Šećerna bolest i COVID-19

Jelena Dimnjaković, dr. med., dr. sc. Tamara Poljičanin, dr. med. Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Svjetske procjene govore da 463 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina živi sa šećernom bolešću. Čak polovica oboljelih osoba nema postavljenu dijagnozu bolesti te ne prima liječenje. Među nešto više od 4 milijuna osoba koje godišnje umru zbog šećerne bolesti, svaka druga osoba mlađa je od 60 godina. Na svjetskoj razini troškovi zdravstvene zaštite vezane uz šećernu bolest iznose 759 milijardi dolara. U registru osoba oboljelih od šećerne bolesti CroDiab u 2020. godini registrirano je 310.212 osoba sa šećernom bolešću. Prema podatcima iz Registra, sve do 2020. godine primjećivao se trend porasta broja oboljelih od šećerne bolesti. Do 2020. prosječan broj novooboljelih kretao se od 35.000 do 40.000 godišnje. U 2020. godini zabilježen je pad osoba evidentiranih u registru za oko 3.500 te je također otkriveno manje novooboljelih i to za oko pet do deset tisuća u odnosu na prethodne godine. Ovaj pad nažalost nije posljedica toga da populacija Republike Hrvatske postaje zdravija, već je vrlo vjerojatno posljedica sekundarnih učinaka pandemije COVID-19, odnosno mjera koje su trebale spriječiti prijenos virusa COVID-19. Naime, u 2020. godini bilo je oko 15.000 manje hospitalizacija zbog dijabetesa u odnosu na 2019. godinu, i to u drugom dijelu godine za 50% manje nego u prvom dijelu godine. Što se posjeta liječnicima obiteljske medicine tiče, u 2020. godini osobe oboljele od šećerne bolesti ostvarile su oko 100.000 posjeta manje u odnosu na 2019. godinu. Ovi brojevi ukazuju na smanjenu dostupnost zdravstvene zaštite osobama oboljelih od dijabetesa u vrijeme pandemije COVID-19. Zato ne čudi da su i zdravstveni pokazatelji osoba koje boluju od dijabetesa u 2020. godini zabrinjavajući. Naime, gotovo 70% bolesnika iz registra CroDiab ima loše ili granično zadovoljavajuće kontroliran dijabetes (HbA1c veći od 6,5%) s prosječnom vrijednošću HbA1c 7,22%. Za usporedbu, prosječni HbA1c bio je 2019. godine 7,17% te je 2020. godina prva godina u kojoj se vidi porast HbA1c nakon niza godina s padom prosječne vrijednosti HbA1c. Prosječna vrijednost glukoze u krvi natašte je 8,11 mmol/L, jednako kao i 2019. godine, što je prva godina u kojoj imamo stagnaciju nakon niza godina pada razine glukoze natašte. Od ostalih zdravstvenih pokazatelja osoba koje boluju od šećerne bolesti, bitno je napomenuti da su oko 15% bolesnika pušači. Udio bolesnika s vrijednostima ukupnog kolesterola većim od preporučene (4,5 mmol/L) jest 70,21%, s vrijednostima LDL kolesterola većom od preporučene (2,5 mmol/L) 62,08%, s povećanom razinom vrijednostima triglicerida (>1,7 mmol/L) 51,47%, a s povećanim vrijednostima krvnog tlaka (130/80) 54,37%. Što se tiče same bolesti COVID-19, od svih osoba zavedenih u Registru njih 9,4% je u nekoj fazi od početka pandemije COVID-19 bilo pozitivno, 1,7% ih je bilo hospitalizirano zbog COVID-19, 0,6% ih je preminulo uz COVID-19 ili s tom bolešću. Svjestska istraživanja govore da bolesnici sa šećernom bolesću imaju 2,4 puta veći rizik od razvoja teške bolesti te 1,5-3 puta viši mortalitet u slučaju zaraze COVID-19 od osoba koje ne boluju od šećerne bolesti. U tom kontekstu hrvatske brojke nisu tako loše, s obzirom na to da je samo 1,7% osoba s dijabetesom bilo hospitalizirano. Kada govorimo o cijepljenju, od svih osoba u Registru do sredine svibnja 2021. godine barem jednom dozom cijepljeno je njih 50,1%, a objema dozama 19,8%. Za usporedbu, u istom razdoblju u RH je cijepljeno 33,4% svih osoba iznad 18 godina barem jednom dozom, a 10,4% objema dozama, što govori kako je osobama s dijabetesom dana prednost pri cijepljenju. Osobe s dijabetesom koje su cijepljene bar jednom dozom nešto su starije od osoba koje nisu cijepljene te je među njima više muškaraca. Također, osobe koje su primile obje doze nešto su starije od osoba koje nisu primile obje doze. I za kraj, svakako je potrebno naglasiti važnost redovitih kontrola i brige za vlastito zdravlje u vrijeme pandemije. Osobe sa šećernom bolešću možda i više nego ikada moraju biti svjesne da su redovne godišnje dijabetičke kontrole neizostavne te da cijepljenje dodatno poboljšava ishode i najbolji je način prevencije i zaštite od bolesti COVID-19. Kronične komplikacije i COVID-19 moguće je spriječiti i/ili odgoditi – preuzmite kontrolu u svoje ruke!