje nemaju šećernu bolest. Ali ako osobe sa šećernom bolešću prebole infarkt miokarda ili moždani udar ili neki drugi ekvivalent kardiovaskularne bolesti, tada im je životni vijek skraćen za čak 12 godina. U zadnje vrijeme sve se više govori o individualnom pristupu, a glavni cilj je produžiti životni vijek osobama s dijabetesom, smanjiti rizik od kardiovaskularne i ukupne smrtnosti, poboljšati bubrežne ishode, odgoditi nastanak komplikacija, produžiti kvalitetu života oboljelih te poboljšati sam tijek njihove bolesti, kazao je doc. Rahelić. Doc. Rahelić je naglasio da osobe sa šećernom bolešću imaju Dijabetes www.dijabetes.hr
izrazito visok kardiovaskularni rizik, a napomenuo je i da nema tog lijeka ni liječnika koji može pomoći osobi sa šećernom bolešću da postigne ciljeve liječenja – da izbjegne ili barem odgodi nastanak kroničnih komplikacija – ako osoba sa šećernom bolešću nije motivirana, ne uzima redovito svoju terapiju, ne pridržava se pravilne prehrane i tjelovježbe i izbjegavanja sjedilačkog načina života. Za osobe s dijabetesom ključno je da su dobro educirane, jer bez dobre edukacije nisu u mogućnosti postići dobre ciljeve liječenja. Akademik Miličić je u svom izlaganju govorio o zatajivanju srca, jednoj od prvih manifestacija kardiovaskularnih bolesti koja je vrlo često neprepoznata. Simptomi zatajivanja srca su nespecifični, mogu se zamijeniti simptomima nekih drugih bolesti i upravo zbog toga je zatajenje srca vrlo često jedna prikrivena dijagnoza koju bi trebalo razotkriti što ranije, jer o liječenju ovisi ishod bolesnika. U općoj populaciji učestalost dijagnoze zatajivanja srca je 2%, za razliku od osoba s dijabetesom gdje je učestalost oko 30%. Smrtnost od zatajivanja srca je 50% unutar 5 godina od postavljanja dijagnoze. Povećanjem HbA1c za 1% rizik za obolijevanje od zatajivanja srca je 20 % veći. Akademik Miličić je naglasio da se u slučaju dijagnoze zatajivanja srca mora voditi računa o izboru antihiperglikemijskih lijekova, s obzirom na to da nemaju svi jednako povoljne učinke. Prim. Boras je pojasnio sveobuhvatni pristup u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti u SK Vuk Vrhovac. Kod osoba s dijabetesom cilj je postići dobru regulaciju glikemije i procijeniti dijabetičke komplikacije. Svim bolesnicima kada dođu u Kliniku napravi se kompletni set pretraga i kad izlaze iz klinike imaju kompletan pregled u kakvom se stanju njihova bolest nalazi. Takvim sveobuhvatnim pristupom ne liječi se samo hiperglikemija, nego i povišeni krvni tlak, lipidi, a ako bolesnike educiramo o pravilnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti, onda se rizik od kardiovaskularnih bolesti smanjuje za oko 50%. Prim. Boras je naglasio da se liječenje dijabetesa ne provodi dok se ne utvrdi kardiovaskularni rizik, jer se terapija tome treba prilagoditi. Velika švedska studija je pokazala da osobe s dijabetesom tipa 1 dijagnosticiranim prije navršene desete godine imaju značajno viši kardiovaskularni rizik te da prosječno žene žive 17, a muškarci 14 godina kraće u odnosu na populaciju koja nema dijabetes. Glavna sestra Klinike Vilma Kolarić prikazala je rad medicinskih sestara te navela kako se trude, uče, usavršavaju kako bi pružile multidisciplinarno zbrinjavanje osobama s dijabetesom u njihovoj klinici, jer kao što se vidjelo iz prethodnih izlaganja, nije samo u pitanju šećerna bolest, nego i svi izazovi koji idu uz dijabetes. Skrb o šećernoj bolesti sigurno ne bi bila odgovarajuća niti kompletna da nemamo medicinskih sestara edukatora jer upravo one čine jednu ključnu poveznicu i vrlo važan dio tima koji skrbi za osobe sa šećernom bolešću. Online webinar možete pogledati na našem YouTube kanalu: https://www.youtube.com/watch?v=kDjwMZrWkpg&t=13s
23
Obilježavanje svjetskog dana šećerne bolesti u Zagrebu i našim udrugama.
24
Novi način svjesnog življenja sa svakodnevnim vrijednim gutljajem BIO limuna i BIO češnjaka
BEZ A ZADAH AKA ČEŠNJ
Proizvod potražite u ljekarnama, specijaliziranim prodavaonicama i na
www.vitapharm.hr
final1.jpg (1146×2079)
Zemlja podrijetla: NJEMAČKA
25
HALO HALO INFO TELEFON HSDU-a
01 55 30 503
Svakog utorka i četvrtka pozivom na broj 01 55 30 503 od 17:00 do 19:00 sati možete razgovarati s dežurnim stručnjakom/stručnjakinjom
Raspored i imena gostujućih stručnjaka na HALO HALO INFO TELEFONU objavljivat ćemo na www.dijabetes.hr i na Facebooku, a informaciju možete dobiti i pozivom na broj mobitela 091 31 31 020.
Nastavljamo i u novoj godini s Info telefonom dva puta tjedno kako bismo omogućili osobama sa šećernom bolešću, članovima njihovih obitelji, odnosno svima onima koji brinu o vlastitome zdravlju i prevenciji kroničnih bolesti te onima koji su u povećanom riziku od obolijevanja od šećerne bolesti da na jednom mjestu dobiju potrebnu pouzdanu informaciju, koristan i vrijedan savjet ili točan odgovor od stručnih osoba ne odlazeći u zdravstvenu ustanovu. To je posebice važno u vrijeme epidemije COVID-19. U suradnji sa stručnjacima iz Sveučilišne klinike „Vuk Vrhovac“ KB Merkur, svi zainteresirani koji trebaju savjet vezano za regulaciju šećerne bolesti, prevenciju, metode liječenja, terapiju i komplikacije dijabetesa mogu nazvati na besplatni Info telefon 01 55 30 503 utorkom i četvrtkom od 17:00 do 19:00 sati. Razgovor s liječnicima i medicinskim sestrama u potpunosti je anoniman, možete se predstaviti samo ako želite. Na Info telefonu dežuraju dijabetolozi, neurolog, kardiolog, oftalmolog i diplomirane medicinske sestre. HSDU je ovu posebnu telefonsku liniju uveo kao dodatnu pomoć i savjetovanje za osobe sa šećernom bolešću, članove njihovih obitelji, njihove prijatelje te sve ostale koji se suočavaju sa šećernom bolešću, žive s njom ili se žele informirati. Veselimo se Vašim novim pitanjima! Zahvaljujemo svim stručnjacima koji dežuraju na Info telefonu i pomažu našim korisnicima, također i tvrtki NovoNordisk i Zagrebačkoj županiji, koji nam omogućavaju provedbu ovog projekta.
Raspored za siječanj i veljača 2021.
26
12.01.2021.
DIJABETES Želite li savjet vezano uz šećernu bolest i akutne i kronične Krešimir Martinac, dr. med., internist komplikacije, posebice o dijabetičkom stopalu te prevenciji, ranom i dijabetolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB otkrivanju i liječenju, nazovite našega dežurnog liječnika. Merkur
14.01.2021.
KARDIOLOG Želite li savjet o dijabetesu i kardiovaskularnim bolestima, koronarnoj Neva Brkljačić, dr. med., spec. internistica bolesti srca, perifernoj arterijskoj bolesti, prevenciji, ranom otkrivanju i kardiologinja, SK „Vuk Vrhovac“, KB i liječenju, obratite se našoj dežurnoj liječnici. Merkur
19.01.2021.
DIJABETES Trebate li savjet vezano uz šećernu bolest tipa 1 ili tipa 2 i akutne i dr. sc. Tomislav Božek, dr. med., kronične komplikacije, o prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju, tada endokrinolog – dijabetolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur nazovite našega dežurnog liječnika.
21.01.2021.
PREHRANA Trebate li savjet o dijetoterapiji, tjelesnoj aktivnosti, samozbrinjavanju Snježana Gaćina, dipl. med. techn., i samokontroli šećerne bolesti, obratite se našoj diplomiranoj glavna sestra Zavoda za šećernu bolest SK medicinskoj sestri. „Vuk Vrhovac“, KB Merkur
26.01.2021.
DIJABETES OPĆENITO I SUVREMENE TEHNOLOGIJE U LIJEČENJU ŠEĆERNE BOLESTI Želite li razgovarati ili se posavjetovati s našim dežurnim liječnikom, dr. sc. Mladen Grgurević, dr. med., spec. možete mu postaviti različita pitanja vezana za šećernu bolest, liječenje internist, endokrinolog – dijabetolog, SK tabletama i/ili inzulinom, suvremenim tehnologijama i slično. „Vuk Vrhovac“, KB Merkur
28.01.2021.
NEUROLOG Želite li se savjetovati o neurološkim komplikacijama šećerne prim. dr. sc. Sandra Vučković Rebrina, bolesti, oštećenju osjeta i živaca, prevenciji i liječenju dijabetičke dr. med., neurologinja, SK „Vuk Vrhovac“, polineuropatije, tada nazovite našu dežurnu liječnicu. KB Merkur
02.02.2021.
OFTALMOLOG Želite li razgovarati o očnim promjenama kao komplikaciji šećerne dr. sc. Romano Vrabec, dr. med., bolesti te prevenciji, liječenju i terapijskim mogućnostima, tada oftalmolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB nazovite našega dežurnog liječnika. Merkur
04.02.2021.
DIJABETIČKO STOPALO Imate li problema sa stopalima (poremećaji cirkulacije krvi, oštećenje Vilma Kolarić, dipl. med. techn., živaca, sprječavanje ozljeda, kada se obratiti liječniku), savjeti i glavna sestra, SK „Vuk Vrhovac“, KB informacije naše glavne sestre bit će Vam korisni. Merkur
09.02.2021.
DIJABETES Želite li savjet vezano uz šećernu bolest i akutne i kronične Krešimir Martinac, dr. med., internist komplikacije, posebice o dijabetičkom stopalu te prevenciji, ranom i dijabetolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB otkrivanju i liječenju, nazovite našega dežurnog liječnika. Merkur
11.02.2021.
NEUROLOG Želite li se savjetovati o neurološkim komplikacijama šećerne prim. dr. sc. Sandra Vučković Rebrina, bolesti, oštećenju osjeta i živaca, prevenciji i liječenju dijabetičke dr. med., neurologinja, SK „Vuk Vrhovac“, polineuropatije, tada nazovite našu dežurnu liječnicu. KB Merkur
16.02.2021.
KARDIOLOG Želite li savjet o dijabetesu i kardiovaskularnim bolestima, koronarnoj Neva Brkljačić, dr. med., spec. internistica bolesti srca, perifernoj arterijskoj bolesti, prevenciji, ranom otkrivanju i kardiologinja, SK „Vuk Vrhovac“, KB i liječenju, obratite se našoj dežurnoj liječnici. Merkur
18.02.2021.
DIJABETES Trebate li savjet vezano uz šećernu bolest tipa 1 ili tipa 2 i akutne i dr. sc. Tomislav Božek, dr. med., kronične komplikacije, o prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju, tada endokrinolog – dijabetolog, SK „Vuk nazovite našega dežurnog liječnika. Vrhovac“, KB Merkur
23.02.2021.
PREHRANA Trebate li savjet o dijetoterapiji, tjelesnoj aktivnosti, samozbrinjavanju Snježana Gaćina, dipl. med. techn., i samokontroli šećerne bolesti, obratite se našoj diplomiranoj glavna sestra Zavoda za šećernu bolest SK medicinskoj sestri. „Vuk Vrhovac“, KB Merkur
25.02.2021.
DIJABETES OPĆENITO I SUVREMENE TEHNOLOGIJE U LIJEČENJU ŠEĆERNE BOLESTI Želite li razgovarati ili se posavjetovati s našim dežurnim liječnikom, dr. sc. Mladen Grgurević, dr. med., spec. možete mu postaviti različita pitanja vezana za šećernu bolest, liječenje internist, endokrinolog – dijabetolog, SK tabletama i/ili inzulinom, suvremenim tehnologijama i slično. „Vuk Vrhovac“, KB Merkur
Dijabetes www.dijabetes.hr
27
Neka moja sjećanja
Anica Badanjak, dr. med., internistica, endokrinologinja i dijabetologinja u mirovini Prije upisa na studij medicine o šećernoj bolesti nisam puno znala. U mojem djetinjstvu i ranoj mladosti nije bilo puno oboljelih od šećerne bolesti u našem gradu. Znala sam da naš susjed i njegova majka boluju od šećerne bolesti, ali o tome ne pričaju. Živjeli su kao i svi mi, jedino što je on ranije umirovljen. Baka je kuhala za njihovu peteročlanu obitelj, on je puno radio oko kuće i u vrtu. Njih dvoje bili su pretili, što je tih kasnih šezdestih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća bila rijetkost. Sada znam da u to vrijeme ni debljina ni šećerna bolest nisu bili veći problem za društvo, a kako su se oboljeli osjećali i kako su se nosili s tom kroničnom bolešću, oni najbolje znaju. Uglavnom, nisu ni željeli da se zna da boluju od šećerne bolesti. U to doba nisam poznavala nikoga tko je bolovao od šećerne bolesti tipa 1 i nisam ni slutila kako je njima svakodnevica teška. Tijekom studija medicine za internu propedeutiku i internu medicinu imala sam sjajnog mentora, prof. Škrabala. Zahvaljujući njemu, jedna manja grupa studenata, u kojoj sam bila i ja, aktivno smo bili uključeni u organizaciju i održavanje prestižnoga europskog skupa o šećernoj bolesti, 1978. godine u Zagrebu, u trajanju od pet dana, u organizaciji europske grupe za proučavanje šećerne bolesti (EASD, European Association for the Study of Diabetes). Oduvijek je to bio prestižni skup svjetskih razmjera i predstavljao je veliko priznanje prof. Škrabalu i našoj dijabetologiji. U vrijeme studiranja pa sve do devedesetih godina prošlog stoljeća u liječenju šećerne bolesti koristio se inzulin za tip 1, „bistri i mutni“, a za tip 2 šećerne bolesti jedna vrsta tableta i inzulin. Na raspolaganju su bile dvije grupe oralnih hipoglikemijskih lijekova, ali pretežno se koristio preparat sulfonilureje. Otkrićem inzulina 1921. i njegovim uvođenjem u liječenje počinje život za osobe s tipom 1 šećerne bolesti. Još u starom Egiptu, 1552. g. prije nove ere, opisani su simptomi tada neobjašnjive bolesti (koji odgovaraju šećernoj bolesti tipa 1), često mokrenje i veliki gubitak težine. Do otkrića inzulina bila je to fatalna bolest.
28
Od 1936. godine se zna da su tip 1 i tip 2 različiti oblici dijabetesa (danas smatramo da su to dvije različite bolesti). Prije 1955. godine inzulin je bio jedini lijek i za liječenje šećerne bolesti tipa 2. Tip 2 šećerne bolesti javljao se kod starijih osoba, smatrao se staračkom bolešću koju ne treba liječiti ako su šećeri do 10 mmol/l. Prvi oralni hipoglikemici uvedeni su između 1955. i 1956. godine i to preparati sulfonilureje i bigvanidi (metformin). Druga generacija sulfonilureja uvedena je 1984., a treća 1995. godine. Kada danas gledamo, liječenje šećerne bolesti dramatično se promijenilo od vremena egipatskih faraona, kada se koristila voda iz ribnjaka za ptice, vlakna nekih biljaka, mlijeko, pivo, cvijet krastavaca, zelene datulje itd. Razvojem novih lijekova i unaprjeđenjem karakteristika inzulina smanjio se i morbiditet i mortalitet osoba sa šećernom bolešću svih tipova. Inzulini dostupni do 1983. godine bili su životinjskog podrijetla (svinjski, govedski), a tada se pojavljuje prvi humani inzulin. Od 1996. godine u upotrebi je prvi inzulinski analog. Svjedoci smo ubrzanog razvoja sve boljih inzulina, bilo onih brzodjelujućih ili duže, do ultra dugodjelujućih. Kada su u pitanju lijekovi za liječenje šećerne bolesti tipa 2, napredak i pojavu novih lijekova pratimo od 1995. – akarboza, 1996. – glitazoni, 1997. – glinidi (slični sulfonilureji), 2005. – GLP-1, 2006. – DPP-4 inhibitori, 2013. – SGLT2. Usporedo s razvojem novih inzulina, razvijaju se i sve bolja pomagala za njegovu primjenu. Godine 1986. pojavio se sustav za isporuku inzulina u obliku olovke (pen). Ove unaprijed napunjene brizgalice postale su puno sigurniji i prikladniji način primjene inzulina. Najveći doprinos u liječenju šećerne bolesti tipa 1 predstavljaju inzulinske pumpe i kontinuirano bezbolno praćenje glukoze u krvi, što pruža bolje rezultate liječenja, veću fleksibilnost, bolju kvalitetu života, s puno manje oscilacija glukoze, posebice s puno manje hipoglikemija i, u konačnici, očekujemo smanjenje dugoročnih komplikacija.
U drevnoj Indiji šećernu bolest su otkrivali pomoću mrava i mokraće. Mravi su se skupljali na slatku mokraću, a onu bez šećera su zaobilazili. Ne tako davno, još početkom 1990-ih godina na laboratorijski nalaz šećera u krvi morali smo čekati oko 40 minuta. Sljedeći napredak bile su trakice za mokraću i krv. Bili smo jako sretni da možemo trakicama odrediti koliki je šećer u krvi ili mokraći, iako je to bilo prilično neprecizno. Prvi aparatići za određivanje glukoze u krvi (tzv. glukometri) pojavili su se osamdesetih godina prošlog stoljeća (kod nas krajem devedestih), pružajući točan način praćenja šećera u krvi. Znamo da su tjelesna aktivnost i prehrana sastavni dijelovi liječenja šećerne bolesti. Od 1970-ih do 1980-ih godina promovirana je dijeta s malo ugljikohidrata i visokim udjelom masti. Godine 1980. ADA (Američka dijabetička asocijacija) objavljuje smjernice za prehranu, sa smanjenim unosom masnoća radi smanjenja rizika od kroničnih stanja kao što su dijabetes i srčano-žilne bolesti. Unatrag 15 godina ponovno se mnogi vraćaju dijeti s malo ugljikohidrata i za regulaciju glukoze i za smanjenje težine. Važno je da hrana bude raznolika, da unosimo potrebnu količinu proteina, ugljikohidrata, masti, vitamina i minerala. Kada su u pitanju ugljikohidrati i masti, treba birati „zdrave“. Osobe koje se liječe inzulinom moraju znati koliko ugljikohidrata unose u organizam radi prilagođavanja inzulinske terapije. Ciljevi su dobra regulacija šećera bez oscilacija glukoze i unos svih potrebnih nutrijenata, uz individualan pristup. Kada sam bila mlada liječnica, osobe sa šećernom bolešću imale su 5 obroka dnevno (3 glavna i 2 međuobroka), bez obzira na način liječenja. I u to doba bilo je porizvoda koji su deklarirani kao „dijabetički“,
Dijabetes www.dijabetes.hr
keksi ili sokovi, a mnogi oboljeli često su ih uzimali ne računajući njihovu kalorijsku vrijednost. Kuhanje igala, navlačenje „mutnog“ i „bistrog“ inzulina iz lagena i određivanje doza inzulina „napamet“ ili prema povremeno urađenom jutarnjem šećeru sada se čini kao ružan san i za liječnike i za pacijente, iz ne previše daleke prošlosti. Hipoglikemije su bile posebna noćna (i dnevna) mȍra, ne samo za pacijente s tipom 1, već i za pacijente s tipom 2 šećerne bolesti koji su se godinama liječili preparatima sulfonilureje prve generacije. To su bile tablete koje su stimulirale lučenje inzulina iz gušterače, konstantno, a dugo su se zadržavale u krvi i dovodile do prolongiranih hipoglikemija, ponekad i s gubitkom svijesti. U to vrijeme, bez mogućnosti brze provjere šećera u krvi, takvi pacijenti često su upućivani u bolnicu na neurologiju pod sumnjom na moždani udar. Zbog čestih hipoglikemija pacijenti su više jeli i debljali se. Radi iscpljenja gušterače preparatima sulfonilureje velik broj oboljelih s tipom 2 šećerne bolesti liječen je inzulinom. I na kraju, spomenula bih HbA1c – „špijuna“ koji nam je omogućio mnogo bolju procjenu dugoročne regulacije šećerne bolesti i nama liječnicima pomogao u donošenju važnih odluka. Naravno, ni on više nije tako značajan, jer za dobru procjenu danas imamo puno bolje alate. Bezbolno i kontinuirano praćenje šećera, s mnogobrojnim vrijednim prikazima, nadam se, uskoro će biti široko dostupno. Liječenje šećerne bolesti bilo je veliki izazov, ne samo za bolesnike, nego i za liječnike; morali smo biti i vidovnjaci i proroci. „Tko želi ostati snažan, zdrav i mlad, te si produljiti život, neka bude umjeren u svemu. Neka diše svjež zrak, neka njeguje i vježba tijelo, neka čuva hladnu glavu i tople noge, a bolesti neka liječi postom, a ne lijekovima.“ (Hipokrat).
29
Do stotog rođendana… Doris Bailo Nedavni tekst drage Sandre objavljen u časopisu pod nazivom Dijabetes nekad i sad malo me je motivirao da i ja iznesem svoje razmišljanje i ukratko (ali zaista ukratko) iznesem neka svoja razmišljanja… Sâm početak terapije inzulinom i provođenje samokontrole prošao je lakše nego u Sandrinom slučaju (nisam koristila staklene višekratne igle za davanje, već jednokratne štrcaljke), ali i dandanas imam jako velike traume kad vidim sliku „zločesta piramida“ lanceta (tako sam ih zvala). Te „zločeste piramide“ su bile tako bolne i oporavak prstiju od njih je trajao dosta vremena… Boljelo me držati običnu olovku u ruci i stalno sam kombinirala druge (ono kad te psiha uvjeri da će te manje boljeti ako imaš neku šljokičasto-vrišteću olovku).
30
Uvijek, kad me drugi pitaju kako je dijabetes započeo, krenem od spominjanja uzimanja enormnih količina vode… I da, bilo me izrazito sram što toliko pijem, bilo me izrazito sram kad bismo sjeli za stol na ručak/večeru i kad bih se dizala minimalno 10 puta tijekom obroka samo da si nadolijem vode… Često sam to i skrivala. Noću bi me takva žeđ probudila da bih imala osjećaj da ću ispiti cijelu gusternu vode i da nećemo imati vode za umiti se. Piješ, a ne možeš se napiti. Oblizuješ usne pokušavajući zavarati samog sebe (zavaravanje bi trajalo niti koju minutu). Umoran si i želiš spavati, a mjehur vrišti da se moraš dignuti jer kapacitet popijene tekućine definitivno nije kapacitet koji tvoj mjehur može dugo zadržati. Moja tjelesna težina koja se svaki dan sve više smanjivala ljude
je navodila na krive zaključke i optuživanja. A zaista, niste mogli dokazati suprotno i reći im da jedete, jer oni nisu bili uz vas da vide kako ste pojeli obrok za tri čovjeka i kako ste pola sata nakon obroka i dalje gladni. Bilo mi je dosta krivih zaključaka od strane drugih ljudi pa sam krenula s oblačenjem nekoliko slojeva odjeće na sebe. Pomagalo je, na prvi pogled, barem se meni tako činilo – sve dok me ne bi pogledali u oči i lice… Podočnjaci veličine pandinih očiju, kosti lica toliko izražajne da se čovjek prepadne. Bilo je i onih koji su imali „razumijevanja“ i uvidjeli su da ću s njihovim realnim komentarima još i više potonuti – pa bi rekli nešto u stilu kako sam se izdužila (narasla), ali da sad moram malo više jesti da popratim svoju visinu. Danas volim reći da su me upozoravali „u rukavicama“. Muka prije dijagnosticiranja ipak se podosta prolongirala, ali ono što mi je najviše ostalo u sjećanju bila su ohrabrenja po dijagnosticiranju od strane mojih roditelja. Na njima sam vidjela strah i zbunjenost, ali i ogromno: „Doris, možeš ti to“. Tatino cijelo tijelo je drhtalo, ali me čvrsto držao uza se ponavljajući: „Bit će sve u redu, ne brini“. I to je bilo ono što sam trebala čuti. Skužila sam da neće biti lako, ali isto tako mi je naglašeno od strane mojih najdražih da ću to moći. I to je za prvu ruku bilo dovoljno jer sam zaista uvijek voljela ispunjavati tatina i mamina „očekivanja“ i da budu ponosni na mene. Hvala im jer su vjerovali u mene i hvala im što nikad od mene nisu ništa očekivali, već su radili sve što je u njihovoj moći da mi bude dobro. A upravo ta njihova „moć“ je bila od nevjerojatne pomoći. U tinejdžerskim danima – sramota me i spominjati ludosti i bedastoće koje sam radila. Jao, danas se pitam gdje mi je pamet bila (ok, i u današnjim situacijama takvo mi pitanje često proleti kroz glavu, ne brinite!). Bilo je i strašno ružnih riječi koje bih rekla svojim roditeljima, posebice mami (nisam ih zaboravila jer me i dandanas strašno sram onoga što sam rekla), ali mama je bila mudri Salomon i nije se obazirala mnogo na to (znam da ju je strašno boljelo i da bih ju pogodila svojim riječima kao Lionel Messi loptu… ok, Luka Modrić ). Zaboravila sam spomenuti i meni jako važne osobe – anđele po dijagnosticiranju. Medicinske sestre iz odjela zadarske pedijatrije… E to su bili, po mom dojmu, anđeli… Brižne, strpljive, drage, tople, mile i ohrabrujuće… Osobe koje bi me tješile kad god bi uvidjele potrebu za tim… I kad te potrebe nije bilo, već su samo željele da osjetim kako mi žele dobro i da će sve biti u redu. Smatrala sam ako anđeli po zemlji hodaju, onda su to moji roditelji i medicinske sestre… Željela sam biti kao one, željela sam biti kao sestra Suzi, sestra Kata, sestra Vesna… željela sam na neki način dati drugima sve ono što su one dale meni i prenijeti tu istu ljubav i brižnost. Pomoći nekome, utješiti ga, ohrabriti ga kad mu srce okupira strah i neizvjesnost. I krenula sam ka tom putu da postanem medicinska sestra. Na početku je bilo prepreka, ali preprekama danas zahvaljujem na neki način jer su mi samo dale dodatni poticaj. To početničko „ti to ne možeš“ u potpunosti se kosilo s tatinim „možeš“, a tati i mami sam vjerovala i vjerujem najviše na svijetu. Završila sam medicinsku školu, uz neizostavnu potporu i podršku obitelji (moram navesti i brata Ivana koji je „moj čovik i po“) i podršku nastavničkog osoblja. Bila sam malo manje svjesna sata tjelesne i zdravstvene kulture negoli danas i često bih koristila izraz „nije mi dobro“ – iako mi ništa nije bilo, već sam samo bila ljenčuga – baš želim koristiti tu riječ jer me danas sram izlika koje bih koristila. I nitko mi nije mogao dokazati koliko sam u krivu do dana kada sam upoznala svog supruga (eto, kad ti svemir želi
pomoći da bolje razumiješ – „pošalje“ ti supruga koji je profesor tjelesne i zdravstvene kulture). Suprug i ja imamo dva dijamanta, zovu se Leon i Elin i svaki naš novi dan započinje zaista na najbolji mogući način jer imamo priliku sudjelovati u njihovom odrastanju, dajući im onu ljubav za koju prije njihovog rođenja nismo znali ni da postoji, a oni nas uče i bogate neizmjerno više. Trudnoću s Leonom i porod, kao i s Elin, vodila sam uz pomoć stručnjaka iz Petrove bolnice (prof. Đelmiš, prof. Ivanišević i drugi izvanredni stručnjaci) i uz pomoć – opet nadasve prekrasnih i dragih medicinskih sestara i primalja (Ksenija, Danica, Ljubica, Ružica, Goga, Anamarija…). Naši dijamanti su bili na sigurnom i zaista od srca zahvaljujemo na svakoj pomoći i podršci koju su nam zlatni ljudi iz Petrove bolnice pružili. Iskreno se ispričavam za sve one nebuloze koje sam znala izvaliti (posebice u stanju hipoglikemije) i hormonalno uvjetovanim glupostima koje su uspjele prijeći preko mojih usana. Spominjući bogatstva koja imam u životu, naravno da moram spomenuti i moje male i mlade, a opet nevjerojatno „velike i odrasle“ prijateljice i prijatelje iz Udruge Cukrići. Udrugu je osnovala nekolicina zabrinutih i brižnih roditelja koji su željeli poboljšati situaciju za svu djecu koja imaju dijabetes, roditelja koji su željeli – uz pomoć stručnog zdravstvenog osoblja – educirati sugrađane više o dijabetesu kod djece, roditelja koji su željeli da spram njihove djece nema diskriminacije koja se najčešće temelji na neznanju. Abeceda naše Udruge Cukrići uvijek će započinjati s imenom naše (pokojne) predsjednice Daniele Cvitanović. Daniela je bila naš kotačić pokretač, motivatorica… Daniela je bila dobrota, ljubav, znanje, upornost, hrabrost i nesebičnost. Daniela je bila naša učiteljica najboljih životnih vrijednosti i uvijek će to ostati jer ju zaista nitko nikada u tome neće moći zamijeniti ili pak samo joj konkurirati. S obzirom na to da nam je ova 2020. godina malo više pomrsila planove koje smo imali, krenuli smo s kompromisima. Zašto ne? Ta nije stvar u tome da zastaneš i prepustiš da strah i nesigurnost prevladaju tvojim životom, već da pronađeš način. I onda je krenula naša Kreativna čitaonica – prilika da naši članovi, ali i svi oni koji se susreću s temom dijabetesa daju svoj doprinos na svakom osobit i primjeren način. Pričice su jako lijepe i poučne i zaista se nadamo da ćete imati vremena i poslušati/pogledati koju. Zatim smo krenuli aktivno sudjelovati u javnozdravstvenoj kampanji #pokreni se – projektu naše krovne organizacije HSDU-a. Osim sudjelovanjem u kampanji i provođenjem preporučenog, projekt #pokreni se pomogao nam je i u realizaciji našeg projekta Samo hrabro – živi zdravo koji se, mogli bismo reći, „nadovezuje“ na projekt HSDU-a. I nije se teško pokrenuti kad znaš da imaš nevjerojatnu motivaciju i kad si svjestan nevjerojatne razlike koju kretanje i aktivno sudjelovanje donosi. Kad znaš da tvoj prvi korak i hodanje putem zvanim „aktivnost i rekreacija“ može uvelike doprinijeti psihičkom i fizičkom zdravlju. Vjerujem da ćete se složiti sa mnom da je ponekad potrebno toliko „malo“, a često upravo to „malo“ znači neizmjerno mnogo. Dragi ljudi, ovo je samo kratak dio… Do moje stote svjećice na torti, nadam se, bit će i još koji tekst, a s obzirom na to da će tih 100 svjećica trebati i pogasiti držat ću se onih nama svima dobro znanih uvjeta – pravilne prehrane, redovite tjelesne aktivnosti i dobre samokontrole. Ok, priznajem, imam i mali „back up“ plan, a taj je da će mi i unuci – kad ih dobijem – pomoći da ugasim sve te svjećice!
31
PITAJTE STRUČNJAKA
Prenosimo Vam najčešća pitanja i odgovore iz istoimenog projekta sa Facebook stranice HSDU-a. Ako i vi želite točnu i provjerenu informaciju, savjet ili preporuku, javite nam se putem elektroničke pošte na adresu dijabetes@dijabetes.hr ili na tel. 01 48 47 807. Vaše upite proslijedit ćemo odgovarajućim stručnjacima, a odgovore uz vaše dopuštenje objaviti u sljedećem broju našeg časopisa, poštujući pri tome opće uvjete o zaštiti podataka GDPR-a. Na pitanja odgovara prim. dr. sc. Martina Tomić, dr. med., specijalistica oftalmologije – retinologije SK “Vuk Vrhovac”, KB Merkur.
Poštovana, imam 28 godina i dijabetes tipa 1 mi je dijagnosticiran prije godinu dana. Do sada sam obavio jedan pregled kod oftalmologa, a zbog trenutne situacije želio bih prolongirati redovan godišnji pregled. Ne osjećam nikakve tegobe, ali me zanima ako mi možete reći više o samom laserskom skidanju dioptrije. Upoznat sam s time da lasersko skidanje dioptrije ne ide preko HZZO-a, ali nisam baš upoznat, s obzirom na moju dijagnozu, preporučuje li se lasersko skidanje dioptrije? Hvala! Poštovani, nažalost Vam neću moći detaljnije odgovoriti na Vaše pitanje, s obzirom na to da sam subspecijalist za bolesti stražnjeg segmenta oka i da se u oftalmologiji najuže bavim “kasnim komplikacijama šećerne bolesti na očima”. Operativni zahvat laserskog skidanja dioptrije nije kontraindiciran kod osoba sa šećernom bolešću, možete ga slobodno učiniti što se tiče dijabetesa. Zapreka bi mogao biti neki drugi nalaz na očima kod kojega se takav zahvat ne preporučuje, npr. prevelika dioptrija, premala debljina rožnice ili nešto drugo. No, mislim da je bolje da se vezano za ta pitanja dobro posavjetujete s kolegama operaterima prednjeg segmenta oka koji taj zahvat i izvode. Ali svakako, vezano za šećernu bolest nemojte zaboraviti na redovite kontrole očne pozadine jednom godišnje.
Lijepi pozdrav! Zanima me koliko prehrana i 32
uzimanje nekih vitamina i minerala može utjecati tj. održavati „zdravlje očiju“? Hvala unaprijed. U šećernoj bolesti je razina antioksidativnih enzima, superoksiddismutaze, glutation-reduktaze, glutation-peroksidaze i katalaze smanjena, a sniženi su i neenzimski antioksidansi poput vitamina C, vitamina E i β-karotena koji sudjeluju u regulaciji oksidoredukcijske ravnoteže. Dodatci prehrani, posebno vitamini i minerali bogati antioksidansima luteinom, zeaksantinom, vitaminom E i C, pridonose zaštiti stanica od oksidativnog stresa.
Kako se dijagnosticira mrena i kako se liječi? Zahtijeva li liječenje mrene duže ostajanje u bolnici? Mrena se dijagnosticira oftalmološkim pregledom na biomikroskopu, a liječi se operativnim zahvatom kada postane gusta i kada zbog nje počne slabiti vidna oštrina. To je zahvat koji se danas izvodi kao jednodnevna kirurgija i ne ostaje se u bolnici.
Poštovana! Osim preventive i održavanja dobrih šećera da ne nastanu komplikacije zbog kronične bolesti, što još možemo napraviti da se ne razviju komplikacije na očima te u slučaju pojave komplikacija – kako ih „zaustaviti“ (izuzev poboljšanja samokontrole)? Stroga kontrola poznatih rizičnih faktora (glikemije, povišenog krvnog tlaka i masnoća u krvi) primarni je cilj liječenja i sprječavanja komplikacija šećerne bolesti na očima. Sekundarni cilj liječenja obuhvaća kontrolne preglede očne pozadine svih osoba oboljelih od šećerne bolesti jednom godišnje ili češće, ovisno o nalazu, a tercijarni cilj predstavlja sprječavanje sljepoće zbog dijabetičke retinopatije i dijabetičkog makularnog edema pravovremenim suvremenim liječenjem intravitrealnom primjenom anti-VEGF lijekova i/ili kortikosteroida i laserskom fotokoagulacijom retine i makule.
Poštovana, imam uredski posao koji od mene zahtijeva dugo (i predugo) gledanje u ekran.
Nakon posla oči mi suze ukoliko samo kratko gledam u ekran mobitela. Nerijetko koristim i kapi (bezreceptne), ali mi ne pomažu nešto pretjerano. Imam dijabetes već dugo godina, no trudim se održavati regularne vrijednosti glukoze u krvi i zasad nemam komplikacija (na preglede idem svakih godinu/godinu i pol – ovisno o situaciji na poslu i terminu naručivanja). Posao mi ne dopušta „odmak od ekrana“, stoga Vas molim ako me možete uputiti u neke kompromise koje mogu napraviti, a da time ne ugrožavam svoje radno mjesto. Posljedica dugoga gledanja u ekran kompjutera, televizora, mobitela i slično jest izostanak redovitog treptanja i vlaženja površine oka. To izaziva poremećaj suznog filma ili tzv. suho oko obilježeno osjećajem pijeska, žuljanja, pečenja očiju i mutnijeg vida. Smetnje suhoće oka nemaju nikakve veze s dijabetesom, nego su posljedica suvremenog rada i življenja. Njih ćete vrlo jednostavno riješiti redovitim kapanjem (5 – 6 x dnevno) umjetnih suza koje se u slobodnoj prodaji kupuju u ljekarnama.
Pitala bih doktoricu Tomić za injekcije Avastina. Jesu li štetne u trudnoći i pri planiranju trudnoće? Poštovana, u literaturi nažalost ne postoje radovi koji se odnose na sigurnost primjene Avastina u trudnica. Injekcije Avastina se ne preporučuju tijekom planiranja trudnoće, u trudnoći, niti tijekom perioda dojenja zato jer blokiraju učinak vaskularnog endotelnog faktora rasta (VEGF-a).
Poštovana doktorice Tomić, s obzirom na to da mi je preporučeno nošenje naočala na zadnjoj kontroli, upoznat sam i s mogućnošću da nosim i leće. Je li nošenje leća „opasnije“ kod osoba s dijabetesom i koja je razlika između „mekih“ i „tvrdih“ leća? Sufinancira li se nabava leća od strane Zavoda za zdravstveno osiguranje? Poštovani, nošenje kontaktnih leća nije kontraindicirano kod osoba sa šećernom bolešću, možete ih slobodno nositi što se tiče dijabetesa. No, s obzirom na to da se osobno ne bavim kontaktnim lećama, sigurno nisam najbolji oftalmolog koji Vam može objasniti sve prednosti, nedostatke i razlike među “mekim” i “polutvrdim” lećama. Mislim da je bolje da se vezano za ta pitanja dobro posavjetujete s kolegama kontaktolozima koji se isključivo bave kontaktnim lećama. Ali svakako, vezano za šećernu bolest nemojte zaboraviti na redovite kontrole očne pozadine jednom godišnje. Na pitanja odgovara Vilma Kolarić, dipl. med. techn., glavna sestra SK “Vuk Vrhovac”, KB Merkur.
Poštovana sestro Kolarić, nedavno sam pratila panel-raspravu o cijepljenju. Spominjalo se i cjepivo protiv pneumokoka te kako kronični bolesnici imaju pravo na to cjepivo. Na koji način „osigurati“ navedeno pravo i u slučaju nepoželjnih reakcija na cjepivo – kome se obratiti? Dijabetes www.dijabetes.hr
Na cijepljenje protiv gripe smo već navikli i ono je uvriježeno. Cijepljenje protiv pneumokoka nabavlja se na isti način kao i cjepivo protiv gripe, predbilježbom kod svoga izabranog obiteljskog liječnika. Cijepiti se možete isti dan, ali u različite ruke. Protiv pneumokoka se cijepite jedanput u životu, dok se cijepljenje protiv gripe ponavlja svake godine. Cjepivo je besplatno za osobe visokog rizika kao što su dijabetičari, oboljeli od karcinoma, oboljeli od kroničnih plućnih bolesti, srčani bolesnici… U slučaju nuspojava obraćate se svom liječniku obiteljske medicine.
Lijepi pozdrav… Nedavno sam ispunjavao neku anketu i u anketi je tražen opseg struka mjeren ispod rebara. Zašto je to bitno? Obično se mjeri opseg struka (to što su Vama mjerili – ispod rebara) i opseg bokova. Bitna je u stvari razlika između opsega struka i opsega bokova. Kada se podijeli opseg struka sa opsegom bokova, omjer za žene ne bi smio biti veći od 0,85, a kod muškaraca od 0,95. Ako su te brojke veće, onda imate povećan rizik za nastanak metaboličkog sindroma, povišenih masnoća, krvnog tlaka, srčanih bolesti, moždanog udara…
Poštovani, molila bih više informacija (ako ste u mogućnosti) o pretrazi albumina/kreatinina. Zašto je ta pretraga bitna i koliko često ju moramo raditi te koji je postupak pretrage? Ova pretraga je važna za detekciju funkcije bubrega, odnosno pokazuje nam je li se bubrežna funkcija poremetila. Pretraga albumina/kreatinina se radi iz jutarnjeg uzorka mokraće i određuje se međusobni omjer, s tim da se u fazama početnog oštećenja funkcija bubrega može popraviti uz dobru regulaciju šećerne bolesti i krvnog tlaka. Ovu pretragu treba raditi barem 1 x godišnje. Upravo je nedavno donesena odluka da se ta pretraga uvede u laboratorije Domova zdravlja.
Mogu li se u Hrvatskoj kupiti medicinske oznake da osoba ima dijabetes (narukvica, lančić) i da li osoblje HMP reagira na te oznake (provjerava da li ih osoba ima)? Po mojim saznanjima takvih oznaka nema, ali smatram da je to izvrsna ideja te da bi Hrvatski savez dijabetičkih udruga kao Vaša krovna organizacija mogao dizajnirati tako prepoznatljiv alat koji bi bio koristan zdravstvenim profesionalcima, posebno hitnoj službi.
Poštovana, možete li mi više reći o drugim tipovima dijabetesa, izuzev tipa I i II te dijabetesa u trudnoći (čula sam samo za Mody i Ladu). Na koji način se dijagnosticiraju? Mody je podtip šećerne bolesti, a manifestira se kao tip 2, ali kod mlađih osoba pa čak i djece. Dokazuje se genskim testiranjem. Lada je podtip šećerne bolesti tipa 1, manifestira se kod osoba srednje i starije životne dobi, ali takvi pacijenti odmah trebaju dobivati intenziviranu inzulinsku terapiju (potpuno im je gušterača prestala izlučivati inzulin). Dijagnosticira se laboratorijskim testovima kao i tip 1 šećerne bolesti.
33
Prijedlozi sendviča NAZIV JELA Sendvič s pilećim prsima i slanutkom, jabuka
ENERGIJA
BJELANČEVINE MASTI UGLJIKOHIDRATI kJ
kcal
g
g
g
Graham pecivo (60 g)
123,60
517,20
4,20
1,20
24,00
Namaz od slanutka (2 žlice)
124,67
521,44
3,44
8,53
9,08
Pileća/pureća prsa delikates (40 g)
46,80
163,60
8,00
1,60
0,12
1,55
6,50
0,10
0,01
0,32
35,42
147,84
0,23
0,00
9,16
332,04
1356,58
15,97
11,34
42,68
Zelena salata (10g) Jabuka (veličina manje šake) UKUPNO
NAZIV JELA Sendvič s kajganom i špinatom, jabuka Graham pecivo (60 g)
ENERGIJA kcal
kJ
BJELANČEVINE
MASTI
UGLJIKOHIDRATI
g
g
g
123,60
517,20
4,20
1,20
24,00
Kajgana (1 žličica maslinovog ulja, 1 cijelo jaje, 1 bjelanjak, 1 šaka svježeg špinata)
163,4
683,93
13,47
11,93
0,69
Jabuka (veličina veće šake)
70,84
295,68
0,46
0,00
18,33
357,85
1496,81
18,13
13,13
43,01
UKUPNO
Za izradu jelovnika i primjera sendviča korišten je računalni program „Dijetetičar“. Primjer 1. Sendvič s pilećim prsima i slanutkom, jabuka U prvom primjeru umjesto baze od maslaca, margarina ili majoneze korišten je namaz od slanutka. Slanutak je izvor biljnih bjelančevina, složenih ugljikohidrata, prehrambenih vlakana te minerale poput željeza, magnezija, bakra i cinka. Namaz od slanutka sadrži maslinovo ulje te sjemenke sezama koje će doprinijeti unosu nezasićenih masnih kiselina. Zelena salata, radič, matovilac ili rikula odličan su dodatak sendviču zbog male kalorijske vrijednosti i visokog udjela vitamina, minerala, antioksidansa i prehrambenih vlakana. Primjer 2. Sendvič s kajganom i špinatom, jabuka U drugom primjeru kao izvor složenih ugljikohidrata korišteno je graham pecivo. Jaja su pristupačan izvor bjelančevina i masti. Kako bi održali povoljan omjer makronutrijenata koristi se jedno cijelo jaje i jedan bjelanjak. Špinat je izvor folne kiseline, prehrambenih vlakana i antioksidansa te povoljno djeluje na kontrolu šećera u krvi.
34
OBILJEŽAVANJE SVJETSKOG DANA DIJABETESA Krunoslav Ban
Velika Gorica
Udruga VG Dijabetičar Velika Gorica, prema svojem programu za 2020. godinu, obilježila je dana 14. 11. 2020. Svjetski dan dijabetesa, usprkos nepovoljnoj i kaotičnoj situaciji, opterećenoj pandemijom. U suradnji s HSDU-om organizirali smo na Tržnom centru grada Velika Gorica akciju mjerenja šećera u krvi i mjerenja temperature. Akcija je provedena uz nošenje maski i održavanje potrebnog odstojanja prema donesenim odredbama. Budući da na javnim mjestima ima prilično manji broj ljudi nego obično, zbog nastale situacije i straha kod građana, naša akcija uspjela je obuhvatiti više od stotinjak građana, kojom brojkom smo više nego zadovoljni. Brojka obuhvaćenih građana pokazuje da smo im potrebni s našim akcijama te da vode računa o svojem zdravlju.
Zadarski Cukrići – jučer, danas, sutra Doris Bailo Na samom početku željeli bismo izdvojiti jedan – nama nadasve motivirajući – citat: „Sjetite se, danas je sutra o kojem ste brinuli jučer…“ i predstaviti malo optimizma u ovo pomalo tužno vrijeme. Jesmo li zabrinuti? Naravno da jesmo, ali se maksimalno trudimo da naše brige ostanu „samo naše“ i da naši najmiliji gledaju na svaku sutrašnjicu kao na još jedan novi, neistraženi dan pun ljubavi, dobrote i iznenađenja. Tijekom ove godine članovi naše Udruge dali su svoj doprinos projektu naše krovne organizacije #pokrenise i uživali u „zadatcima“. I dalje ćemo sudjelovati u projektu i motivirati i ostale – to je onaj minimum koji možemo napraviti. Dobili smo i podršku nadležnih i ostvarili ideju koju smo zamislili za Svjetski dan šećerne bolesti – Zadar ima zaista nevjerojatne prepoznatljivosti i mi smo uspjeli prenijeti našu poruku. Udruga Cukrići je ujedno pokrenula i projekt Kreativne čitaonice na YouTube kanalu, gdje svaki tjedan objavljujemo novu priču. Čitaonicom smo željeli aktivirati ne samo naše članove, već i sve one kojima želimo prenijeti naša znanja i iskustva o šećernoj bolesti. I zaista, iznenadile su nas povratne informacije od strane nastavnika koji su svoje učenike upoznali s dijabetesom i aktivirali ih da ispričaju priču za članove naše Udruge. Nevjerojatno je to bogatstvo kad samo čujete povratno oduševljenje djece i bezrezervnu podršku.
Dijabetes www.dijabetes.hr
Zadar Ujedno, održali smo i edukaciju nastavničkog osoblja uz pomoć dr. Nevena Milića. Iako su članovi obrazovne institucije na samom početku edukacije bili iznimno suzdržani, način predavanja dr. Milića omogućio im je da na lice nabace i smiješak i uvide kako je njihova uloga od iznimne važnosti za što sretnije i slobodnije odrastanje, ali i prihvaćanje djece s dijabetesom. Moramo se pohvaliti i time da smo (napokon) uspjeli u renovaciji prostora Udruge (vjerujte, na samom početku smo imali osjećaj da to nikada nećemo završiti i uspjeti u planiranom), ali na kraju se sve zaista odlično posložilo. Trenutno naša Udruga priprema predavanja i savjetovanja s nutricionistom koja ćemo rado podijeliti sa svima zainteresiranima. Isto tako pripremamo i videosnimke s Vencijem Longinom, kineziologom koji će podijeliti svoje znanje o važnosti sporta i velikom utjecaju na naše zdravlje. Snimke ćemo objavljivati na našem YouTube kanalu i na našoj Facebook stranici pa vas sve skupa pozivamo da aktivno sudjelujete i provodite Vencijeve preporuke i savjete (naravno, u skladu sa svojim mogućnostima). Kao „točka na i“ našega „novog“, stigla je i nesebična ponuda tvrtke Bolero drinks Hrvatska. Fenomenalno! Napravili smo skromno druženje u prostoru Udruge, a djeca nisu znala što bi izabrala od ponuđenih sokova te smo se na kraju složili da je sve super i da su svi „naj“. Gospođa Marija Vuksan iz tvrtke Bolero drinks Hrvatska s velikim je zanimanjem poslušala riječi roditelja djece koja imaju dijabetes i zahvalila nam na novim saznanjima, a nije odoljela niti prisustvovati igri naših najdražih. Ma tko im može odoljeti?! Možemo li vam opisati njihovo oduševljenje? Pa pokušat ćemo – isti onaj izraz koji i mi „stariji“ imamo kad nam Djed Božićnjak dâ do znanja da nas nije zaboravio! Želimo vam svima svako dobro i sve najljepše, da vam svaki novi dan bude obasjan suncem i radošću i da lijepi snovi koje sanjate budu vaša sutrašnjica. Puno ljubavi i lijepih želja šalju vam zadarski Cukrići!
35
MEDICINSKE SESTRE Ludbreg
Ljudevit Kišić Teško breme nosiju Za nas bolesne se staraju Se naše muke z nami trpiju I navek nam pomažeju. Negda smo im teški Negda si svašta dozvolimo A nigdar nam ne pokažeju Kakve boljke njih moćiju. I one so ljudi, Krv im teče dok se porežejo,
Boli ih dok ih uvrediju, Svoju ljubav i pažnju nama donosiju Sestrice naše z nama živiju. Se najboljše svoje nama dajeju Pomažeju dok nas boli, boliju A tožne su dok pomoći nebreju. Brige svoje moraju doma ostaviti Potpuno se poslu posvetiti, Zdušno one to delaju. Da im bog da, da za navek poživiju!
MOJ RAD U UDRUZI U KORONA GODINI I SVJETSKI DAN ŠEĆERNE BOLESTI 2020. U VRIJEME PANDEMIJE Petra Horvat, viša medicinska sestra, članica Udruge DIA-MELL Ludbreg Ove godine nismo mogli obilježiti Svjetski dan šećerne bolesti veselo, razdragano, na gradskom placu među građanima, kao nekad… A smijemo se malo podsjetiti na prijašnje godine: red ljudi složio bi se uz naš PLAVI ŠTAND, koji je postao naš prepoznatljiv simbol, na svim, svim događanjima u gradu Ludbregu i okolici, po kojem se nadaleko vidjelo i raspoznavalo da su tu aktivisti naše Udruge. U jedno prijepodne planule bi 2-3 kutije trakica za provjeru GUK-a, savjetovali smo... Imali smo naše energetske pločice i zdravi kruh za kušanje, stol bismo natovarili letcima i časopisima... Godine 2019. na sam Svjetski dan imali smo posebno lijepu cjelodnevnu aktivnost... Nakon akcije vađenja išla je ruta hodanja od Svetišta prema Vinogradima: 2 km do male dvorane u ugostiteljskom objektu ČRN-BEL. Tamo je bila kratka edukacijska radionica uz ručak. Ove godine u mjesecu studenom epidemiološka situacija u Varaždinskoj županiji najgora je do sada! Gora nego bilo gdje u Hrvatskoj! Kroz cijelu 2020., za vrijeme korona krize, mi međusobno kontaktiramo putem različitih medija. Poštujući preporuku stožera, nismo imali SKUPLJANJE ili aktivnost među građanima. Moj rad u Udruzi nije se puno promijenio. I prije sam
36
Ludbreg
bila zadužena da MJESEČNO 1X TELEFONOM kontaktiram članove dijela Ludbreške regije. Jer smo regiju podijelili na tri dijela. Tada mi u razgovoru članovi mogu reći neki problem, prijedlog ili me mogu pitati za savjet... Zadužena sam i za brigu oko distribucije časopisa Dijabetes po selima. Angažman i rad u Udruzi mene posebno raduje i ispunjava. Izlaganje pred velikim brojem ljudi više mi nije problem. Oslobodila sam se treme, a i osobno, kroz naše aktivnosti, naučila sam puno. Stekla sam velik krug prijatelja, a osobni kontakt sa svima sada mi jako nedostaje. „Pomažući, postajem bolja osoba”... rekla je sr. Petra Horvat, koja je odradila zadnju radioemisiju za ovu godinu. Tema je bila: ULOGA MEDICINSKE SESTRE U LIJEČENJU OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU. Ovogodišnja tema OBILJEŽAVANJA SVJETSKOG DANA ŠEĆERNE BOLESTI „MEDICINSKE SESTRE“ je pun pogodak, kao što je 2019. dan bio posvećen ulozi obitelji u uspješnom liječenju osoba sa šećernom bolešću. To su dvije karike u liječenju koje najviše doprinose pravilnom liječenju. Članovi obitelji su velika podrška jer svakodnevno borave s osobom, a medicinske sestre u dispanzerima te u općoj praksi su osobe koje promatraju pacijenta i prije nego što je ušao k liječniku i stavljaju podvučeni zaključak kad pacijent izađe od doktora. Medicinska sestra je desna ruka liječniku, poveznica između pacijenta i liječnika, od postavljanja dijagnoze, počevši od edukacije o prehrani i kretanju, rukovanju lijekovima i priborom za kontrolu šećerne bolesti, do nužnosti vođenja osobne vlastite evidencije o vrijednostima, učinjenim pretragama i terminima. Tu su obilasci patronažne službe, sestre na kućnoj njezi. Zaista je neizreciva važnost medicinske sestre u svim segmentima liječenja šećerne bolesti. U Udruzi imamo nekoliko medicinskih sestara, koje nisu oboljele od šećerne bolesti, nego volonterski pomažu radu Udruge. P. S. Pogledajte taj osmijeh! Moram reći da se ovom lijepom osmjehu sr. Petre naši članovi posebno raduju. Sr. Jadranka i moja sestra Gordana uvijek nam se odazovu ako su nam potrebne…
Obilježavanje Svjetskog dana šećerne bolesti u Omišu Omiš
Marina Mimica Sovulj Studeni je mjesec u kojem je priča o dijabetesu aktualnija. To je ujedno i mjesec kada se obilježava Svjetski dan šećerne bolesti. Povodom navedenog dana Dijabetičko društvo Omiš odlučilo je ići korak dalje. Tako je trudom i zalaganjem Udruge MiaoMiao2 stigao na adrese naših najmlađih članova. Dijabetičko društvo Omiš po već ustaljenoj praksi prati trendove najnovijih tehnologija koje olakšavaju svakodnevno življenje s dijabetesom. Nakon uspješno odrađenog projekta kojim smo 2016. godine našoj djeci osigurali senzore FreeStyle Libre odlučili smo otići dalje u navedenim naporima. MiaoMiao2 je najbolji prijatelj mališana i pomoćnik roditelja koji brigu o djetetu s dijabetesom čini lakšom. Ovo je jedna od stepenica ka našem cilju da osvijestimo javnost kako dijabetes nije vezan samo za pojedinca, već je interakcija obitelji i okoline nužna za što bolju kvalitetu življenja.
AKTIVNI USPRKOS KORONI I OBILJEŽAVANJE SVJETSKOG DANA ŠEĆERNE BOLESTI Suzana Mutvar Udruga Međimurski slatkiši kroz niz aktivnosti pruža podršku svojim članovima, pogotovo novooboljeloj djeci i cijelim njihovim obiteljima. U našoj županiji dosad smo imali troje novooboljele djece, što je nešto manji broj uspoređujući unatrag nekoliko godina. S obzirom na nepovoljnu epidemiološku situaciju kroz cijelu godinu uspjeli smo i dosta toga odraditi: Vincekov pohod, edukativne izlete na Risnjak i Plitvička jezera, organizirali smo Sportske igre za svoje članove. Na različite načine informirali smo širu javnost s područja cijele Međimurske županije o važnosti dobre kontrole bolesti. U suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo i uz pomoć medicinskog tehničara Damira Kečkeša sudjelovali smo u edukaciji nastavnika i odgajatelja u školama i dječjim vrtićima.
Čakovec Krenuli smo s EU projektom Zaželi pravu stvar. Ove godine obilježavanje Svjetskog dana morali smo prilagoditi novonastaloj situaciji izazvanoj koronavirusom. Sudjelovali smo kao gosti na Radio Hrčku, gdje su naši slatkiši (Pulo i Leo) sa svojim roditeljima iz prve ruke objasnili sve vezano uz šećernu bolest i kako se oni nose sa tim. Simboličnim plavim krugom na nogometnom terenu NK Sloboda Mihovljan pružili smo podršku svim oboljelima od šećerne bolesti i njihovim obiteljima. Zajedno smo jači! Zahvaljujemo tvrtki DM Drogerie Markt Hrvatska koja je donirala dmBio proizvode i na taj način razveselila naše „slatkiše“ na njihov dan. Zahvaljujemo i svima koji pružaju podršku radu naše udruge. Živite aktivno i brinite o svojem zdravlju!
37
Održane aktivnosti povodom Svjetskog dana šećerne bolesti Split
Branko Lulić Splitsko dijabetičko društvo i ove je godine, unatoč izvanrednim okolnostima, održalo aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana šećerne bolesti 2020. i provelo sve aktivnosti u skladu s propisanim epidemiološkim mjerama. Održali smo konferenciju za medije na kojoj smo apostrofirali zanemarivanje šećerne bolesti u zdravstvenoj zaštiti, s posebnim naglaskom na važnost preventivnih aktivnosti. S obzirom na to da je ove godine Svjetski dan posvećen ulozi medicinskih sestara u liječenju šećerne bolesti, na konferenciju
za medije pozvali smo patronažnu sestru iz Doma zdravlja Split i sestru iz Zavoda za dijabetes KBC Split. Dali smo nekoliko intervjua (Mreži TV, HTV-u, Radio Splitu i Slobodnoj Dalmaciji). Tijekom cijelog tjedna organizirali smo mjerenje GUK-a i RR-a na raznim lokacijama, pridržavajući se epidemioloških mjera. Imali smo akciju „Šetnjom do zdravlja“ na relaciji Prokurative – oko Dioklecijanove palače – Riva i cjelodnevni izlet na Kozjak pod nazivom „Edukativno-rekreativni izlet, hodanje je lijek“ uz sudjelovanje naših dvadesetak članova. Održali smo Otvoreni dan udruge na adresi Udruge za sve one koji su željeli saznati više o aktivnostima naše Udruge. Kako smo bili spriječeni održati javna plenarna predavanja, realizirali smo za naše članove dvije vrijedne konzultacije s dijabetolozima, s doc. dr. sc. Mladenom Krnićem jedan dan, a drugi dan s prof. prim. dr. sc. Majom Radman. Uoči Svjetskog dana 14. studenoga osvijetlili smo u plavo HNK Split i Upravu Grada – Banovinu, jer je plava boja znak Svjetske dijabetičke organizacije. Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali, pratili naše aktivnosti i pomogli nam u realizaciji ovogodišnjeg programa.
Rad Udruge u okolnostima pandemije COVID-19 Ivan Štefulj Udruga dijabetičara Nedelišće počela je ovu godinu s uobičajenim, planiranim radnim aktivnostima. U sklopu planiranih jednomjesečnih sastajanja, Anica Badnjak, dr. med., internistica, endokrinologinja i dijabetologinja iz Zagreba održala je u veljači radionicu i obradila temu Dijabetičko stopalo. Nastavili smo održavanje tjednih bazenskih fizioterapeutskih vježbi uz stručno vodstvo educirane fizioterapeutkinje. Sve je to trajalo do pojave Covida-19 i ograničenja koja su mjere za sprječavanje širenja virusa donijele. U novim okolnostima uskladili smo naše aktivnosti sa zahtjevima datog trenutka. Bazenske vježbe, koje smo dotad izvodili u zatvorenom prostoru Gradskih bazena Čakovec, zamijenili smo tjelesnim aktivnostima na otvorenom, u prirodi. U tom smislu veći dio članova Udruge priključio se grupi nordijskog hodanja, koja je već otprije bila aktivna u Nedelišću. Zahvalni smo Centru za pomoć u kući Međimurske županije pod čijim je okriljem grupa bila oformljena.
38
Nedelišće
Stručna predavanja uživo, koja smo prije Covida-19 imali redovno svaki mjesec, zamijenili smo online predavanjima i akcijama Halo, halo info telefon u režiji HSDU-a. Time se na najbolji mogući način nastavlja ispunjavati jedan od osnovnih ciljeva postojanja naše Udruge, a to je kontinuirano prosvjećivanje dijabetičara kako dijabetes tretirati ne kao teret, nego kao prihvatljivo stanje u životu. U tom smislu bilo bi dobro da se snimi što više online predavanja, da ona budu svakodnevno dostupna za emitiranje, bilo na stranicama HSDU-a, bilo na YouTube stranici. Naši su planovi za sljedeću godinu nastaviti s ovim načinom rada kao dosad, a ako se okolnosti izmijene, prilagoditi se novoj situaciji. Želja nam je da barem jedan dan u godini bude Dan otvorenih vrata Udruge kada Udruga prezentira svoj rad građanstvu, testira prisutnost povišene razine šećera u krvi i otkriva nesvjesne dijabetičare te ih upućuje na dodatne kontrole u zdravstvene ustanove i eventualno liječenje. Ove godine, nažalost, to nismo bili u stanju učiniti.
PLAVI DVORAC Virovitica
Zdenka Mikulčić-Drakulić Ove godine Udruga dijabetičara Virovitice obilježila je Svjetski dan šećerne bolesti skromnije, u skladu s propisanim epidemiološkim mjerama zbog epidemije koronavirusa. Iako su izostale tradicionalne akcije, kao što je mjerenje GUK-a za građanstvo i sastanak Udruge uz kvalitetno predavanje i druženje, ostvaren je poseban napredak u podizanju svijesti o šećernoj bolesti i potrebi njenog pravodobnog otkrivanja. U tome nam je veliku podršku dao Informativni centar Virovitica (ICV) i Grad Virovitica, na čemu im zahvaljujemo. U emisiji o zdravlju na Radiju Virovitica govorio je internist dr. Ivica Cindrić, subspecijalist dijabetolog i endokrinolog iz Opće bolnice Virovitica, o problemima oboljelih od dijabetesa, komplikacijama šećerne bolesti te o novim lijekovima koji čuvaju bubrege, štite od infarkta i pomažu smanjenju tjelesne mase. Predsjednica Udruge govorila je o temi ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana šećerne bolesti „Medicinske sestre i šećerna bolest”. Prigoda je da im zahvalimo za svu skrb koju pružaju dijabetičarima, posebno sada u epidemiji COVID-19 jer dijabetičari pripadaju jednoj od najugroženijih skupina. Članak o Svjetskom danu šećerne bolesti objavljen je u Virovitičkom listu, a 14. 11. 2020. na ICV vijestima.
Grad Virovitica na sâm Svjetski dan dijabetičara obasjao je plavom svjetlošću Dvorac Pejačević kao i fontanu u perivoju i tako na simboličan način izrazio podršku osobama oboljelim od šećerne bolesti. To nas je posebno obradovalo jer je ta slika objavljena na stranicama Grada. Članovi Udruge prošetali su se gradskim parkom i tako se uključili u akciju HSDU-a „Pokreni se”.
Obilježavanje Svjetskog dana starijih osoba Krunoslav Ban Prema svojem programu za 2020. godinu, Udruga VG Dijabetičar Velika Gorica pristupila je realizaciji akcije mjerenja šećera u krvi, te time obilježila Svjetski dan starijih osoba dana 1. listopada 2020. Akcija je realizirana uz suradnju i donaciju tvrtke MEDILAB ONE, a održana je na Tržnom centru u Velikoj Gorici. Akciju su odradile članice Udruge uz sve potrebne određene mjere zaštite. Na naše veliko zadovoljstvo, a usprkos ovom kaotičnom stanju među građanima, na akciji je obrađeno 150 osoba. Sama brojka pokazuje da nismo dugo bili među građanima da im omogućimo
Dijabetes www.dijabetes.hr
Velika Gorica
kontrolu šećera u krvi, te da oni i te kako vode računa o svom zdravlju. Nakon ovako uspjele akcije mjerenja šećera, odlučili smo ponoviti još jednu akciju u što kraćem roku. Zato smo već 23. listopada 2020. uz suradnju s tvrtkom WELLION ponovili akciju, gdje se odazvalo više od stotinjak građana. Naše zadovoljstvo je veliko jer smo došli do spoznaje da naša Udruga, iako brojčano mala, ima svoju svrhu djelovanja u humanitarnoj pomoći građanima te da smo s njihove strane uvijek rado primljeni.
39
#POKRENI SE! U TROGIRU Katja Šćurla Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se istog datuma kao i Dan grada Trogira i blagdan našeg zaštitnika sv. Ivana Trogirskog. Dijabetičko društvo Trogir, uz potporu grada, svake godine aktivno sudjeluje u programu obilježavanja Dana grada. Proteklih godina, zajedno s Patronažnom službom Doma zdravlja Trogir, organizirali bismo javna mjerenja šećera u krvi i krvnog tlaka na dva gradska punkta, ispred Gradske ribarnice i na Sjevernim vratima od grada. Na već tradicionalnom javnom predavanju u Gradskoj vijećnici ugostili bismo liječnika obiteljske medicine i dijabetologa. Ne želeći zbog pandemije propustiti ni ovogodišnje obilježavanje nama bitnog 14. studenog, odlučili smo se na šetnju preko tri (od četiri) trogirska mosta poštujući ograničenja i upute epidemiologa. Ova ideja se iznjedrila iz #pokreni se, kampanje HSDU kojom je cijeli mjesec studeni bio u znaku borbe protiv šećerne bolesti. Šetnja je započela u subotu 7. studenog u 10 sati ispred zgrade Suda, pa preko Čiovskog mosta, Mosta hrvatskih branitelja i Maloga mosta glavnom gradskom ulicom, preko rive natrag do Suda. Našu ideju su podržali članovi Lions cluba Trogir te su se našim članovima i njihovim prijateljima pridružili u šetnji. Još za vrijeme šetnje na Facebook stranicu HSDU-a stizale su fotografije zadovoljnih i veoma dobro raspoloženih šetača. Zajednički cilj ove šetnje bio nam je motivirati sugrađane
Trogir na provođenje svakodnevne tjelesne aktivnosti kao jedne od najvažnijih komponenti u prevenciji i liječenju dijabetesa. Fotografije svjedoče o dobroj volji, zabavi i korisno provedenom vremenu. Želja je svih sudionika da sličnu šetnju organiziramo što prije, a svakako da u sljedećim godinama to postane jedan od obveznih načina obilježavanja Svjetskog dana šećerne bolesti i blagdana sv. Ivana Trogirskog.
BROŠURA ŠEĆERNA BOLEST I CIJEPLJENJE Budući da se u edukaciji osoba sa šećernom bolešću, koja je vrlo važna kako bi se mogle dobro regulirati vrijednosti glikemije te tako spriječiti ili odgoditi nastanak komplikacija šećerne bolesti, o cijepljenju protiv kroničnih zaraznih bolesti govori vrlo malo, odlučili smo pomoći našim članovima i izdati brošuru Šećerna bolest i cijepljenje. Nažalost, tek s pandemijom koronavirusa uočili smo važnost cijepljenja te postojanja cjepiva protiv uzročnika zaraznih bolesti. Autorica brošure je dr. sc. Gorana Mirošević, dr. med., specijalistica interne medicine, subspecijalistica endokrinologije i dijabetesa, kojoj se i ovim putem zahvaljujemo. Nadamo se da će uskoro i kod nas stići cjepivo protiv COVID-19 i da će prednost u cijepljenju imati osobe sa šećernom bolešću. Brošuru možete pročitati na poveznici https://issuu.com/ dijabetes/docs/brosura_secerna_bolest_i_cijepljenje_2020 ili nam se javite na e-mail dijabetes@dijabetes.hr kako bismo vam je poslali u PDF formatu, a uskoro ćete je moći pronaći i u tiskanom izdanju u našim udrugama.
40
Dječji kutak Dragi čitatelji, u rubrici Dječji kutak objavljujemo radove vaših mališana. Stoga vas sve i na dalje pozivamo da nam šaljete njihove uratke, bilo da je riječ o tekstovima ili crtežima, a mi ćemo se truditi sve ih objaviti. Očekujemo vaše uključivanje u što većem broju kako bismo i putem našeg časopisa predstavili našu vrijednu i kreativnu djecu.
MOJ ŽIVOT S DIJABETESOM Moje ime je Lejna, navršit ću uskoro 12 godina, od dijabetesa bolujem od svoje druge godine. Moje odrastanje uz dijabetes nije bilo baš lagano, posebice na početku, i kad sam pohađala vrtić, kao i svi moji vršnjaci koji su mogli bezbrižno jesti sve slatkiše, čokolade, bombone, kolače, dok sam ja to smjela samo
kad bi šećer bio jako nizak, e onda je to bio trenutak za moj slatki užitak. Tada bih se osjećala važna i slična njima. Iako zvuči čudno i pomalo smiješno, ali nadam se da me razumijete, jer ja bih uvijek sjedila postrance i gledala njih kako uživaju u svojim poslasticama, no nije dugo trebalo i sve se na moju sreću promijenilo. Tete u vrtiću prošle su edukaciju o dijabetesu i u jelovnik uvele zajedno s kuharom “zdravi jelovnik za sve”! Jeli smo sve ono što je zdravo, a umjesto slastica voće i razne suhe plodove, umjesto kolača i torte jeli smo voće sa šlagom i svi smo bili sretni i ja se nisam osjećala drugačije. Kad sam krenula u školu opet je trebalo sve iz početka, što me posebno plašilo. Imala sam sreće što je u mom razredu bilo pola ekipe iz vrtića, oni su me znali i poznavali, podržavali i pomagali mi. Dobila sam i jako dobru i razumnu, dragu učiteljicu Natašu koja mi je u svemu pružila pomoć i podršku, bila je kao moja druga mama, vjerujem da joj nije bilo lako, ali nikad nije skidala osmijeh s lica. Sjećam se moje prve školske hipo, bilo je urnebesno, učiteljica se uspaničila, zvala mamu koja je tada radila u kuhinji obližnjeg hotela. Ona je dojurila u uniformi s klipićem i linoladom u ruci, s onim što je prvo dohvatila, dok su se moje prijateljice u razredu Dijabetes www.dijabetes.hr
brzo snašle i dale mi vodu sa šećerom. Pola škole, učitelja bilo je oko mene kad sam došla k sebi, no uspjeli smo, ja sam bila i dalje s njima! Od tada je sve bilo jasno. Sad sam puno odraslija, idem već u 6. razred, odgovornija sam, dobila sam novu razrednicu, svaki sat imam drugog profesora ili profesoricu, morali smo im objasniti o mojoj bolesti, ali svjesna sam da moram paziti na sebe i često si pomoći sama. Imam veliku podršku svojih roditelja, brata, prijatelja, rodbine, doktorica i naše udruge dijabetičara Diamell Ludbreg. Ondje sam stekla nove prijatelje približno mojih godina, kojih je malo, a imam i velike prijatelje puno starije od mene. Zahvaljujući njima bila sam u kampu u Crikvenici prošle godine, gdje sam mnogo toga naučila i stekla puno prijatelja, naučila puno toga o svojoj bolesti. Moram se pohvaliti da imam i Libru, moj “leptirić”, s kojim se ne moram toliko pikati, samo važno prislonim i eto rezultata. Moram vam priznati da život s dijabetesom nije nimalo lagan, puno je tu odricanja, puno boli, bockanja, strpljenja, neprospavanih noći, al’ na kraju – pa šta bih ja bila da nemam dijabetes?! Tko bih zapravo bila ja?! Hmmm... ja sam sad zapravo posebna, pametna, kreativna, sretna djevojčica i posebice ponosna što sam drugačija jer imam dijabetes. Zapravo sam shvatila da bez dijabetesa ne bih sada bila toliko odgovorna i zapravo zrela osoba. Posebice sam sretna na naš dan, 14. studenoga – Svjetski dan šećerne bolesti, koji mi u obitelji slavimo kao moj drugi rođendan i posebno ga obilježavamo u našoj udruzi šetnjama, sportom i zajedničkim druženjem. Moje ime je Lejna, slatka sam djevojčica i sretna te zahvalna svima, posebice mojim roditeljima, doktorima i medicinskom osoblju koje se sve ovo vrijeme brine da moja bolest bude dobro regulirana. Hvala Vam! Slatki pozdrav od Vaše slatkice!
41
Lora Mach, Županja - Moja mama
Crteži djece koji su članovi Dijabetičkog društva Omiš Na temu Dijabetes i poruke djeci kod kojih je tek dijagnosticiran dijabetes, djeca (naši najmlađi članovi) napravila su kolaž crteža koje smo tiskali unutar slikovnice Sa šećerom mogu sve. Marina Mimica Sovulj
42
NE DOPUSTITE DA VAM DIJABETES SLOMI SRCE
Ako imate dijabetes tipa 2 izloženi ste većem riziku od srčanog i moždanog udara. Pitajte svog liječnika kako odabir zdravog životnog stila i pravilno liječenje mogu imati koristan učinak na dijabetes tipa 2, a usto i smanjiti rizik od srčanog i moždanog udara.
1. Low Wang C, Hess CN, Hiatt WR, et al. Clinical Update: Cardiovascular Disease in Diabetes Mellitus. Circulation. 2016; 133:2459-2502.
Izdanje: 1-17.9.2018.
Kardiovaskularna bolest je #1 uzrok invaliditeta i smrti u osoba s dijabetesom tipa 21
PC-HR-100864