Casopis Dijabetes-Slatki zivot 4-2022 by HSDU

DJEČJI KUTAKIZ UDRUGA REAGIRAJ I PREVENIRAJ besplatniprimjerak Dijabetes Časopis za zdrav život Broj 4 - kolovoz 2022. Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga PREUZMITE ČASOPIS www.dijabetes.hr slatki život Tema broja: METABOLIČKI SINDROM EKSKLUZIVNO: Intervju s doc. dr. sc. Goranom Mirošević, dr. med.

EDUKATIVNIHOSOBEMOŽETERAPIJSKIHPOSTIZANJECILJEVABITISLOŽENOZASDIJABETESOM......POSTOJIINIZMATERIJALAKAOPOMOĆTIJEKOMLIJEČENJA.* ...MEĐUTIM, ZA BOLJE RAZUMIJEVANJE BOLESTI I USTRAJNOST NA TERAPIJI... *Za više informacija kontaktirajte svog zdravstvenog radnika PP-LD-HR-0013, 19.3.2019.

Potvrdu o uplati s adresom OBAVEZNO poslati na fax: 01 4847 807 ili na dijabetes@dijabetes.hr Izdavač: HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH UDRUGA

Glavni urednik: Davor Bučević, prof., mr.oec. Grafičko oblikovanje i priprema: Lara Žigić Lektura/Redaktura: Branimir Markač Tisak: Printera Grupa d.o.o., Sveta Nedjelja Tiskano: svibanj 2017., u 30 000 primjeraka Urednički savjet: Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Irena Colić Barić / prof.dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. / Božena Dakić, dijetetičar / prof.dr.sc. Miroslav Dumić, dr.med. / Branka Duvnjak, vms / prim. Vesna Goldoni, dr.med. / prof.dr.sc. Željko Metelko, dr.med. / mr.sc. Manja Prašek, dr.med. / prim. Ana Švast-Singer, dr.med. Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i crteži se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. U skladu s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika HLK-a, članci objavljeni u časopisu Dijabetes/Slatki život boduju se s 2 boda po članku. Hrvatski savez dijabetičkih udruga i Uredništvo časopisa Dijabetes/Slatki život ne preuzima nikakvu odgovornost za sadržaj reklama i sponzoriranih članaka oglašivača. Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik časopisa Dijabetes/Slatki život.

HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF) Dijabetes/Slatki život ISSN 1333-8404 (Tisak) ISSN 2459-7945 (Online) Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, broj 4/2022., godina izlaženja XXVIII. Zagreb, Ilica 48/II, tel: 01 4847 807, e-mail: dijabetes@dijabetes.hr web: Glasilohttp://www.dijabetes.hrjeHrvatskogsavezadijabetičkih udruga u kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću, one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se izbjegle kronične komplikacije. Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je, a za one koji žele dostavu na kućnu adresu naplaćujemo troškove poštarine u iznosu od 30,00 kuna koju treba platiti na IBAN: HR6223600001101494782. Potvrdu o uplati s adresom za dostavu OBAVEZNO poslati na našu e-mail adresu: dijabetes@dijabetes.hr. Izdavač: HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH UDRUGA Glavna urednica: Zrinka Mach, mag. soc. geront. Grafičko oblikovanje i priprema: Lucija Kolarić Lektorica: Silvija Brkić Midžić, prof. Tisak: VJESNIK d.d. Tiskano: kolovoz 2022. u 30 000 primjeraka Urednički savjet: prof. dr. sc. Dario Rahelić / Tomas Matić, dr. med. / dr. sc. Eva Pavić, mag. spec. sigurnosti i kvalitete hrane / Vilma Kolarić, dipl. med. techn. / prim. Lavinia La Grasta Sabolić, dr. med. Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture, lekture i kraćenja tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i crteži se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. U skladu s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika HLK-a, članci objavljeni u časopisu Dijabetes/Slatki život boduju se s 2 boda po članku. Hrvatski savez dijabetičkih udruga i Uredništvo časopisa Dijabetes/ Slatki život ne preuzima nikakvu odgovornost za sadržaj reklama i sponzoriranih članaka oglašivača. Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik časopisa Dijabetes/Slatki život. UVODNIK DOGAĐANJA I AKCIJE RECEPTI I PREHRANA SADRŽAJ 235624 Dijabetes/Slatki život ISSN 1333-8404 (Tisak) ISSN 2459-7945 (Online) Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, broj 3/2017., godina izlaženja XXIV. Zagreb, Ilica 48/II, tel./fax: 01 4847 807, e-mail: casopis@dijabetes.hr web: Glasilohttp://www.dijabetes.hrjeHrvatskogsavezadijabetičkih udruga u kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću, one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se izbjegle kronične komplikacije. Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je, a za one koji žele dostavu na kućnu adresu naplaćujemo troškove poštarine u iznosu od 30 kn koju treba uplatiti na IBAN: HR6223600001101494782

HSDU je član međunarodne dijabetičke šećernom bolesti

Tranzicijabolesti bolesnika sa šećernom

federacije (IDF) 13. kongres osoba sa šećernom bolesti StrukturiranaHrvatske edukacija osoba sa

tip 1 iz pedijatrijske u internističku skrb Utjecaj tjelesne aktivnosti na regulaciju šećerne bolesti Ljetni kamp za djecu i mlade Mikrobiota, probiotici i Vegetarijansko-veganskadijabetesdijetau djece Recepti TEMA BROJA ODJECI S KONGRESA OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLESTI HRVATSKEMETABOLIČKI SINDROM 5 UVODNIK 6 Intervju: doc. dr. sc. Gorana Mirošević, dr. med. 9 Debljina – bolest modernog čovjeka 13 Važnost cijepljenja u prevenciji respiratornih infekcija u osoba s povišenim rizikom 16 Metabolički sindrom 18 Kako dodatno zaštititi bolesnike sa šećernom bolešću od zarazne bolesti COVID-19? 21 Osobno iskustvo s inzulinskom pumpom MiniMed 780G 22 Halo halo info telefon HSDU-a 26 Dijete sa šećernom bolešću u školi 30 Nizak krvni tlak – stanje ili dijagnoza? 33 Dijabetičko stopalo: jučer, danas, sutra 38 Koliko ste stari Vi, a koliko Vaše krvne žile? 40 IZ UDRUGA 42 DJEČJI KUTAK Dijabetes www.dijabetes.hr 3

Iza nas je još jedno ljeto koje ste, nadam se, proveli u aktivnostima koje Vas vesele i prikupili energije za sve ono što nas čeka tijekom sljedećeg razdoblja. A čeka nas burna jesen, što zbog najave poskupljenja koja su već sada vidljiva, ali i pandemije COVID-19 koja još traje. Nadam se da ste se prilagodili klimatskim promjenama i držali se uputa stručnjaka kada su u pitanju velike Temavrućine.ovog broja našeg časopisa Dijabetes – slatki život jest metabolički sindrom poznat još kao sindrom X. O ovome velikom javnozdravstvenom problemu koji se javlja u četvrtine populacije razgovarali smo s doc. dr. sc. Goranom Mirošević, dr. med., endokrinologinjom i dijabetologinjom iz Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma KBC-a Sestre Uzmilosrdnice.intervju, u ovom broju časopisa možete pročitati aktualne i zanimljive članke naših vrhunskih stručnjaka, kako o metaboličkom sindromu tako i o drugim aktualnim temama vezanim uz šećernu bolest, aktivnostima naših udruga članica Saveza, ali i pogledati radove učenika osnovnih škola s likovnog natječaja povodom Hrvatskog dana šećerne bolesti. O debljini – bolesti modernog čovjeka piše za nas doc. dr. sc. Mirjana Vučinović, o važnosti cijepljenja u prevenciji respiratornih infekcija u osoba s povišenim rizikom doc. dr. sc. Rok Čivljak. O metaboličkom sindromu i važnosti primjena životnih stilova za naše čitatelje pisale su magistra Josipa Matanić i dr. sc. Eva Pavić, a kako dodatno zaštititi bolesnike sa šećernom bolešću od zarazne bolesti COVID-19 objasnila je u svom članku prof. dr. sc. Nikolina Bašić Jukić. Početak je školske godine, a kako pomoći djetetu sa šećernom bolešću u školi pročitajte u tekstu doc. dr. sc. Nevene Krnić. Prim. dr. sc. Ljiljana Fodor za nas piše o problemima krvnog tlaka, a dr. Anica Badanjak je pisala na temu Dijabetičko stopalo: jučer, danas, sutra. Za sve one zainteresirane koje žele savjet i pouzdanu informaciju mogu se javiti našim liječnicima i medicinskim sestrama na besplatnom info telefonu svakog utorka. Raspored objavljujemo u našem časopisu, na web stranici i Facebook stranici Saveza.

UVODNIK Zrinka Mach, mag. soc. geront.

Jesen u znaku edukacija i prevencije

Od rujna pa nadalje svakoga mjeseca organizirat ćemo zanimljiva online predavanja i webinare za osobe sa šećernom bolešću, ali i za cjelokupnu javnost, a ako epidemiološke situacije dopuste organizirat ćemo predavanja u suradnji s udrugama našim članicama u njihovim gradovima.

Pokrenuli smo peticiju APEL ZA UVRŠTAVANJE FREESTYLE LIBRE SUSTAVA NA POZITIVNU LISTU HZZO-a ZA SVE OSOBE OBOLJELE OD ŠEĆERNE BOLESTI KOJE KORISTE INZULINSKU TERAPIJU, kojom želimo ubrzati proceduru koja bi omogućila stavljanje FreeStyle Libre sustava (senzora za očitanje šećera u međustaničnoj tekućini) na Osnovnu listu ortopedskih i drugih pomagala za osobe oboljele od šećerne bolesti tipa 2 koje koriste inzulinsku terapiju. Naime, osobe sa šećernom bolešću tipa 2 koje koriste inzulinsku terapiju zakinute su za mogućnost stalnog praćenja razine svog šećera u krvi u odnosu na osobe sa šećernom bolešću tipa 1 kojima je to omogućeno putem FreeStyle Libre sustava. Vjerujemo kako ćemo zajedničkim snagama, peticijom i komunikacijom s HZZO-om i ostalim dionicima u skrbi osoba sa šećernom bolešću uspjeti u toj namjeri. Bliži nam se sezona respiratornih bolesti, a kako znamo da je cijepljenje najučinkovitija zaštita protiv teških oblika bolesti, u suradnji s nizom zdravstvenih institucija i partnera pokrećemo kampanju „Reagiraj i preveniraj“. Cilj kampanje je edukacija građana, a posebno onih koji zbog svoje osnovne bolesti spadaju u tzv. rizične skupine, o pneumokoku koji može uzrokovati tešku upalu pluća i o gripi koja također može imati tešku kliničku sliku, komplikacije i posljedice, te o cijepljenju koje osigurava zaštitu od težih oblika bolesti. U javnozdravstvenu kampanju „Reagiraj i preveniraj“ uz nositelja kampanje – Hrvatski savez dijabetičkih udruga uključeni su relevantni stručnjaci, kao i zdravstvene institucije: MIZ, HZJZ, NZJZ „Andrija Štampar“, Hrvatsko epidemiološko društvo, Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, Hrvatska liječnička komora, Hrvatska ljekarnička komora, Hrvatsko društvo obiteljskih doktora – HDOD, Koordinacija hrvatske obiteljske medicine KOHOM i Udruga Jedra. Pratite najave naših aktivnosti putem časopisa Dijabetes – slatki život te web i Facebook stranice HSDU-a kako biste bili u tijeku i mogli nam se priključiti te vidjeti što sve radimo za dobrobit osoba sa šećernom bolešću. Možda Vas sve ovo potakne da se i Vi, koji to još niste učinili, učlanite u jednu od naših udruga diljem Republike Hrvatske.

5Dijabetes www.dijabetes.hr

U pripremi je i sada već tradicionalno obilježavanje Svjetskog dana šećerne bolesti, najvažnijega globalnog događaja za osobe sa šećernom bolešću koji se svake godine obilježava 14. studenog.

Intervju: doc. dr. sc. Gorana Mirošević, dr. med. Tema6 ovog broja časopisa je metabolički sindrom o kojem razgovaramo s doc. dr. sc. Goranom Mirošević, dr. med., endokrinologinjom i dijabetologinjom Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizama KBC-a Sestre milosrdnice.

Bolesnici koji imaju povišene vrijednosti arterijskog tlaka, povišene vrijednosti lipida, tj. triglicerida i snižene vrijednosti HDL-kolesterola te bolesnici koji se pojasasto debljaju trebali bi se redovito javljati svom liječniku.

Nažalost, na to pitanje mogu odgovoriti da smo samo djelomično osvijestili da je pretilost bolest. Bez obzira na to što pretilost može dovesti do arterijske hipertenzije, šećerne bolesti tipa 2, dislipidemije, kardiovaskularnih bolesti, bolesti lokomotornog sustava, KOPB-a, sleep apnea sindroma, karcinoma i može smanjiti kvalitetu života, radnu sposobnost i očekivani životni vijek, i dalje se povećava broj bolesnika koji imaju prekomjenru tjelesnu masu.

Što karakterizira metabolički sindrom? Metabolički sindrom je u biti skupina metaboličkih poremećaja koja uključuje prekomjerno povećanje tjelesne mase, povišenu razinu inzulina ili inzulinsku rezistenciju, arterijsku hipertenziju i Ovedislipidemiju.pojavnosti predstavljaju snažne čimbenike rizika za razvoj šećerne bolesti tipa 2 i kardiovaskularnu bolest, zbog čega se metabolički sindrom naziva još i smrtonosnim kvartetom.

Javlja li se metabolički sindrom u djece i mladih? Metabolički sindrom javlja se i u djece i mladih od kada je pretilost poprimila epidemijske razmjere.

Na što bi bolesnici trebali obratiti pozornost i kada se treba javiti liječniku?

Koji su simptomi metaboličkog sindroma? Nažalost, metabolički sindrom nema neposrednih fizičkih simptoma, stoga je to i jedan od razloga zašto se na vrijeme ne dijagnosticira. Medicinske tegobe i problemi povezani s metaboličkim sindromom razvijaju se tijekom vremena.

Dijabetes www.dijabetes.hr Metabolički sindrom poznat još i kao sindrom X predstavlja velik javnozdravstveni problem. Iako se javlja u četvrtine populacije, još uvijek ga ne doživljavamo ozbiljno. Zašto je to tako?

Kako možemo prevenirati nastanak metaboličkog sindroma? Jedan od glavnih uzroka nastanka metaboličkog sindroma jest fizička neaktivnost i prekomjerna tjelesna masa, stoga promjena životnih navika koja uključuje pridržavanje zdrave prehrane i pojačanu fizičku aktvnost može prevenirati nastanak sindroma X. Bolesnici bi trebali konzumirati složene ugljikohidrate iz cjelovitih žitarica, kao što su kruh od cjelovitih žitarica i smeđa riža. Trebali bi jesti više ribe, a manje crvenog mesa i peradi te koristiti zdrave masti poput maslinovog ulja, lanenog ulja, ulja repice i masti u orašastim plodovima. Bolesnici s prekomjernom tjelesnom masom trebali bi smršaviti, jer gubitkom tjelesne mase za 5-10% smanjuje se mogućnost da sindrom X postane teška bolest. Bolesnicima se treba obavezno preporučiti vježbanje jer povećana tjelesna aktivnost može poboljšati osjetljivost na inzulin. Svakodnevne aerobne vježbe poput brze šetnje u trajanju od pola sata mogu potaknuti mršavljenje, poboljšati krvni tlak i razinu triglicerida te smanjiti rizik od razvoja dijabetesa. Napominjem da vježbanje može smanjiti rizik od srčanih bolesti čak i bez popratnog gubitka težine. Metabolički sindrom usko je povezan s prekomjernom tjelesnom masom i pretilošću? Koliko se često u vašu ambulantu javljaju pretile osobe?

Jesmo li osvijestili da je pretilost bolest koja se može i treba liječiti?

Što možemo učiniti kao pojedinci, ali i društvo u cjelini kako bi se smanjila učestalost metaboličkog sindroma, ali i šećerne bolesti i pretilosti? Javno govoriti o metaboličkom sindromu, pretilosti i šećernoj bolesti, educirati djecu i mlade, svojim primjerom pokazati koliko je bitno pridržavati se zdrave prehrane i pojačane fizičke aktivnosti i, naravno, liječiti bolesti kako bi se izbjegle navedene komplikacije.

Najmanje dvije trećine bolesnika koji dolaze u moju ambulantu imaju problema s prekomjernom tjelesnom masom, to jest pretilošću. Pretilost je uz šećernu bolest jedna od najčešćih endokrinoloških bolesti.

Kako se dijagnosticira metabolički sindrom?

Parametri za dijagnozu metaboličkog sindroma su vrijednosti glukoze natašte > 5,6 mmol/L, HDL-kolesterol za žene <1,3 mmol/L, <1,0 mmol/L za muškarce, trigliceridi ≥ 1,7 mmol/L, opseg struka ≥88 (80) cm za žene, ≥102 (94) cm za muškarce te vrijednosti arterijskog tlaka ≥ 130/85 mmHg. Za dijagnozu metaboličkog sindroma potrebna su najmanje tri parametra.

Jedan od razloga zašto je metabolički sindrom prisutan u četvrtine svjetske populacije jest taj što metabolički sindrom ostaje dugo neprepoznat problem, ne samo među bolesnicima, već nažalost i u liječničkoj ordinaciji. U podlozi njegova nastanka je inzulinska rezistencija, stanje poremećene sposobnosti odgovora ciljnih tkiva na djelovanje inzulina. Jedan od najčešćih uzroka inzulinske rezistencije jest središnja pretilost, iako je primarna inzulinska rezistencija moguća i u osoba s normalnom masom. Inzulinska rezistencija nastaje kada je odgovor na inzulin manji od normalnog, što dovodi do povišene razine inzulina kako bi se vrijednosti glikemije održale u Htjelanormali.bih upozoriti da je kod osoba s pozitivnom obiteljskom anamnezom za šećernu bolest, bolesnica s gestacijskom šećernom bolešću ili sindromom policističnih jajnika te u osoba s oštećenom tolerancijom glukoze, arterijskom hipertenzijom, dislipidemijom, masno promijenjenom jetrom s povišenim jetrenim enzimima te u debelih osoba, pogotovo onih s abdominalnim tipom pretilosti, uvijek potrebno posumnjati da imaju inzulinsku rezistenciju, s obzirom na to da se ona često javlja značajno prije nego što se pojave ili dijagnosticiraju navedena stanja. Bolesnici s inzulinskom rezistencijom često imaju pojačanu dlakavost, akantozu i akne. Stoga rano otkrivanje i liječenje inzulinske rezistencije ima i preventivno značenje.

Broj osoba s prekomjernom tjelesnom masom i pretilošću kao i sa šećernom bolešću neprestano se povećava unatoč sve većem broju lijekova i moderne tehnologije. Učestale su i kronične komplikacije šećerne bolesti tijekom pandemije COVID-19. Što očekujete u bliskoj budućnosti u skrbi osoba sa šećernom bolešću?

Nadam se i očekujem da će se naši bolesnici osvijestiti i početi aktivno sudjelovati u liječenju svoje bolesti jer lijekovi i moderna tehnologija nisu dovoljni u liječenju navedenih stanja. Za vrijeme pandemije COVID-19 imali smo se prilike uvjeriti da su bolesnici s loše reguliranom šećernom bolesti imali težu kliničku sliku i lošije kliničke ishode ako su bolovali od infekcije PandemijaCOVID-19.COVID-19 pogoršala je komplikacije i stanje bolesnika sa šećernom bolesti jer su, zbog karantene, mnogi medicinski postupci i operacije u početku bili odgođeni, a bolesnici su zbog straha od infekcije COVID-19 manje odlazili k svome liječniku, u bolnice te u hitne službe pa su mnoga zdrastvena stanja ostala neprepoznata i nisu adekvatno i na vrijeme zbrinuta. Bolesnici sa šećernom bolesti su nažalost pod povećanim rizikom od bilo kakvih infekcija i od razvoja komplikacija zaraznih Zatobolesti.svim bolesnicima savjetujem da se cijepe protiv COVID-19, ali jednako tako i protiv pneumokoka, jer je cijepljenje kod bolesnika sa šećernom bolesti jednako važno kao i dobra regulacija Svakodnevnaglikemije.edukacija bolesnika o šećernoj bolesti i njenim komplikacijama izrazito je važna jer bolja regulacija glikemije dovodi do boljeg ishoda u slučaju pojave zaraznih bolesti, a cijepljenjem bolesnika može se postići izostanak bolesti ili blaža klinička slika.

Dijabetes www.dijabetes.hr 9 DEBLJINA – BOLEST MODERNOG ČOVJEKA

Debljina ili pretilost jedan je od najznačajnijih javnozdravstvenih problema današnjice. Debljina je bolest stila života koja u posljednjem desetljeću poprima pandemijski karakter. Zabrinjava podatak da se širi na one zajednice i kulture u kojima tradicionalno i povijesno nikada nije bila udomaćena, primjerice zemlje mediteranskog kruga. Područje Mediterana, kojemu pripada i Hrvatska, oduvijek je bilo poznato po zdravoj prehrani i dugom životnom vijeku svojih stanovnika.

Što je debljina?

Kako nastaje debljina? Pojavi debljine doprinose naslijeđeni, genetski čimbenici i čimbenici okoline, dakle stila življenja. Općenito je prihvaćen stav da je debljina posljedica neravnoteže između unosa i potrošnje energije u organizmu. Jednostavno rečeno, prehranom se u organizam unosi više hrane nego što mu je potrebno za održavanje života. Suvišnu, nepotrebnu energiju organizam posprema u obliku masnih zaliha, u čemu je ljudski organizam mnogo djelotvorniji nego u potrošnji masnih zaliha.

Doc. dr. sc. Mirjana Vučinović, dr. med. Savjetovalište za metabolizam i prehranu u Poliklinici Endimet u Splitu

psihologa, emocionalna komponenta osobnosti snažno utječe na nastanak debljine kroz sklonost kompulzivnom prejedanju, odnosno doživljaju hrane kao nagrade i utjehe.

Definicija i dijagnoza debljine Debljina se definira kao bolest prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu, izražava se indeksom tjelesne mase – ITM (engl. Body mass index – BMI) većim od 30. ITM je broj koji se dobiva tako da se tjelesna masa osobe izražena u kilogramima podijeli s kvadratom visine izražene u metrima. TM = TT (kg)/ TV x TV (m2), npr. ITM = 65 kg / 1,65 m x 1,65 m = 23,8 kg/m2 Osobe čiji je ITM 20 – 25 imaju normalnu tjelesnu težinu, ITM od 25 – 30 označava prekomjernu tjelesnu težinu, dok ITM od 30 – 35 znači pretilost. Osobe s ITM preko 40 smatramo ekstremno Zapretilim.određivanje debljine koristi se još nekoliko jednostavnih

i praktičnih metoda, a to su mjerenje opsega struka i mjerenje debljine kožnog nabora. Mjerenjem opsega struka određujemo raspored masnog tkiva u tijelu te na temelju toga određujemo tip pretilosti. Naime, u praksi se razlikuju muški i ženski tip pretilosti. Kod muškog tipa pretilosti dolazi do nakupljanja masnog tkiva oko struka (oblik „jabuke“), dok se kod ženskog tipa pretilosti masno tkivo nakuplja ispod struka, u donjem dijelu trbuha, na stražnjici, kukovima i bedrima (oblik „kruške“). Opseg struka veći od 102 cm u muškaraca te veći od 88 cm kod žena upućuje na pretilost. Opseg struka mjeri se u razini vrha zdjelične kosti. Mjerenjem debljine kožnog nabora određujemo postotak tjelesne masti. Pomoću posebne sprave tzv. kalipera mjeri se debljina kožnog nabora na nekoliko mjesta na tijelu te se izračunava postotak tjelesne masti. Postotak tjelesne masti veći od 25% kod muškaraca te veći od 30% kod žena upućuje na pretilost. Kod djece i adolescenata stupanj uhranjenosti određuje se s obzirom na percentilne krivulje ITM-a po dobi i spolu. Prekomjernu tjelesnu težinu imaju djeca čiji je ITM između 85. i 95. percentile, a pretila su ona s ITM većim od 95 percentila za dob. Epidemiologija debljine u Hrvatskoj Ukupna zastupljenost prekomjerne tjelesne težine (indeks tjelesne mase, ITM > 25) u Hrvatskoj procjenjuje se na 38,11%, a pretilosti (ITM > 30) na 20,34% populacije. Podatci upućuju na činjenicu da su hrvatski muškarci deblji od žena. Prekomjerna tjelesna težina zastupljena je kod 43,2% muškaraca i 33,6% žena. Debljina je zastupljena kod 20,1% muškaraca i 20,6% žena (1). Posljednjih godina posebno zabrinjava porast pojavnosti debljine u sve nižim dobnim skupinama. Prema rezultatima istraživanja provedenoga 2015./2016. godine, debljina je zastupljena kod 35,9% djece u dobi od 7 – 9 godina (2). Zašto debljina nije dobra? Debljinu općenito smatramo nepoželjnom zbog estetskih razloga. No, problem debljine nadilazi estetski doživljaj koji proizlazi iz subjektivne prosudbe promatrača. Danas znamo da je debljina zdravstveni poremećaj koji pridonosi razvoju niza kroničnih bolesti koje smanjuju kvalitetu života i skraćuju njegovo očekivano trajanje. Debljina je izravno povezana s nastankom dijabetesa tipa 2, srčanožilnih bolesti i moždanog udara, poglavito kod žena u dobi od 35 do 54 godine. Debljina je udružena s povišenim razinama kolesterola i nepovoljnim odnosima “dobrih i loših masnoća” (sniženom razinom HDL kolesterola i povišenom razinom LDL kolesterola). Osobe s debljinom tuže se na lošu kvalitetu spavanja uzrokovanu ponavljanim epizodama zastoja u disanju (apnejama). Loš san i slabija pokretljivost zbog degenerativnih bolesti zglobova potiču depresivno raspoloženje koje dodatno pojačava potrebu za jelom. Tako nastaje začarani krug u kojemu se ostvaruje dvosmjerna veza između debljine i depresije. Veza između debljine, upale i kroničnih bolesti Masno tkivo nije obično skladište nepotrošene suvišne energije. Ono je veoma aktivan metabolički organ koji izlučuje hormone i proupalne molekule adipokine koji sudjeluju u procesima zgrušavanja krvi i regulaciji krvnog tlaka. Masno tkivo koje se nakuplja unutar trbušne šupljine, između pojedinih visceralnih organa i u okolini srca metabolički je

Zašto je debljina problem modernog društva današnjice?

Posljednjih desetljeća bilježi se porast debljine u svim dobnim skupinama kao posljedica dramatične promjene načina života. Debljina se javlja kao nuspojava promijenjenog stila života prosječnog čovjeka koji sve više gubi prirodnu usklađenost temeljnih životnih aktivnosti koje se izmjenjuju unutar jednog dana. Svakodnevica modernih ljudi malo ili uopće ne nalikuje dobro strukturiranim danima djetinjstva tih istih osoba, kada se život odvijao u osamsatnim razdobljima spavanja, rada i odmora. Danas je većina dnevnog vremena posvećena radu, bilo da se radi o pripremama za posao, putovanju prema poslu, odvijanju radnog procesa ili povratku kući. Veoma malo vremena preostaje za ispunjavanje temeljnih životnih potreba. Gubi se kvaliteta spavanja, prehrane, izostaje odmor. Klasičan obiteljski ručak i polagano objedovanje slijedova hrane pripremljene kod kuće danas pripada uspomenama. Zamijenila ga je brza prehrana visokokaloričnim namirnicama tijekom kratkih pauza na poslu. Opuštanje i druženje tijekom ručka pospremljeno je u koš uspomena zajedno s običajem ranoposlijepodnevnog odmaranja, ponekad i spavanja. Takva vrsta „luksuza“ ostala je rezervirana za blagdane i dane godišnjeg odmora. Većina ljudi nakon ručka nastavlja raditi, što pojačava osjećaj umora i nezadovoljstva te potrebe za nagrađivanjem hranom i kada objektivno nema potrebe za njom. Odmaranje se nerijetko ostvaruje tek prilikom povratka kući, često prilikom vožnje u dugim kolonama. U opisanome dnevnom rasporedu nema puno vremena i mogućnosti za provođenje tjelesne aktivnosti. Oni malobrojni i snažno motivirani pojedinci prepuštaju se vježbanju kasno navečer, a to dodatno povećava njihov cjelokupni dnevni stres. Konačno, dan završava s teškoćama usnivanja, isprekidanim i skraćenim spavanjem. Spavanje kraće od šest sati smanjuje potrošnju energije, a konačni je rezultat debljanje. Ukratko, najvažniji razlozi debljanja koje možemo svrstati u skupinu okolišnih čimbenika mogu se svrstati u greške u prehrani i sjedilački način života. Najčešće greške podrazumijevaju unos kalorijski bogate, a nutritivno siromašne hrane bogate masnoćama i ugljikohidratima, nekontroliran unos šećera i alkohola, gaziranih i zaslađenih pića, pogrešno vrijeme obroka (preskakivanje doručka i užine i kasno večeranje) i nedovoljnu tjelesnu aktivnost. Debljina je udružena s hormonskim i metaboličkim poremećajima poput hipotireoze, inzulinske rezistencije i sindroma policističnih Premajajnika.mišljenju

aktivnije i predstavlja veću opasnost za ukupno zdravlje od potkožnoga masnog tkiva. Danas raste brojnost znanstvenih dokaza koji podržavaju izravnu uključenost visceralnog masnog tkiva u nastanak ateroskleroze, dijabetesa tipa 2 i metaboličkog sindroma (3). Pretile osobe s visokim udjelom visceralnoga masnog tkiva izložene su stanju sistemske upale niskog stupnja i dugog trajanja (engl. Low grade inflammation) (4). Kronična upala niskog stupnja praćena je oksidativnim stresom. Oksidativni stres ima ključnu ulogu u razvitku inzulinske rezistencije i dijabetesa. Dokazano je da slabi inzulinski signal koji je potreban za unos glukoze u mišiće i masno tkivo i smanjuje izlučivanje inzulina iz β stanica gušterače. Oksidativni stres stoji u osnovi nastanka hipertenzije i ateroskleroze zbog smanjenog oslobađanja dušičnog oksida i izravnog oštećenja stijenki krvnih žila (vaskularna i endotelna disfunkcija) (3, 4). Povišeni krvni tlak, intolerancija glukoze ili šećerna bolest te poremećaj lipida u krvi karakteriziraju metabolički sindrom. Osobe s metaboličkim sindromom imaju velik rizik od razvoja srčanog i moždanog udara. Debljina i rak Utjecaj debljine i prekomjerne tjelesne težine na pojavnost i smrtnost od zloćudnih bolesti predmet je brojnih istraživanja posljednjih godina. Nedvojbeno je dokazano da su prekomjerna tjelesna težina i pretilost povezani s većim rizikom od obolijevanja od čak 13 vrsta malignoma. Posve sigurno je utvrđena povezanost debljine s rakom jednjaka, želuca, debelog crijeva, jetre, gušterače, prostate, mokraćnog mjehura, maternice, jajnika, pluća, dojke, štitnjače i multiplog mijeloma. Prema izvješću Američkog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, oko 55% karcinoma dijagnosticiranih u žena i 24% onih dijagnosticiranih u muškaraca jesu karcinomi povezani s prekomjernom tjelesnom težinom i pretilošću. Rak dojke nakon menopauze najčešći je karcinom povezan s pretilošću među ženama. Rak debelog crijeva je najčešći karcinom povezan s pretilošću među muškarcima. Učestalost karcinoma povezanih s prekomjernom tjelesnom težinom i pretilošću (isključujući kolorektalni karcinom) značajno se povećala među osobama u dobi od 20 do 74 godine.

Kronična upalna mikrookolina može uzrokovati izravno oštećenje deoksiribonukleinske kiseline (DNK) povećanjem oksidativnog stresa, promicanjem rasta i invazije tumorskih stanica. U razvoju raka važnu ulogu mogu imati visoke razine inzulina te inzulinu sličnoga faktora rasta i spolnih hormona (5).

Debljina i mikrobiota Tijekom posljednjeg desetljeća sve brojniji znanstveni dokazi upućuju na povezanost između prehrane, crijevne mikrobiote i debljine. U tom kontekstu postoji nekoliko studija koje jasno pokazuju da prehrana, a time i dostupnost hranjivih tvari, modulira sastav i aktivnost crijevnog mikrobioma (6). Crijevni mikrobiom obavlja važne funkcije u probavi, apsorpciji i metabolizmu hranjivih tvari i u održavanju energetske ravnoteže organizma. Mikrobiom štiti propusnost sluznice želuca i crijeva i regulira razgradnju (fermentaciju) i upijanje (apsorpciju) prehrambenih šećera (polisaharida). Osim što utječe na iskorištavanje energije iz prehrane, mikrobiom utječe i na gene domaćina koji reguliraju potrošnju i skladištenje energije. Mikrobiom crijeva pretilih osoba pokazuje smanjenu raznolikost u usporedbi s mikrobiotom mršavih osoba. Pretile osobe, za razliku od vitkih, posjeduju varirajući omjer dvaju učestalih rodova bakterija, Firmicutes i Bacteroidetes (7). Razlike u mikrobioti crijeva između mršavih i pretilih otkrivaju da je mikrobiota, koja je sposobna izdvojiti više energije iz zadane prehrane, obilježena smanjenom prisutnošću vrste Bacteroidetes i proporcionalnim povećanjem pripadnika vrste Firmicutes. Prevladavanje vrste Firmicutes povezano je s većom prisutnošću enzima za razgradnju i fermentaciju ugljikohidrata i posljedičnom pretilošću (8). To znači da bakterije crijevne mikroflore, koje se danas nazivaju crijevnom mikrobiotom iili mikrobiomom, značajno utječu na raspoloživost i apsorpciju hranjivih tvari pa time mogu doprinijeti nastanku debljine.

Proces kolonizacije crijeva novorođenčeta mikrobiotom započinje tijekom poroda, prilikom prolaska ploda kroz porođajni kanal, a nastavlja se nakon rođenja, dojenjem (9). Nedavna istraživanja nadopunjuju ovu znanstvenu činjenicu novim eksperimentalnim dokazima prema kojima se početni proces kolonizacije događa već tijekom trudnoće prelaskom majčine mikrobiote kroz posteljicu u plodovu vodu (amnionsku tekućinu) (10). Crijevna mikrobiota novorođenčadi obično pokazuje nisku raznolikost. Različiti čimbenici kao što su način poroda (vaginalni u odnosu na crski rez), dob trudnoće, prehrana (npr. majčino mlijeko u odnosu na adaptirano mlijeko), higijenski uvjeti i liječenje antibioticima utječu na daljnji razvitak i sastav crijevne mikrobiote s postupnom pojavom i dominacijom članova Firmicutes i Bacteroidetes koje karakteriziraju mikrobiom odraslih. Zanimljivo je da je stanje težine majke (tj. mršavost u odnosu na pretilost) jedan od značajnih čimbenika koji utječe na razvoj crijevne mikrobiote nakon poroda. Mlijeko pretilih majki karakterizira smanjena raznolikost i različit sastav mikrobiote u odnosu na majke uredne težine. Stoga se pretilost majke može smatrati prediktorom prekomjerne tjelesne težine djeteta (11).

Rizik od pretilosti nastupa prije poroda

Liječenje debljine Budući da je debljina kronični poremećaj metabolizma i drugi najpreventabilniji uzrok smrti od kojega obolijevaju pripadnici svih dobnih skupina, potrebno ju je liječiti svim u medicini raspoloživim sredstvima. Moderna medicina njeguje multidisciplinarni, sveobuhvatni pristup liječenju debljine. Na prvome je mjestu promjena životnog stila i usvajanje zdravijih prehrambenih navika te porast tjelesne aktivnosti koji su utkani u temelje svih intervencija usmjerenih ka liječenju debljine i pridruženih bolesti. Potom slijede kognitivno-bihevioralni pristup liječenju koji podrazumijeva psihološku potporu i farmakoterapija debljine koja podrazumijeva terapiju lijekovima. Konačno, ako niti jedna od prethodnih metoda ne pomogne, ostaje mogućnost endoskopskog pristupa liječenju koji podrazumijeva postavljanje tzv. balona i na kraju preostaje barijatrijska kirurgija, što znači kirurško odstranjenje dijela želuca. Zaključak Unatoč nedvojbenim genetskim, bihevioralnim, metaboličkim i hormonskim utjecajima na tjelesnu težinu, pretilost se javlja kada se svakodnevno unosi više kalorija nego što ih se sagorijeva, odnosno kada energetski unos premašuje potrošnju energije. Iako je uzrok pretilosti složen, prehrambene navike uklopljene u stil života igraju važnu ulogu u nastanku pretilosti. Nedovoljna tjelesna aktivnost uz prehranu hranom bogatom kalorijama, masnu hranu i hranu bogatu brzootpuštajućim ugljikohidratima, glavni su uzroci prekomjernog debljanja. 11.10.9.8.7.6.5.4.3.2.1.Literatura:Fišter K, Kolčić I, Musić Milanović S, Kern J. The Prevalence of Overweight, Obesity and Central Obesity in Six Regions of Croatia: Results from the Croatian Adult Health Survey. Collegium antropologicum. 2009;33 Supplement 1(1):25-9. Childhood obesity surveillance initiative, Croatia 2015/2016 (CroCOSI). Available from: https://www. hzjz.hr/wp-content/uploads/2018/05/CroCOSIizAlexopoulosvjesce-EN-web.pdf.N,Katritsis D, Raggi P. Visceral adipose tissue as a source of inflammation and promoter of atherosclerosis. Atherosclerosis. 2014;233(1):104-12. doi: 10.1016/j.atherosclerosis.2013.12.023. Epub 2014 Jan Heilbronn7. LK, Campbell LV. Adipose tissue macrophages, low grade inflammation and insulin resistance in human obesity. Curr. Pharm. Des. 2008;14:1225–30. doi. 10.2174/138161208784246153 Henley JS, Thomas CC, Riedel Lewis D i sur. Annual Report to the Nation on the Status of Cancer, part II: progress toward Healthy People 2020 objectives for 4 common cancersexternal icon. Cancer. 2020;126:2250-66. Daviddoi.org/10.1002/cncr.32801LA,MauriceCF,Carmody RN i sur. Diet rapidly and reproducibly alters the human gut microbiome. Nature. 2014;505(7484):559–63. doi: Ley10.1038/nature12820.RE,TurnbaughPJ, Klein S, Gordon JI. Microbial ecology: human gut microbes associated with obesity. Nature. 2006;444(7122):1022–3. doi: Turnbaugh10.1038/4441022aPJ,Ley RE, Mahowald MA, Magrini V, Mardis ER, Gordon JI. An obesity-associated gut microbiome with increased capacity for energy harvest. Nature. 2006;444(7122):1027–31. doi: 10.1038/nature05414. Mueller NT, Bakacs E, Combellick J, Grigoryan Z, Dominguez-Bello MG. The infant microbiome development: mom matters. Trends Mol Med. 2015;21(2):109–17. doi: 10.1016/j.molmed.2014.12.002 Aagaard K, Ma J, Antony KM, Ganu R, Petrosino J, Versalovic J. The placenta harbors a unique microbiome. Sci Transl Med. 2014;6(237):237ra265. Kozyrskyjdoi:10.1126/scitranslmed.3008599.AL,KaluR,KolevaPT, Bridgman SL. Fetal programming of overweight through the microbiome: boys are disproportionately affected. J Dev Orig Hlth Dis. 2016;7(1):25–34. doi: 10.1017/S2040174415001269. Epub 2015 Jun 29.

Točni12 mehanizmi utjecaja debljine na razvoj zloćudnih bolesti još uvijek nisu u potpunosti jasni. Smatra se da u temelju nastanka bolesti postoji povezanost s kroničnom upalom koju potiče masno tkivo povećanim izlučivanjem upalnih stanica i imunosnih stanica.

Važnost cijepljenja u prevenciji respiratornih infekcija u osoba s povišenim rizikom

Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Dijabetes www.dijabetes.hr 13

Respiratorne infekcije najčešće su infektivne bolesti u općoj populaciji, bilo da se radi o infekcijama gornjega (prehlada, nazofaringitis, angina, otitis, sinusitis) ili donjega dišnog sustava (bronhitis, upala pluća). One su i najčešći razlog posjeta liječniku obiteljske medicine te najčešći razlog propisivanja antibiotika u općoj populaciji. Uz to, tijekom respiratornih infekcija može doći do pogoršanja drugih kroničnih bolesti, što nerijetko, osobito u osoba starije životne dobi, može biti i poticajni čimbenik za smrtni ishod. Zato je iznimno važno poduzimati sve mjere prevencije ovih čestih bolesti u ljudi, ne samo opće higijenske mjere kao što su pranje ruku, nošenje maski, izbjegavanje boravka u zatvorenim prostorima, izbjegavanje kontakta s osobama s respiratornim Doc. dr. sc. prim. Rok Čivljak, dr. med. specijalist infektologije i pedijatrijske infektologije, uži specijalist intenzivne medicine

simptomima, već je važno i cijepiti se cjepivima protiv svih mogućih i dostupnih zaraznih, a osobito respiratornih bolesti. Među zaraznim bolestima koje su osobito odgovorne za obolijevanje većeg broja ljudi tijekom zimskih mjeseci najvažnije su gripa i pneumokokna bolest. Gripa najčešće pogađa djecu i mlade u kojih se očituje kao blaža i samoizlječiva bolest koja spontano prolazi za pet do sedam dana, najčešće bez značajnih komplikacija i posljedica. Međutim, gripa predstavlja tešku, a ponekad i po život opasnu bolest u djece dobi do dvije godine te u starijih od 65 godina, poglavito u bolesnika s kroničnim bolestima, kao što su astma, KOPB, kardiovaskularne bolesti, hematološke i onkološke bolesti te dijabetes. Najčešća komplikacija gripe jest pneumonija (upala pluća) koja može biti uzrokovana samim virusom gripe ili nekim bakterijskim uzročnicima od kojih su najčešći streptokoki i stafilokoki. Slična je situacija i s pneumokoknim bolestima koje su uzrokovane bakterijom Streptococcus pneumoniae, a koje su prisutne tijekom cijele godine, no ipak češće tijekom zimskih mjeseci. Razlikujemo neinvazivne pneumokokne bolesti, kao što su nazofaringitis, upala srednjeg uha (otitis media) i sinusitis, te invazivne pneumokokne bolesti od kojih su najpogubnije gnojni meningitis i pneumokokna sepsa. Pneumonija uzrokovana pneumokokom najčešća je bakterijska pneumonija, a može biti i invazivna i neinvazivna. No ona opasnija – invazivna – češća je u djece dobi do dvije godine te u starijih od 65 godina, kao što je slučaj i s gripom. U Republici Hrvatskoj svake godine prosječno od gripe oboli oko 100.000 stanovnika, a umre oko 350, što često varira ovisno o intenzitetu epidemije. Nešto je manji broj oboljelih i umrlih od pneumokoknih bolesti, ali niti taj broj nije zanemariv. Značaj gripe i pneumokokne bolesti u posljednje tri zimske sezone umanjila je pandemija bolesti COVID-19 koja je uzrokovana novim koronavirusom SARS-CoV-2. No kako i broj onih koji su preboljeli COVID-19 i/ili su cijepljeni protiv SARS-CoV-2 raste, možemo očekivati da će pandemija COVID-19 jenjavati, a uobičajene respiratorne infekcije poput gripe ponovo zauzeti značajnije mjesto u morbiditetu i mortalitetu pučanstva. Važno je istaknuti kako su sve gore navedene respiratorne

Prema tom Programu, polisaharidno pneumokokno cjepivo preporučeno je i besplatno za sve osobe starije od dvije godine sa sljedećim medicinskim indikacijama: funkcionalna ili anatomska asplenija imunokompromitirane osobe (zbog osnovne bolesti ili terapije koju osoba imunokompetentneprima) osobe s kroničnim bolestima srca, pluća, bubrega, jetre, dijabetesom, alkoholizmom, kohlearnim implantatima i stanjima koja dovode do izloženosti cerebrospinalnog likvora infekciji/istjecanja cerebrospinalnog Konjugiranolikvora. pneumokokno cjepivo preporučeno je i besplatno za cijepljenje svih osoba od dva mjeseca starosti nadalje sa sljedećim medicinskim indikacijama: funkcionalna ili anatomska asplenija imunokompromitirane osobe (zbog osnovne bolesti ili terapije koju osoba imunokompetentneprima) osobe s kohlearnim implantatima i stanjima koja dovode do izloženosti cerebrospinalnog likvora (CSL) infekciji/istjecanja CSL-a. Cijepljenje zdravih osoba starijih od 65 godina protiv pneumokoka nije predviđeno tim Programom, iako je u svijetu ono Cijepljenjepreporučljivo.pneumokoknim cjepivom u djece se provodi primjenom nekoliko doza, ovisno o životnoj dobi, a u odraslih u pravilu samo jednom dozom cjepiva. No, za polisaharidno pneumokokno cjepivo preporučuje se docjepljivanje odraslih osoba ukoliko su one u trenutku cijepljenja imunokompromitirane te kod osoba s funkcionalnom ili anatomskom asplenijom. Prema većini važećih smjernica, takve osobe se samo jednom docjepljuju pet godina nakon prvog cijepljenja. Što se tiče primjene konjugiranoga pneumokoknog cjepiva u odraslih osoba, otkada je konjugirano pneumokokno cjepivo registrirano za sve dobne skupine, zbog bolje imunogenosti ovog cjepiva u odnosu na polisaharidno, važeće smjernice za cijepljenje osoba pod povećanim rizikom uključuju davanje jedne doze konjugiranoga pneumokoknog cjepiva svim imunokompromitiranim osobama, osobama s asplenijom, osobama s kohlearnim implantatima odnosno stanjima koja dovode do izloženosti cerebrospinalnog likvora (CSL) infekciji/istjecanja CSL-a. Ako osoba nije primila niti jednu dozu pneumokoknog cjepiva, preporučuje se prvo primijeniti konjugirano cjepivo, a nakon najmanje dva mjeseca može primiti i jednu dozu polisaharidnoga pneumokoknog cjepiva. Ako je osoba već primila jednu dozu polisaharidnoga pneumokoknog cjepiva, razmak do primjene konjugiranog cjepiva treba biti najmanje godinu dana. U Hrvatskoj je stopa procijepljenosti i djece i odraslih osoba nezadovoljavajuća, osobito u nekim županijama i u nekih skupina s povišenim rizikom. Tako je prije nekoliko godina upravo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koja ima najnižu stopu procijepljenosti djece izbila manja epidemija ospica. Istraživanje u našim bolnicama pokazalo je da je među hospitaliziranim bolesnicima koji su imali indikaciju za cijepljenje svega 15% oboljelih bilo cijepljeno protiv gripe, a čak samo 2% cijepljeno protiv pneumokoka. Hrvatska spada i u zemlje s jednom od najnižih stopa procijepljenosti protiv SARS-CoV-2 u Europskoj uniji. To ukazuje na potrebu provođenja dodatnih javnozdravstvenih mjera za promoviranje cijepljenja u prevenciji respiratornih infekcija, osobito u osoba s povišenim rizikom, kako bi se stopa oboljelih i umrlih od ovih bolesti u Hrvatskoj smanjila na najmanju moguću mjeru.

Dijabetes www.dijabetes.hr 15 bolesti preventabilne i mogu se spriječiti cijepljenjem. Brojne su znanstvene studije pokazale da su i gripa i invazivna pneumokokna bolest manje učestale u cijepljenih osoba, a i kada se i pojave u cijepljenih izazivaju manje komplikacija i manji broj smrtnih ishoda. Cijepljenje protiv gripe štiti ne samo od same gripe, već i od drugih neželjenih događaja. Tako primjerice cijepljenje protiv gripe za 36% smanjuje rizik ozbiljnih kardiovaskularnih događaja, poglavito infarkta miokarda. Jedna je studija u Velikoj Britaniji pokazala da osobe s dijabetesom koje su cijepljene protiv gripe imaju 30% manji rizik hospitalizacije zbog moždanog udara, 22% manji rizik hospitalizacije zbog zatajenja srca te 19% manji rizik hospitalizacije zbog srčanog udara u odnosu na necijepljene osobe. Neka istraživanja pokazala su da je čak i u osoba koje su oboljele od COVID-a bio 2,5 puta veći rizik hospitalizacije i smrti ukoliko prethodne sezone nisu bili cijepljeni protiv gripe.

To potvrđuje teoriju da su sve respiratorne bolesti blaže i manje komplicirane u cijepljenih nego u necijepljenih osoba. Međunarodne javnozdravstvene institucije, kao i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u posebno ugrožene skupine stanovništva kojima treba dati prioritet u cijepljenju protiv ovih bolesti posebno ističu osobe krajnjih dobnih skupina (djeca < 2 godine te osobe > 65 godina) te bolesnike s kroničnim bolestima. Cijepljenje protiv gripe obično započinje tijekom listopada ili studenoga, a cjepivo je besplatno za osobe s povećanim rizikom od razvoja komplikacija. Hrvatski zavod za javno zdravstvo zadnjih godina naručuje četverovalentno cjepivo protiv sezonske gripe čiji je sastav sukladan preporuci Svjetske zdravstvene organizacije za tekuću sezonu, a temelji se na rezultatima kontinuiranog praćenja genskih i antigenskih osobina cirkulirajućih virusa gripe u prethodnoj sezoni. Osobe kojima se preporučuje cijepljenje protiv gripe jesu: osobe u dobi > 65 godina štićenici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika, kao i zaposlenici tih domova osobe s kroničnim bolestima, posebice bolestima srca i pluća, a posebno djeca s oštećenom plućnom funkcijom (cistična fibroza, kronična astma, bronhopulmonalna displazija) i s kongenitalnim manama odrasli i djeca s kroničnim bolestima metabolizma (uključujući dijabetes), kroničnim bolestima bubrega, hemaglobinopatijama i oštećenjem imunog sustava (uključujući HIV/AIDS) djeca i adolescenti na dugotrajnoj terapiji acetilsalicilnom osobekiselinomizbliske okoline gore navedenih skupina stanovnika (npr. kućni kontakti), ako se netko kome je cijepljenje preporučeno iz bilo kojega razloga ne može cijepiti zdravstveni djelatnici Osobetrudnice.koje

nemaju pravo na besplatno cijepljenje, a koje prepoznaju važnost cijepljenja protiv gripe, mogu se cijepiti kod nadležnih liječnika obiteljske medicine, a odnedavno je cijepljenje moguće i u nekim ljekarnama.

• • • • • • • • • • • • • •

Pneumokokno cijepljenje nedavno je uvršteno u kalendar obveznog cijepljenja djece, a cijepljenje odraslih osoba pod povećanim rizikom definirano je Trogodišnjim programom cijepljenja u Republici Hrvatskoj (tzv. Programom 2). Postoje dvije vrste pneumokoknih cjepiva: polisaharidna i konjugirana.

povećan opseg struka/abdominalna pretilost (> 88 cm za žene, > 102 cm za muškarce) dislipidemija • trigliceridi ≥ 1,7 mmol/L • HDL (za žene) ≤ 1,3 mmol/L, HDL (za muškarce ) ≤ 1 mmol/L • LDL ≥ 1,7 mmol/L arterijska hipertenzija (≥ 130/85 mm Hg) povišene vrijednosti glukoze (natašte ≥ 6,1 mmol/L, 2h nakon obroka ≥ 7,7 mmol/L) • • • • društava navodi sljedeće: Osobi koja zadovoljava 3 ili više kriterija može se postaviti dijagnoza metaboličkog sindroma. Slika

Josipa Matanić, mag. nutricionizma dr. sc. Eva Pavić, univ. spec., dipl. ing. Služba za prehranu i dijetetiku, KBC Zagreb Metabolički sindrom (MetS) je skup metaboličkih abnormalnosti, karakteriziran abdominalnom (centralnom) pretilošću, dislipidemijom, arterijskom hipertenzijom, inzulinskom rezistencijom te kroničnom upalom i oksidativnim stresom. Općenito zahvaća oko 25% odrasle populacije u svijetu. MetS je jedna od najučestalijih komplikacija pretilosti te jedan od glavnih rizičnih čimbenika za razvoj kardiovaskularnih bolesti (dvostruko veći rizik za aterosklerotske kardiovaskularne bolesti), šećerne bolesti (pet puta veći rizik za razvoj šećerne bolesti tipa 2), kronične bubrežne bolesti, masne jetre te općenito svih uzročnika smrti. Osim toga, MetS je bio glavni komorbiditet u oko 20% oboljelih od infekcije COVID-19 u 2019. godini. Predloženi su različiti dijagnostički kriteriji za definiranje MetS-a. Tzv. „usklađena klasifikacija“ od strane više europskih svjetskih 1. Metabolički sindrom i povezana stanja/komorbiditeti. Glavni čimbenici rizika za razvoj MetS-a su sjedilački način života i nepravilna prehrana koja obiluje lošim masnoćama i šećerima, što postupno dovodi do prekomjerne tjelesne mase i pretilosti. Višak masnog tkiva – osobito onog visceralnog koje se nakuplja u području trbuha i stvara tzv. „oblik jabuke“ – povezan je s različitim komplikacijama MetS-a zbog toga što dovodi do pojačane proizvodnje upalnih molekula (citokina i adipokina). Masno tkivo tako postane složen i aktivan endokrini organ koji igra ključnu ulogu u upalnim procesima, imunološkim odgovorima, regulaciji apetita, kardiovaskularnim događajima, reproduktivnoj funkciji i osjetljivosti na inzulin. Stoga, promjena načina života ostaje prva linija prevencije i liječenja metaboličkog sindroma! Primarni cilj je redukcija tjelesne mase i smanjenje inzulinske rezistencije. Međutim, ne postoji jedan jedinstveni pristup koji odgovara svima pa je preporuka u suradnji sa stručnjacima (liječnicima specijalistima, nutricionistima, trenerima itd.) prilagoditi način prehrane i tjelesne aktivnoti koji su dogoročno održivi te će dovesti do poboljšanja i dugoročnog održavanja zdravlja.

Metabolički sindrom

Kao glavni izvor dodane masnoće koristite maslinovo ulje (za pripremu i začinjavanje hrane). Orašaste plodove i sjemenke jedite svakodnevno. Neka povrće u različitim bojama bude najzastupljenije na tanjuru u svim glavnim obrocima.

Izbjegavajte visokoprocesiranu hranu koja sadrži dodanu fruktozu (uključujući i npr. visokofruktozni, glukoznofruktozni ili kukuruzni sirup i sl.).

Osobe s dijabetesom tipa 2 imaju 2-4 puta veću vjerojatnost za razvoj bolesti srca i krvnih žila 1 Očekivano trajanje života osoba s dijabetesom tipa 2 i bolešću srca i krvnih žila smanjuje se za 12 godina 2 Kad šećerupomisliteiovašemrazmišljatenaukrvi,srce! 1. World Heart Federation. https://www.world-heart-federation.org/ resources/risk-factors/. Accessed in September 2018. 2. The Emerging Risk Factors Collaboration. JAMA. 2015; 314(1):52–60. S C -HR-007 67 Smanjite prekomjernu tjelesnu masu. • Odaberite način prehrane koji je bogat antioksidansima te djeluje protuupalno, npr. mediteranska ili DASH prehrana. • • Izbjegavajte konzumaciju fruktoze i dodanog šećera općenito. • • Zasićene masnoće zamijenite jednostruko- i višestruko nezasićenim (osobito omega-3) masnoćama. • • • Procesiranu i brzu hranu te pekarske proizvode i slatkiše zamijenite cjelovitom hranom bogatom vlaknima, uključujući cjelovite žitarice, povrće, voće, mahunarke, orašaste plodove i sjemenke. • • • • Obratite pozornost na unos soli te ju zamijenite različitim začinima. • Izbjegavajte konzumaciju alkohola. • • • • • • • • Glavne preporuke za prevenciju i liječenje metaboličkog sindroma: 3.2.1. Croci, S. i sur. (2021) Dietary strategies for management of metabolic syndrome: role of gut microbiota metabolites. Nutrients, 13(5), 1389. Tejera, C. i sur. (2022) Reducing Metabolic Syndrome through a Group Educational Intervention Program in Adults with Obesity: IGOBE Program. Nutrients, 14(5), 1066. Hoyas, I. i Leon-Sanz, M. (2019) Nutritional challenges in metabolic syndrome. J. Clin. Med. 8(9), 1301. Izvori: Ograničite ukupni dnevni energijski unos u kombinaciji s redovnom/svakodnevnom tjelesnom aktivnosti jer će redukcija tjelesne mase pozitivno djelovati na sve komponente metaboličkog sindroma.

Prednost dajte cjelovitim žitaricama (zobene pahuljice, heljda, proso, ječam, bulgur i sl.).

npr. kurkuma, kajenski papar, bosiljak, ružmarin, origano, crvena paprika itd. Prekomjerna konzumacija alkohola može utjecati na porast krvnog tlaka te doprinosi ukupnom dnevnom unosu „praznih kalorija“.

1 – 2 puta tjedno meso zamijenite mahunarkama (grah, leća, slanutak, bob). Svakodnevno jedite svježe voće (3 porcije dnevno).

Izbjegavajte zaslađene napitke te neka obična voda bude glavni izvor tekućine. Prehranu temeljite na hrani biljnog podrijetla. Ograničite konzumaciju crvenog mesa i mesnih Jediteprerađevina.ribu2 – 3 puta tjedno (srdela, skuša, tuna, pastrva, losos, brancin, haringa).

Kako dodatno zaštititi bolesnike sa šećernom bolešću od zarazne bolesti COVID-19?

Javnost malo zna o pojmu imunokompromitiranosti. Uvriježeno je mišljenje da su imunokompromitirane osobe samo one koje uzimaju imunosupresijsku terapiju. Pritom se misli na bolesnike kojima je učinjena transplantacija koštane srži ili nekoga solidnog Prof. dr. sc. Nikolina Bašić Jukić, internist – nefrolog, KBC Zagreb, predsjednica Hrvatskog društva za bubreg

Dijabetes www.dijabetes.hr 19 organa. Važno je naglasiti da je skupina imunokompromitiranih bolesnika znatno šira i obuhvaća sve osobe kojima imunološki sustav ne funkcionira na normalnoj razini. To znači da imunološki sustav nije sposoban raspoznati vlastito od stranog te da ne može uništiti nepoznate antigene koji su prisutni u organizmu. Upravo su zbog tog razloga imunokompromitirane osobe izložene povećanom riziku infekcija i zloćudnih tumora. Imunokompromitirane su sve osobe koje primaju bilo koji oblik imunosupresijske terapije (bolesnici s imunološkim bolestima, multiplom sklerozom, različitim hematološkim bolestima...), ali i bolesnici s različitim kroničnim bolestima koje slabe imunološki sustav. U tu skupinu pripadaju bolesnici sa šećernom bolešću, ali i bubrežni bolesnici. Kako velik udio dijabetičara s duljinom trajanja bolesti razvija i dijabetičku nefropatiju, jasno je da i dijabetičare treba promatrati kao rizičnu skupinu za pobolijevanje i smrtnost od različitih infektivnih komplikacija. COVID-19 je uvelike promijenio našu svakodnevicu utječući na sve sfere života. Zaraženo je više od 560.000.000 osoba, a više od 6.300.000 je preminulo. Pandemija je dramatično utjecala na svjetsku ekonomiju. Promijenila je sustav vrijednosti i prisilila čovječanstvo na promjenu životnih navika. Zdravstveni sustavi širom svijeta bili su tijekom vršnih vrijednosti broja oboljelih u pojedinim valovima pandemije prenapregnuti uslijed velikog pritiska na bolničke sustave, osobito na jedinice intenzivnog liječenja. Vrlo brzo nakon početka pandemije vidjelo se da su posebno ugroženi imunokompromitrani bolesnici. Kod njih su zabilježene najviše stope smrtnosti. S odmicanjem pandemije i stjecanjem iskustava u liječenju zaraženih bolesnika, postalo je jasno da problem u toj skupini bolesnika nije samo akutni COVID-19, već i post-COVID komplikacije. Već su prva istraživanja pokazala da šećerna bolest predstavlja jedan od najsnažnijih čimbenika rizika za razvoj teških oblika bolesti, potrebu za primjenom mehaničke ventilacije i za smrtni ishod kod COVID-19. Jasno je da ugrožene skupine treba staviti u prioritet prilikom prevencije i liječenja. Pokušaji kontrole pandemije prije svega su uključivali niz epidemioloških mjera poput održavanja distance, nošenja maski i pojačane higijene ruku. Razvojem cjepiva protiv virusa SARSCoV-2 stvoreno je oružje u borbi protiv pandemije. Upravo su imunokompromitirani bolesnici cijepljeni među prvima kako bi se smanjio rizik zaraze i rizik razvoja težih oblika infekcije. Očekivanja od cjepiva bila su velika. Iz današnje perspektive možemo reći da je problem nedostatka cjepiva kojim bi se istovremeno procijepilo čitavo čovječanstvo doprinio razvoju niza različitih varijanti SARS-CoV-2 koje pokazuju rezistenciju na postojeća cjepiva. Istraživanja pokazuju da je učinkovitost cjepiva protiv SARS-CoV-2 kod dijabetičara oko 50% (ovisno o vrsti cjepiva), da bi se popela na 70 – 80% nakon druge doze. Nažalost, odgovor imunološkog sustava na cjepivo relativno brzo slabi, zbog čega su potrebna docjepljivanja (tzv. booster doze) koja se preporučuju svim imunokompromitiranim osobama i onima starije životne dobi, ali i općoj populaciji.

Svjedočimo nizu SARS-CoV-2 infekcija i reinfekcija unatoč potpuno provedenom cijepljenju, ne samo kod imunokompromitiranih osoba, već i u općoj populaciji, upravo zbog razvoja novih varijanti virusa koje izbjegavaju imunološkom odgovoru potaknutom cjepivom. Ljudi su se umorili nakon niza valova zaraze tijekom kojih su se pojačavale epidemiološke mjere prevencije i zasigurno neće biti jednostavno ponovno uvjeriti javnost u potrebu i učinkovitost epidemioloških mjera. Ipak, potreba održivog razvoja društva i funkcioniranja sustava s jedne strane, uz potrebu da se zaštite najugroženije osobe s druge strane, nalaže nove pristupe problemu. Potrebno je osigurati i zaštititi najosjetljiviju populaciju. Idealan lijek trebao bi biti lako dostupan, jeftin, djelovati protiv varijanti virusa od interesa, imati prihvatljiv profil neželjenih pojava liječenja, biti jednostavan za primjenu i učinkovit kako u prevenciji tako i u liječenju infekcije. Osim aktivne imunizacije cijepljenjem kojim potičemo organizam na stvaranje protutijela i imunološki aktivnih stanica koje su sposobne uništiti određeni patološki mikroroganizam, postoji i tzv. pasivna imunizacija kojom se u tijelo unose prethodno stvorena protutijela s ciljem zaštite od infekcije. Pasivna imunizacija je obično kratkog vijeka. Primjer takvog oblika liječenja jest primjena plazme bolesnika koji su preboljeli akutni COVID-19, prijenos protutijela od majke na plod tijekom trudnoće ili na dijete tijekom dojenja. Takva protutijela su tzv. poliklonalna protutijela koja djeluju na različite mete na patološkom mikroorganizmu. U laboratorijima se mogu stvoriti tzv. monoklonalna protutijela koja su usmjerena na točno određeni dio mikroorganizma i dizajnirana na takav način da im se produlji život u cirkulaciji i poboljša učinkovitost. Jedan od takvih primjera jest kombinacija protutijela tiksagevimab i cilgavimab koja se može koristiti prije i nakon izloženosti virusu SARS-CoV-2. Dosadašnji rezultati su ohrabrujući i pokazuju dugotrajnu učinkovitost terapije kod osoba koje nisu razvile neutralizirajuća protutijela nakon cijepljenja protiv PasivnaSARS-CoV-2.imunizacijaje osobito značajna kod osoba čiji imunološki sustav ne uspijeva sâm stvoriti zaštitu od infekcija. Takva vrsta imunizacije djeluje brzo, pružajući zaštitu u roku od nekoliko sati do nekoliko dana, dok je za učinkovitost cjepiva potrebno značajno duže vrijeme, često i primjene booster doza dok se ne postigne njihova učinkovitost. Nažalost, pasivna imunizacija ne stvara tzv. imunološko pamćenje kakvo ostaje u organizmu nakon cjepiva. I kod ovog su oblika liječenja moguće komplikacije, prije svega u obliku alergijskih reakcija. Treba naglasiti da pasivna imunizacija ne bi smjela predstavljati zamjenu za cjepivo protiv SARS-CoV-2. Treba poticati cijepljenje, a pasivnu imunizaciju primjenjivati kod osoba koje nisu odgovorile na cjepivo ili ih dati u situacijama koje mogu dodatno produbiti stupanj imunosupresije pojedinog bolesnika kada je povećan rizik probojnih infekcija unatoč cjepivu. Dijabetičari pripadaju ugroženoj skupini bolesnika, osobito oni s razvijenom dijabetičkom nefropatijom, od kojih dio napreduje i prema završnom stadiju kronične bubrežne bolesti te u konačnici bude podvrgnut i transplantacijskom liječenju koje zahtijeva primjenu imunosupresijske terapije. Ako se tome pridoda i debljina koja je u ovoj skupini bolesnika česta, rizik dalje eksponencijalno raste. Upravo takvi bolesnici pripadaju najugroženijoj skupini i moraju biti među prioritetima za primjenu pasivne imunizacije u uvjetima njene dostupnosti. Ipak, cijepljenje i pridržavanje standardnih mjera zaštite niti u jednom času ne smiju biti zapostavljeni.

4. Data on file. Medtronic pivotal trial (age 14-75) Ahe 14-75 2020; 16 US sites Pogledajte priručnik za uređaj za detaljne informacije o uputama za upotrebu, indikacijama, kontraindikacijama, upozorenjima, mjerama opreza i potencijalnim štetnim događajima. Za dodatne informacije kontaktirajte svog lokalnog predstavnika tvrtke Medtronic. UC202211587 HR©2021 Medtronic. Sva prava pridržana. Medtronic i Medtronic logo su zaštitni žigovi tvrtke Medtronic. Sve druge marke žigovi su tvrtke Medtronic.

20 ZAAUTOMATIZIRANAJEDNOSTAVNIJI * NAČIN RAZINESTABILIZIRANJAGLUKOZE1,2 Naš sustavnajnaprednijiinzulinske pumpe: MiniMedTM 780G sustav Sustav MiniMed™ 780G automatski prilagođava isporuku inzulina prema Vašim potrebama, kako bi na jednostavniji* način stabilizirali razine glukoze te pomaže da s manje napora spriječite hipo i hiperglikemije.1,2,3,4 *U usporedbi sa MiniMed™ 670G sustavom. Pogledajte Korisnički vodič sustava - Značajka SmartGuard™. Potrebna je određena korisnička interakcija. 1. Carlson, A.L. et al. 97-P- Safety and glycaemic outcomes of the MiniMed™ AHCL System in subjects with T1D. 80th ADA International Conference, June 2020, Chicago 2. Collyns .O. et al. 199-OR- Improved glycaemic Outcomes with MiniMed™ AHCL Delivery. 80th ADA International Conference, June 2020 3. Bergenstal, R. M. et al.Safety of a Hybrid Closed-Loop Insulin Delivery System in Patients With Type 1 Diabetes Jama. 2016; 316 (13): 1407 – 1408

Saznajte više na www.mediligo.hr ili www.medtronic-diabetes.hr

Fokusirajte se na život, ne na razine glukoze.

Ja sam Manuela i majka sam četvero djece od kojih jedno ima šećernu bolest tipa 1. Vito sada ima 16 godina, a dijagnosticiran je prije nešto više od šest godina. Aktivno se bavi sportom, crossfitom i trčanjem. Od samih početaka dijabetesa bio nam je velik izazov uskladiti inzulin, a hipoglikemije su postale svakodnevnica. Svašta smo isprobali – smanjiti dugodjelujući inzulin i povećati brzi, mijenjali smo vrijeme davanja inzulina, ali neke klasične vrijednosti jednostavno nismo uspijevali prilagoditi. Strogo smo pazili na prehranu, ali hipoglikemije su nas pratile u stopu. U jutarnjim satima trebao je veće doze inzulina, ali poslijepodne i pogotovo navečer obvezno bi bio bez brzodjelujućeg inzulina. Na treningu i nakon treninga kretale bi hipoglikemije. I to bi onda trajalo cijelu noć. Cjelonoćna dežurstva i više od šest godina nespavanja. Konstantno mjerenje šećera, buđenje, korekcija glukoze iz noći u noć. Neki ljudi uz dijabetes prožive cijeli život bez teških hipoglikemija. Mi smo u šest godina tri puta primili glukagon. Hitna, glukagon, intenzivna... Uz savjete doktorice i nutricionistkinje uspjeli smo smanjiti broj hipoglikemija, ali su se i dalje ponavljale. Ako bi mu vrijednost glukoze bila 5 ili 6, što su normalne vrijednosti uz šećernu bolest tipa 1, to je za Vita značilo da bi uskoro mogao skliznuti u hipoglikemiju. Čitala sam dosta o inzulinskim pumpama, ali sam bila poprilično skeptična. Nekako je, meni osobno, bilo teško vjerovati da bi tako mala naprava pružala nešto više od onoga što nam je pružao senzor. Vito je osjetio moju energiju nepovjerenja i još kad je vidio da je pumpa stalno na tijelu, nikako je nije htio. Dakle, koliko sam bila daleko od istine... Predsjednica Udruge Cukrići, predivna Doris Bailo, rekla je da će mog Vitu spasiti inzulinska pumpa MiniMed 780G, i nije nam dala da odustanemo. Mjesec dana nakon postavljanja inzulinske pumpe situacija je drastično drugačija. Noćnih hipoglikemija više jednostavno nema. NEMA!!!

Pumpa na svom Smartguardu prepozna kada šećer počne padati i obustavi isporuku inzulina, a istovremeno računa koliko u tijelu ima aktivnog inzulina. Pumpa prepozna i kada šećer počne rasti i tada uz bazalne doze inzulina počne isporučivati i dodatne doze mikrobolusa kako bi održala GUK stabilnim. Pametna, predivna mala napravica. Kažu mi na poslu da sva sjajim kada pričam o pumpi, a kako i ne bi, prvi put sam se usudila pustiti Vitu na spavanje izvan kuće, otišao je na rođendan, prespavao i družio se bez hipoglikemija i hiperglikemija, bez moga zivkanja da provjerim koliki mu je šećer. Ta pametna naprava i meni na mobitel šalje podatke o tome kada je jeo, koliki je šećer, u kakvom su stanju pumpa i senzor te koliko još ima inzulina. Vito skine pumpu i ode plivati, a pumpa odmah šalje obavijest da je prekinuta isporuka inzulina. Stavi je nazad nakon plivanja i, kako ja to volim reći, vrlo brzo „popegla“ problem višeg ili nižeg GUK-a. Ta pumpa je uzela jednu ogromnu vreću naših briga na sebe. Svi se osjećamo lakše. I Vito je spoznao koliko je lakše živjeti dok ona sama radi većinu posla. Ja sam jedna od onih koji ZNAJU da je pitanje trenutka kada će današnja napredna medicina otkriti lijek za šećernu bolest tipa 1, a do tada je na nama da našoj djeci sačuvamo zdravlje, što je puno lakše uz ovakve tehnološki napredne uređaje. Inzulinska pumpa je stvorena da potpuno olakša život i vrati ga u normalu. Hvala Mirni iz MediLiga koja nam je strpljivo objašnjavala načine kako upravljati pumpom i znanja vezana za pumpu učinila laganima. Broj dnevnih hipoglikemija je 0%, broj hiperglikemija oko 20%, a vrijeme provedeno u ciljnom rasponu 80%! I to u vrijeme puberteta, kod osobe koja se šest godina bori s hipoglikemijama koje automatski uključuju i česte hiperglikemije. Nadam se od srca da će ljudi dati priliku inzulinskoj pumpi MiniMed 780G, jer sada znam koliko će im biti lakše. Manuela Štakić

iskustvo s inzulinskom pumpom MiniMed 780G

21Dijabetes www.dijabetes.hr Osobno

Raspored i imena gostujućih stručnjaka na HALO HALO INFO TELEFONU objavljivat ćemo na www. dijabetes.hr i na Facebooku, a informaciju možete dobiti i pozivom na broj mobitela 091 31 31 020. Svakog utorka pozivom na broj 01 55 30 503 od 17:00 do 19:00 sati možete razgovarati s dežurnimstručnjakinjomstručnjakom/

Nakon ljetne stanke i dalje nastavljamo s Info telefonom. Sljedeća dva mjeseca info telefon će ići svaki utorak. Na ovaj način želimo omogućiti osobama sa šećernom bolešću, članovima njihovih obitelji, odnosno svima onima koji brinu o vlastitome zdravlju i prevenciji kroničnih bolesti te onima koji su u povećanom riziku od obolijevanja od šećerne bolesti da na jednome mjestu dobiju potrebnu pouzdanu informaciju, koristan i vrijedan savjet ili točan odgovor od stručnih osoba ne odlazeći u zdravstvenu ustanovu. To je posebice važno u vrijeme epidemije COVID-19. U suradnji sa stručnjacima iz Sveučilišne Klinike „Vuk Vrhovac“ KB Merkur, ali i iz drugih vrhunskih zdravstvenih ustanova, svi zainteresirani koji trebaju savjet vezano za prevenciju, dobru regulaciju šećerne bolesti, metode liječenja, terapiju i komplikacije dijabetesa mogu nazvati na besplatni Info telefon 01 55 30 503 svakog utorka od 17:00 do 19:00 sati. Poziv na besplatnu telefonsku liniju HSDU-a jedinstvena je prilika za dobivanje stručnog savjeta ili preporuke putem telefona.

Razgovor s liječnicima i diplomiranim medicinskim sestrama – edukatorima u potpunosti je anoniman, možete se predstaviti samo ako želite. Na Info telefonu dežuraju dijabetolozi, neurolog, kardiolog, oftalmolog, pedijatar endokrinolog i diplomirane medicinske sestre. Javite se svakako, liječnici i diplomirane medicinske sestre –edukatori na našem besplatnom Info telefonu tu su za vas. HSDU je ovu posebnu telefonsku liniju uveo kao dodatnu pomoć i savjetovanje za osobe s predijabetesom, dijabetesom i gestacijskim dijabetesom, članove njihovih obitelji, njihove prijatelje te sve ostale koji se suočavaju s ovim zdravstvenim problemima, žive s njima ili se žele informirati. HSDU na ovaj način želi pomoći svima koji su u riziku od nastanka šećerne bolesti, oboljelima od šećerne bolesti kao i svim osobama povezanima s njima, te Vas potičemo da zovete i razgovarate s našim stručnjacima o svemu što Vas zanima. I dakako, ako imate prijedloge ili ideje koji profil stručnjaka trebamo pozvati, javite Zahvaljujemonam. svim stručnjacima koji dežuraju na Info telefonu i pomažu našim korisnicima, također i tvrtkama koje nam omogućavaju provedbu ovog projekta. Veselimo se Vašim novim pitanjima! 55 30 503

HALO HALO INFO TELEFON HSDU-a

DIJABETES I INTERNISTIČKI PROBLEMI

prim. Lavinia La Grasta Sabolić, dr. med., spec. pedijatar, Klinika za pedijatriju KBC Sestre milosrdnice, Odjel za endokrinologiju i dijabetes

Ako Vaše dijete boluje od šećerne bolesti i ima probleme s regulacijom kao i terapijom ili imate pitanja o vrstama terapija u liječenju tipa 1 šećerne bolesti, tada nazovite našu dežurnu liječnicu.

Anica Radoš Kajić, dr. med. spec. internist, subspecijalist endokrinolog –dijabetolog, SK Vuk Vrhovac, KB Merkur Vilma Kolarić, dipl. med. techn., glavna sestra, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur dr. sc. Mladen Grgurević, dr. med., spec. internist, endokrinolog – dijabetolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur Neva Brkljačić, dr. med., spec. internistica i kardiologinja, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur Krešimir Martinac, dr. med., internist i dijabetolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB prim.Merkurdr. sc. Sandra Vučković Rebrina, dr. med., neurologinja, SK „Vuk Vrhovac“, KB dr.Merkursc.

Imate li gestacijski dijabetes, šećernu bolest i/ili probleme s dijabetičkim stopalom te želite znati kada je najbolje vrijeme obratiti se liječniku, savjeti i informacije naše glavne sestre bit će Vam korisni.

Želite li razgovarati o šećernoj bolesti, ali i drugim internističkim problemima koje imate poput primjerice povišenog krvnog tlaka, problema sa štitnjačom, nazovite našu dežurnu liječnicu.

DIJABETES I GESTACIJSKI DIJABETES

DIJABETES I KARDIOVASKULARNE BOLESTI

DIJABETES I NEUROLOŠKE KOMPLIKACIJE Želite li se savjetovati o neurološkim komplikacijama šećerne bolesti, oštećenju osjeta i živaca, prevenciji i liječenju dijabetičke polineuropatije, tada nazovite našu dežurnu liječnicu.

Raspored za rujan i listopad 2022.

DIJABETES I MODERNE TEHNOLOGIJE U LIJEČENJU ŠEĆERNE BOLESTI

Želite li razgovarati ili se posavjetovati s našim dežurnim liječnikom, možete mu postaviti različita pitanja vezana za šećernu bolest, liječenje tabletama i/ili inzulinom, suvremenim tehnologijama i slično.

Romano Vrabec, dr. med., oftalmolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

DIJABETES I DIJABETIČKO STOPALO Želite li savjet vezano uz šećernu bolest i akutne i kronične komplikacije, posebice o dijabetičkom stopalu te prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju, nazovite našega dežurnog liječnika.

06.09.2022.13.09.2022.20.09.2022.27.09.2022.04.10.2022.11.10.2022.18.10.2022.25.10.2022. Dijabetes www.dijabetes.hr

DIJABETES I KOMPLIKACIJE NA OČIMA Želite li razgovarati o očnim promjenama kao komplikaciji šećerne bolesti te prevenciji, liječenju i terapijskim mogućnostima, tada nazovite našega dežurnog liječnika.

Želite li savjet o dijabetesu i kardiovaskularnim bolestima, koronarnoj bolesti srca, perifernoj arterijskoj bolesti, prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju, obratite se našoj dežurnoj liječnici.

DIJABETES KOD DJECE I ADOLESCENATA

Na taj način uz FreeStyle Libre sustav sve osobe oboljele od šećerne bolesti koje su na inzulinskoj terapiji imat će svoje glikemije pod kontrolom te mogu brže reagirati na prijeteće hipoglikemije i hiperglikemije, što im omogućava bolji i kvalitetniji život, kako profesionalni tako i društveni i obiteljski. Osim što je važan za očuvanje zdravlja, FreeStyle Libre sustav posljedično doprinosi smanjenju troška koji HZZO izdvaja za liječenje komplikacija šećerne bolesti. Naime, trošak liječenja kroničnih komplikacija je 88% ukupnog iznosa koji HZZO izdvaja za liječenje šećerne bolesti, a samo 2,5 posto na pomagala u koja spada i FreeStyle Libre sustav. Molimo sve koji to žele da se uključe u potpisivanje peticije. Zamolite i članove svojih udruga, kao i članove obitelji, prijatelje i poznanike da potpišu peticiju. Peticija je dostupna na linku

IzvršniUHvalapronaćiObrazacinzulinsku_terapijuhzzo-a_za_sve_osobe_oboljele_od_eerne_bolesti_koje_koriste_apel_za_uvrtavanje_freestyle_libre_sustava_na_pozitivnu_listu_https://www.peticijeonline.com/zapotpisivanjepeticijeupapirnatomoblikumožeteujednojodnajbližihudruga.svimakojićenampomoći!imeHrvatskogsavezadijabetičkihudruga,odboriZrinkaMach,predsjednica

PETICIJA – Apel za uvrštavanje Freestyle Libre sustava na pozitivnu listu HZZO-a za sve osobe oboljele od šećerne boljesti koje koriste inzulinsku terapiju Pokrenuli smo peticiju APEL ZA UVRŠTAVANJE FREESTYLE LIBRE SUSTAVA NA POZITIVNU LISTU HZZO-a ZA SVE OSOBE OBOLJELE OD ŠEĆERNE BOLESTI KOJE KORISTE INZULINSKU TERAPIJU, kojom želimo ubrzati proceduru koja bi omogućila stavljanje FreeStyle Libre sustava (senzora za očitanje šećera u međustaničnoj tekućini) na Osnovnu listu ortopedskih i drugih pomagala za osobe oboljele od šećerne bolesti tipa 2 koje koriste inzulinsku terapiju. Naime, osobe sa šećernom bolešću tipa 2 koje koriste inzulinsku terapiju zakinute su za mogućnost stalnog praćenja razine svog šećera u krvi u odnosu na osobe sa šećernom bolešću tipa 1 kojima je to omogućeno putem FreeStyle Libre Rezultatisustava. metaanalize 75 studija predstavljeni na ovogodišnjem kongresu naprednih tehnologija i liječenja dijabetesa (ATTD) u travnju pokazuju da FreeStyle Libre sustav omogućuje značajno smanjenje glikiranog hemoglobina (HbA1c) koje se održava do 24 mjeseca u osoba oboljelih od šećerne bolesti tipa 1 i tipa 2. Zahvaljujemo nadležnim institucijama, posebno HZZO-u, na pomacima u skrbi šećerne bolesti tipa 1 u Hrvatskoj kao i dostupnosti modernih tehnologija među kojima je i FreeStyle Libre sustav. Ovom peticijom želimo omogućiti uvrštenje FreeStyle Libre sustava na pozitivnu listu i za osobe oboljele od šećerne bolesti tipa 2 koje koriste inzulinsku terapiju.

Za cjepivo protiv gripe situacija je ipak mnogo bolja kada govorimo o osviještenosti građana. No, je li i dovoljna? Većina ljudi zna da se cjepivo protiv gripe posebno preporučuje osobama sa šećernom bolešću, povišenim krvnim tlakom i drugim bolestima kardiovaskularnog sustava, astmom, te svim osobama starijima od 65 godina. Znatno je manje poznato da se cijepljenje protiv gripe preporučuje i trudnicama što potvrđuju podatci s terena – mnoge trudnice za to uopće ne znaju. Zbog toga je ova kampanja i pokrenuta, kako bi se naši građani educirali o respiratornim bolestima uzrokovanim pneumokokom i virusom gripe i na koji način se zaštititi od njihovih težih oblika. Cijepljenje je jedna od najučinkovitijih preventivnih mjera zaštite pojedinca i cijele populacije, a zahvaljujući cijepljenju danas su iskorijenjene brojne opasne zarazne bolesti. Ovom javnozdravstvenom kampanjom želimo osvijestiti građane, ali i educirati ih o važnosti cijepljenja protiv zaraznih bolesti koje možemo prevenirati cijepljenjem te kako bi se izbjegle teže kliničke slike i nastanak komplikacija. U javnozdravstvenu kampanju „Reagiraj i preveniraj“ uključeni su relevantni stručnjaci, kao i zdravstvene institucije: MIZ, HZJZ, NZJZ „Andrija Štampar“, Hrvatsko epidemiološko društvo, Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, Hrvatska liječnička komora, Hrvatska ljekarnička komora, Hrvatsko društvo obiteljskih doktora – HDOD, KOHOM – Koordinacija hrvatske obiteljske medicine i Udruga Jedra.

Javnozdravstvena kampanja „Reagiraj i preveniraj“

25Dijabetes www.dijabetes.hr

Bliži nam se sezona respiratornih bolesti. Znamo da je cijepljenje najučinkovitija zaštita protiv teških oblika bolesti. Stoga Hrvatski savez dijabetičkih udruga u suradnji s nizom zdravstvenih institucija i partnera pokreće kampanju „Reagiraj i preveniraj“. Cilj kampanje je edukacija građana, a posebno onih koji zbog svoje osnovne bolesti spadaju u tzv. rizične grupe, o pneumokoku koji može uzrokovati tešku upalu pluća i gripi koja također može imati tešku kliničku sliku, komplikacije i posljedice, te o cijepljenju koje osigurava zaštitu od težih oblika bolesti. Iako se mnogo govori o prevenciji i zaštiti cijepljenjem, svjedoci smo kako naši građani i dalje ne znaju za što sve postoje cjepiva, kome se koja cjepiva posebno preporučuju i za koga su besplatna.

Takav je definitivno slučaj s cjepivom protiv pneumokoka. Ono se u većini slučajeva daje jednom u životu, a preporučuje se osobama koje imaju kroničnu nezaraznu bolest, među kojima su i osobe sa šećernom bolešću, astmom, kroničnom opstruktivnom bolesti i srčani bolesnici. Cjepivo je za takvu skupinu ljudi besplatno, a cijepe se kod liječnika obiteljske medicine.

Uvodni razgovor Tijekom razgovora važno je nastavnike upoznati s osobitostima ŠB1 u djece, načinom primjene terapije u Vašeg djeteta, uređajima

Povratak u školu djeteta koje boluje od šećerne bolesti tipa 1 (ŠB1) stresno je i za dijete i za roditelje i za nastavno osoblje, neovisno o tome polazi li dijete u školu prvi put ili je već dio školskog kolektiva. Stoga je važno da roditelji, prije povratka u školu, obave razgovor s nastavnicima – razrednikom, pedagogom, školskim psihologom i drugim osobljem koje će neposredno skrbiti za dijete.

Dijete sa šećernom bolešću u školi

koje dijete koristi u redovitoj samokontroli, ciljevima dobre kontrole ŠB1 i mogućim akutnim komplikacijama (hipoglikemije i hiperglikemije) te načinima na koji akutne komplikacije mogu utjecati na pamćenje i učenje. U suradnji s nastavnicima važno je napraviti plan svakodnevnog zbrinjavanja dijabetesa u školi koji uključuje primjenu inzulina, mjerenje šećera te način rasporeda i vrste obroka. Također je važno upoznati nastavnike da su oscilacije glukoze u krvi (GUK) normalne i očekivane u ovoj dobi te nisu znak loše regulacije dijabetesa ili razlog za udaljavanje djeteta s nastave. Važno je dogovoriti okvire GUK-a unutar kojih nastavnici i dijete samostalno mogu zbrinuti akutne komplikacije Doc. dr. sc. Nevena Krnić, subspec. pedijatrijske endokrinologije i dijabetesa Zavod za endokrinologiju i dijabetes Klinike za pedijatriju KBC Zagreb Katedra za pedijatriju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 26

jelovnik kako biste mogli planirati doze inzulina za obroke. Kada se radi o malom djetetu, zamolite nastavnika da provjeri je li dijete pojelo cijeli obrok. Ako prehrana u školi ne postoji ili nije prihvatljiva, preporučuje se da dijete nosi obroke od kuće. Obroci koji su dostupni u pekarnicama ili prodavaonicama brze hrane nisu dobra opcija i potrebno ih je izbjegavati. Djetetu je potrebno pripremiti dodatni obrok i ako ima sat tjelesnog odgoja, dulje putuje iz škole ili se nakon nastave ostane igrati vani s vršnjacima. Smjene Nastava u smjenama nerijetko mijenja obrazac glikemija i potrebe za inzulinom. Stoga se preporučuje da pratite način na koji vaše dijete reagira kada je u jutarnjoj ili poslijepodnevnoj smjeni te da s vašim dijabetologom dogovorite plan korekcija inzulinske terapije (npr. različite bazalne doze na inzulinskoj pumpi, različite potrebe za inzulinom za doručak ili ručak, potreba dodatnih korekcija i sl.).

Mjerenje šećera S djetetom i nastavnicima važno je unaprijed dogovoriti plan/ vremena mjerenja GUK-a koja su apsolutno nužna te situacije u kojima vas moraju kontaktirati. To je osobito važno ako posjedujete uređaje koji omogućuju praćenje glikemije na daljinu, kako bi izbjegli nepotrebno ometanje djeteta u svakodnevnim aktivnostima. Ako se radi o manjem djetetu, dogovorite s nastavnicima kada trebaju podsjetiti dijete da provjeri GUK (prije obroka, u slučaju simptoma hipoglikemije, prije, tijekom i nakon tjelesne aktivnosti, dva sata nakon primjene korekcije inzulina). Nastavnike je potrebno upoznati s karakteristikama uređaja za mjerenje šećera koje dijete koristi (npr. potreba korištenja mobitela u slučaju CGMS-a ili FreeStyle Libre spojenog s transmiterom).

Dijabetes www.dijabetes.hr 27 te dogovoriti u kojem je slučaju nužno kontaktirati roditelje. Djeca u školi borave u prosjeku tridesetak sati tjedno i nužno je da se tijekom tog razdoblja osjećaju sigurno i prihvaćeno. Nastavno osoblje trebalo bi pomoći djetetu u saniranju hipoglikemije i hiperglikemije, olakšati ostvarivanje dobre kontrole dijabetesa i omogućiti djetetu ostvarivanje obrazovnog potencijala u skladu s njegovim intelektualnim mogućnostima i željama. Preporuka je zdravstvenog osoblja da se dijete što prije vrati u svakodnevnu rutinu. Nakon otpusta iz bolnice obično je potrebno nekoliko dana da se obitelj privikne na nove okolnosti, no nema nikakve koristi ako se dulje odgađa povratak u školu. S razrednikom i djetetom potrebno je dogovoriti na koji će se način obavijestiti i educirati vršnjaci. Veća djeca mogu samostalno ispričati osnovne informacije o ŠB1 i pokazati postupke koje provode u svakodnevnoj samokontroli. Čak i ako su nastavnici već imali u skrbi dijete s dijabetesom, važno je voditi računa da je svako dijete jedinstveno kao i njegova obitelj i da se neke osobitosti zbrinjavanja dijabetesa mogu razlikovati (npr. različite vrste inzulina, različiti uređaji za mjerenje glikemije, individualizirani ciljevi glikemije ovisno o dobi djeteta i slično).

Inzulin u školi Najveći je broj djece školske dobi na terapiji penovima kombinacijom dugodjelujućeg inzulina te brzodjelujućeg analoga prije obroka i za korekcije ili na terapiji brzodjelujućim inzulinom putem inzulinske pumpe. U tom slučaju potrebno je primijeniti inzulin prije svakog obroka. Iako većina školske djece vrlo rano samostalno primjenjuje inzulin, mlađa djeca zahtijevaju kontrolu odrasle osobe radi provjere doze inzulina postavljene na penu ili pumpi. Ako se radi o manjem djetetu, važno je dogovoriti s nastavnicima da prije primjene inzulina provjere vrijednosti na uređaju za mjerenje GUK-a i penu/pumpi. Ukoliko nije moguće organizirati primjenu inzulina tijekom boravka u školi, a dijete će imati obrok, razgovarajte s vašim dijabetologom o mogućnostima prilagodbe inzulinske terapije. Čak i ako ne planira uzimati obrok u školi, važno je da dijete nosi kratkodjelujući inzulin sa sobom radi primjene korekcije inzulina u slučaju hiperglikemije. Dijete se nikako ne bi smjelo udaljavati s nastave ili iz razreda kako bi primijenilo inzulin (osim ako dijete osjeća nelagodu kada daje inzulin pred vršnjacima).

Hrana Ako postoji mogućnost prehrane u školi, potrebno je procijeniti koliko su takvi obroci nutritivno kvalitetni i prilagođeni djetetu s dijabetesom te dogovorite da vam unaprijed pošalju tjedni školski

Tjelesna aktivnost Tjelesna aktivnost u školi može biti planirana i neplanirana. Ako se radi o planiranoj aktivnosti (sat tjelesnog odgoja) potrebno je smanjiti dozu inzulina (dugodjelujućeg ili brzodjelujućeg) i/ ili uzeti dodatni ugljikohidratni (UH) obrok (0,5 – 1 g UH po kilogramu tjelesne težine za tjelesnu aktivnost dulju od 30 minuta, bez dodatka inzulina). Prije, tijekom i nakon tjelesne aktivnosti potrebno je mjeriti šećere. Važno je unaprijed upozoriti nastavnika tjelesnog odgoja na potrebu čestog mjerenja glikemije, osobito ako se radi o dugotrajnijoj tjelesnoj aktivnosti ili aktivnosti jačeg intenziteta. Također je važno znati da neke vrste tjelesne aktivnosti (nogomet, košarka, rukomet...) mogu privremeno dovesti do porasta šećera, kao posljedica djelovanja stresa, no kasnije dovode do hipoglikemije. Stoga je i nakon sata tjelesnog odgoja potrebno češće provjeriti GUK. U djece rane školske dobi nastava tjelesnog odgoja često se ne provodi prema unaprijed dogovorenom rasporedu pa nije uvijek moguće prethodno prilagoditi dozu inzulina. Stoga je potrebno prije aktivnosti uzeti dodatni UH obrok i često mjeriti šećer tijekom i nakon aktivnosti. U ovoj životnoj dobi također su česte i neplanirane aktivnosti (npr. tijekom velikog odmora). S obzirom na to da se radi o aktivnosti kraćoj od 15 minuta nije potrebno unaprijed uzimati obrok, no preporučuje se češća provjera GUK-a ako je aktivnost bila intenzivnija. Ukoliko je sat tjelesnog odgoja bio na kraju nastave (osobito ako je bio zadnji sat) veća je mogućnost razvoja hipoglikemije tijekom povratka iz škole. Stoga je važno upozoriti dijete da mjeri GUK prije nego što krene kući i tijekom puta (ako dulje traje), a bilo bi dobro i da se dijete vraća u pratnji. Hipoglikemija

Blage hipoglikemije su česte i većina djece će na vrijeme prepoznati simptome i uzeti brzodjelujući UH. Ako dijete ima uređaj za kontinuirano mjerenje glikemije, alarmi će upozoriti na razvoj hipoglikemije. Nastavnike je potrebno upoznati s mogućim simptomima hipoglikemije, osobito ako dijete ima neke specifične simptome te im objasniti postupke zbrinjavanja (npr. napisati znakove te navesti količinu brzodjelujućeg UH koji trebaju dati djetetu). Dijete mora imati dostupan brzodjelujući UH i obrok za slučaj hipoglikemije u školskoj torbi, ali, u dogovoru s nastavnicima, u razredu se može odrediti još jedno mjesto na kojem će se pospremiti takav obrok u slučaju potrebe. Sve aktivnosti, uključujući mjerenje GUK-a i uzimanje obroka, dijete

Uzimanje dodatnih obroka Sva djeca nekada isprobavaju granice te će čak i najposlušnija djeca katkada u školi pojesti obroke koji nisu zdravi ili će ih zaboraviti „pokriti“ inzulinom. Takve situacije nastojte riješiti razgovorom i nemojte unaprijed optuživati dijete – uzajamno povjerenje puno je važnije od jednoga dobrog šećera.

mora obaviti unutar učionice. Ako roditelji posjeduju uređaje za praćenje glikemije na daljinu, važno je unaprijed dogovoriti u kojim će situacijama dijete samostalno ili uz pomoć nastavnika sanirati hipoglikemiju, a kada će roditelji (morati) telefonski kontaktirati dijete i/ili nastavnika. Važno je upozoriti nastavnike da se hipoglikemija može očitovati i promjenama u ponašanju (agresivnost, nervoza, razdražljivost i sl.) te da je uvijek, ako se dijete ponaša neobično ili neprikladno, nužno provjeriti GUK prije poduzimanja disciplinskih mjera. Dijete koje je imalo hipoglikemiju nikako se ne smije ostaviti bez nadzora do normalizacije glikemije te se ne smije slati kući bez pratnje. Hiperglikemija Hiperglikemije tijekom boravka u školi, osim neadekvatne doze inzulina, mogu biti posljedica stresne reakcije na nastavu (npr. ispiti) i dugotrajnog mirovanja. Unaprijed je potrebno dogovoriti u kojim je slučajevima potrebno davati korekciju inzulina, pri čemu treba voditi računa da će u slučaju stresnih reakcija biti potrebna manja korekcijska doza inzulina. Ako dijete često ima hiperglikemije u školi, razgovarajte s vašim dijabetologom oko potrebe modifikacije inzulinske terapije. Kod dulje hiperglikemije djeca pojačano mokre – stoga dogovorite s nastavnicima da djetetu dopuste izlazak s nastave kada mora otići na WC.

Izostanci i izlasci s nastave Unaprijed upoznajte nastavnike da će dijete morati odlaziti na redovite ambulantne kontrole (svaka tri mjeseca). Osim toga, djeca s dijabetesom nisu sklonija akutnim bolestima u odnosu na vršnjake te se ne očekuje da će imati veći broj izostanaka. Uspjeh u školi i akutne komplikacije Djeca s dijabetesom jednako su uspješna i sposobna kao i njihovi vršnjaci. Međutim, akutne komplikacije (hipoglikemija i hiperglikemija) mogu privremeno utjecati na intelektualne sposobnosti i time umanjiti uspjeh na testu ili tijekom ispitivanja. To je osobito izraženo kod hipoglikemije, dok je u

slučaju hiperglikemije učinkovitost djeteta individualna. Stoga upozorite nastavnike da u slučaju hipoglikemije (a po potrebi i hiperglikemije) odgode ispitivanje do stabilizacije razine glikemije (po mogućnosti za idući dan). Također upozorite dijete da nastavniku kaže kada ima hipoglikemiju. U slučaju neuvažavanja isprike, javite se vašem dijabetologu koji može napisati službenu preporuku nastavnom osoblju. Kada dijete piše neki dulji test, nužno je da ima dostupan mjerač GUK-a, vodu, brzodjelujući UH i obrok. Predrasude Neka djeca s dijabetesom nailaze na predrasude, nerazumijevanje pa i diskriminaciju vršnjaka ili nastavnog osoblja. Sukobi i zadirkivanje vršnjaka mogu dovesti do toga da dijete odbija provoditi mjere samokontrole (mjerenje GUK-a, primjena inzulina) ili ne želi javno iskazati kada se ne osjeća dobro (npr. kada ima hipoglikemiju). Razgovarajte o tome s djetetom te upozorite razrednika ili drugo nastavno osoblje ako se takve situacije događaju, a po potrebi uključite i svoj dijabetološki tim. Bilo koji oblik diskriminacije djeteta s dijabetesom apsolutno je Naneprihvatljiv.kraju,prilikom povratka djeteta sa ŠB1 u školske klupe važno je ponovno naglasiti da su u početku svi uplašeni, ali znanjem i iskustvom može se najučinkovitije prevladati strah od nepoznatog. Djeca tijekom boravka u odgojno-obrazovnim ustanovama moraju imati povjerenja u one koji se brinu o njima i moraju znati da im nastavnici mogu i žele pomoći. Čak i kada je regulacija lošija, boravak u školi ima neprocjenjivu važnost, ne samo zbog obrazovanja, već i zbog druženja s vršnjacima i razvijanja samostalnosti, uključujući samostalnost u zbrinjavanju dijabetesa. Nastavnici, stoga, moraju imati točne i pouzdane informacije o bolesti i postupcima zbrinjavanja, a suradnja roditelja, nastavnika i medicinskog tima omogućit će djetetu siguran i sretan boravak u odgojno-obrazovnim ustanovama. Zavod za endokrinologiju i dijabetes Klinike za pedijatriju KBC Zagreb i Društvo „Veliki za male sa šećernom bolešću“ u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske od 2000. jednom godišnje provode edukaciju Šećerna bolest u odgojno-obrazovnim ustanovama namijenjenu odgajateljima i nastavnicima koji skrbe o djetetu sa šećernom bolešću.

29Dijabetes www.dijabetes.hr Život u pravoj mjeri. 30 godina s povjerenjem, izbor broj 1 u Hrvatskoj. Saznajte više o nagradnoj igri i prijavite se za sudjelovanje na www.medilabone.com ili nazovite na besplatni telefon 0800 600 900 Dobar tim –nagradna igra za osobe sa šećernom bolešću Imate šećernu bolest? Mjerite glukozu glukometrom Contour Next/Contour Next One? Pošaljite izvještaj o dobroj regulaciji glukoze i osvojite nagrade.

Ako je očitanje Vašeg tlaka na tlakomjeru ispod vrijednosti 90/60 mmHg, Vaš je tlak niži od normalnog. Nagli pad krvnog tlaka može biti opasan. Promjena od samo

Nizak krvni tlak može se činiti poželjnim i nekim ljudima ne stvara probleme. Međutim, kod mnogih ljudi vrlo nizak arterijski tlak (hipotenzija) može uzrokovati vrtoglavicu, umor i nesvjesticu. Vrijednosti krvnog tlaka niže od 90 mmHg za gornji (sistolički) ili 60 mmHg za donji (dijastolički) obično smatramo niskim krvnim tlakom. Poželjnim vrijednostima krvnog tlaka smatramo 120/80 UmmHg.ovom članku nije riječ o ciljnim vrijednostima za osobe koje se liječe od arterijske hipertenzije, no i u tom slučaju pad krvnog tlaka ispod gore navedenih vrijednosti, osobito nagli pad tlaka prilikom izloženosti većim tjelesnim naporima ili vrućinama može biti opasan po život, jednako kao što su to i vrlo visoke vrijednosti krvnog tlaka. Ukoliko se tom incidentu hipotenzije pridruži još i pad vrijednosti glukoze u krvi kod osoba oboljelih od šećerne bolesti, stanje može biti izrazito alarmantno i zahtijevati hitnu medicinsku pomoć. Vrijednosti krvnog tlaka variraju tijekom dana ovisno o položaju tijela, razini stresa, fizičkom stanju i kondiciji, lijekovima koje uzimate, hrani koju jedete i pijete, te vremenu tijekom dana u kojem ga mjerite – obično je niži noću, a raste nakon buđenja.

Ono što se kod Vas smatra niskim krvnim tlakom možda je normalno za nekoga drugog. Većina liječnika smatra krvni tlak preniskim samo ako uzrokuje simptome, no postoje istraživanja koja su pokazala da niske vrijednosti krvnog tlaka, posebice kod starijih osoba, nose rizik od pada zbog vrtoglavice te ozljeda.

Nizak krvni tlak – stanje ili dijagnoza?

Koliko nisko može pasti krvni tlak?

Prim. dr. sc. Ljiljana Fodor, dr. med., internist subspecijalist nefrolog/hipertenziolog

Problemi sa srcem Neka srčana stanja koja mogu dovesti do niskoga krvnog tlaka uključuju izuzetno nisku brzinu otkucaja srca (bradikardija), probleme sa srčanim ventilima, srčani udar i zatajenje srca. No, ono što je kod kroničnih bolesnika opasnije od niskog tlaka jest neuzimanje redovne terapije zbog straha da će tlak pasti i „tlakovi se spojiti“.

Trudnoća Budući da se cirkulacijski sustav tijekom trudnoće brzo širi, krvni tlak vjerojatno će pasti. To je normalno, a krvni tlak se obično vrati na razinu prije trudnoće nakon što ste rodili.

Postprandijalna Hipotenzija nakon obroka je pad krvnog tlaka koji se javlja odmah nakon jela. To je vrsta ortostatske hipotenzije. Starije osobe, posebno one s Parkinsonovom bolešću, vjerojatnije će razviti postprandijalnu hipotenziju.

Simptomi niskoga krvnog tlaka

Lijekovi Beta-blokatori, nitroglicerin i diuretici koji se koriste u liječenju arterijske hipertenzije te bolesti srca, zatim triciklični antidepresivi i lijekovi za erektilnu disfunkciju mogu uzrokovati pad krvnog tlaka. Sve se to može spriječiti samokontrolom krvnog tlaka u kućnim uvjetima i pažljivim doziranjem lijeka.

od banalnih do vrlo ozbiljnih kao što je gubitak svijesti, stoga je osobit oprez potreban kod osoba koje liječe arterijsku hipertenziju ili bolesti srca te imaju pridruženu šećernu bolest ili kronične bubrežne bolesti.

Vrste hipotenzije Hipotenzija je se različito klasificira, već prema tome u koje vrijeme i pod kojim uvjetima dolazi do pada krvnog tlaka.

Endokrini problemi Paratireoidna bolest, nadbubrežna insuficijencija (Addisonova bolest), nizak šećer u krvi (hipoglikemija) i u nekim slučajevima dijabetes mogu potaknuti nizak krvni tlak.

Ako još niste, pogledajte mrežnu stranicu s cjenikom usluga naše Poliklinike Wellife https://wellife.hr/cjenik/ i iznenadit ćete se koliko Vam pretraga stoji na raspolaganju uz realno procijenjen budžet „prosječnog“ korisnika. Ne zaboravite da mnoge od ovih usluga nećete morati stalno ponavljati i izaberite dugoročnu korist na račun privremenog izdatka. U prostoru naše Poliklinike nema gužve niti beskonačnog čekanja da Vam netko posveti pažnju. Veselimo se Vašem dolasku i u ugodnom, rashlađenom ambijentu dočekujemo Vas s toplim osmijehom.

31Dijabetes www.dijabetes.hr 20 mmHg – na primjer pad sa 110 sistoličkog na 90 mmHg –može uzrokovati vrtoglavicu i nesvjesticu. A nagli pad krvnog tlaka može biti uzrokovan i nekontroliranim krvarenjem, teškim infekcijama ili alergijskim reakcijama. Sve su to stanja koja zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć. Stanja koja uzrokuju nizak krvni tlak

Pijte puno vode kako biste izbjegli hipotenziju zbog dehidracije, posebno ako povraćate ili imate proljev. Ako pazite na unos tekućine, to može pomoći u liječenju i prevenciji simptoma neurološki posredovane hipotenzije. Ako osjetite vrtoglavicu ili pad krvnog tlaka kada stojite dulje vrijeme, napravite pauzu pa sjednite. Pokušajte smanjiti razinu stresa kako biste izbjegli emocionalne traume. Liječite ortostatsku hipotenziju polaganim, postupnim pokretima. Umjesto da brzo ustanete, polaganim pokretima uđite u sjedeći ili stojeći položaj. Ortostatsku hipotenziju također možete izbjeći tako da ne prekrižite noge dok sjedite. Kupite kvalitetan tlakomjer za samokontrolu u kućnim uvjetima. Pijte redovito propisanu terapiju arterijske hipertenzije i u dogovoru s liječnikom eventualno korigirajte dozu lijeka, ali ga nemojte samoinicijativno prestati uzimati.

Simptomi••••••uključivati:umorvrtoglavicumučninuljepljivukožudepresijuomaglice.variraju

Mali savjeti za velik doprinos vašem zdravlju Osobama s kroničnim bolestima koje zahtijevaju trajnu, svakodnevnu medikamentoznu terapiju i onima starije životne dobi ne savjetuje se izlazak u gužve bez pratnje, poglavito u vrućim ljetnim danima kada temperature prelaze 30 stupnjeva NositeCelzijevih.uvijek sa sobom malu bočicu s vodom, izbjegavajte konzumiranje teške hrane, alkohola, kao i zadimljene prostorije i one s mnogo ljudi. Ako računalo nije vaš medij, zamolite bližnje da vam plate račune putem interneta, komunicirajte s obiteljskim liječnikom telefonski i time prevenirajte hitne izlaske iz stana. Dolazak patronažne sestre može biti od velike pomoći starijim i nemoćnim osobama, a usluge vađenja krvi i njege u kući pruža sve više privatnih laboratorija i ustanova. Za vrijeme pandemije imali smo mnogo nevolja, ali i otkrili blagodati virtualne tržnice. OPG-ovi i mali poduzetnici donose Vam na kućni prag pune košare zdravih namirnica, a često štede vrijeme, novac i čuvaju vaše zdravlje pažljivo uzgojenim proizvodima. Ako još uvijek radije šećete s košarom po tržnici, nastojte da to bude u periodu do 11 sati, a poslijepodnevne izlaske odgodite za period poslije 18 sati.

Neurološki posredovana Hipotenzija je neurološki posredovana ako se događa se nakon što dugo stojite. Djeca ovaj oblik hipotenzije doživljavaju češće od odraslih. Emocionalno uznemirujući događaji mogu također uzrokovati ovu vrstu pada krvnog tlaka. Pad krvnog tlaka uslijed šoka i dehidracije

Ortostatska Ortostatska hipotenzija je pad krvnog tlaka koji se javlja kada prelazite iz sjedećeg ili ležećeg položaja na stajanje. Česta je u ljudi svih dobnih skupina. Kako se tijelo prilagođava promjeni položaja, može doći do kratkotrajne vrtoglavice.

Teška hipotenzija povezana je sa šokom. Šok se događa kada vaši organi ne dobivaju krv i kisik koji su im potrebni za pravilno funkcioniranje, a može biti uzrokovan krvarenjem i infekcijom. Ova vrsta hipotenzije može biti opasna po život ako se odmah ne liječi. Liječenje hipotenzije Vaš će tretman ovisiti o osnovnom uzroku hipotenzije. Liječenje može uključivati lijekove za bolesti srca, dijabetes ili infekciju.

Osobe s hipotenzijom mogu osjetiti simptome kada im krvni tlak padne ispod 90/60 mmHg. Simptomi hipotenzije mogu

ORGANIZATORI:

stopalo: jučer, danas, sutra

33Dijabetes www.dijabetes.hr

Anica Badanjak, dr. med., internistica, endokrinologinja i dijabetologinja

Dijabetičko

Stopala su fleksibilne strukture kostiju, zglobova, mišića i vezivnih tkiva i čine temelj našeg tijela. Omogućuju da stojimo uspravno i izvodimo aktivnosti poput hodanja, trčanja i skakanja; podržavaju našu težinu, pomažu u održavanju ravnoteže i apsorbiranju udaraca. S godinama može doći do raznih oštećenja, na što utječe genetika (naše naslijeđe), naša briga o stopalima i mnoge bolesti. Problemi sa stopalima su među najčešćim zdravstvenim problemima. U novije doba, bolesti stopala su jedna od najtežih i vrlo čestih komplikacija šećerne bolesti. Specijalnost koja se bavi isključivo problemima stopala naziva se podijatrija, ali nažalost razvijena je u malom broju zemalja. Podijatri (poznati i kao kiropodisti, podolozi) mogu pomoći u dijagnosticiranju i liječenju raznih stanja povezanih sa stopalima. Samo devet zemalja u svijetu ima licenciranu edukaciju podijatrije. U tim zemljama podijatri su ravnopravni članovi multidisciplinarnih timova za liječenje problema stopala u osoba sa šećernom bolešću. Profesionalna njega stopala postojala je još u starom Egiptu, o čemu svjedoče reljefi na ulazu u Ankhmahorovu grobnicu koji datiraju iz otprilike 2400. godine prije Krista (slika 1).

On je prepoznao potrebu za koordiniranom intenzivnom njegom osoba s dijabetičkim stopalom, što uključuje dijabetologa, medicinske sestre, vaskularnog kirurga, ortopeda, ortotičara i tako je postao začetnik multidisciplinarne skrbi o dijabetičkom stopalu u Velikoj Britaniji. To je rezultiralo trenutnim smanjenjem velikih amputacija za 50%. Poseban naglasak stavljen je na podijatrijski „debridement“ (odstranjivanje mrtvog tkiva iz rane), rasterećenje stopala, kontrolu upala (infekcija) i skrb za šećernu bolest. Nakon uspješnog rezultata smanjenja amputacija u Velikoj Britaniji, diljem Europe razvili su se multidisciplinarni timovi za dijabetičko stopalo. Prihvaćeno je da je rana (ulkus) na stopalu znak ozbiljne sistemske bolesti, a oboljeli zahtijevaju holističku skrb i agresivno liječenje same rane. Postalo je jasno da pacijenti s bolešću dijabetičkog stopala zahtijevaju specijaliziranu skrb multidisciplinarnog tima, a netko je trebao koordinirati, predvoditi tim, odnosno stalno brinuti o pacijentu. Zbog toga je dijabetolog u Europi često preuzimao glavnu ulogu u usmjeravanju multidisciplinarnog tima, iako su vaskularni kirurzi i ortopedi često bili u glavnoj ulozi. Važnu svakodnevnu njegu često su vodili podijatri, a ponekad i medicinske sestre. Mnogi timovi započeli su s minimalnim brojem osoblja, ali su se razvili u pune multidisciplinarne timove aktivne u istraživanju i obrazovanju. Dijabetologinja K. Van Acker pokrenula je prvu ambulantu za dijabetičko stopalo u Belgiji na Sveučilištu u Antwerpenu 1989., s dvjema medicinskim sestrama, a nakon četrnaest godina uspostavljen je veliki multidisciplinarni tim. Kako se ubrzano povećavao broj oboljelih od šećerne bolesti tako je rastao i broj osoba s dijabetičkim stopalom. 1. Reljefi na ulazu u Ankhmahorovu grobnicu / oko 2400 pr. n. e.

Slika

Hipokrat34

Prvo društvo kiropodista osnovano je 1895. u New Yorku, SAD, a prva službena škola otvorena je 1911. godine. U Velikoj Britaniji kiropodija je postala široko priznata kada je 1912. osnovana bolnica za stopala – London Foot Hospital, a škola za kiropodiste otvorena je 1919. godine. Godine 1977. umjesto naziva kiropodist uvodi se izraz podijatar kako bi se izbjegla zbrka s kiropraktičarima. Broj podijatara značajno se povećao nakon Prvoga i Drugoga svjetskog rata. Nakon uvođenja inzulina u liječenje osoba sa šećernom bolešću, prije sto godina, naglo je pao broj kratkoročnih komplikacija; dijabetička ketoacidoza (po život opasno stanje) smanjila se sa 60% na 5%; osobe s tipom 1 šećerne bolesti dobile su mogućnost života dulje od 1-3 godine. Produljenjem života dijabetičkih bolesnika otvorila se mogućnost razvoja dugoročnih Inzulin,komplikacija.kaoidrugi neinzulinski lijekovi koji se koriste u liječenju šećerne bolesti tipa 2, pomažu u kontroli razine šećera u krvi, ali ne i u izlječenju same bolesti, što za posljedicu ima mogućnost razvoja dugoročnih komplikacija. Čuveni američki endokrinolog E. Joslin bio je svjestan da stroga kontrola glukoze dovodi do manjeg broja i manje ekstremnih komplikacija. Prepoznao je problem dijabetičkog stopala i 1934. godine napisao da „gangrena ne dolazi s neba“. Godine 1928. otvara prvu ambulantu za dijabetičko stopalo. Bio je prvi koji je zagovarao poučavanje oboljelih da sami brinu o svojoj šećernoj bolesti.

je opisao kurje oči i žuljeve i izumio originalne skalpele za struganje i uklanjanje tvrde kože. Sve do 20. stoljeća liječnici koji su se fokusirali na stopala, gležnjeve i noge nazivali su se kiropodistima i smatrali su se odvojenima od drugih vrsta organizirane medicine. Prvi licencirani stručnjaci koji su se specijalizirali za proučavanje i njegu potkoljenica i stopala pojavili su se u 19. stoljeću.

Ambulante za dijabetičko stopalo i timski pristup u Europi M. Edmonds, europski pionir na polju dijabetičkog stopala, 1981. godine osnovao je prvu kliniku za dijabetičko stopalo u Londonu, pri Kraljevskoj fakultetskoj bolnici (King’s College hospital).

Rezolucija o šećernoj bolesti 2011. godine Prepoznavanje šećerne bolesti kao jednog od vodećih javnozdravstvenih problema i stanja koja zahtijevaju multidisciplinarni pristup i sinergističko djelovanje svih sektora društva, uvažavanje smjernica i preporuka UN-a i EU-a te aktualne epidemiološke situacije dovele su do ideje o potrebi donošenja Rezolucije s ciljem aktivnijeg uključivanja svih segmenata društva u zajedničku borbu protiv šećerne bolesti. Rezolucijom se naglašava važnost šećerne bolesti i opterećenje koje predstavlja za društvo, a od svih nadležnih

Kolika je opasnost od dijabetičkog stopala? Posljednjih desetljeća pratimo porast oboljelih od šećerne bolesti i u Hrvatskoj, a time i porast osoba s kroničnim komplikacijama. Posebno je zabrinjavajući porast šećerne bolesti na ljestvici vodećih uzroka smrti u Republici Hrvatskoj, sa 7. mjesta 2014. sada se pomaknuo na 3. mjesto. Prema dostupnim podatcima svjetskih stručnjaka, srčano-žilne bolesti, gdje spada i bolest dijabetičkog stopala, odgovorne su za više od 75% smrti u osoba sa šećernom bolešću. U svijetu svakih dvadeset sekundi umre jedna osoba zbog komplikacija dijabetičkog stopala. Rizik od smrti nakon pet godina za osobu s ranom na dijabetičkom stopalu veći je 2,5 puta od rizika za bolesnika s dijabetesom koji nema ranu na stopalu. Preko 50% rana se upali (inficira). Oko 20% rana s umjerenom ili teškom infekcijom dovodi do određene razine amputacije. U 85% slučajeva amputaciji okrajina prethodi rana na stopalu. Ukupan broj osoba s ranom na stopalu varira od približno 1-2% u razvijenim zemljama do više od 11% u izvješćima iz nekih afričkih Smrtnostzemalja.nakonamputacije povezane s dijabetesom prelazi 70% nakon pet godina za sve bolesnike s dijabetesom i 74% nakon dvije godine za one koji su na dijalizi zbog terminalne faze bolesti bubrega. Bolest perifernih krvnih žila (arterija) neovisno povećava rizik od nezacjeljivih ulkusa, infekcije i amputacije. Izravni troškovi liječenja komplikacija dijabetičkog stopala premašuju troškove liječenja mnogih uobičajenih vrsta raka. Nakon izlječenja prve rane na stopalu često se događa ponovna pojava rane na istom ili drugom stopalu i to u otprilike 40% oboljelih unutar jedne godine nakon zacjeljivanja rane, gotovo 60% unutar tri godine i 65% unutar pet godina. Ako želimo smanjiti komplikacije dijabetičkog stopala, poboljšati kvalitetu i produžiti život oboljelima, a ujedno smanjiti troškove (dugog i skupog) liječenja potrebno je razumjeti što dovodi i kako nastaje rana na stopalu u osoba sa šećernom bolešću.

BROJ AMPUTACIJA POVEZANIH SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU MOŽE SE SMANJITI I DO 86%, UZ MALA ULAGANJA I U KRATKOM ROKU. Što je to „dijabetičko stopalo“? Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, dijabetičko stopalo je „rana na stopalu povezana s oštećenjem živaca (neuropatijom) i različitim stupnjevima oštećenja cirkulacije (ishemije) i upale (infekcije)“. Prema definiciji poznatog ortopeda J. Parvizija: „Dijabetičko

35Dijabetes www.dijabetes.hr Godine 1989. u St. Vincentu, Italija, sastali su se predstavnici vladinih odjela za zdravstvo i organizacija pacijenata iz svih europskih zemalja sa stručnjacima za dijabetes pod okriljem regionalnih ureda Svjetske zdravstvene organizacije za Europu (WHO) i Međunarodne dijabetičke federacije (IDF), europska regija. Jednoglasno su se složili oko preporuka za poboljšanje skrbi za oboljele od šećerne bolesti i pozvali na njihovu provedbu u svim zemljama diljem Europe. Deklaracija St. Vincent potaknula je razvoj multidisciplinarnih ambulanti za dijabetičko stopalo u Europi s ciljem smanjenja stope amputacija za 50%, na temelju rezultata koje je postigla bolnica King’s College Hospital. V. Urbančič-Rovan pokrenula je ambulantu za dijabetičko stopalo u Sveučilišnom medicinskom centru u Ljubljani, Slovenija, 1990. Grupagodine.zaproučavanje dijabetičkog stopala Europskog udruženja za proučavanje dijabetesa osnovana 1998. na poticaj A. J. M. Boultona podržala je i potaknula timski pristup skrbi o dijabetičkom stopalu i prevenciji amputacije. Dijabetičko stopalo u RH Nacionalni programi zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolesti 2007. – 2012. i 2015. – 2020. imali su za cilj unaprjeđenje zdravlja stimulacijom i podržavanjem usvajanja učinkovitih mjera ranog otkrivanja, praćenja, prevencije i liječenja šećerne bolesti i njenih komplikacija, a njihovim provođenjem planiralo se povećati udio bolesnika otkrivenih u ranim razdobljima bolesti ili bez komplikacija, smanjiti učestalost komplikacija šećerne bolesti i poboljšati kvalitetu života osoba sa šećernom bolešću te dugoročno smanjiti troškove liječenja. Godine 1999. usuglašen je Konsenzus o dijabetičkom stopalu. Dijabetičko stopalo, Hrvatski model – nacionalno usuglašeno mišljenje (Kliničke preporuke za dijagnostiku, prevenciju i liječenje) „Svrha je sastavljanja preporuka da se boljim poznavanjem ove problematike usuglase temeljne smjernice glede dijagnostike, prevencije i liječenja dijabetičkog stopala te da se unutar Hrvatskog modela zaštite bolesnika sa šećernom bolesti postigne smanjenje incidencije i prevalencije ove teške komplikacije šećerne Provedbabolesti“.programa u određenim aspektima polučila je odlične rezultate te je tako u razdoblju između 2007. i 2012. godine prevalencija amputacija donjih okrajina/nogu iznad gležnja smanjena za 20,56% (1,07% na 0,85%). Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću (CroDiab registar) osnovan je 2000. godine s ciljem unaprjeđenja zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću, utvrđivanja prevalencije i incidencije šećerne bolesti i njenih akutnih i kroničnih komplikacija, praćenja morbiditeta i mortaliteta, te osnovnih kliničkih pokazatelja na nacionalnoj razini.

institucija, gospodarskih subjekata, medija i udruga zahtijeva se aktivnije uključivanje u prevenciju, rano otkrivanje, liječenje i rehabilitaciju u okviru njihovih mogućnosti i dostupnih izvora i na način koji im omogućuje njihova primarna djelatnost; potiču se znanstvene institucije na istraživanja u području šećerne bolesti, javnozdravstveni registar osoba oboljelih od šećerne bolesti i multidisciplinarnost u pristupu bolesniku. Rezolucija o šećernoj bolesti tako predstavlja krunu i daljnji putokaz strateškog pristupa borbi sa šećernom bolešću u Republici Hrvatskoj. Hrvatski sabor usvojio je Rezoluciju o šećernoj bolesti na sjednici održanoj 17. lipnja 2011. godine. Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012. – 2020. ističe i problem visokog pobola i smrtnosti uzrokovane šećernom bolesti te naglašava potporu Nacionalnom programu.

prof. A. M. J. Boultona, koji kaže da je dijabetičko stopalo svaka promjena na stopalu povezana s dugoročnim komplikacijama šećerne bolesti. Ključni čimbenici koji doprinose nastanku oštećenja na stopalima i često dovode do amputacije i smrti ovih bolesnika jesu: oštećenje živaca i bolest krvnih žila (arterija) nogu i stopala; zatim slijede deformacije stopala, dob, spol i trajanje šećerne bolesti te etnička pripadnost. Gubitak vida zbog oštećenja malih krvnih žila oka (dijabetička retinopatija) i uznapredovala bolest bubrega zbog oštećenja malih krvnih žila bubrega (dijabetička nefropatija) povećavaju rizik za razvoj rane na stopalima. Osobito su ugroženi bolesnici sa završnim stadijem bubrežne bolesti koji se liječe dijalizom. Osobe s dijabetesom ostaju pod visokim rizikom od bolesti stopala čak i nakon uspješne transplantacije bubrega, gušterače ili kombinirane transplantacije gušterače i bubrega, a razlog je oštećenje živaca. Komplikacije dijabetičkog stopala izvor su velike patnje oboljelih i predstavljaju velik zdravstveni, ekonomski i socijalni problem u svim zemljama, a posebice u zemljama u razvoju, kao i u nerazvijenim zemljama. Kako bi se spriječili ili barem smanjili štetni učinci, 1996. godine osnovana je Međunarodna radna skupina za dijabetičko stopalo (International Working Group on the Diabetic, IWGDF), koja se sastoji od stručnjaka iz gotovo svih disciplina uključenih u skrb bolesnika s dijabetesom i problemima stopala. Važan rezultat IWGDF-a jesu smjernice za liječenje i prevenciju dijabetičkog stopala, koje se kontinuirano ažuriraju od 1999. godine. Međunarodna radna skupina za dijabetičko stopalo (IWGDF) objavila je ažurirane smjernice 2019., koje se temelje na formuliranju relevantnih kliničkih pitanja i ishoda, rigoroznim sustavnim pregledima literature i preporukama koje su specifične i nedvosmislene. Ovi dokumenti daju smjernice vezane uz prevenciju bolesti dijabetičkog stopala; rasterećenje (offloading); bolest perifernih arterija; infekcije; intervencije za zacjeljivanje

rana; klasifikaciju dijabetičkih rana stopala. Na temelju tih šest poglavlja izrađen je i niz praktičnih smjernica. Svaku su smjernicu opsežno pregledali članovi uredničkog odbora IWGDF-a, kao i neovisni međunarodni stručnjaci za svako područje. Ulaganje u ove međunarodne smjernice utemeljene na dokazima vjerojatno je među najisplativijim oblicima izdataka za zdravstvenu skrb. Hrvatski prijevod je u pripremi. Sprječavanje (prevencija) prve ili ponovne pojave rane na stopalu ključno je za izbjegavanje amputacije, a najučinkovitiji pristup je multidisciplinarni. Sprječavanje ponovne pojave rane na stopalu zahtijeva dobru kontrolu šećerne bolesti, stalnu profesionalnu skrb o stopalu u intervalima od 1 do 3 mjeseca i odgovarajuću obuću koja ima dokazani učinak na smanjenje pritiska na tabane. Potrebno je pratiti temperaturu kože na stopalu i dodatno njegovati stopala ako se pojave bilo kakvi znakovi upale. Centri koji su uspostavili timove posebno za ovu svrhu izvijestili su o dramatičnom smanjenju amputacija donjih okrajina i poboljšanim stopama zacjeljivanja primarne rane. Kontinuirana poduka (edukacija) osoba sa šećernom bolešću i onih koji im pomažu ima središnju ulogu u liječenju i trebala bi uključivati upute o higijeni stopala, svakodnevnom pregledu, pravilnoj obući i nužnosti brzog liječenja novih promjena na Većinastopalima.pionirskih klinika bile su bolničke i liječile su aktivne probleme stopala; međutim, postojala je sve veća svijest o potrebi probira i preventivne njege stopala. Programi preventivne skrbi u obliku probira za visokorizične pacijente i potom uključivanje u program zaštite stopala postigli su smanjenje pojave novih rana na stopalu i amputacija. Projekt integrirane njege dijabetičkog stopala u zajednici u Exeteru, Velika Britanija, pokazao je da se znanje i stavovi pacijenata o njezi stopala, kao i znanje i ponašanje zdravstvenih djelatnika mogu mjerljivo poboljšati, relativno jeftino, u prilično kratkom vremenu

je stanje u kojem se stvaraju rane (ulkusi) na stopalima bolesnika s Najprihvatljivijadijabetesom“.jedefinicija

stopalo36

Slika 2. European train the foot trainers Program – Step by step foot

Sada je red na dijabetolozima da uvrste u Nacionalni program skrbi o osobama sa šećernom bolešću Ambulantu za dijabetičko stopalo pri svakom Centru za dijabetes u RH. Na taj način će se steći uvjeti za razvoj lokalne, regionalne i nacionalne mreže ambulanti u kojima će se rano otkrivati rizični pacijenti za razvoj rane na stopalu. Jednostavnim metodama, bez pomagala, ili s jeftinim pomagalima dijabetolozi i liječnici primarne medicine koji samostalno skrbe o osobama sa šećernom bolešću mogu i moraju otkriti oštećenje živaca, slabu cirkulaciju, vidjeti deformitete, natiske na stopalima i poduzeti potrebne mjere. Rana, inficirana rana, gangrena – to su uznapredovale komplikacije dijabetičkog stopala koje se mogu izbjeći ili drastično smanjiti. Rad u ambulanti trebao bi obuhvaćati (bazično) godišnji sveobuhvatni pregled stopala, identificiranje i kategorizaciju rizika za razvoj rane na stopalu, podučavanje, pravodobno i odgovarajuće upućivanje na dodatnu stručnu skrb i kontinuirano praćenje oboljelih od ulaska u sustav Akoskrbi.ne poboljšamo brigu o stopalu kod osoba s dijabetesom ishodi liječenja bit će lošiji, a troškovi iznimno visoki. Stoga postoji hitna potreba za preventivnim strategijama za smanjenje učestalosti komplikacija stopala među osobama s dijabetesom. 28.27.26.25.24.23.22.21.20.19.18.17.16.15.14.1312.11.10.9.8.7.6.5.4.3.2.1.

Literatura:Slika:http://www.idb.hr/CroDiab_2014.pdfkronicnih-nezaraznih-bolest/dijabetes/odjel-za-koordinaciju-i-provodenje-programa-i-projekata-za-prevhttps://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/kronicnih-nezaraznih-bolest/dijabetes/odjel-za-koordinaciju-i-provodenje-programa-i-projekata-za-prevhttps://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/www.essexunionpodiatry.com/podiatrist-chiropodist-difference/12.08.2022.https://renaissancefac.com/important-facts-about-the-history-ofJinflammatoryTuttolomondoSuppl):3S-16S.amputationSandersDM/91.1NoncommunicableforReiber2015,D,PuntarićzazdravstvenePoljičaninnaklada;I,PoljičaninNovinščakzaštite-osoba-sa-šećernom-content/uploads/2013/11/Nacionalni-programzdravstvene-bolešću-2015_2020.pdfT.Sindromdijabetičkogstopala.ActaMedCroatica.2010:11-13.T,MetelkoŽ.Šećernabolest.U:Vorko-JovićA,StrnadM,Rudanur.Epidemiologijakroničnihnezaraznihbolesti.Zagreb:Medicinska2010,str.243-64.T,ŠekerijaM,MetelkoŽ,Skoko-PoljakD.Nacionalniprogramzaštiteosobasašećernombolešću,2007.-2010.Hrvatskičasopisjavnozdravstvo.2010:23.Disur.Hrvatskijavnozdravstveniprioriteti.U:PuntarićD,RopacJurčev-SavičevićA,ur.Javnozdravstvo.Osijek:Medicinskanaklada;str.111-98.GE,KingH.Guidelinesforthedevelopmentofanationalprogrammediabetesmellitus.Geneva:WorldHealthOrganization,divisionofDiseasesandHealthTechnology;1991.WHO/DBO/LJ,RobbinsJM,EdmondsME.Historyoftheteamapproachtoprevention:pioneersandmilestones.JVascSurg.2010;52(3doi:10.1016/j.jvs.2010.06.002A,MaidaC,PintoA.Diabeticfootsyndrome:Immune-featuresaspossiblecardiovascularmarkersindiabetes.WorldOrthop.2015;6(1):62-76.Published2015Jan18.doi:10.5312/wjo.v6.i1.62-podiatry/enciju-enciju-preuzeto:https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Akmanthor.jpg

Dijabetes www.dijabetes.hr 37 Budućnost skrbi o stopalu u RH je u rukama dijabetologa Sadašnja skrb još uvijek je pretežno usmjerena na aktivne probleme stopala. Polako se povećava svijest o potrebi prevencije nastanka rane na stopalu kod osoba sa šećernom bolešću. Na dijabetolozima je da rano otkriju visokorizične osobe za razvoj rane i poduzmu potrebne mjere da se to ne dogodi. Prethodni Nacionalni program zaštite osoba sa šećernom bolešću predvidio je rad podijatra/sestre za skrb o stopalu. Zahvaljujući Međunarodnoj dijabetičkoj federaciji i Međunarodnoj radnoj grupi za dijabetičko stopalo, odnosno svjetskim stručnjacima različitih specijalnosti uključenih u skrb o stopalu, pronađen je način kako riješiti nedostatak podijatara u više od 180 zemalja svijeta. Osmišljena je edukacija medicinskih sestara i tehničara za rad u ambulantama za dijabetičko stopalo. U svjetski program poboljšanja skrbi o stopalu uspješno se uključio Referentni centar SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur, 2015. godine (slika 2). Nakon edukacije sestre i tehničara u Ljubljani, otvorena je ambulanta za dijabetičko stopalo pri Klinici, koja je ujedno i baza za edukaciju ostalih sestara/tehničara koji će raditi u ambulantama za dijabetičko stopalo diljem RH. Provedeni su napredni i bazični tečajevi za timove dijabetolog/sestra iz gotovo svih centara za dijabetes na području Hrvatske. Započeta je provedba tečaja za liječnike obiteljske medicine, s ciljem da se postupno obuhvate svi. Posebno sam ponosna što je odmah započeta obuka oboljelih osoba od šećerne bolesti o dijabetičkom stopalu. Ta obuka, da bi bila korisna, mora biti kontinuirana, stoga se nadam da će se Ubrzonastaviti.nakon otvorenja ambulante za dijabetičko stopalo u SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur, pokrenut je postupak za otvorenje takve ambulante u Sisku, što nije išlo ni glatko ni brzo. Što nije zacrtano Nacionalnim programom teško će se ili nikako Nacionalniostvariti. program 2015. – 2020. predvidio je procjenu potrebe i mogućnost uvođenja podijatara i specijalizacija prvostupnica sestrinstva uz procjenu potrebnih resursa. Izvještaj 2015. –djelomično izvršeno.

Armstrong DG, Boulton AJM, Bus SA. Diabetic Foot Ulcers and Their Recurrence. N Engl J Med. 2017;376(24):2367-75. doi:10.1056/ BoultonNEJMra1615439AJ.The diabetic foot: a global view. Diabetes Metab Res Rev. 2000;16 Suppl 1:S2-S5. doi:10.1002/1520-7560(200009/10)16:1+<::aidBoultondmrr105>3.0.co;2-nAJM,Armstrong DG, Kirsner RS, et al. Diagnosis and Management of Diabetic Foot Complications. Arlington (VA): American Diabetes Association; October 2018. Bus SA, Van Netten JJ, Hinchliffe RJ, et al. Standards for the development and methodology of the 2019 International Working Group on the Diabetic Foot guidelines. Diabetes Metab Res Rev. 2020;36 Suppl 1:e3267. doi:10.1002/ Cocedmrr.3267F.etal. Diabetic foot-national consensus. Clinical recommendations for the diagnosis, prevention and treatment. Croatian Model Working Group for Diabetic Foot. Diabetol Croat. 1998;27:107-14. Dijabetičko stopalo. Simpozijum sa međunarodnim sudjelovanjem. Acta Med Croatica. 2010;64(suppl. 1):1-148. Frykberg RG. Diabetic foot ulcers: pathogenesis and management. Am Fam Physician. 2002;66(9):1655-62. Hančević J i sur. Dijabetičko stopalo: priručnik. Jastrebarsko: Naklada Slap; Hrvatski2010. zdravstveno-statistički ljetopis za 2014. godinu. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo; 2015., www.hzjz.hr King H, Gruber W, Lander T, eds. Implementing national diabetes programmes: report of a WHO meeting. Geneva: World Health Organization; Jeffcoate1995. WJ, van Houtum WH. Amputation as a marker of the quality of foot care in diabetes. Diabetologia. 2004;47(12):2051-8. doi:10.1007/s00125Malik004-1584-3RA,Tesfaye S, Ziegler D. Medical strategies to reduce amputation in patients with type 2 diabetes. Diabet Med. 2013;30(8):893-900. doi:10.1111/ Metelkodme.12169Ž, Brkljačić Crkvenčić N. Prevencija dijabetičkog stopala. Acta Med Croatica. 2013;67 (Supl. 1):35-44. Metelko Z, Pavlić-Renar I, Poljicanin T, Szirovitza L, Turek S. Prevalence of diabetes mellitus in Croatia. Diabetes Res Clin Pract. 2008;81(2):263-7. Ministarstvodoi:10.1016/j.diabres.2008.04.016zdravljaRepublikeHrvatske. Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolesti 2015. – 2020. Dostupno na : http://www. hzjz.hr/wp-

Koliko ste stari Vi, a koliko Vaše krvne žile?

Prim. dr. sc. Ljiljana Fodor, dr. med., internist subspecijalist nefrolog/hipertenziolog

Povećanadogađaja. je arterijska krutost biljeg kardiovaskularnog „starenja” i prediktor kardiovaskularnih nepovoljnih ishoda u općoj populaciji i u bolesnika s poremećajima kardiovaskularnog sustava. Stoga, osim dinamičkih i statičkih promjena koje zahvaćaju krvne žile postoje i brojni drugi čimbenici koji smanjuju arterijsku

Krutost arterijske stijenke i refleksija valova danas su ponovno pod povećalom javnosti kao jedan od važnijih uzročnika povišenoga sistoličkog tlaka i tlaka pulsa u populaciji koja stari, čime uvelike doprinose riziku od razvoja infarkta miokarda i moždanog udara. Znanstvenici su već prije više godina prepoznali promjenu arterijske elastičnosti kao značajan čimbenik rizika koji utječe na prognozu bolesnika. Također, evaluirana je mjera arterijske krutosti kao koristan pokazatelj vaskularnog oštećenja. Ateroskleroza je najčešći uzročnik oštećenja arterija, a obilježena je suženjem krvne žile zbog lokalnog zadebljanja unutrašnjeg sloja stijenke ateromom ili plakom. Pojednostavljeno rečeno, masnom naslagom. Imamo nekoliko relativno jednostavnih, neinvazivnih metoda za procjenu krutosti arterijske stijenke. Naime, općenito je prihvaćen i dokazan mehanizam da smanjenje arterijske elastičnosti uzrokuje prerano vraćanje reflektiranoga pulsnog vala još za vrijeme trajanja sistole, što dovodi do povećanja središnjega pulsnog vala i sistoličkoga krvnog tlaka. Povišen sistolički tlak dodatno opterećuje lijevu srčanu klijetku te se povećava potražnja za kisikom, koja nakon prestanka kompenzacijskih mehanizama rezultira kardiovaskularnim incidentom. Stoga je glavni razlog za rutinsko određivanje stupnja arterijske elastičnosti i refleksije valova dokaz da je upravo arterijska rigidnost nezavisan prediktivni čimbenik za razvoj negativnih kardiovaskularnih

Gubitkom elastičnosti reflektirani val se zbog veće brzine širenja na središnje arterije vraća ranije, već za vrijeme trajanja sistole. To dovodi do porasta sistoličkog tlaka, što doprinosi razvoju hipertrofije lijeve srčane klijetke (zadebljanje srčanog mišića).

Otkrivanje visokog krvnog tlaka u Poliklinici Wellife

Poznatoelastičnost.je da djevojčice imaju manju arterijsku elastičnost od dječaka iste dobi do puberteta dok se ne očituju pozitivni učinci estrogena. Nadalje, elastičnost je nešto manja u nižih ljudi, što se objašnjava kraćim putem koji val mora preći do mjesta refleksije i time ranijim nastankom reflektiranog vala i njegovom ranijem, „sistoličkom” doprinosu inicijalnom. Elastičnost arterijske stijenke može se procijeniti na nekoliko načina Najčešće upotrebljavani i prema smjernicama najpouzdaniji pokazatelji arterijske elastičnosti jesu brzina pulsnog vala –engl. pulse wave velocity (PWV), centralni sistolički tlak –engl. central systolic pressure (cSP), augmentacijski indeks – engl. augmentation index (AIx) te tlak pulsa – engl. pulse pressure (PP). Svi su navedeni pokazatelji nezavisne odrednice kardiovaskularnog rizika. Razvoj ateroskleroze, koji nastaje sa starenjem, dovodi do promjena elastičnih vlakana (elastin) u krvnim žilama koja se postupno zamjenjuju čvršćim, jačim kolagenom. Ovo dovodi do očvršćivanja krvnih žila, što je jedan od glavnih razloga rasta krvnog tlaka. Krvne žile kod nekih osoba stare brže od prosjeka, a kod nekih sporije. Arterije su krvne žile koje prenose krv od srca do perifernih organa. Imaju dvojaku funkciju. Osim provođenja krvi, zahvaljujući svojoj elastičnoj strukturi, prilagođavaju se oscilacijama tlaka krvi koji nastaje normalnim radom srca i osiguravaju kontinuirani dotok krvi u organizmu. Srce kao mehanička pumpa pulsirajući izbacuje krv u arterije, čija je glavna uloga ublažavanje tog potencijalno štetnog fenomena za periferne organe. Najelastičnija od svih arterija jest aorta koja prva prima udarni volumen krvi što ga srce izbaci tijekom sistole. Arterijska hipertenzija može također ubrzati smanjenje elastičnosti arterija. Kontinuirani protok krvi i kisika kroz krute krvne žile dovodi do toga da srce sa sve više snage pumpa krv kroz arterije i taj dodatni napor s vremenom dovodi do oštećenja srca i razvoja kardiovaskularnih bolesti. Starost krvnih žila možemo odrediti prema njihovoj čvrstoći, tj. elastičnosti, koja nam daje informaciju o stanju žila pacijenta ili ukazuje na postojanje rizika za razvoj moždanog ili srčanog udara. Svaki otkucaj srca ubacuje novu količinu krvi u arterije i stvara pulsni val koji se rasprostire kroz krvne žile. Mlade i zdrave krvne žile su elastičnije i bolje apsorbiraju energiju pulsnog vala koji nastaje prolaskom krvi i osiguravaju stabilan protok krvi. Brzina pulsnog vala (PWV) izravni je pokazatelj arterijske elastičnosti i predstavlja brzinu kojom pulsni val prolazi kroz arterijsko stablo od aorte do periferije. Izračunava se mjerenjem vremena potrebnog pulsnom valu da prijeđe već prethodno izmjerenu udaljenost između dvije točke. Brzina pulsnog vala pruža informaciju o rastezljivosti proučavanih krvnih žila, a sama je rastezljivost inverzno povezana s krutosti stijenke krvnih žila. Mjerenje PWV-a je općenito prihvaćena kao jednostavna, neinvazivna i ponovljiva metoda određivanja arterijske elastičnosti. Međutim, brzina pulsnog vala razlikuje se putujući niz arterijsko stablo pa se tako brzina u segmentu između karotidne i femoralne arterije odnosi na brzinu u samoj aorti. Stoga se pojednostavljeno arterijska elastičnost može definirati kao različit stupanj krutosti stijenke krvnih žila. Pored dinamičkih promjena, elastičnost stijenke ovisi i o strukturnim poremećajima. Naime, kolagen i elastin su dva strukturna proteina koja daju stabilnost i elastičnost arterijskoj stijenci. Oni s vremenom podliježu izmjenama i degradaciji. Starenjem arterijska stijenka postaje deblja, a samim time arterije postaju tvrđe. Brzina kojom pulsni val putuje vaskularnim sustavom pod utjecajem je elastičnosti stijenke. Veća krutost stijenke krvnih žila rezultira većom brzinom prolaska pulsnog vala. Kod zdravih elastičnih stijenki arterija reflektirajući val stiže natrag na korijen aorte tijekom dijastole, uzrokujući time povišenje dijastoličkog tlaka i poboljšanje koronarne perfuzije.

Za određivanje starosti krvnih žila u Poliklinici Wellife stoji nam na raspolaganju uređaj Agedio, koji mjeri aortnu brzinu pulsnog vala (engl. puls wave velocity – PWV). Mjerenje pomoću uređaja Agedio izvodi se jednostavno, isto kao standardno mjerenje perifernog tlaka manžetom na nadlaktici, i ne zahtijeva mnogo vremena. Nakon obavljenog mjerenja stanje izmjereno kod pacijenta automatski se uspoređuje s prosječnim vrijednostima starosne grupe pacijenta i dobije se informacija odgovara li starost njegovih krvnih žila njegovoj životnoj dobi ili se razlikuje od Starenjemprosjeka. aorta postaje kruća, pulsni val brže putuje kroz nju te dolazi do povećanja njegove brzine koja je potencijalno vrlo snažan rani biološki pokazatelj tada još uvijek neprimjetne ateroskleroze i kasnijeg suženja lumena krvne žile. PWV varira ovisno o dobi i tlaku između 4 i 12 m/s. Postoji cijeli raspon referentnih vrijednosti za brzinu pulsnog vala, pri čemu se može govoriti o normalnoj vrijednosti od 6 m/s u zdravih ispitanika mlađih od 30 godina te oko 10 m/s u ispitanika starijih od 70 godina. Utvrđena je i granična vrijednost povezana s oštećenjem organa, a to je 12 m/s. Prilikom interpretacije dobivenih vrijednosti mora se uzeti u obzir i krvni tlak o kojem ovise te, što je još značajnije, dob ispitanika. Primjerice, vrijednost od 9 m/s normalna je za osobu od 60 godina, dok u osobe od 30 godina označava smanjenu arterijsku elastičnost. Za mjerenje krutosti krvnih žila u Poliklinici Wellife stoji nam na raspolaganju i 24-satni holter tlaka, koji nam istovremeno daje niz informacija – o kretanju tlaka tijekom 24 sata te o vrijednostima srčane frekvencije, jutarnjem porastu arterijskog tlaka i centralnom tlaku u aorti. Rano otkrivanje i kontrola krvnog tlaka zajedno s određivanjem krutosti, tj. starosti krvnih žila može pomoći u prevenciji neželjenih kardiovaskularnih incidenata. Kao što je poznato, čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti mogu se podijeliti na one na koje se može utjecati i na one na koje ne možemo utjecati. Najznačajniji čimbenici na koje se može utjecati jesu: hipertenzija, hiperlipidemija, pušenje, pretilost, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost i dijabetes. Dobra je vijest da se uvođenjem pozitivnih promjena u stil života i adekvatnim liječenjem krutost, tj. „starost” krvnih žila može smanjiti, zato nema razloga da odgađate svoj pregled.

S druge strane, dijastolički tlak pada te se smanjuje koronarna arterijska perfuzija, čime se povećava rizik od nastanka infarkta miokarda.

Zdenka Mikulčić-Drakulić Dana 24. lipnja 2022. četrdeset članova naše Udruge družilo se na virovitičkim ribnjacima. Svima je prijao boravak u sjeni stabala i povjetarac koji je zamijenio sparinu grada. Program smo započeli mjerenjem GUK-a i tlaka, a zatim je slijedila tjelovježba pod vodstvom Katice Ferenčević. Veća grupa članova krenula je na hodanje poučnom stazom dugom tri kilometra vođena iskusnim planinarima u našoj Udruzi, Franjom Lazićem i Zlatkom Šafranom. Ostali članovi zabavili su se sportskim igrama (bacanje karika i Slijedilobalinčeka).je mjerenje GUK-a, koje je potvrdilo poznato pravilo da fizička aktivnost doprinosi boljoj regulaciji šećera u krvi. Nakon ručka članovi su se družili i šetali uz samo jezero ukrašeno lopočima i drugim vodenim biljem, a plivali su tu i pokoji labud i divlje Zadovoljni,patke.vratili smo se u Viroviticu.

Druženje na virovitičkim ribnjacima Virovitica

Naše aktivnosti

SplitBranko Lulić Održali smo redovnu izvještajnu Skupštinu SDD-a 29. lipnja 2022. na kojoj smo rekapitulirali prvo polugodište i konstatirali velik uspjeh u našem radu: izradili smo tri projekta i prijavili ih na Javni poziv, gdje su svi prihvaćeni i potpisali smo ugovore; realizirali smo prvo obilježavanje Hrvatskog dana šećerne bolesti – 14. svibnja 2022. te program obilježavanja 75. godišnjice postojanja i djelovanja našega SDD-a. Dužni smo ovdje navesti veliku podršku i pomoć Grada Splita, Splitsko-dalmatinske županije i realnog sektora (uglavnom farmaceutskih tvrtki) te im i ovom prigodom iskreno Aktivnozahvaljujemo.sudjelujemo u radu Koordinacije udruga dijabetičara Dalmacije i Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga. Odazvali smo se 10. lipnja 2022. na poziv Zavoda za dijabetes KBC-a Split (prof. dr. sc. T. Tičinović i doc. dr. sc. Mladen Krnić) na jednodnevni tečaj na Medicinskom fakultetu na kojemu su bili studenti medicine, ali i mladi liječnici te uvaženi gosti (ravnatelj Doma zdravlja SDŽ, ravnatelj KBC-a Split i predstojnica Interne klinike KBC-a Split, zamjenica dekana Medicinskog fakulteta, prof. dr. sc. Z. Đogaš…), gdje im se u ime SDD-a obratio Branko OdazvaliLulić. smo se na akciju „Plavi baloni“ na Peristilu i Rivi (4. srpnja Zahvaljujemo2022.). uredništvu našeg časopisa što su stavili na naslovnicu našeg predsjednika i dugogodišnjeg volontera –aktivista Branka Lulića, dipl. ing., i razgovor s njim objavili u časopisu broj 3/2022. Zdravi i veseli bili i dobru regulaciju imali!

Na ovome skupu okupilo se oko 120 gostiju iz cijele Hrvatske: Virovitice, Slavonskog Broda, Garešnice, Velike Gorice, Malog Lošinja, Slatine i iz Jastrebarskog, te iz susjedne BiH iz Tešnja.

Za sportske igre bila je zadužena Udruga branitelja iz Duge Međe u disciplinama viseća kuglana, pikado, bacanje potkove i ples srca, a gdje su na kraju najbolji bili i nagrađeni medaljama i prijenosnim peharom. Za zabavni dio programa bilo je zaduženo Kulturno-umjetničko društvo “Čačinci” iz Čačinaca.

Dijabetes www.dijabetes.hr 41 Održan 20. tradicionalni međunarodni skup dijabetičkih udruga Hrvatske „Slatki na Papuku“ OrahovicaDanijela Kalem U organizaciji Dijabetičke udruge Orahovica, 20. kolovoza 2022. u središnjem gradskom parku u Orahovici održan je 20. tradicionalni međunarodni skup dijabetičkih udruga Hrvatske „Slatki na Papuku”. To je manifestacija edukacije, zdravstvene zaštite, rekreacije, turizma i zabave i jedan je od događaja koji okuplja najveći broj dijabetičara iz RH i susjednih zemalja.

Osim boravka na svježem zraku i druženja, cilj je ovakvih okupljanja razmjena iskustava te novih saznanja o suzbijanju i liječenju šećerne bolesti.

„Ja vas sve lijepo pozdravljam u ime Grada Orahovice, želim vam svima dobrodošlicu ovdje u Orahovici. Kao što znate, zbog radova na izletištu Jezero ove godine 20. tradicionalni međunarodni skup nismo bili u mogućnosti organizirati kao i svih ovih godina do sada na jezeru. Ja vas još jednom pozdravljam, želim da se dobro zabavite i, naravno, želim da se vidimo i sljedeće godine u što većem broju“ – rekao je Rister te otvorio manifestaciju.

Nazočne na skupu u uvodu je pozdravio predsjednik Dijabetičke udruge Orahovica Ivica Martinčević rekavši kako je izuzetno zadovoljan s velikim brojem odaziva, te se zahvalio svim udrugama na dolasku. Rekao je i to kako je cilj ovog skupa iznad svega međusobno druženje, razmjena iskustava o borbi s opakom bolešću te želja da jedni drugima pomognu što više mogu i, na kraju, da se zabave. Nazočne je potom pozdravio i gradonačelnik grada Orahovice, Saša Rister, koji je i otvorio 20. tradicionalni međunarodni skup dijabetičkih udruga Hrvatske:

Dječji kutak

Likovni natječaj na temu prvoga Hrvatskog dana šećerne bolesti

Marta Lišnić, 1.b Učiteljica: Biserka Sorić OŠ Vladimira Becića, Osijek

Manuela Lenartić, 1.b Učiteljica: Bernardica Rubeša OŠ Turnić, Rijeka

Tijekom42 likovnog natječaja za sve osnovne škole u organizaciji Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, a na temu prvoga Hrvatskog dana šećerne bolesti, dobili smo puno radova. U ovom i slijedećim brojevima našeg časopisa Dijabetes – slatki život prikazat ćemo radove s likovnog natječaja te pokazati koliko su učenici nižih razreda osnovnih škola nadareni, ali i osviješteni o šećernoj bolesti te isto tako i empatični prema svojim prijateljima koji imaju šećernu bolest.

Mia Tomasović, 4.a Učiteljica: Katija Nikolić OŠ Josip Vergilij Perić, Imotski Nea Svoboda, 1. razred Učiteljica: Amalija Husak Češka osnovna škola Josipa Ružičke, PodručnaKončanicaškolaDioš Dijabetes www.dijabetes. hr 43

navike

IDF

report on diabetes.

Otkrivanje šećerne bolesti jednostavno je i brzo. Rana dijagnoza može pridonijeti boljoj regulaciji bolesti i izbjegavanjukomplikacija.dugoročnih1 Datum sastavljanja: 02/2021. WHO. Global World Health Organization. International Diabetes Federation. Diabetes Atlas. Brussels, Belgium: International Diabetes Federation. 2015. Osobe s nedijagnosticiranom šećernom bolešću tipa 2 izložene su riziku od razvoja komplikacija poput sljepoće, zatajenja bubrega ili srčanih bolesti.2 Neki nisu svjesni simptoma. Drugi sumnjaju da je šećerna bolest ozbiljna ili se boje da će dijagnoza utjecati na njihov posao ili obitelj. Upoznavanje čimbenika rizika i probir ako ste pretili, živite nezdravo ili imate šećernu bolest u obitelji jednostavni su prvi koraci ka dužem i zdravijem životu.1 193 milijuna ljudi ima neotkrivenu šećernu bolest.2 Jeste li jedan od njih?

7th edn.

znanje svijest o riziku zdrave životne pandemija dijabetes tip 2

2016. 2.

INZULIN

promjena

Reference: 1.

Casopis Dijabetes-Slatki zivot 4-2022

Articles inside

DJEČJI KUTAK

IZ UDRUGA

Nizak krvni tlak – stanje ili dijagnoza?

Debljina – bolest modernog čovjeka

UVODNIK

Koliko ste stari Vi, a koliko Vaše krvne žile?

Važnost cijepljenja u prevenciji respiratornih infekcija u osoba s povišenim rizikom

Intervju: doc. dr. sc. Gorana Mirošević, dr. med

Dijete sa šećernom bolešću u školi

Osobno iskustvo s inzulinskom pumpom MiniMed 780G