Tomislav Wittenberg Dr. Anton Schwarz (25. 12. 1832.- 26. 02. 1880. Zagreb

DG Jahrbuch, Vol. 17, 2010. str. 381-388 Tomislav Wittenberg: Dr. Anton Schwarz (25. 12. 1832.- 26. 02. 1880. Zagreb)

Bibliografija

Nješto o koleri, Varaždin 1872.

Opisna anatomija ili razudbarstvo čovječjega tiela, Sv. I: Opis kostura i ćutila, Zagreb 1873.

Sv. II: Opis droblja, živčevlja i žilja s popisom terminoloških rieči, Zagreb 1874.

Osnova za gradjenje ludnice u Zagrebu, 1874. (zajedno s J. Schlosserom i Magjarevićem).

Godišnje glavno zdravstveno izvješće za područje kr. hrv. dal. z. vlade, Liečnički viestnik 18777. i 1878.

O bjesnoći, ibid. 1877. i 1878.

Drugi o Schwarzu

U svojim zapisima o studiju medicine u Beču dr. Vatroslav pl. Thaller (1840.1916.) će zapisati: “Sav u dvojbi i jadu odem do Vettera, dr. Schwartza te mu prozborim: Dragi Vetteru, zlo je veliko i sramota, nisam sposoban za medicinske nauke. Bolje ću sam otići nego da me sramno istjeraju. Osobito anatomiju, to ja nikako naučiti ne mogu. A Schwartz mu mirno odgovori: Ne budi lud. Kako bi on mogao predavati što u knjizi ne bi bilo? O čemu je danas predavao? Sigurno o kostima lubanje? Kad mu je Vatroslav to potvrdio, uzme mu iz ruke knjigu i otvori poglavlje oestologije s riječima: Evo ti, tu se uči pa nauči, pa ćeš znati, da ni Langer bolje ne zna”. I tako poučen i smiren Vatroslav je nastavio uspješno studij. Sudbina je htjela, da će Vatroslav opet poslije biti tajnik Zdravstvenog vijeća Vlade, kao i Anton.

Spomen ploča

U povodu stogodišnjice rođenja (1932.) otkrivena je 25. rujna 1932. godine spomen ploča na njegovoj nekadašnjoj kući (tada M. Hegedüsa, jer je rodna kuća Antona Schwarza izgorjela u velikom požaru) u ulici Sv. Florijana. Uvodni prigodni

DG Jahrbuch, Vol. 17, 2010. str. 381-388 Tomislav Wittenberg: Dr. Anton Schwarz (25. 12. 1832.- 26. 02. 1880. Zagreb)

DG Jahrbuch, Vol. 17, 2010. str. 381-388 Tomislav Wittenberg: Dr. Anton Schwarz (25. 12. 1832.- 26. 02. 1880. Zagreb)

DG Jahrbuch, Vol. 17, 2010. str. 381-388 Tomislav Wittenberg: Dr. Anton Schwarz (25. 12. 1832.- 26. 02. 1880. Zagreb)

govor održao je primarius dr. Ludwig Lujo Thaller iz Zagreba o temi “O životu i radu dra Antuna Schwarza”. Ploču je otkrio veliki meštar B.H.Z. iz Zagreba Em. Laszowsky. Načelnik općine Požega Milan Čudić primio je na čuvanje spomen ploču,a poslije svečanosti organiziran je ručak na streljani po cijeni od 25 dinara, za koji se predbilježilo preko 30 osoba. Snaha (supruga sina mu Vatroslava - Igo), udova Marija r. Reininghaus, pokrila sve troškove spomen ploče, a još je obogatila požeški muzej slikom dr. Antona Schwarza i mnoštvom znamenitih priloga o njegovom životu i radu.

Zaključak

Anton Schwarz - odličan učenik i student, potvrđuje svoja stečena znanja u praksi kao izvrstan stručnjak. Ne zadovoljava se samo konstatacijom poteškoća s kojima se susreće u praksi, već predlaže i piše o njihovim rješenjima. I ne ostaje samo na riječima. S puno napora otvara takove ustanove (školu za primalje, zavod za umobolne), marljivo skuplja i oblikuje riječi liječničke terminologije, piše stručnu literaturu, osniva stručni časopis. Prerana smrt sve to prekida. Ali ono što je ostalo uistinu mnogo vrijedi. Zrno znanja -zlata - Zlatne doline, svakako je i Zlatno zrno Antona Schwarza. To je potvrdio primarius dr. Ludwig Lujo Thaller došavši osobno iz Zagreba u Požegu i odajući dostojnu počast.

DG Jahrbuch, Vol. 17, 2010. str. 381-388 Tomislav Wittenberg: Dr. Anton Schwarz (25. 12. 1832.- 26. 02. 1880. Zagreb)

Izvori:

- Povijesni arhiv Požega - Gradski muzej Požega - Potvrda o korištenju muzejske građe Ur.br. 144/10, od 25.3.2010. a) Muzejska građa u digitalnom obliku: 1. Fotografija - dr. Ante Schwarz, inv. br. 91(2886) 2. Fotografija- otkrivanje Spomen ploče 25.9.1932., inv. br. 2210 (2924) 3. Diploma Instituta u Beču, 15.101852.g., inv.br. K-2872/2 4. Rodni list, 19.9.1869.g., inv. br. 2872 5. Članak “dr. Antun Schwarz” objavlje - Obzor, 27.2.1880.g., inv.br. 2871 6. Mišljenje dr. Schuka, šefa kirurgije u beču, 12.2.1859.g., inv.br. 2872/21 7. Diploma C.K. Univerziteta u Beču, 30.7.1856.g., inv.br. 2872/21 8. Certifikat iz vojne bolnice u Beču, 29.4.1864.g., inv.br.2872/32 9. Dokumentacija o postavljanju Spomen-ploče u Požegi 25.9,1932.g. inv.br. 58.13 (Fa 54.21) - Matična knjiga rođenih župe Požega

Literatura:

Dr. Ante Schwarz, Liečnički viestnik, br. 4./1880., 32. Julije Kempf: Požega 1910. str. 523. S. Platzer, Stogodišnjica rođenja liječnika i hrvat. knjiž. dra Antuna Schwarza, Obzor 73./1932. 209 str. Stogodišnjica rođenja dr. A. Schwarza, Slavonac br. 37., Požega 15. 9. 1932. Spomen ploča dr. A. Schwarzu, Slavonac Požega br. 38., 22. 9. 1932. str. 5. Gjuro Kuntarić: Požeška Kolegija, Požega 1935. str. str. 237. Iz hrvatske medicinske prošlosti, Spomen-knjiga Zbora liječnika Hrvatske,

Zagreb 1954. M.D. Grmek, Hrvatska medicinska bibliografija, I/r, Zagreb 1955. Tomislav Jakić: A. Schwarz - Požeški leksikon, Požega 1977. 279. str. Matko Peić: Požega i znanost, Požega 1227.-1977., Požega 1977. str. 465. Rudolf Heli: Zapisi iz Požeškog kraja, Požega 1994. str. 64. Filip Potrebica: Tri stoljeća Požeške gimnazije, Požega 1994. str. Matko Peić: Požega, Požega 1995. str. 33. Tomislav Wittenberg: A. Schwarz - Jahrbuch 2005. Osijek, str. 260. Tomislav Wittenberg: Osam generacija Thallera, Bolta Požega 2007., str. 23 i 24.

DG Jahrbuch, Vol. 17, 2010. str. 381-388 Tomislav Wittenberg: Dr. Anton Schwarz (25. 12. 1832.- 26. 02. 1880. Zagreb)

Sažetak

Anton Schwarz - odličan učenik i student, potvrđuje svoja stečena znanja u praksi, kao izvrstan stručnjak. Ne zadovoljava se samo konstatacijom poteškoća s kojima se susreće u praksi, već predlaže i piše o njihovim rješenjima. I ne ostaje samo na riječima. S puno napora otvara takve ustanove (školu za primalje, zavod za umobolne), marljivo skuplja i oblikuje riječi liječničke terminologije, piše stručnu literaturu, osniva stručni časopis. Prerana smrt sve to prekida. Ali ono što je ostalo uistinu mnogo vrijedi. Zrno znanja -zlata - Zlatne doline, svakako je i Zlatno zrno Antona Schwarza.

Dr. Anton Schwarz ( 25.12.1832 – 26.02.1880, Zagreb)

Zusammenfassung

Antun Schwarz – ausgezeichneter Schüler und Student bestätigte seine Kenntnisse in der Praxis als außerordentlicher Fachmeister. Er ist nicht zufrieden die Schwierigkeiten, die er in der Praxis hatte, nur zu konstatieren, er schlägt nämlich auch deren Lösungen vor. Er bleibt aber nicht nur bei den Worten. Mit viel Mühe eröffnet er solche Institutionen (eine Schule für Hebammen, eine Anstalt für Geisteskranke), sammelt und gestaltet die Medizinterminologie, schreibt Fachliteratur und gründet eine Fachzeitschrift. Sein sehr früher Tod bricht alles ab. Das, was hinter ihm bleibt, ist aber wertvoll. Das Korn der Kenntnisse – das goldene Korn des Goldenen Tals ist auch das goldene Korn von Anton Schwarz.

Schlüsselwörter: dr. Anton Schwarz, Požega, Gespanschaftsarzt, Regierungssekretär,

Gesundheitsrat

DG Jahrbuch, Vol. 17, 2010. str. 389-396 Augustin Lukačević: Arminije (Hermann) Heruščanin

Augustin Lukačević, dr. iur. UDK: 94(37) Hrvatsko-njemačko društvo 930.85(37) Zagreb

Arminije (Hermann) Heruščanin

Autor u članku obrađuje povijesna događanja od prije 2000 godina. Riječ je o bitci u Teutoburškoj šumi koja se dogodila 9. g. nakon Krista, kada su Germani pod vodstvom Arminijusa Cheruskera, kasnije nazvanog Hermann Cherusker, porazili rimsku vojsku, zarobili vojskovođu Varusa i odrubili mu glavu. Pobijediti do tada nepobjedivu rimsku vojsku bilo je pravo čudo, a Arminije Heruščanin postao je opće prihvaćeni junak svih germanskih plemena.

Ključne riječi: Arminije Heruščanin, Hermann der Cherusker, Teutoburška šuma

DG Jahrbuch, Vol. 17, 2010. str. 389-396 Augustin Lukačević: Arminije (Hermann) Heruščanin

U 2009. godini Njemačka je obilježila tri veoma značajna jubileja, koji su izmijenili u svakom slučaju njemačku povijest, a znatno su utjecali i na svjetsku. Naravno, ti povijesni događaji bili su od znatnog utjecaja i na Hrvate i antičku i sadašnju hrvatsku povijest.

Kao posljednji događaj koji je uzdrmao Europu, indirektno promijenio i shvaćanja u čitavom svijetu, bio je pad Berlinskog zida 1989.g. Od tog se trenutka promijenila politička karta Europe, raspale su se mnoge države i formirale nove i čitav svijet je prihvatio nove vrijednosti i nove činjenice.

Isto tako važan događaj bila je 60. obljetnica donošenja Ustava SR Njemačke i u to vrijeme formiranje vlade, koju je, u tada još okupiranoj Njemačkoj, sastavio Konrad Adenauer, uz suglasnost okupacijskih snaga. Do toga časa okupirana Njemačka, promatrana kao sila gubitnica, dobila je svoju povijesnu ulogu u zapadnom savezu, te je naizgled zauvijek razjedinjena s istočnim dijelom, tzv. DDR-om.

No, najveći i najspektakularniji događaj, koji se slobodno može nazvati svjetskom povijesnom prekretnicom, je događaj od prije 2000 godina, a kojemu se velika obljetnica obilježila upravo u 2009. godini. Riječ je o bitci u Teutoburškoj šumi koja se dogodila 9. g. nakon Krista, kada su Germani pod vodstvom Arminijusa Cheruskera, kasnije nazvanog Hermann Cherusker, porazili rimsku vojsku, zarobili vojskovođu Varusa i odrubili mu glavu. Pobijediti do tada nepobjedivu rimsku vojsku bilo je pravo čudo, a Arminije Heruščanin postao je opće prihvaćeni junak svih germanskih plemena, iako je potjecao iz beznačajnog germanskog plemena Heruščana, inače rimskih saveznika, koji su boravili na gornjem toku rijeka Wesera i Emmsa. Junak ove pobjede bio je sin heruščanskog kneza, koji se rodio 17. godine pr. Kr. Kako je njegov otac bio rimski pouzdanik na već ranije okupiranom germanskom području između Elbe i Rajne, s Rimljanima se dobro slagao. Zbog toga je mladi Arminije stekao rimsko državljanstvo, završio rimske škole te ga je kao mladog princa odlikovao osobno car August, uručivši mu zlatni prsten, proglasivši ga vitezom.

Nakon iznenadne i glasovite pobjede Arminije je postao opći germanski junak slavljen ne samo na području Njemačke nego i u Americi i Engleskoj, a poštovanje prema njemu opalo je tek nakon svjetskih ratova za koje je Njemačka proglašena uzročnikom. Njegovo ime potječe vjerojatno od minerala, koji se u to vrijeme zvao armenijum, a tek od Lutherovog doba i to na njegov poticaj, prozvan je Hermann der Cherusker ili Herman Heruščanin. Oduševljenje njegovom pojavom trajalo je dugo u srednjem vijeku i do novog doba, te mu je spjevano 70 opera, koje su sve imale patetični pripjev: Dolje rimsko ropstvo, sloboda, sloboda, sloboda. Zvali su ga “Prvi Nijemac”, a njegovu pojavu “kratkim prabljeskom njemačke povijesti”. O njegovom pangermanskom značaju svjedoči i 31 metar visoki spomenik u američkoj državi Minnesota, a u Engleskoj je postavljen zahtjev za izgradnju spomenika njemu